Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Nacrt prijedloga Nacionalnog akcijskog plana provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti (2018.-2022.)

 
 
U nastavku pročitajte kako Veliki Brat manipulira s običnim svijetom, pa tako i s Hrvatima. Pročitajte manipulativni poziv Ministarstva vanjskih i europskih poslova na opasno „Savjetovanje“ o tobožnjoj zaštiti žena od strane svjetskih gospodara moći, koji se, pak, zalažu da pederi i lezbijske imaju pravo udomljavati dječačiće i djevojčice.
https://xdn.tf.rs/2018/12/12/marija-pejcinovic-buric-670x447.jpg
»Poštovani/a,
otvoreno je novo savjetovanje na koje ste pozvani. Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=9905
Tema savjetovanja je: Nacrt prijedloga Nacionalnog akcijskog plana provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o ženama, miru i sigurnosti za razdoblje 2018.-2022. (NAP)
Opis savjetovanja: Nacionalni akcijski planovi smatraju se najučinkovitijim sredstvom za provedbu rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti te predstavljaju službeni implementacijski okvir za primjenu normi i ostvarenje ciljeva ovih rezolucija na nacionalnoj razini. Vlastite akcijske planove provode i regionalne organizacije, među kojima prednjače EU i NATO, koje potiču svoje države članice na donošenje i provedbu istih. Vlada RH prihvatila je u srpnju 2011. godine prvi NAP za razdoblje 2011.-2014. godine. Isti je sadržavao dugoročne mjere na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu, koje su se i nakon formalnog isteka dokumenta krajem 2014. nastavile provoditi u okviru redovnih aktivnosti glavnih nositelja (MVEP, MORH, MUP i ostala nadležna tijela). Njihova provedba značajno je pridonijela podizanju svijesti i razvoju sposobnosti uključenih tijela za primjenu sveobuhvatnog, rodno osjetljivog pristupa miru i sigurnosti. Postignuti su i konkretni, značajni pomaci u ostvarivanju ravnopravnosti spolova u oružanim snagama, policiji i sustavu državne sigurnosti - području koje je tradicionalno smatrano muškim. Postojeće mjere i aktivnosti bilo je potrebno revidirati u svjetlu ostvarenih rezultata te novih globalnih i regionalnih izazova koji danas utječu na položaj i ulogu žena na području mira i sigurnosti. Nacrt prijedloga NAP-a za razdoblje 2018.-2022. izrađen je i usuglašen u okviru Radne skupine (osnovane odlukom Vlade Republike Hrvatske od 18. siječnja 2018.) sastavljene od imenovanih predstavnika nadležnih državnih tijela i institucija, a u procesu je sudjelovala i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Izradi je prethodila analiza i ocjena rezultata dosadašnjih mjera i aktivnosti, kao i procjena izazova u predstojećem razdoblju, uključujući nove sigurnosne rizike i prijetnje. S tim u vezi, novi NAP, u odnosu na prethodni sadrži novo poglavlje „Upravljanje sigurnosnim rizicima“ koje uvodi dva nova cilja:
1)„Rodno osjetljiv pristup kod upravljanja sigurnosnim rizicima od prirodnih i tehnoloških katastrofa i terorizma“ i
2) „Promicanje zaštite prava žena i djevojčica izbjeglica, tražiteljica azila i migrantica, s konkretnim mjerama za njihovo ostvarenje.
Osuvremenjene su i mjere u okviru većine ciljeva preuzetih iz prvog NAP-a, s posebnim naglaskom na provedbu i praćenje, koje su ojačane dodatnim mjerama. Novi NAP usmjerit će daljnje djelovanje Republike Hrvatske na promicanju ciljeva rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti. Na nacionalnoj razini omogućit će nastavak strukturirane suradnje i daljnji razvoj sposobnosti uključenih tijela za primjenu sveobuhvatnog pristupa miru i sigurnosti s naglaskom na:
- uvođenje rodne perspektive u sve procese i aktivnosti na području mira i sigurnosti;
- jačanje uloge žena u obrambeno-sigurnosnom sektoru, politici i diplomaciji te daljnje povećanje njihove zastupljenosti, osobito na rukovodećim položajima; Također će pridonijeti kontinuitetu, odnosno jačanju vanjskopolitičkog angažmana Republike Hrvatske na području Žene, mir i sigurnost
Savjetovanje je otvoreno do: 31. 1. 2019.
Srdačan pozdrav,
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova« (v.h.)

Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo

 
 
Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije  izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!
https://i0.wp.com/media.globalnews.ca/videostatic/212/439/Conservative_Voting_System_Graphic_for_West_Block_848x480_954777667811.jpg?w=500&quality=70&strip=all
Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje  na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista ( vidi tablicu ) što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Zvonimir Troskot, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 20 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 60 zastupnika.  Izbor 60 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 12 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su  preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim  pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih  zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri, pet ili šest izbornih jedinica.
 
Građanska inicijativa "Narod odlučuje" nam opet poput građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" nameće razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380.649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge "Korektiv" odvjetnik Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative "Narod odlučuje" nemaju smisla bez definiranih izbornih jedinica. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima. MOST i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu "Glasujmo imenom i prezimenom" mogle su predložiti podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica usvajanjem prijedloga Hrvatskih laburista iz 2014. godine vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo  624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative "Narod odlučuje" Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao prošle godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im  osigurati ravnopravni tretman u medijima.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke koje su prešle izborni prag broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli z = g/G x Z gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova ( važećih i nevažećih ) u izbornoj jedinici  i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Sve stranke koje bi prešle izborni prag ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo na tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na pet općih izbornih jedinica s 20 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi 60 do 120 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila apsolutnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne osvoji apsolutnu većinu preostala zastupnička mjesta raspodijelila bi se D'Hondtovom metodom. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug. Za izbornu jedinicu u kojoj se bira 20 zastupnika optimalan je izborni prag od 4% i dovoljna su dva preferencijska glasa uz prag za napredovanje na listi od 2% dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova njegove liste.
 
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila  g1 = 82.628, HDZ g2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić g3 = 29.088 i HSP-AS  g4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = g1 / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,
z2 = g2 /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,
z3 = g3/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i
z4 = g4/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.
 
U drugom krugu u X. izbornoj jedinici  za 2 preostala zastupnička mjesta borile bi se ove četiri liste. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u možda bi HDZ dobio apsolutnu većinu glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D'hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D' hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.
 
ANALIZA GLASOVANJA
 
I. J.
G
V
N
Gk
Gp
Zg
I.
238.830
238.830
3.613
168.706
66.511
4
II.
249.101
245.143
3.598
186.183
58.960
3
III.
233.606
229.310
4.296
179.541
49.769
3
IV.
209.387
206.278
3.109
161.252
45.026
3
V.
215.996
212.371
3.625
162.684
49.687
3
VI.
218.179
214.334
3.845
148.926
65.408
4
VII.
266.352
261.423
4.929
184.051
77.372
4
VIII.
237.676
233.773
3.903
175.989
57.784
3
IX.
250.836
245.868
4.968
162.865
83.003
5
X.
253.575
248.887
4.688
202.716
46.171
3
Ukupno X
2.372.538
2,332.604
40.934
1,732.913
599.691
35
XI.
21.100
20.861
239
15.016
5.845
-
Ukupno XI
2,393.638
2,353.465
41.173
1,747.929
605.536
35
 
Oznake u tablici:
I. J.= izborna jedinica, 
G = Ukupan broj glasova,
V = važeći glasovi,
N = nevažeći glasovi,
Gk = korisni glasovi,
Gp = Glasovi stranaka koje nisu dobile zastupničko mjesto i
Mg = broj mandata razmjeran glasovima stranaka koje nisu dobile zastupničko mjesto.
 
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj propalih glasova u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju propalih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj propalih glasova može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
 
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA
 
I. J.
SDP...
HDZ...
H.L.
HSS
HDSSB
N.L. I.G.
I.
107.382
43.265
18.059
2.922
-
-
II.
104.516
52.652
14.161
14.854
-
-
III.
120.906
35.615
23.020
9.070
-
-
IV.
68.188
48.377
7.008
3.505
44.687
-
V.
68.447
69.929
4.695
6.905
24.308
-
VI.
90.280
46.055
12.591
9.884
-
-
VII.
110.540
57.196
16.315
11.939
-
-
VIII.
134.211
28.403
13.375
1.842
-
-
IX.
72.220
90.645
5.999
3.434
-
11.190
X.
82.628
76.062
6.382
7.095
-
29.088
Ukupno
959.318
548.199
122.005
71 450
68 995
40 278
M
80
44
6
1
6
2
 
Oznake u tablici:
M = broj osvojenih mandata lista,
N.L. I.G.= nezavisna lista - dr.sc.Ivan Grubišić,
Lista HSP-AS je dobila 24.220 glasova i 1 mandat u X. izbornoj jedinici i Ladonja je dobila 12.210 glasova u VIII. izbornoj jedinici i prešla je izborni prag, ali nije dobila mandat. Kod dvokružnog razmjernog izbornog sustava bila bi dobila zastupničko mjesto.
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 6 i 5 izbornih jedinica. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 4. studenog 2014. godine pod naslovom "Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".
 
Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 150 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 12 kandidata iznosio bi 5 %, od 13 do 20 kandidata 3 %, od 21 do 30 kandidata 2 % i od 31 do 45 kandidata 1,3 %, od 46 do 60 kandidata 1 % i od 61 do 85 kandidata 0.7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

Uhljebi

 
 
Bio sam svjedok povijesnog trenutka
Kad su se koncem dvadesetog stoljeća
Reinkarnirali udbaši i komunisti.
Iako se nacija rastočila na lijevo i desno krilo,
Nažalost, glava i trup ostadoše isti.
https://kulinarskirecepti.info/wp-content/uploads/2015/03/sta-sadrzi-hleb.jpg
I što se promijenilo? Ništa.
Uhljebi se nekontrolirano kote,
Na nebu sve jače sja petokraka zvijezda,
Guje i dalje sikću ispod kamena,
A lešinari bjesomučno grakću iz gnijezda.
 
Imamo Hrvatsku!
Slavodobitno nekoć uskliknu otac Domovine,
Ne sluteći da su hobotnice izašle iz mora.
Raširile pipke na srebro i zlato,
A puk polomi zube jedući kruh sa sedam kora.
 
Imamo Hrvatsku! Naravno, al' negdje u Irskoj.
Ovdje sve vrvi od kurvinih sinova,
Prodanih duša, Juda i Pilata.
Imamo Hrvatsku pognutih glava,
Obespravljenu i pustu - Hrvatsku bez Hrvata.
 

Pejo Šimić (iz zbirke U Njedrima Nade)

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Utorak, 22/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1015 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević