Get Adobe Flash player
I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

Oštri sukob na hrvatskoj desnici     Ovu...

Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

Delije u Ateni – protivno velikosrpskim svojatanjima hrvatskoga juga...

Tko financira Miroslava Škoru?

Tko financira Miroslava Škoru?

Ivan Vrdoljak, Vladimir Šeks, Vladimir Putin,...

Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

U nas je raspoloživa pljačka potpuno zanemarila potrebu stvaranja novih...

Sve je moguće. Favorita nema!

Sve je moguće. Favorita nema!

Onomu tko nas i našu državu učini normalnim, treba dodijeliti...

  • I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

    I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

    četvrtak, 12. prosinca 2019. 10:24
  • Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

    Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

    četvrtak, 12. prosinca 2019. 10:07
  • Tko financira Miroslava Škoru?

    Tko financira Miroslava Škoru?

    srijeda, 11. prosinca 2019. 17:12
  • Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

    Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

    srijeda, 11. prosinca 2019. 17:01
  • Sve je moguće. Favorita nema!

    Sve je moguće. Favorita nema!

    srijeda, 11. prosinca 2019. 16:57

Argumenti protiv slogana "Smrt fašizmu – sloboda narodu"

 
 
Istraživač povijesti ne smije zanemariti genetsko naslijeđe u anksioznim poremećajima na području bivše Jugoslavije gdje su ratni vihori od pradavnih vremena izazivali stresove u stanovnika. Psihotraume i emocije (mržnja, osveta, krivnja, sram) imaju svoje dugo trajanje na prostorima bivše Jugoslavije, a prenosile su se intergeneracijski (E. Klain, L. Pavić, 2002.).
https://66.media.tumblr.com/tumblr_lu4n6jhiIU1qfet8co1_500.jpg
Valja napomenuti da su razni manipulatori oživljavali u narodu mitski uvećane tzv. odabrane traume iz nacionalne povijesti kako bi izazvali instrumentaliziranu agresiju (npr. manipuliranje Kosovskim mitom ili zavjetom). Na duševni život pojedinaca uvijek su utjecale socijalne i kulturne sastavnice njegova društva i postajale su dijelom tog života (G. Devereux, 1990.). Taj utjecaj je ponajviše nesvjestan, a kako se preko nasljeđivanja roditeljskog superega prenosi na djecu, on postaje nosilac tradicije i vrednovanja (E. Fromm, 1980).
 
U međunacionalnim odnosima u bivšoj Jugoslaviji postojala je jaka emocija mržnje koju su stvarali intenzivni negativni osjećaji poput odbojnosti i prijezira. Mržnja između Srba i Hrvata u komunističkoj Jugoslaviji proistjecala je iz povijesnoga naslijeđa i živih uspomena iz Drugog svjetskog rata te srpske dominacije u društvenom životu koju se može protumačiti kao poseban iritirajući oblik etnokorupcije. Srbi su pak imali svoje priče o genocidnosti Hrvata. Mržnju su poticali komunisti za vrijeme Drugoga rata i po njegovu završetku.
 

Ivo Rendić Miočević

Danu državnosti treba pristupiti mudrije i dati mu prizvuk solidarnosti

 
 
Na sjednici Hrvatskog sabora 14. studenog po hitnom postupku izglasan je novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj kojim će se Dan državnosti ponovno obilježavati 30. svibnja, umjesto 25. lipnja koji je postao spomendan Dan neovisnosti. Saborski odbor za ratne veterane predložio je pa povukao amandman (franc. amendement: ispravak, dopuna) da Dan antifašističke borbe postane spomendan i da kao takav ne bude više neradni dan. Vlada je na sjednici u prijedlog uvrstila i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje koji bi se obilježavao 18. studenog, dok bi dosadašnji blagdan Dan neovisnosti postao spomendan Hrvatskog sabora.
https://es.vector.me/files/images/1/8/182344/digital_clock_5_30_clip_art.jpg
Osim višemjesečne rasprave oko vraćanja Dana državnosti na 30. svibnja, izazvani su prijepori i oko Dana antifašističke borbe. Desnica je složna, treba vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti, ljevica poziva da se ne dira Dan neovisnosti. Prateći raspravu i prijepore, kao jedan od osnivača stranke Hrvatski suverenisti smatram potrebnim javnosti u odvojenom mišljenju iznijeti i neke svoje prijedloge.Republika Hrvatska pristupila je Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 30. 11. 2000. godine, iako svoje zakonodavstvo nije u potpunosti prilagodila oštroj međunarodnoj tržišnoj utakmici. Npr.: Ruska Federacija, Savezna Republika Njemačka, Sjedinjene Američke Države imaju 9 neradnih dana. Stoga bih predložio da se smanji broj neradnih dana, npr.:
- spajanjem Praznika rada i Dana antifašističke borbe,
- zadržavanjem zajedničkog Dana državnosti sa Republikom Slovenijom,
- zadržavanjem samo dio naziva Dan hrvatskih branitelja i domovinske zahvalnosti,
- Dan neovisnosti zamijeniti Danom samostalnosti i jedinstva.
 
Prvo bih istaknuo da se na popisu država koje proslavljaju Praznik rada ne nalaze Sjedinjene Američke Države gdje "priča" počinje, već Amerikanci obilježavaju sličan praznik Dan rada (eng. Labor Day) 3. rujna (u Australiji 11. ožujka), jer su oni koji žele slaviti Dan rada nasuprot onih koji žele slaviti socijalistički/komunistički Praznik rada.
Povodom zaposjedanja sjedišta radničkog odbora u Trstu od strane fašista 1921., kojeg su zapalili i napali predstavnike sindikata rudnika Raše, dolazi do općeg štrajka oko dvije tisuće rudara koji organiziraju vlast, naoružane postrojbe kao zaštitu od fašista, te rukovode proizvodnjom rudnika uz potporu dijela seljaka zemljoradnika. Ovaj ustanak rudara u Istri smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom.
22. lipnja 1941. Njemačka je napala dotad prijateljski SSSR u sklopu operacije Barbarossa.
Umjesto ideoloških Praznika rada i Dana antifašističke borbe predlažem Dan radnika i antifašista 2. veljače, slaveći ljudsko dostojanstvo. Hrvatska je imala, između ostalog, domoljubni antifašistički otpor koji treba afirmirati.
 
Danu državnosti treba pristupiti mudrije i dati mu prizvuk solidarnosti. Solidarnost se protivi pojmu moći i dominacije jednih nad drugima. Hrvati i Slovenci zajednički su napustili Austro-Ugarsku, Jugoslaviju, i imamo više onoga što nas spaja nego razdvaja. "Koliko god bile velike suprotnosti među ljudima, one su u stvari ipak nešto sporedno. Ono što nas dijeli, u usporedbi s onim što nas združuje, bezgranično je sitno". Zajedničkom proslavom Dana državnosti mogli bi jačati savezništvo između dva naroda. Uobičajeni susret hrvatskih i slovenskih katolika je najvidljiviji znak susjedskog zajedništva. Na susretu hrvatskih i slovenskih katolika mariborski nadbiskup Alojz Cvikl je istaknuo: „Nas Slovence i Hrvate, uz zajedničke slavenske korijene, povezuje i ista kršćanska, katolička vjera. Zbog toga možemo opravdano reći da pripadamo dvama ne samo susjednim, nego i dvama bratskim narodima. Unatoč tome, doživljavamo kako naši susjedski i bratski odnos urušavaju drugi (politički) interesi kada dolaze previše do izražaja. (…)Koliko puta mi kršćani živimo bez ljubavi, bez poštovanja drugoga. Koliko puta rušimo mostove prijateljstva, umjesto da ih gradimo. Živimo međusobno kao stranci i ne poznajemo se; premda smo nekima susjedi ili smo nekoliko desetljeća živjeli zajedno. (…)Prihvatimo tu Božju ljubav i nastojmo graditi mostove među sobom – mostove prijateljstva, žive vjere, međusobnog poštovanja, prave ljubavi koja ima svoj izvor u Bogu.“ Osim važnosti izgradnje dobrosusjedskih odnosa između dvije države i dva naroda naglašavam, desetljeće ranije, 25.lipnja 1981. međugorska djeca su poslije molitve počela razgovarati s Gospom.
 
Izostavljanje iz naziva Dan pobjede:
- opravdali bi što 9. svibnja nije praznik,
- umanjili mogućnost Srbima Krajišnicima izigravanja žrtve pobjede.
Ratne traume jednako subjektivno osjećaju i poraženi i pobjednici.
5. kolovoza 1995. godine Hrvatska vojska je oslobodila kraljevski grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. 20 godina ranije "1975. godine započela je Godina Velikoga zavjeta i tada su se u Solinu okupila biskupijska hodočašća iz svih biskupija Crkve u Hrvata s ciljem obnove cjelokupnog kršćanskog života Hrvata, da se ojača vjernost Crkvi i Apostolskoj Stolici, utvrdi pradjedovska vjera i obnovi katolički život, kako bi izmolili plodnu budućnost Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu. Zavjetni simbol i jubilarni spomen Godine Velikoga zavjeta je pralik Gospe Velikoga zavjeta - najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti iz crkve kralja Zvonimira u Biskupiji kod Knina iz XI. stoljeća. Prema tome liku izliven je u zlatu i srebru lik Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, kao zavjetni dar svega hrvatskog naroda i svih naših vjernika (prinosom svih Hrvata katolika iz cijeloga svijeta)."
 
Godine 2019. navršilo se 40 godina proslave blagdana Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta. "Ovaj zlatno-srebrni Gospin lik blagoslovio je papa Ivan Pavao II. na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu, 30. travnja 1979. U tom liku Gospe Velikoga zavjeta je simbolizirana sva naša zavjetna godina, taj lik postao je i ostaje novom svetinjom, u kojoj je sjedinjena sva naša prošlost." Za sve naše pobjede u povijesti prvo zahvalimo Bogu, po zagovoru Gospe od pobjede. "Došli smo na svoje izvore (Solin). Ovdje su naše kršćanske uspomene i svjedočanstva naše povijesti. Vjera nas ovdje izravno obvezuje, da u kršćanskoj ljubavi i zajedništvu ostvarujemo svoj poziv i stvaramo bolju budućnost. Ali naša vjera ne smije biti samo običaj, ona mora biti naš svagdanji život. Ne smijemo se samo pozivati na vjeru, po vjeri treba živjeti. Vjera nas obvezuje. (25. 7. 1976. biskup PAVAO ŽANIĆ)"
 
Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice ima svoju daleku prošlost, a vezuje se uz turska osvajanja u 16. st. Kako je, naime, prodor Osmanlija u Europu u to vrijeme bio vrlo snažan, papa Pio V. 1569. godine pozvao je sav kršćanski svijet na molitvu krunice, kako bi se po utjecanju Majci Božjoj i njezinu zagovoru obranilo kršćanstvo od islamskog utjecaja. Sveta liga se zajedničkom pomorskom flotom (u bitci je sudjelovalo 8 galija Hrvata), suprotstavila Turcima kod mjesta Lepanta, na sjevernoj obali ulaza u Korintski zaljev. Ta je pobjeda označavala kraj osmanlijske pomorske prevlasti na Sredozemlju. “U zahvalu za tu pobjedu, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede. Nešto poslije 1573. godine papa Grgur XIII. želi još više istaknuti značenje pobjede po moljenju krunice i Gospinu zaštitu, pa mijenja naziv blagdana u blagdan Svete Krunice, dok će papa Pavao VI. 1969. godine i taj naziv promijeniti u blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice, a koji se u narodu naziva Gospa od Krunice, Gospa od Ružarija, Gospa Ružarica ili Kraljica Svete Krunice.” Po uzoru na pape Grgura XIII. i Pavla VI. trebamo istaknuti značenje pobjede po moljenju krunice i Gospinu zagovoru, zahvalnom proslavom blagdana Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.
 
Spajanjem Praznika rada i Dana antifašističke borbe, ako se ne bi smanjivao broj neradnih dana, ostaje mogućnost uvođenja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i sjećanja na žrtvu Vukovara i Šabrnje, kao blagdana.
Danom samostalnosti i jedinstva obilježili bi 15. siječnja:
- kada je međunarodno priznata Republika Hrvatska (1992.),
- kada je mirno reintegrirano hrvatsko Podunavlje (1998.).
Dan jedinstva imaju: Turska (Dan demokracije i nacionalnog jedinstva), Jemen, Ruska Federacija, Njemačka (Dan njemačkog jedinstva), Slovenija (Dan samostalnosti i jedinstva) dopunila jedinstvom 2005. Taj dan bi nam pružio mogućnost slaviti zajedništvo različitih kultura. Zajednički identitet moramo izgrađivati provodeći politiku kao što je konstitucionalizam, vladavina prava i jednakost ljudi. Također država ima pravo uskratiti državljanstvo onima koji osporavaju samostalnost. Ako se slave i obilježavaju vojne oslobodilačke akcije s mnoštvom poginulih i ranjenih na obje strane, koja je logika da se ne slavi oslobođenje Podunavlja. Pobjeda razumom nije lošija od pobjede oružjem, dapače.
Ovim izmjenama i dopunama Zakona imali bi 5 državna praznika čije središnje proslave možemo decentralizirali:
- Dan radnika i antifašista u Istri (Labin/Raša),
- naizmjenično zajednički Dan državnosti (Zagreb/Ljubljana),
- Dan hrvatskih branitelja i domovinske zahvalnosti u Dalmaciji (Knin),
- Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Šabrnje,
- Dan samostalnosti i jedinstva u Slavoniji (Osijek/Erdut).
Na blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije u hramu.
 

Andrija Mihaljević

Kontejneri su lijepi ali prepuni

 
 
Andrej uporno zabija. Kramarić.
Ako jedna Vlada predstavlja jedan narod,  predstavljaju li brojni sindikati brojne narode?
Bez debele kože izdržat se ne može.
Bolje je u domu nego u domovini – u domu je toplo, a u domovini propuh.
Bolje je u društvu komunicirati nego se uz mobitel izolirati.
Brak čini dobra polutka i bolja polovica.
https://humancapitalonline.com/uploads/1560157177.jpg
Dalmatinke lakše podnose nevere od nevjere jer su kraće.
Imamo nekoliko sorti: vjernik, vjerovnik, nevjernik, ateist, komunjara i samo jednog čuvenog a ne sačuvanog agnostika.
Ima li predsjednički kandidat podršku ili barem potporu neki koga nikada nismo ni čuli ni vidjeli?
Jedni se boje Boga, a drugi Vraga.
Jesu li Vojvođani  tulipani, ljiljani ili obične lale?
 
Kad vidim predblagdansko blještavilo sjetim se one narodne „Šareno je i ludom drago“.
Neki blagdane slave, a neki neće iz prostog razloga, jer ne mogu.
Nije poznato ima li viška stranaka ili sindikata.
Najviše potpisnika bi prikupio na koncertu ili na Jakuševcu?
Nije li i brak sukob interesa kad jedan daje, a drugi samo dobiva?
Prof. dr. Zlatko Kramarić,  nekoć gradonačelnik danas veleposlanik, još uvijek ponavlja isto  - „isto također“.
 
Popularni nadimci: Zagrepčani purgeri, Slavonci zatucani, Zagorci norci, a Dalmatinci tovari.
Tko još ne zna dobro hrvatski neka na internetu umjesto iz rječnika uči od standardnog „Žargonauta“.
Vidio sam Daliju  prolaziti pored  štanda „predsjednice“ Orešković, a nije se mogla potpisati, jer je bila navala.
Više nema kretena i idiota, jer je u modi retard i trol što je europskije i ljepše,  što je – je. „Hendikepirani“ ne znaju što je to jer nisu na mreži.
 
Zašto se osječki obrazovani novinari uporno služe bosanskim narodnim izričajem „Šta ima, lega?“ kad hoće reći „Kako si, prijatelju?“
Ženska stvar  – kako prikriti strateške manjkavosti.
Kad je muž legitiman i žena je legalist.
Kad nas ne bu, nek nas – nebu.
Kad će početi veliko narodno čišćenje i pospremanje?
 
Kako to da se Mesić nije ponudio za rješenje problema Brexit kao što je riješio mnoge druge međudržavne probleme?
Kakva je razlika između pokrajine, krajine, regije i graničnog područja?
Kakvi su to „Suverenisti“ pak?
 
Kontejneri su lijepi ali prepuni, jer su niskoga kapaciteta.
Kratice: Zvjerinjak –Zoo,  zrakopolov – avio, autobus – bus, vlak – v.
Kuharica zna zapapriti, a kuhar i zabiberiti.
Lipicanci proslaviše Đakovačku biskupiju.
Lijepo je slušati lijepe i učestale riječi: reforme, programi, projekti i sl.
Ljudi su spašeni do smrti.
Magarice su popularne zbog mlijeka, a magarci zbog tvrdoglavosti.
 
Ministar u vladi nije vladar nego ministrant.
Morski turizam je bolji otkako se ne reklamira nego sve više promiče.
Možda bi natalitetu značila kakva fabrika za fabriciranje djece.
Neka osnovna ženska prava nisu, nažalost, ni ustavom predviđena.
Ne bi bilo dobro ni da smo svi dobri.
Nedostaje nam jedna prava stranka „Domoljubci i domoljubičice“.
 
Neke humane stranke članove izbacuju pa povraćaju.
Neki se još uvijek vole sastančiti, jer im je ostala navika od samouprave.
Neki stranci dolaze i turistički su oduševljeni baranjskom riti.
Neki su gladni zbog hrane, a neki zbog apetita.
Neki vole sastanke, a neki samo kontakte.
Nekoć je bio nogometni vratar, a danas Papa.
Neobično: Svinja sve manje, a svinjarija sve više.
 
Nekima je bolje dolje nego gore.
Nekima izmakne, a nekima pobjegne.
Nekima je taman, nekima knap, nekima štima, nekima je okej, nekima je to-to, nekima paše, nekima ne, jer je pase.
Nije pametno dirati u ministre i ministrice kojima dobro ide.
Nije pošteno od branitelja što su i lopovima izborili demokraciju.
Nije Tito još umro – vidjela sam ga na televiziji.
 
Nije važno što i kako RADE, glavno je da su „naši“ ili vaši.
Nije važno je li gospa mala ili velika, glavno da nije stara.
Od lutalice promoviran u emigranta.
Ona uvijek ima prednost.
Ovi koji su se borili protiv ćirilice spremaju se u sljedećem ratu boriti za latinicu.
 

Martin Jakšić

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Petak, 13/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1485 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević