Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    utorak, 20. studenoga 2018. 13:04

Ekološko-organizacijski propusti i vatrena stihija

 
 
Strahoviti šumski požari nakon dugotrajnih suša i još pojačani silovitom burom česti su na Mediteranu, pa tako i kod nas u južnoj Hrvatskoj. Slika govori više od 1000 riječi nakon požara na Pelješcu. Izgorjelo je imanje Frane Miloša, vinogradara i maslinara koji za svoje vrhunske proizvode dobiva odličja na međunarodnim natjecanjima, spomenimo samo zlato u New Yorku za maslinovo ulje ovog proizvođača.
http://hr.n1info.com/Picture/152406/jpeg/pelj6.jpg
Na kultiviranom tlu nema požara i ne će ga biti. Zatim vidimo remek djelo ruku naših predaka koje je prekrila makija; požari otkrivaju ponekad i renesansne, antičke te prethistorijske strukture krajolika. Borova šuma je pregusta i u Orebiću i za to je stvorila vatrenu frontu od nekoliko kilometara, razorivši pritom četiri kuće. Tek je junački cjelonoćni gasilački napor vatrogasaca iz cijele Hrvatske uz pomoć tehnologije (kanaderi) spriječio širu tragediju. Jasno je da Hrvatske ceste nisu napravile svoj dio posla. Bitno je napomenuti da ni stabla ispod dalekovoda nisu bila dobro obrađena, kvar uz iskrenje na dalekovodu je vjerojatno jedan od uzročnika tragedije.
 
Uz Hrvatske ceste i HEP bilo bi poželjno da lokalna zajednica, DVD-i i vatrogasci prorijede šumu, posade korisne vrste (lavanda, paulovnija, badem, rogač, šipak, lavanda, ružmarin, maslina...), otkinu većim borovima donje grane (bor tada slabije gori, šišarke poput malih minobacača šire plamen i preko magistrale), naprave protupožarne  prosijeke. Pomoći mogu i vlasnici zemlje (zakonski odrediti njihovu obvezu i kazne za zapuštanje), ljudi kojima se umjesto financijske kazne za prekršaje odredi društveno korisni rad,radna terapija za ovisnike i psihičke bolesnike, plaćeni rad za nezaposlene, vojska, te naravno volonteri iz Udruga ekoloških koje financira država te političari i drugi iz lokallne zajednice!
 
Vatrogascima bi namjesto junaštva dobro došla zimska tjelovježba. Što se borova tiče oni su dekorativni u priobalju te na nenaseljenim vrhovima brda i planina; šumarija bi trebala forsirati autohtone vrste, a država davati poticaje za koze koje rijede visoku travu i makiju. Nekada je bor bio koristan radi terpentine koja se dobivala iz smole, danas on nema praktičnu primjenu, iglice stvaraju kiselo tlo onemogućujući razvoj drugih kultura, a ptice i druge životinje (osim borovog prelca) ga ne koriste za svoje stanište. Mislim da je izvršiti prevenciju pametnije od trošenja benzina za kanadere i gubljenja ljudskih života i materijalnih dobara u bogatim turističkim regijama.
 

Teo Trostmann

Zamislimo da su hrvatsku nogometnu reprezentaciju dočekali svi oni sa Križnog puta i pobijeni u Domovinskom ratu

 
 
Koliko je jaka engleska funta? Sama mogućnost postavljanja tog pitanja danas, otkriva pozadinu i uzrok tragedije na tzv. zapadnom Balkanu. Kao i pozadinu dogmi o „malom narodu“, Churchilovoj fifty-fifty podjeli, Titovoj zasluzi za prebacivanje Hrvatske na stranu Saveznika… Temelj svega je snaga engleske funte iza koje stoje lordovi sotonisti i Venecijansko Crno Plemstvo, odnosno engleska masonerija… „Ako ste etnički Hrvat, glasni nacionalist i mrzite Srbe, možete lagati pa čak i ubijati za Hrvatsku“, kaže Tvrtko Jakovina na portalu Narod 21. 10. 2018. Svakako da ovakav stav Tvrtka Jakovine podgrijava i uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na SP-u u Rusiji 2018. Posebno njezin doček.
https://www.polishexpress.co.uk/media/cache/original/uploads/article/2018/04/kurs-funta.jpg
Svijet je vidio negaciju Tvrtka Jakovine i konkurenciju Zapada. Svijet je vidio bazen prirodne-dragovoljne asimilacije drugih u taj bazen. Ali tu je „hrvatska mržnja Srba“. A ta „hrvatska mržnja Srba“ određuje sve društvene relacije na prostoru Zapadnog Balkana. Sve određuje i sve izokreće u korist Zapada, odnosno u korist periferije Europe. Zbog toga, Drugi svjetski rat, ni nakon Vukovara i Škabrnje još tu nije završio. Zbog toga, umjesto Krvave Berbe Grožđa, gdje Srbi automatkim puškama tjeraju goloruke Hrvate u minska polja, i umjesto bacanja ubijenih (živih?) Hrvata u jame u kojima ima i životinjskih strvina; svijet gleda hrvatski igrani film (Svjedoci Vinka Brešana) u kojem hrvatski vojnik mokri po mrtvom vojniku protivničke vojske, dramu obitelj Zec, „15 minuta do Dvora na Uni“. Tako se hrani i održava jedna nehumana, gotovo sotonska politička organizacija. Za koju postoje ozbiljni dokazi za podnošenje zahtjeva za njeno ukinuće na UN-u.
 
A je li Engleska izašla iz EU-a? Kako možeš izaći iz nečega u čemu nisi? U vrijeme kada se stvara Unija država od država koje imaju svoju valutu (monetu), kada se sve te monete tope u jednu zajedničku monetu-euro, a jedna država zadrži svoju monetu, ta država je samo djelomično u toj Uniji. Onoliko koliko joj treba. Jer je ona zadržala financijski suverenitet. A preko financijskog i politički i teritorijalni. Rumunjska i Bugarska, pogotovo Hrvatska, sigurno ne će dijeliti (uživati) istu monetu sa Engleskom. Ne zbog civilizacije i svjetonazora, nego zbog prostora. A gdje je ta Churchillova granica iz njegove fifty-fifty podjele? Je li Hrvatska trebala biti zapadna polovica te podjele? Ako jest, zašto danas to nije? Danas Engleska može lako imati tu polovicu. Ima je kao svoju koloniju u kojoj vladaju njezine marionete.
 
Ako je Tito u Drugom svjetskom ratu Hrvatsku preveo na stranu Saveznika, zašto Saveznici nisu spriječili razaranje Vukovara 1991.? Nakon svega, zamislimo da su hrvatsku nogometnu reprezentaciju dočekali svi oni sa Križnog puta i pobijeni u Domovinskom ratu, oni koji su još mogli biti živi i njihovi potomci, to sigurno ne bi bio mali narod. To bi bila konkurencija Zapadu. Ne samo u športu. Ali tu je „Hrvatska mržnja Srba“ koja to sve ravna i određuje. Zbog koje je Srbin koji je prije 27 godina, vojnom puškom golorukog Hrvata tjerao u minsko polje, danas u Hrvatskoj hrvatska vlast. Drugi prima hrvatsku mirovinu koju uplaćuje Hrvat iz Australije. I zbog te hrvatske mržnje, hrvatskog nacionalizma mladi Hrvat napušta Hrvatsku.
 

Jure Vukić, Tribanj

Iseljenim Hrvatima treba omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje

 
 
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih izbora 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.
http://www.fiuman.hr/wp-content/uploads/2015/11/103887_3c24e5c3f255d13d94dd.jpg
Analiza izbora dokazuje da velike stranke gube predizbornim koaliranjem prepuštajući zastupnička mjesta marginalnim strankama koje samostalno ne bi prešle izborni prag. Tako je SDP poklonio na redovnim izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. 14 zastupničkih mjesta, a na prijevremenim izborima održanim 11. rujna 2016. godine 16. Predizborno koaliranje s HSS-om na kojem inzistira sadašnji čelnik SDP-a je omalovažavanje 380.649 potpisnika peticije za održavanje referenduma o izbornim pravilima i većine članova SDP-e. Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH-e Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova HDZ-a. Samostalnim nastupom stranaka na redovnim izborima za Hrvatski sabor HDZ bi bio ostvario apsolutnu većinu. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete  Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima GIUIO-i, a predsjednik VRH Andrej Plenković bi trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko sadašnje većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor ispuniti sve zahtjeve građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom".  Sadašnji saziv Hrvatskog sabora treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama, smanjiti broj zastupnika u općim izbornim jedinicama na 90 koji bi se birali u tri izborne jedinice po 30 s izbornim pragom od 3 % i tri preferencijska glasa. Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 3.000 pravovaljana potpisa birača odnosno 100 po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi " Glasujmo imenom i prezimenom ". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje. Kvalitetnije bi bilo predstavljanje izbornih lista na radiju i televiziji.
 
Dijaspori treba omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje i treba  povećati broj zastupnika dijaspore na pet koji bi se birali većinskim izbornim sustavom u pet izbornih jedinica.  Zastupnike srpske nacionalne manjine treba birati većinskim izbornim sustavom u tri izborne jedinice. Ukupno bi Hrvatski sabor imao 103 zastupnika. Ukoliko građani nisu zadovoljni radom pojedinih zastupnika treba omogućiti njihov opoziv, ako 5 % birača izborne jedinice zatraži potpisom. 
 
ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
Na biračkim mjestima u Hrvatskoj bilo je registrirano 3,759.844 birača i u dijaspori 28.917 odnosno ukupno 3,788.788 birača. S potvrdom je glasovalo 4.777 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Prikaz rezultata izbora prema izvješću DIP-a je nekorektan, jer su od birača u deset općih izbornih jedinica odbili birače nacionalnih manjina koji su glasovali u XII. izbornoj jedinici i koji nisu pristupili izborima, a od registriranih birača nacionalnih manjina odbili su birače koji su glasovali u općim izbornim jedinicama. Zbog toga se brojevi birača 10 općih izbornih jedinica, županija, gradova i općina znatno razlikuju od najavljenih prema Rješenju Ministarstva uprave od 4. studenog 2015. godine. Preferencijskim glasovima izabrali smo samo 6 od 143 zastupnika. Bez prohibitivne klauzule od 10 % bili bismo izabrali 43.
 
Na izborima u XII. izbornoj jedinici je glasovalo samo 37.483 birača nacionalnih manjina ili 4.865 birača po jednom zastupniku nacionalnih manjina odnosno oko osmine registriranih birača.  Za srpsku nacionalnu manjinu glasovalo je 18.976 birača ili 6.325 po jednom zastupniku odnosno manje od desetine registriranih birača, a za ostale nacionalne manjine 18.507 ili 3.701 po zastupniku odnosno manje od petine registriranih birača.

 

BROJ BIRAČA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2015. GODINE
I.J.
B1
 p1 %
B2
ΔB
I.
346.225
-7,80
336.961
9.264
II.
394.475
5,05
380.485
13.990
III.
352.368
-6,16
348.082
4.286
IV.
332.101
-11,56
303.173
28.928
V.
363.569
-3,18
329.855
33.714
VI.
343.729
-8,46
321.179
22.550
VII.
410.988
9,45
392.016
18.972
VIII.
384.987
2,52
357.567
27.420
IX.
425.047
13,19
397.793
27.254
X.
401.578
6,94
396.286
5.290
Ukupno I. do X.
3,755.067
-
3,563.397
191.670
XII.
299.526
-
196.447
103.079
Ukupno I. do X. i XII.
3,755.067
-
3,759.844
-4.777
XI.
36.285
-
28.944
7.341
Ukupno I. do XII.
3,791.352
-
3,788.788
2.564
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
B1 = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 4. studenog četiri dana prije održavanja izbora za Hrvatski sabor,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima 8. studenog na održanim izborima,
p1 = B1/375.506,7 x 100 % = odstupanje u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 4. studenog i
ΔB = B1 - B2 = razlika broja registriranih birača po izbornim jedinicama prema Rješenju Ministarstva uprave od 4. studenog 2015. godine i broja birača na izborima 8. studenog prema odgovoru DIP-a je broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina i birača nacionalnih manjina koji nisu pristupili izborima. Ukupno se na izborima smanjio broj registriranih birača za 2.564, a povećao se broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj. U prvom stupcu birači XII. izborne jedinice uključeni su u ukupni broj birača općih izbornih jedinica od I. do X. Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je povećan za 4.777. Prema izvješću DIP-a glasovalo je sto posto birača dijaspore. DIP je izbrisao 7.341 birača dijaspore.
 
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA PREMA IZVJEŠĆU DIP-a 2015. GODINE
 
Županije
B1
B2
ΔB
p %
Zagrebačka
272.880
269.545
3.335
86
Krapinsko-zagorska
109.685
109.270
415
83
Sisačko-moslavačka
150.572
135.119
15.453
87
Karlovačka
114.212
103.367
10.845
89
Varaždinska
146.427
145.485
942
83
Koprivničko-križevačka
95.036
93.339
1.697
82
Bjelovarsko-bilogorska
100.702
92.485
8.217
84
Primorsko-goranska
267.471
253.348
14.123
90
Ličko-senjska
45.992
41.967
4.025
90
Virovitičko-podravska
72.438
69.110
3.328
85
Požeško-slavonska
67.129
62.649
4.480
86
Brodsko-posavska
139.383
135.820
3.563
88
Zadarska
163.831
151.668
12.163
96
Osječko-baranjska
259.663
234.063
25.600
85
Šibensko-kninska
102.253
92.072
10.181
93
Vukovarsko-srijemska
157.057
131.386
25.671
87
Splitsko-dalmatinska
405.757
401.602
4.155
89
Istarska
188.172
171.423
16.749
90
Dubrovačko-neretvanska
108.792
106.770
2.022
89
Međimurska
96.256
93.327
2.929
85
Grad Zagreb
691.359
669.582
21.777
88
 Republika Hrvatska
3,755.067
3,563.397
191.670
88
 
Oznake:
B1=broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo 4. studenog,
B2= broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog u županijama i Gradu Zagrebu,
p = B1/Sx100 %= Broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine i
ΔB = B1-B2 = nestanak registriranih birača po županijama i u Gradu Zagrebu tijekom izbornog procesa na izborima 8. studenog prema najavljenom broju 4. studenog.
 
Više birača od stanovnika prema Rješenju imali su: Medulin iz Istarske, Cetingrad i Saborsko iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Komiža, Lokvičići, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji iz Zadarske županije.
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim u nedjelju 8. studenog 2015. godine prema izvještaju Državnog izbornog povjerenstva broj registriranih birača na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica iznosio je 3,563.397 birača odnosno 191.670 birača manje nego je ministar Arsen Bauk najavio Rješenjem 4. studenog 2015. godine. Zašto? Hrvatskoj javnosti bi morali dati odgovor bivši ministar Arsen Bauk i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin.
 
IV. ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA MARGINALNIH STRANAKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015.GOD.
 
I.J.
N
> 1%
> 2 %
> 5 %
> 1.400
>2.800
I.
19
8
6
3
9
7
II.
17
9
5
4
10
8
III.
16
7
5
5
7
7
IV.
14
8
5
4
11
5
V.
13
11
6
3
11
6
VI.
15
8
6
4
9
7
VII.
17
7
6
5
8
7
VIII.
15
8
7
5
9
8
IX.
13
6
4
3
9
5
X.
16
6
4
3
12
5
Ukupno
155
78
54
39
95
65
 
Oznake: I.J.= izborna jedinica, N = broj izbornih lista, > = više od izraženo u postocima od ukupnog broja važećih glasova birača ili broja dobivenih više od naznačenih brojeva.
Marginalne stranke su stranke čije su liste na izborima dobile manje od 1% glasova izborne jedinice ili 1.400 glasova. Manje od 1% glasova dobilo je 96 lista, a manje od 1400 glasova 90 lista. Ako liste nisu dobile 1.400 glasova vjerojatno ne bi bile uspjele skupiti dovoljno potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Analizom broja osvojenih glasova marginalnih izbornih lista, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima.
 
Trebalo je biti uvjet za sudjelovanje na izborima 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača po izbornoj listi odnosno 100 potpisa po kandidatu koliko iznosi za nezavisnog kandidata nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata kod razmjernog izbornog sustava s preferencijskim glasovanjem.
 
Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). Umjesto 155 izborne liste na izborima bile bi sudjelovale samo 95.
 
ANALIZA GLASOVANJA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI  SABOR 2015. GODINE

 

I. J.
G
V
N
Gk
Gp
Mg
I.
235.808
233.125
2.683
194.839
38.286
2
II.
233.160
229.289
3.871
199.210
30.079
2
III.
211.283
206.711
4.572
181.825
24.886
2
IV.
191.974
188.368
3.606
164.887
23.481
2
V.
196.804
192.738
4.066
160.097
32.641
2
VI.
204.264
200.639
3.625
176.479
24.160
2
VII.
258.150
253.813
4.337
223.738
30.075
2
VIII.
217.267
213.385
3.882
182.448
30.937
2
IX.
238.905
234.534
4.371
212.612
21.922
1
X.
248.758
244.796
3.962
217.519
27.277
2
Ukupno X
2,236.373
2,197.398
38.975
1,913.654
283.744
19
XI.
28.917
28.525
392
24.444
4.081
-
Ukupno XI.
2,265.290
2,225.923
39.367
1,938.098
287.825
19
 
Oznake:
I.J.=izborna jedinica, G=Ukupan broj glasova, V= važeći glasovi, N= nevažeći glasovi, Gk= korisni glasovi, Gp = propali glasovi i Zp= broj zastupničkih mjesta razmjeran propalim glasovima.
 
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE

 

Izborna jedinica
 SDP...
 HDZ...
Most
 MB 365
 Živi zid
NH i NSR
I.
91.202
60.697
42.880
10.656
7.895
2.365
II.
74.448
76.461
30.097
18.164
10.471
1.440
III.
101.594
50.578
16.339
4.066
10.871
13.314
IV.
56.077
67.805
20.156
1.992
9.379
1.613
V.
49.268
88.760
22.069
4.310
7.571
2.411
VI.
70.925
66.096
28.002
11.456
8.851
3.583
VII.
88.102
81.092
39.854
13.485
14.690
2.138
VIII.
80.467
42.193
22.432
5.574
11.013
3.634
IX.
60.944
116.195
35.473
2.923
7.244
1 .931
X.
70.782
101.586
45.151
1.675
6.892
2.144
Ukupno
743.909
751.463
302.453
74.301
94.877
34.577
Z
56
56
19
2
1
1
 
Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta izbornih lista.
HDSSB 30.443 glasova =2 mandata i IDS 42.193 glasa = 3 mandata, 8 zastupnika nacionalnih manjina 43.525, 9 zastupnika HNS-a iz deset općih izbornih jedinica 62.854, 2 zastupnika HSU 6.635 i 3 zastupnika Hrvatskih laburista (HL-a) 7.855 glasova. Četrnaest zastupnika HL-a, HNS-a i HSU-a iz općih izbornih jedinica dobili su ukupno 77.344 preferencijskih glasova. Dvadeset i dva zastupnika nacionalnih manjina, HNS-a, HSU-a i HL-a ukupno su dobili 120.869 glasova od 100.093 birača.
 
BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
Izborna jedinica
HNS
HSU
HRV. LAB.
A-HSS
I.
6 928
316
-
-
II.
8 639
1 563
449
667
III.
37 527
476
816
-
IV.
13 119
-
4 494
285
V.
1 120
1 301
527
-
VI.
2 780
337
511
-
VII.
3 326
-
-
450
VIII.
1 930
6 164
3 738
-
IX.
2 855
-
-
117
X.
5 783
1 206
-
-
Ukupno
83 449
11 363
10 535
1 519
Z
9
2
3
-
 
 Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 106.866 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.993 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
 
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5 870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8 077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1 762, Matija Posavec 18 122, Marija Puh 432, Božica Makar 257, Štefanija damjanović 184 i  Predrag Štromar 16 790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8 077 i Stjepan Ćuraj 4 464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2 127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1 039 i Marko Boras Mandić 2 287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat 1 930, IX. izb. jed. Klement Bašić 2 651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1 005 i Srdjan Gjurković 4 778 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 83 449 glasova.
 
Kandidati HSU dobili su: I.izb. jed. Goradana Pažur 316, II. izb. jed. Željko Šemper 997, i Višnja Fortuna 566, V. izb. jed. Marija Ilić 471 i Marinko Lukenda 830, VI. izb. jed. Ljeposava Barta 337, VIII. izb. jed. Silvano Hrelja 6 164 i X. izb. jed. Veselko Gabričević 492 i Luce Gvozden 714 glasova. Kandidati Hrvatskih Laburista dobili su: II. izb. jed. Darko Tetec 449, III. izb. jed. Tomislav Končevski 816,
IV. izb. jed. Jaroslav Pecnik 3 673 i Ana Rimac 821, VI. Ivica Rendulić 511, VIII. Nansi Tireli 3 366 i  Goradana Vukoša 372 glasa.
Kandidati A-HSS -a su dobili: II. izb. jed. Stanko Grčić 667, IV. izb. jed. Ivo Begović 285, VII. izb. jed. Alojz Horvat 450 i IX. izb. jed. Anđelko Parčina 117 glasova. Izabrani kandidati dobili su: HNS 62 864, HSU 6 635 i Hrvatski laburisti 7 855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77 354 glasa.
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380 649 potpisa za održavanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a.
 
Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru.  Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 5 zastupnika od 140 zastupnika koje smo birali u 10 općih izbornih jedinica. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici, a HSU i Hrvatski laburisti u niti jednoj izbornoj jedinici ne bi prešli izborni prag. Jedan od sedam izbornih načela GIUIO bio je samostalni nastup stranaka na izborima za Hrvatski sabor.
 
BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJSKIH PARTNERA HDZ-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
Izborna jedinica
HSS
HSP-AS
HRAST
HSLS
HČSP
HDS
ZDS
BUZ
I.
787
-
972
2.505
-
-
-
-
II.
12.048
-
-
2.226
-
-
-
-
III.
3.208
-
3.183
936
-
-
1.873
-
IV.
5.396
1.558
-
-
-
-
-
-
V.
4 640
1 358
1.026
-
-
1.843
-
-
VI.
4.423
671
-
1 900
-
-
-
-
VII.
3.744
889
-
-
-
-
-
324
VIII.
-
4.402
1.642
-
-
-
-
710
IX.
1.837
1.986
1.983
-
-
-
-
-
X.
-
-
-
-
5.103
3.947
-
131
Ukupno
36.083
10.864
8.806
7.567
5.103
5.790
1.873
1.165
Z
1
3
1
1
-
1
-
1
 
Z =broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri HDZ-a iz Domoljubne koalicije dobili su ukupno 78.009 preferencijskih glasova. HDZ je dobio 673.458 glasa. HDZ je dobio 37.005 glasova više od SDP-a. Glasovi koje je dobio MOST su uglavnom glasovi birača desne opcije nezadovoljnih ponašanjem HDZ-a, HSS-a, HSP-a i drugih brojnih stranaka nastalih brojnim podjelama HSS-ovaca i HSP-ovaca na više marginalnih stranaka.
 
Broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata HSS-a: I. izb. jed. Anđela Crikveni 787, II. izb. jed. Branko Hrg 7.864, Darko Koren 2.978 i Dinko Pipak 1.206, III. izb. jed. Vlasta Hubicki 3.208, IV. Ana Marija Petin 5.396, V. izb. jed. Davor Vlaović 4.640, VI. izb. jed. Davor Kožić 1.584 i Željko Lenart 2.839, VII. izb. jed. Ivan Baršić 2.395 i Milan Kolman 1.349, i IX. Irena Devčić 1.837 glsasova. Ukupno kandidati HSS-a su dobili 36.083 preferencijska glasa, a samo jednog zastupnika.
 
Broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata HSP-AS: IV. izb. jed. Ivan Tepeš 1.558, V. izb. jed. Pero Ćorić 1.358, VI. izb. jed. Vlatka Vukelić 671, VII. izb. jed.  Željko Bokulić 889, VIII. izb. jed. Ivan Kirin 4.402 i IX. izb. jed. Rudolf Dvorski 1.986 glasova. Ukupno su kandidati HSP-AS dobili 10.864 preferencijska glasa. Kandidati HRAST-a dobili su: I. izb. jed. Nevenka Jelačić 972, III. izb. jed. Ladislav Ilčić 2.930 i Hrvoje Šlezak 253, V. izb. jed. Stipo Lemešić 1.026, VIII. izb. jed. Dario Konta 1.642 i IX. izb. jed. Hrvoje Zekanović 1.983 preferencijska glasa.
 
Kandidati HSLS-a su dobili: I. izb. jed. Darinko Kosor 2.505, II. izb. jed. Dario Hrebak 2.226, III. izb. jed. Dragica Ratković 936 i VI. izb. jed. Josip Budimir 960 i Marija Starčević 940 preferencijskih glasova. Ukupno su kandidati HSLS-a dobili 7.567 glasova.
Kandidat HČSP-a Luka Podrug u X. izb. jed. je dobio 5.103 glasa. Kandidati HDS-a dobili su: V. izb. jed. Davor Miličević 1.843 i X. Goran Dodig 3.947 preferencijskih glasova.
Kandidat ZDS-a u III. izb. jed. Stanko Belina je dobio 1.873 preferencijska glasa.
Kandidati BUZ-a su dobili: VII. izb. jed. Dražen Štiglić 324, VIII. izb. jed. Branka Malnar 710 i X. izb. jed. Milivoj Špika 131 preferencijski glas. Ukupno su kandidati BUZ-a dobili 1.165 preferencijskih glasova.
Mirjam Krevatin iz udruge Blokirani u VIII. izb. jed. je dobila 758 preferencijskih glasova.
Milivoj Špika iz BUZ-a, Ivan Tepeš i Pero Ćorić iz HSP-AS, Darinko Kosor iz HSLS-a te Ladislav Ilčić iz HRAST-a ne bi bili izabrani u Hrvatski sabor da nije bilo prohibitivne klauzule od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Srijeda, 21/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1130 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević