Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Nenarodna vlast

 
 
Kako je bilo nekada, neka se ne vrati.
Kako je sada… kada narod od sličnih pati?
Pod zemaljskom vlasti jednog uličnog licemjera,
i jednom marionetom, "predsjednikom"…
U rat nismo morali, i tako su nam uvijek
drugi "krojili gaće", ali išli smo dragovoljno!
Ne mogu me natjerati da u meni ponos plače!
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcT1rJo0YOeVRWZbMLyP0_9eUtuGFSqUsmcODPRg1bOPifO7P4tX
 

Robert Tomšić

Lažni antifašisti svojim lažima guše slobodu javnoga mišljenja

 
 
U prigodi izjava odaslanih uz Dan antifašističke borbe, dužni smo po tko zna koji put reagirati. Jednostavno, nije moguće prešutjeti način na koji se čitavo vrijeme želi izjednačiti neizjednačivo, a to su partizanska borba s Domovinskim ratom. Naravno, našim očitovanjem ne želimo dovoditi u pitanje pravo na memoriranje, na sjećanje, na nostalgiju svih onih koji u partizanskoj borbi vide najviši domet povijesti, svoje osobne i partizanskog pokreta. Naravno, mnogi i sada u tome vide i kraj povijesnih istina.
http://www.hkv.hr/images/stories/Slike05/Sheraton/13-Obljetnica_F_Tudjman_2012.jpg
Razumljivo je da svatko brani svoju povijest i sudjelovanje u  toj povijesti. Povijest, koja je učiteljica života, i koja ima vremena, sve pojave i događaje, svojom distancom, stavit će na svoje mjesto. A kako smo mi ograničeni vremenom i našim postojanjem, a suvremenici smo događaja, ne možemo i ne ćemo dopustiti podvale, krivotvorenja, zamjene teza, egalitacije i spajanje nespojivog. Između ostalog, činimo to i stoga, što historiografija još nije napravila „popis događaja“ i njihovih nositelja u suverenoj Hrvatskoj od njezina utemeljenja, međunarodnog priznanja sve do ulaska u Europsku uniju.
 
A mi, hrvatski branitelji, svakako smo jedan od najbitnijih  faktora i nositelja događaja i promjena koje su se dogodile nakon 1990. Stoga, naše sjećanje podupiru gole vidljive činjenice i faktografija s najočitijim egzaktnim podadatcima. A sada malo povezivanja s onim što se ovih dana poručuje. Predsjednik udruge antifašista, koju su sada zagovornici neke opće pomirbe „ako je želimo“ savjetuje nam da prestanemo s tendecioznim iskopavanjem jama. Naravno da to njihovo zalaganje doživljavamo kao otvoreni sarkazam. Jer, kada da prestanemo brojiti kosti i grobove? Od kojih datuma im to odgovara? Na kojim mjestima i iz kojeg vremena? Na čiju bi osjetljivost, na čiju bol, na čiju savjest bismo trebali paziti? 
 
Oni bi sada govorili, držali zdravice pomirnice. Oni bi htjeli da ih ova Hrvatska, stvorena na krvi branitelja, prihvati kao braću i suborce za istu Hrvatsku? Sada, u duhu njihove velikodušnosti, širokogrudno to govore kao probuđeni iz sna. Jer to što mi govorimo, to za njih pripada prošlosti. A istina je, sve što su oni stvarali, otišlo je i kao politički i kao materijalni projekt, u povijest. Da bismo izišli iz toga projekta, iz tog totalitarnog, protuhrvatskog  i agresorskog zagrljaja, morali smo ginuti i voditi hrvatski Domovinski rat. A mi bi trebali  imati razumijevanja za njihove emocije, i s njima opravdati sve što su radili pod pridjevom NOB-a i komunizma, sve pokrivajući i pravdajući antifašizmom. Svakako, tu je nedodirljiva i slava partizanske borbe koja je, po njima, produžena u Domovinskom ratu. Samo činjenica je sasvim i dijametralno drugačija: Domovinski rat je upravo posljedica takve partizanske borbe koja je Hrvatsku izručila i ostavila u raljama velikosrpske komunističke jugoslavenske hegemonije.
 
A gospodo i drugovi: ne podučavajte nas i ne impresionirajte vašim antifašizmom jer najbolje smo njegovo lice, i njegovu praktičnu izvedbu osjetili u egzekucijama nad vlastitim narodom  u mirnodopsko vrijeme kad ste uživali zaštitu velike savezničke pobjede od svibnja 1945. Vidjeli smo kako izgleda mirnodopski antifašizam nad vlastitim narodom. I usput da upitamo: zar Domovinski rat i hrvatski branitelji koju su ga vodili, nisu antifašisti? Zar suvremena, ova današnja suverena Hrvatska, po svom dubinskom opredjeljenju i svojim konstitutivnim načelima,  nije  antifašistička!?
 
Ako je moguće, prihvatite ozbiljno našu poruku i preporuku: ne svojatajte antifašizam kao svoju vrijednost, svoje  ruho i svoju narav. A o njegovu izvedbenom naličju, komunizmu, rekle su sve suvremene europske deklaracije. I još jedna preporuka i podsjetnik na povijesnu, nama blisku činjenicu: ne spominjite tako olako pomirbu, jer je to degradacija pomirbe i ruganje s njom, što više. Za nas je najveća i autentična bila ona pomirba koju je osmislio i na koju je hrvatski narod pozvao utemeljitelj suverene Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Upravo, u duhu te pomirbe, mi hrvatski branitelji, ne možemo pristati na izjednačavanje Domovinskog rata niti s jednim pokretom i pojavom u povijesti. 
 
I naravno, u duhu te pomirbe, i jednog uvažavanog, civilizacijskog i uljuđenog življenja i poštovanja, zajedničko polaganje vijenca na mjestima počivanja kostiju i grobova, nije i ne može biti upitno. Ali,  polaganje vijenaca ne može promijeniti povijest, ne može promijeniti  bolna  iskustva. Ne može promijeniti niti vaš ignorirajući odnos prema stvaranju suverene Hrvatske. Nije li bilo vrijeme, i nije li ono danas, da oni koji su od 1945. proizveli toliko grobova nedužnih, da se suoče barem s  tragom odgovornosti!? Pa bila ona pokazana barem na simboličkoj razini obilaska gubilišta i polaganjem vijenca? Ako to treba učiniti i na Spomen Kosturnici na Lovrincu ili Prvom Splitskom Odredu, ali onda je takvo par exelence mjesto Bleiburg ili Kočevski rog. Ako je to daleko radi vaših godina i slabosti udova, neka vas unuci odvedu bar do Kevine jame. Da tako, i time, uložite bar nešto u ovu, i u vašemu iskustvu prvi put, suverenu Hrvatsku.
 

Koordinacija braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Splita

Uz odar mrtvih Hrvata

 
 
Nadomak grobne tame
trajan podižem znamen
i skrivene gorke suze
izlijevam tiho u kamen
http://portal.braniteljski-forum.com/wp-content/uploads/1315761374m281.jpg
Dahom ga toplim grijem
brišem tragove soli
i otvor bezdane jame
primičem zidu boli
 
Do uresa ne držim
nit marim sjaja zlata
tek križ blistat će goli
uz odar mrtvih Hrvata
 
Od velikih zazirem riječi
prazno i šuplje zvuče
i odjek prijetvorno zveči
kad stravnim dnom otuče
 
Kraj okna ni otiska stope
trage su tvoje isprale kiše
do puste samotne drage
ni puta nema više
 
Ostaje nebo daleko
dok ruka svijeću pali
nestvarno plavim morem
nečujno odmiču vali
 
Za mnoštvom hvastavih riječi
gorak okus praznine
i tek bljesak sućuti u svijeći
zrakom se samotno vine
 
Među ljudima koje su partizani 1944. godine ubacili u jamu, bio je i Jakov Bilobrk. Njegov sin Nevenko Bilobrk idejni je tvorac spomen obilježja.
 

Zdenka Bilobrk

Anketa

Čega se više bojite?

Utorak, 31/03/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1312 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević