Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Nemoralna vlast

 
 
Problem je u tome što se ne mogu
dostojanstveno "povući" s vlasti.
Što je za njih ono ljudsko, moral?!
Izmišljeni pojam, za "rulju"?
Kako se netko toliko blatan može oprati,
i ostati na vlasti, možda kao Poncije Pilat?
Na nesreću hrvatskoga naroda ova Vlada
već je ušla u povijest svojom bahatošću i cinizmom.
http://images.news-bar.hr/foto/4681/plan_21_2__large.jpg

 

Robert Tomšić

U Dubravi kraj Vrbovca 10. lipnja otkrivanje spomenika biskupu Duhu

 
 
U utorak 10. lipnja pokraj crkve svete Margarete u Dubravi kraj Vrbovca bit će otkriven spomenik prvom zagrebačkom biskupu Čehu Duhu, na inicijativu Češke besede Zagrebačke županije, Hrvatsko-češkog društva, Općine Dubrava i mjesne župe svete Margarete. Svečanost otkrivanja spomenika koja počinje misom u crkvi svete Margarete u 11 sati predvodit će biskup mons. Vjekoslav Huzjak. Nakon mise izlaganje o biskupu Duhu i povijesti Dubrave održat će načelnik Općine Dubrava Branimir Katalenac. Bit će to prvo spomen-obilježje podignuto u čast ove značajne osobe iz hrvatske crkvene povijesti o kojoj sačuvani povijesni izvori govore tek da je bio po narodnosti Čeh i da ga je prije 920 godina, oko 1094., na čelo novoosnovane Zagrebačke biskupije imenovao njen osnivač, mađarski kralj sveti Ladislav.
On je, kako svjedoči Felicijanova povelja od 26. travnja 1134., osnovao Zagrebačku biskupiju „kako bi se brigom biskupa oni koje je zabluda idolopoklonstva otuđila od štovanja Boga vratili na put istine. Da, dakle, pouči neznanje toga puka, pronašao je prikladnoga Čeha, muža časna života koji se zvao Duh. Njega je po svojem kapelanu Fanciki postavio  pastirom iste Crkve, a ovaj je izabrao za njezine djelatnike ljude iz Šomođske i Zaladske županije. Osim toga, dâ drugi dvorski kapelan imenom Kupan, po nalogu istoga kralja istoj crkvi puk dubravski sa zemljom i šumom koja njoj pripada“. Ove godine navršava se i 880. godišnjica Felicijanove povelje, a time i prvog spomena grada Zagreba u nekom dokumentu. Isti jubilej slavi i Dubrava koju je biskup Duh dobio u posjed, što je i bio povod da mu se spomenik podigne upravo u tom mjestu, gdje od kraja 19. stoljeća žive i pripadnici češke manjine, Duhovi sunarodnjaci. Od 2010. Dubrava se nalazi u sastavu Bjelovarsko-križevačke biskupije.
 
O biskupu Duhu zna se vrlo malo podataka pa nisu poznati ni mjesto ni vrijeme njegova rođenja i smrti. Povjesničari su iz škrtih podataka pokušali rekonstruirati fragmente iz Duhove biografije pa je postavljena teza da je bio benediktinac koji je potjecao iz nekog od čeških benediktinskih samostana – glagoljaškog u Sázavi ili latinskog u Břevnovu (danas dio Praga) koji je posvećen svetoj Margareti, kao i crkva u Dubravi. Razlog zašto je mađarski kralj za biskupa nove biskupije na osvojenom hrvatskom području doveo upravo Čeha najvjerojatnije je bila jezična bliskost. Prema tradiciji, upravo je Duh u Zagreb donio najstarije sačuvane crkvene knjige koje se danas čuvaju u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, a pripisuju mu se i glose u Radonovoj Bibliji koje bi mogle biti najstariji spomenik hrvatskog jezika.
 
U svojoj domovini Duh je ostao nepoznat, no zanimljivo je da ga pjesnik Jan Kollár spominje u svom spjevu Kći Slave iz 1832., smjestivši ga u raj među ljude značajne za pokrštenje slavenskih naroda za koje kaže da su „vodili naš narod Gospodinu u krilo“. U popratnim objašnjenjima Kollár je za Duha napisao da je bio „rođeni Čeh, apostol Hrvata“.
 
Biskupa Duha lani je u Velehradu na središnjoj proslavi 1150 godina od dolaska sv. Ćirila i Metoda u Veliku Moravsku u propovijedi spomenuo izaslanik pape Franje zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, što su nazočni češki katolici popratili pljeskom. U Zagrebu je biskup Duh 2005. na prijedlog Hrvatsko-češkog društva dobio stube sa svojim imenom, a pripadnici češke manjine smatraju ga svojim rodonačelnikom, budući da je bio prvi poznati Čeh koji je živio u Hrvatskoj. Njegovo imenovanje prije 920 godina ujedno je i prvi poznati slučaj veza Hrvata i Čeha pa se smatra da s biskupom Duhom počinje i povijest hrvatsko-čeških odnosa.
 

Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva

Sto godina od sarajevskog atentata

 
 
Prije točno stotinu godina pucanj u Sarajevu, u kojim je ubijen austrougarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, značio je početak do tada najstrašnijeg rata u povijesti čovječanstva. Suprotnosti između velikih sila toliko su narasle, pa im je, kao u nekoj utrci, samo trebao početni hitac za veliki obračun.
http://d.ibtimes.co.uk/en/full/1367566/ukraine-protests-chetnik-serb-crimea.jpg
Nakon krvavoga četverogodišnjeg rata politička karta Europe, pa i čitavog svijeta, iz temelja se izmijenila. Osim vrlo opipljivih suprotstavljenih interesa velikih sila, svoju priliku iskoristile su sve one ideologije koje su se nataložile u vremenu koje je prethodilo velikom svjetskom obračunu. Umjesto obećanog raja na zemlji, te su ideološke tlapnje otkrile svoje strašno naličje, a nerijetko i dijaboličko nadahnuće.
 
Boljševička revolucija u svojoj je destrukciji nadmašila sva dotadašnja barbarska i anticivilizacijska razaranja, kakva pamtimo još iz vremena Huna i Avara. Kako zlo nikada ne dolazi samo, u Europi su počele klijati i bujati i druge protukršćanske ideologije: fašizam i nacionalsocijalizam. Drugi svjetski rat bio je još razorniji, čovječanstvo je iskusilo još veća stradanja i masovne zločine: nacističke konclogore, Staljinove gulage, Bleiburg i križne putove… A sve to izazvao je samo jedan hitac. Hitac kojim je teroristička organizacija Crna ruka, stavila pištolj u ruke osamnaestogodišnjeg Gavrila Principa, ne bi li tako pokrenula događaje koji će dovesti do stvaranja Velike Srbije. Velika Srbija, kao što vidimo, ipak nije ostvarena, i kako se čini, sve je dalje od toga. Ali zlo i Zli, iskoristio je pohlepu jedne neobuzdane nacionalne idolatrije i megalomanije, kako bi ostvario svoj istinski cilj: masovno istrjebljenje milijuna ljudi, jer njegovo pravo ime je Ubojica ljudi od početka.
 
Suprotnosti velikih sila koje su uoči Prvoga svjetskog rata dijelile Europu, danas su se umnožile i premrežile čitavu Zemlju. Bojim se da bi se i ovaj put mogla obistiniti dosjetka da nas povijest uči da iz nje nismo ništa naučili. Na sličan način kao i u proteklom stoljeću, sukob svjetskih sila mogao bi biti okidač i za pokušaj globalne uspostave vlasti slatkorječivih ideologija, a koje su sv. Ivan Pavao II., i Benedikt XVI. jasno detektirali kao promicatelje kulture smrti i diktature relativizma. Trenutno najveća ugroza miru u svijetu prijeti od sukoba na istoku Ukrajine, koji u mnogočemu podsjeća na događanja u predvečerje Drugoga svjetskog rata. Nakon razornoga komunističkog tsunamija, koji je tijekom 20. stoljeća poharao najveću zemlju na svijetu, Rusija se posljednjih godina ponovno pridigla i postala snažna svjetska sila. Umjesto da pribere i umnoži sve one kulturne i duhovne vrjednote kojima je ruski narod obogaćivao svijet, pred našim očima događa se već viđeni scenarij zemlje koja također želi ispraviti navodne nepravde i vratiti izgubljeno dostojanstvo, po-stavljajući pritom zahtjeve i mjerila po kojima su drugi narodi i države tek njihovo sredstvo.
 
Ruski identitet nerazdvojiv je od kršćanskih temelja i vrijednosti. I to ga neraskidivo povezuje s europskom i u širem smislu zapadnom uljudbom. Budućnost Rusije izgledna je samo u razvijanju tih komplementarnih vrijednosti. Naravno, odmah se može postaviti pitanje ugroze i zaštite njihovnih državnih interesa. Živimo, naime, u svijetu "istočno od raja", u kojemu pojedinci, narodi i države, nažalost gledaju kako izigrati jedni druge. To naravno vrijedi i za europske zemlje i tu ne treba imati iluzija. Ipak odgovor nije u konfrontaciji, agresiji i otimanju tuđih teritorija. Europa je zajednica država i naroda čiji je identitet također neraskidivo vezan uz kršćanske korijene. Bez tih korijena Europa nema budućnosti.
 
Dužnost je svih nas Europljana boriti se za istinske kršćanske vrijednosti. Svaki od nas osobno snosi dio te odgovornosti. Isto tako, svaki narod ima svoje poslanje i također snosi dio odgovornosti. Mi Hrvati imamo svoju neponovljivu ulogu i zadaću u Europi, na koju nas je sv. Ivan Pavao II. često upozoravao. Golema Rusija također ima svoju (golemu) zadaću. Rusija bi se upravo svojim angažamanom u očuvanju i promicanju kršćanskih vrjednota, koje Europa, nažalost tako olako i ubrzano odbacuje, mogla nametnuti kao važan partner Europi, pa i svijetu. Umjesto toga, postoji opasnost da Rusija koja bi zbog konfrontacije sa zemljama s kojima je veže zajednički kršćanski nazivnik, postane zemlja koja bi mogla prokockati svoje poslanje. Biblija nas uči, a povijest potvrđuje, da budućnost pojedinih naroda ovisi o tome kako i koliko prepoznaju i ostvaruju svoje poslanje.
 
Rat i razaranje nikome nije donio dobra. Iskustvo od prije stotinu godina naučilo nas je da se povijest nikada ne ravna po ljudskim planovima. Umjesto toga, duh zla, kada se jednom pusti iz boce, najčešće opustoši zemlju daleko razornije od bilo kojega zamišljenog scenarija.
 

Marijan Križić, Veritas

Anketa

Čega se više bojite?

Srijeda, 01/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1297 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević