Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Rodna diskriminacija ili bitka za ravnopravnost spolova uz pomoć jezika

 
 
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je u proceduru uputila prijedlog Zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama koji je pisan cjelovito u ženskom rodu. U nacrtu novoga Zakona o udžbenicima imamo umjesto učitelji – učiteljice, umjesto ravnatelji – ravnateljice, umjesto ministar – ministrica i sl. U jednom od obrazloženja ministrica kaže: “U obrazovanju većinom rade žene pa zašto to ne staviti u prvi plan i govoriti nastavnice, učiteljice, onda i predlagateljice, nakladnice, ravnateljice, ministrica i tako dalje? Ovo bi mogao biti još jedan korak u smjeru razbijanja stereotipa, kojih je još jako puno u našem društvu. Nažalost, za sada još treba uvjeriti državnu upravu da su ovakvi presedani mogući i poželjni”(ODBILI PRIJEDLOG ZAKONA ZATO ŠTO JE NAPISAN U ŽENSKOM RODU Ministarstvo uprave srušilo ga je jer se u njemu ne spominju učitelji, nego samo učiteljice ODBILI PRIJEDLOG ZAKONA ZATO ŠTO JE NAPISAN U ŽENSKOM RODU Ministarstvo uprave srušilo ga je jer se u njemu ne spominju učitelji, nego samo učiteljice).
http://www.imagefully.com/wp-content/uploads/2015/08/Mom-And-Dad-Kids-Sleeping-Parents-Picture.jpg
Inicijativu pokušavaju obrazložiti tim da je učiteljsko zanimanje gotovo posvema u sadanje doba žensko jer npr. u osnovnim školama učiteljice čine 81,5 posto nastavnoga strukovnoga osoblja (kadra), a u srednjim školama više od 66 posto. Ako ćemo i dalje polaziti od sličnih obrazloženja, tada i druge zakone valja pisati u ženskom rodu, jer npr. muškarci u prosjeku žive prema brojčanim podatcima 74,4 godine, a žene žive 6,1 godinu dulje. Kao posljedica daljnjega života brojčani podatci pokazuju da u Hrvatskoj ima više žena negoli muškaraca. Osim toga, u usporedbi sa ženama, manji je udio muškaraca s visokim obrazovanjem. Treba valjda još dodati da žene u Hrvatskoj više npr. rade u bolnicama ili više čitaju knjige negoli muškarci te češće idu u kino....
 
Ako ćemo imati jedan zakon u ženskom rodu, tada vjerojatno treba i druge mijenjati jer ne može jedan zakon biti u jednom rodu, a drugi – u drugom. U članku 3. stavak 5. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu iz 2006. godine npr. čitamo: “Udžbenički standard donosi ministar nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog stručnog povjerenstva. Stručno povjerenstvo za izradu udžbeničkog standarda imenuje ministar.“ (Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu). U sadanjem novom nacrtu Zakonu o udžbenicima imamo ministrica umjesto ministar, a što ćemo u budućnosti ako na čelu ministarstva bude ministar, tj. osoba muškoga spola, a ne ženskoga, ministrica ? Treba li tada ponovno ispravljati ministricu na ministra pa i ostalo iz ženskoga u muški rod ? U Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja (2017.) imamo u članku 2. “Kabinet ministra”, a ne “Kabinet ministrice” (Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja). Treba podsjetiti čitatelja, između ostaloga, da je u hrvatskom standardnom jeziku bolje rabiti normativnu riječ ustroj ili struktura, a ne ustrojstvo.
 
Muški je rod u hrvatskom standardnom jeziku neutralan i rodni su nazivi u muškom rodu. Ne možemo mijenjati pravila, polazeći od toga tko predvodi bilo koju državnu ustanovu i piše zakone, muškarac ili žena. Ravnopravnost spolova nemaju odnosa prema jezičnim zakonima koji imaju vlastita jezična pravila ophođenja. Ne možemo danas pisati prema jednim ustaljenim pravilima pisanja zakona, a sutra prema drugim. U pisanju bilo kojega teksta treba poštovati pravila standardnoga jezika i već ustaljenu jezičnu praksu. Postoji praksa da se na početku zakona obično napominje da su imenice u muškom rodu i da se zbirka osnovnih propisa odnosi i na muški i na ženski rod podjednako. Ako ćemo ići predloženim putem, tada možemo doći i do određenoga nereda ne samo u zakonima negoli i u standardnom jeziku jer danas pišemo na jedan način, a sutra na drukčiji. Treba vjerojatno napomenuti da tekstovi različitih zakona pripadaju administrativnomu (zakonodavno-pravnomu podstilu) stilu. Taj stil zahtijeva, sa svoje strane, određene značajke: ujednačenost, točnost, strogost, terminologičnost, određenost itd.
 
Uzgred budi rečeno da kada npr. uz funkciju ili zvanje stoji ime i prezime, treba obvezatno poštovati rod. Ako imena nemamo, piše se muški rod, ali on tada ne znači „muški“ rod negoli neobilježeni opći (obuhvaća i muško i žensko). Kada npr. najavljivačica ili najavljivač na dalekovidnici kaže „poštovani gledatelji i gledateljice“, ono „gledateljice“ je suvišno jer su pojmom „gledatelji“ obuhvaćeni i muško i žensko. U usmenom govoru susrećemo npr. „poštovane gospođe, poštovana gospodo, dragi prijatelji...“ ili „poštovane kolegice i kolege...“. Mišljenja sam da je navedeno oslovljavanje pretjerano, poglavito u administrativnom funkcionalnom stilu i vjerojatno dovoljno napisati ili reći „poštovana gospodo“ (= gospođe i gospodo), „poštovani kolege“ (= kolegice i kolege). U novije doba, tj. otkako je iz Europe u Hrvatsku uvezena prekomjerna spolna osjetljivost, hrvatski ženski pokreti izrijekom traže da u obraćanju javnosti žene budu i gramatično zastupljene. Otud mocijski parnjaci u tom surječju. I sada ženske udruge oduševljene su potezom ministrice i podupiru pisanje zakona u ženskom rodu. Prije toga u Hrvatskoj nije bilo takve rodovne preosjetljivosti. Ako pak želimo, prema pojedinim tumačenjima, promijeniti tradicije hrvatskoga jezika i prilagoditi ga suvremenomu razdoblju, tada vjerojatno prije bez žurbe treba razraditi i obrazložiti jasna normativna pravila, a zatim ići u pisanje zakona i u tzv. bitku za ravnopravnost spolova. Zakon o udžbenicima nije mjesto za rješavanje problema u razbijanju tzv. rodnih stereotipa.
 
Nitko ne mijenja zakonodavstvo radi uvrštavanja dodatnih imenica u ženskom rodu. Ako ćemo ići sličnim logikom, tada trebamo mijenjati, ne daj, Bože, Bibliju jer u njoj imamo: "2. Avraam rodi Isaka. A Isak rodi Jakova. A Jakov rodi Judu i braću njegovu...(Matej.I.1-17.). U Bibliji o Bogu govori uvijek u muškom rodu i naziva ga se muškim imenima: Spasitelj, Pastir, Otac, Sudac, Ratnik, Stvoritelj itd. S druge pak strane, Bog nije rodio svijet negoli ga je stvorio, a apostol je Pavao u Poslanici Galaćanima rekao: „Nema više: Židov – Grk! Nema više: rob – slobodnjak! Nema više: muško – žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu!“ (Gal 3,28). Među onima koji su vjernici nema ili smije biti nikakve  spolne diskriminacije. Riječi koje susrećemo u različitim zakonima tipa učitelji, predsjednici, profesori i sl. tiču se i muških i ženskih osoba kao npr. riječ roditelji koja znači "mučkarac i žena koji su komu dali život", tj. i otac i majka. Muški rod ne samo u hrvatskom negoli i mnogim drugim jezicima neutralan. A što ćemo tada i sa Zakonom o obrani Republike Hrvatske? Tamo imamo vojnik, vojnici, a danas i žene služe vojsku! Trebamo li i taj Zakon o obrani mijenjati? Ne znam točno što bijaše ženi koja je pisala ili sastavljala taj tekst nacrta Zakona o udžbenicima, na krivom mjestu feminizam na djelu. 
 

Artur Bagdasarov, HKV

Poziv Matice hrvatske Hrvatskom saboru

 
 
Matica hrvatska poziva Hrvatski sabor da slijedi svoju Deklaraciju o represiji i zločinima totalitarnoga komunističkog režima u Hrvatskoj
Nedavno smo obilježili petu obljetnicu otkako je Deklaracijom Hrvatskoga sabora od 30. lipnja 2006. potvrđena spoznaja te najviše hrvatske političke institucije da je totalitarni komunistički poredak, u cijelome vijeku trajanja do 1990, a potom – s pomoću Jugoslovenske armije i u Domovinskom ratu 1991–1995, u njezinoj sprezi s agresorskim i fašistoidnim, paramilitarnim formacijama – demonstrirao pred svijetom da je izjednačavanje zala fašizma, nacizma i komunizma bilo i jest više nego opravdano.

Nema nikakve dvojbe da je Deklaracija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz iste 2006. povijesno kasnila s osudom zločina komunizma. Nećemo ovdje ulaziti u razloge te sporosti. No dvije činjenice ne možemo zanemariti: prvo, da je Deklaracija sastavljena tako da ne ostavlja mjesta dvojbama. Ne može se smatrati Europljaninom, civiliziranim bićem, humanistom ni demokratom nitko tko ne osudi zločine komunizma isto onako kao što to ne može biti ni onaj koji zastupa ideje fašizma i nacizma, koji poriče njihove zločine, relativizira žrtve, ranjavajući ponižene, ubijajući već ubijene.
Druga činjenica, također vrlo važna, pokazuje da je stara Europa bila brža u osudi fašizma i njegovih izdanaka kojih je zlodjela osjetila na svojoj koži. Komunistički poredak, pa ni komunistički zločini, nisu bili u toj mjeri stvarnost te Europe; oni su tragična povlastica Sovjetskoga Saveza, zemalja tzv. Istočne Europe te mnogih drugih krajeva svijeta. Odgovornost za osudu komunističkoga totalitarizma i svega zla koje je u sebi nosio počivala je, ponajprije, na zemljama komunističke prošlosti. U njima je bilo motiva napretek, krvavih iskustava, nebrojenih žrtava, tona i tona dokaznoga materijala, kilometara dokumentarne, arhivske građe, desetaka tisuća još živih svjedoka s obiju strana žice. Ipak, sve se to – i kad je formalno prihvaćeno – sporo ostvarivalo u praksi uz očigledne smetnje, pokušaje opstrukcije, zavlačenja, zatrpavanja otkrivenih jama, obustave istraživanja, polemike pa čak i javna negiranja tih zločina, osporavanja i relativiziranja opsežne prikupljene građe, izjava svjedoka pa i materijalnih ostataka. Ne možemo se oteti dojmu da je Republika Hrvatska dosad bila jedna od najtvrdokornijih europskih država kada je riječ o zaštiti interesa komunističke nomenklature i dugogodišnjem prigušivanju istine. Ako je predsjednik Tuđman ocjenjivao da dok traju borbe s agresorom ne treba otvarati unutrašnje hrvatske fronte – to se moglo razumjeti. Kako razumjeti kada se, šesnaest godina nakon rata, ozbiljno ne raspleće – u dogovoru i suradnji sa Slovenijom – tajna stravične Hude jame? Šuti li se o tome da se ne bi naštetilo javnom ugledu neke političke stranke; da se ne bi naštetilo javnom ugledu pojedinih, još živih, eksponenata te politike i toga terora? Ili njihovih potomaka?
 
Mi mislimo da ni jedna današnja politička stranka u Hrvatskoj ne snosi i ne može snositi odgovornost za kriminalna zbivanja u Drugom svjetskom ratu i poraću. Isto tako mislimo da grijesi otaca ne mogu i ne smiju biti projicirani na njihove bližnje, kao ni na potomke. U demokratskim zemljama takvi su zaključci neupitni. Ako u nas nisu – to bi bio razlog da se zabrinemo; to bi bila i potvrda da još ne živimo u demokratskome društvu, da ne shvaćamo demokratski pravni poredak, nego da i dalje svijet promatramo kroz naočale ideologijskoga ostracizma.
 
Zbog svega toga, pozivajući se na Deklaraciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 2006. o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima i Deklaracije Hrvatskog sabora od 30. lipnja 2006. o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945–1990, ističemo da je Matica hrvatska:
– suglasna s navodima Deklaracije Hrvatskog sabora o tome da su povrede ljudskih prava u tome razdoblju uključivale pojedinačna i skupna ubojstva i smaknuća, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnoga fizičkog i psihičkog terora; progone na etničkoj i vjerskoj osnovi, povrede slobode tiska i, također, zatiranje političkog pluralizma;
– da prihvaća tvrdnje Deklaracije Hrvatskog sabora o vrlo slaboj obaviještenosti hrvatske javnosti o zločinima počinjenima od strane totalitarnoga komunističkog režima te da su znanje i svijest ljudi o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti.
Podsjećamo, pritom, Hrvatski sabor da u Deklaraciji ističe kako on sam mora postati ključna nacionalna institucija za osudu zločina jugoslavenskog i hrvatskog totalitarnoga komunizma te da se sustavnim istraživanjem povijesti tih zločina moraju baviti znanstvene i pravosudne institucije, s uvjerenjem da žrtve komunizma i njihove obitelji imaju pravo na pravdu, razumijevanje, suosjećanje i priznanje svojih patnji jednako kao što to imaju žrtve nacizma i fašizma.
Matica hrvatska stoga poziva Hrvatski sabor da:
– usvoji odluku o imenovanju strukovnoga tijela, kojega bi zadaća bila istraživanje zločina komunističkog terora i prikupljanje dokumentacije o njemu. Taj bi golem i odgovoran posao u potpunosti trebalo prepustiti kvalificiranim znanstvenicima, a politiku iz toga posla posve isključiti; dok bi u Državnom proračunu trebalo osigurati za to potrebna sredstva;
– potakne pravosudne institucije da na temelju poznatih podataka pokrenu i dovrše istrage nad odgovornima za komunističke zločine;
– potakne Vladu da podupre zahtjev za uvođenje europske zabrane negiranja komunističkih zločina koji su 14. prosinca 2010. Europskoj komisiji podnijeli ministri vanjskih poslova Litve, Latvije, Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Češke;
– zatraži od Vlade Republike Hrvatske da napravi – u suradnji s kompetentnim institucijama i istraživačima – službeni popis žrtava komunizma;
– da izradi program educiranja hrvatske javnosti o zločinima komunizma – kako za učenike srednjih škola, tako i za širu javnost te da za njegovo provođenje osigura potporu ustanova koje su za to mjerodavne;
– da potakne osnivanje Hrvatskoga muzeja žrtava komunizma po uzoru na sličan muzej u Budimpešti kao i brojne muzeje holokausta u nas i u svijetu;
– da pozove sve građane koji su, na bilo koji način, surađivali s tajnim službama komunističkoga režima ili sudjelovali u pripremanju ili izvršenju komunističkih zločina da se povuku s javnih funkcija ako ih – i gdjegod ih – još eventualno obnašaju;
– da odlučno podupre sve koji se i ovih dana bore za istinu o komunističkim zločinima, unatoč neformalnim, privatnim, sporadičnim, a i organiziranim otporima, koji istrage nastoje prikazati kao politikantske i tako ih diskreditirati i pošto-poto spriječiti.
 
Velika je odgovornost Hrvatskoga sabora u ostvarivanju prava javnosti na istinu, ali i u konkretizaciji vlastitih odluka kako Riječ ne bi, nehotice, prikrila Nedjela, a Deklaracije poslužile, svima koji tomu smjeraju, kao paravan za nepoduzimanje, za grijeh Nečinjenja.
Želimo istaknuti da optužnice i eventualne kazne ne mogu imati za cilj fizički progon onemoćalih staraca (premda se oni ni toga nisu ustručavali), nego osudu njihovih nedemokratskih postupaka, terora koji su prakticirali od tridesetih godina 20. stoljeća do 1995. Istini i duhovnom zdravlju naroda potrebne su osude komunističkoga nasilja kao što su mu potrebne i osude svih oblika fašističkoga terora, rasizma i holokausta.
 

Predsjedništvo Matice hrvatske, Vijenac, br. 456., 8. rujna 2011.

Zbog prevelikog broja izbornih lista preveliki je broj propalih glasova u svim izbornim jedinicama

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke  nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. godine smanjiti broj zastupnika za 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača.Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Hrvatski sabor bi prema tom prijedlogu imao 113 = (48 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore).
https://wtop.com/wp-content/uploads/2017/11/voting-ballot_-TS-727x485.jpg
Zastupnicima: Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević,Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru predložio sam da prihvate kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Bez promjene Ustava mogla je  SDP-ova saborska većina izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika Hrvatskog sabora. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. Smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru sigurno bi osim političke kaste prihvatila većina hrvatskih državljana.
 
Broj zastupnika dijaspore treba ustavotvornim referendumom povećati na 5 koje bi dijaspora birala većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u izbornim jedinicama sastavljenim od: 1. Federacija BiH i Republika srpska; 2. Preostale europske države; 3. Kanada; SAD i Meksiko; 4. Južna i države Srednje Amerike i 5. Afrika, Australija i Novi Zeland. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika, a to je 42 zastupnika manje u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Većinski s apsolutnom većinom birali bismo 50 zastupnika i to 45 s prebivalištem u Hrvatskoj (I. tablica) i pet u dijaspori.
 
I. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
 
Županije
S
B
p %
Zv
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107.733
88.33
1
Istarska
208.105
187.471
90,08
2
Ličko-senjska
46.888
44.695
95,32
1
Primorsko-goranska
289.479
265.631
91,76
3
Splitsko-dalmatinska
452.035
404.843
89,56
5
Šibensko-kninska
103.021
99.493
96,58
1
Zadarska
169.581
162.028
95,55
2
I. izborna jedinica
1,391.079
1,271.894
91,43
15
Grad Zagreb
802.338
692.141
86,27
9
Karlovačka
120.321
111.073
92,38
1
Sisačko-moslavačka
157.204
146.400
93,12
2
Zagrebačka
314.549
272.155
86,52
3
II. izborna jedinica
1,394.412
1,221.769
87,62
15
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98.895
87,62
1
Brodsko-posavska
148.373
136.481
91,99
2
Koprivničko-križevačka
110.976
94.444
85,10
1
Krapinsko-zagorska
127.748
109.713
85,88
1
Međimurska
112.089
96.041
85,68
1
Osječko-baranjska
290.412
253.813
87,40
3
Požeško-slavonska
71.920
65.886
91,61
1
Varaždinska
170.563
146.766
86,05
2
Virovitičko-podravska
79.111
71.520
90,40
1
Vukovarsko-srijemska
165.799
152.334
91,88
2
III. izborna jedinica
1,388.858
1,225.893
88,27
15
Republika Hrvatska
4,174.349
3,719.556
89,11
45
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/Hrv);
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017. godine (http://www.izbori.hr.),
p = B / S x 100 = broj birača na sto stanovnika procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine i
Zv  = 45 broj zastupnika koji bi se birali većinski.
Ukupno bi Hrvatski sabor imao 103 = (50 većinski + 53 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore).Broj birača na sto procijenjenih stanovnika sredinom 2016. godine je vrlo velik u svim jadranskim županijama, a naročito u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji koje su imale preko 95 na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine.
 
Dvokružnim razmjernim izbornim sustavom birali bismo 53 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici. U izboru zastupnika razmjernim izbornim sustavom sudjelovali bi svi državljani Republike Hrvatske s pravom glasa (birači s prebivalištem u Hrvatskoj i birači s prebivalištem u drugim državama). Izbor zastupnika nacionalnih manjina treba ukinuti jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama (II. tablica).
 
II. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Nacionalna manjina
B
G1
G2
G
Srpska
193.624
19.534
50.990
70.524
Mađarska
12.328
5.212
2.360
7.572
Talijanska
17.985
2.338
6.506
8.898
Češka i slovačka
10.827
1.590
4.082
5.672
Austrijska, bugarska,njemačka, polj.,rom.,rum.,rusin., ruska,tur., ukrajinska, vlaška i židovska
18.749
3.832
3.955
7.787
Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedon. i sloven.
44.550
5.396
14.763
20.159
Ukupno
298.063
37.902
82.656
120.612
 
 
Oznake:
B = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine,
G1 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine
G2 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama.
G = G1 + G2 = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima.
 
Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku manje od desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima. Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a dobile bi u prvom krugu broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli z = g/G x Z
 gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova (važećih i nevažećih) u izbornoj jedinici i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Za 53 zastupnika sve stranke koje bi dobile 0,93 % glasova od birača koji s glasovali dobile bi barem jednog  zastupnika. Ukoliko u prvom krugu jedna stranka dobije apsolutnu većinu glasova od G pripala bi joj neraspodijeljena zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne dobije apsolutnu većinu u drugi krug ulaze dvije stranke s najviše dobivenih glasova u prvom krugu. Stranka koja u drugom krugu dobije više glasova osvaja neraspodijeljena zastupnička mjesta iz prvog kruga. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi bila bi mogućnost da birač glasa u prvom krugu za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug.
 
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila
g1 = 82.628, HDZ
g2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić g3 = 29.088 i HSP-AS
g4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = g1 / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,
z2 = g2 /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,
z3 = g3/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i
z4 = g4/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.
 
U prvom krugu prema ovakvoj raspodjeli bili bi dobili zastupnička mjesta: I. izborna jedinica: HSLS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, II. izborna jedinica HSLS, III. izborna jedinica HSS, IV. izborna jedinica koalicija HSP i HSNS, V. izborna jedinica: HSP i koalicija HSP-AS s HČSP, VI. izborna jedinica: HSS, HSLS i HSP, VII. izborna jedinica: koalicija HSS sa ZS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, VIII. izborna jedinica: Ladonja i koalicija: BUZ, PGS i HRS te IX. izborna jedinica: N.L: dr. sc. Ivan Grubišić, N. L. Stipe Petrine i koalicija HSP-AS s HČSP. Ukupno bi u deset izbornih jedinica bilo podijeljeno još 16 zastupničkih mjesta drugim strankama mimo HDZ-a i Kukuriku koalicije što bi bitno utjecalo na sastav većine u Hrvatskom saboru. Ovakva raspodjela odgovara izbornom pragu od 3,57 %.
U drugom krugu u X. izbornoj jedinici koalicija SDP, HNS, HSU i IDS bi se borila s HDZ-om za 2 preostala zastupnička mjesta. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u vjerojatno bi HDZ dobio više glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D'hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D' hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano. 
 
ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2011.GODINE
 
I. J.
G
V
N
Gk
Gp
Mg
I.
238.830
238.830
3.613
168.706
66.511
4
II.
249.101
245.143
3.598
186.183
58.960
3
III.
233.606
229.310
4.296
179.541
49.769
3
IV.
209.387
206.278
3.109
161.252
45.026
3
V.
215.996
212.371
3.625
162.684
49.687
3
VI.
218.179
214.334
3.845
148.926
65.408
4
VII.
266 352
261.423
4.929
184.051
77.372
4
VIII.
237.676
233.773
3.903
175.989
57.784
3
IX.
250.836
245.868
4.968
162.865
83.003
5
X.
253.575
248.887
4.688
202.716
46.171
3
Ukupno
2,372.538
2,332.604
40.934
1,732.913
599.691
35
 
Oznake: I.J.= izborna jedinica,
G = Ukupan broj glasova,
V = važeći glasovi,
N = nevažeći glasovi,
Gk = korisni glasovi,
Gp = Propali glasovi i
Mg = broj mandata razmjeran propalim glasovima.
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj propalih glasova u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju propalih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj propalih glasova može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
 
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA
 
I. J.
SDP...
HDZ...
H.L.
HSS
HDSSB
N.L. I.G.
I.
107.382
43.265
18.059
2.922
-
-
II.
104.516
52.652
14.161
14.854
-
-
III.
120.906
35.615
23.020
9.070
-
-
IV.
68.188
48.377
7.008
3.505
44.687
-
V.
68.447
69.929
4.695
6.905
24.308
-
VI.
90.280
46.055
12.591
9.884
-
-
VII.
110.540
57.196
16.315
11.939
-
-
VIII.
134.211
28.403
13.375
1.842
-
-
IX.
72.220
90.645
5.999
3.434
-
11.190
X.
82.628
76.062
6.382
7.095
-
29.088
Ukupno
959.318
548.199
122.005
71 450
68 995
40 278
M
80
44
6
1
6
2
 
Oznake: M = broj osvojenih mandata lista, N.L. I.G.= nezavisna lista - dr. sc. Ivan Grubišić, Lista HSP-AS je dobila 24.220 glasova i 1 mandat u X. izbornoj jedinici i Ladonja je dobila 12.210 glasova u VIII. izbornoj jedinici i prešla je izborni prag, ali nije dobila mandat. Kod dvokružnog razmjernog izbornog sustava bila bi dobila zastupničko mjesto.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr. 

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 836 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević