Get Adobe Flash player
Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Pupovčev SDSS osnovali su ratni zločinci i rušitelji hrvatske...

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

U Srbu se slavi pokolj nad hrvatskim...

Zagreb – posvojeni grad

Zagreb – posvojeni grad

I bez potresa sa starih zgrada padala je žbuka, kamenje, dijelovi...

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Miroslav Škoro špekulira prema Jasenovcu i prema...

Prvi politički program Velike Srbije

Prvi politički program Velike Srbije

Namjere Srbije bile su jasne, dominirati u zajedničkoj...

  • Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:48
  • Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:53
  • Zagreb – posvojeni grad

    Zagreb – posvojeni grad

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:31
  • Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:26
  • Prvi politički program Velike Srbije

    Prvi politički program Velike Srbije

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 16:42

Bože, što čekaš?

 
 
Tko ti ime dade?
Kako ga zaradi?
Kruna!
Vijenac!
Najviši sloj sunčane
atmosfere
Atmosfere oko sunca.
Muzički znak iznad note
koji joj produljuje trajanje.
Sve bi to trebalo
opisati ovo ime.
https://med.virginia.edu/biomedical-ethics/wp-content/uploads/sites/129/2020/03/sars-cov-19.jpg
Korona
Ime veliko, uzvišeno
sjajno
Čisto kao sunce!
Ali ta korona ubija
Ta korona pali
uništava žrtvu i
sve što se nje dotakne.
Koliko dugo?
Mjesece?
Godine?
Koliko žrtava traži?
Tisuće?
Koliko tisuća?
Čovječanstvo je skamenjeno.
Drug druga tražu
Drug druga optužuje!
"Stvorio je nevidljivu
opasnu silu i poslao je
u svijet".
Probat’ će ga prisiliti
da i ono prizna
što je zajednička sila kreirala.
Bože, znamo da si uz nas
i da sve vidiš.
Što čekaš?
Ne čuješ li vapaje naše?
Zar je moguće da nas
ne čuješ?
 

Marija Fabek, Kingston, Kanada

S upitnikom?

 
 
Ako je suđenik nije osuđenik?
Ima li pravo predsjednik slučajne države biti šmrkljivac?
Je li glasovanje pravo ili dužnost ili je pravo na dužnost?
Je li „Inati se Slavonijo“ isto kao „Dišpetaj se Dalmacijo“?
Je li jako važno isto kao i vrlo važno?
Je li junak ako ima junicu?
https://etrgovina.hr/wp-content/uploads/2019/09/hmpof044.jpg
Je li Zagreb-grad bijeli ili plavi?
Kada će nam konačno svanuti „Hrvatska zora“?
Kad ćemo konačno izići na „Novi put“?
Kada će stranka „Snaga“ dobiti snagu?
Kako mogu biti složni veliki Amerikanci i Kinezi, a ne mogu mali Hrvati?
Kako je Škoro uspio pridobiti i četnika rodoljubne stranke?
 
Kakva je osoba koja vam ne može ni pomoći ni odmoći?
Kakva je razlika između kantona i kante?
Koji je fakultet najbolji za lopova?
Kome treba, a tko zaslužuje više pažnje: dijete ili starac?
Ljudi poskidaše maske, a kada će političari i njihovi suborci i subraća?
Može li se i s visoke politike pasti na nisku?
Može li i tuženik postati svetac?
 
Primaju li borci mirovinu ili ratovinu?
Treba stegnuti remen, ali kome?
Zašto barem pred izbore ne pokažu svoje pokazatelje?
Zašto nitko ne prisluškuje moj želudac?
Zašto se Hrvati samo kune u kunu?
Zašto djeca ne vole školu, a škola voli njih?
 
Zašto alergični ne kišu za vrijeme seksa?
Zašto Eve više nisu u modi – barem imenom?
Zašto su Muslimani imuni na svinjsku gripu?
Zašto torcidaši više ne skandiraju „Naprid bili“?
Zašto učeni nadbiskup još uvijek ne izgovara hrvatski?
Zašto vam svaki puta tramvaj pobjegne ispred nosa, a ne pred očima?
 
OZBILJNE ŠALE
 
Beskućnike u Remetinec.
Blago onoj koja ima dva klinca.
Blago svinjama koje ne znaju što ih čeka.
Iako stranka nosi ružičasto ne piše joj se ružičasto.
Knjiga može biti interesantna ako je zanimljiva.
Kod starih je najvažnije redovito uzimanje lijekova i tuširanje.
Karamarko je najmarkantnija marka.
 
Na Markov trg dolaze markantni markirati.
Nekome je to globalizacija, a nekima glodalizacija društva.
Najviše je gužva pred Rupom.
Najviše primaju primalje.
Ne kreću, samo krekeću.
Neki „ruke u vis“, a neki „noge u vis“.
Nekom su osnovno sredstvo, a nekom potrošni materijal.
Ne razumijem te krave kojima nije dosadno godinama se gurati u farmi.
 
Nije Dikan đikan.
Pravi mucavci mucaju i u seksu.
Samo lude jedu dude.
Sve su nam stranke socijal-demokratske, a ni jedna socijal-birokratska.
Što više homića to manje Hrvatića.
Tko ima duže prste – ginekolog ili lopov.
Tko ima priliku ukrasti knjigu neka krade, barem će ju netko čitati.
U Bangladešu veliki vjerski neredi, a najugroženiji su pravoslavci.
 

Martin Jakšić

Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina

 
 
ANALIZA IZBORA ZA ZASTUPNIKE NACIONALNIH MANJINA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
Treba temeljito raspraviti izbor zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobio sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset i pet godina etnobiznismeni (kako ih je nazvao bivši predsjednik Republike Ivo Josipović) Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih građana. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru. Srpsku nacionalnu manjinu sa 186 633 pripadnika, bošnjačku  s 31.479, mađarsku s 14.048, talijansku sa 17.807, albansku sa 17.513 i romsku sa 16.975 pripadnika prema popisu iz 2011. godine zastupao bi jedan zastupnik izabran većinskim izbornim sustavom u posebnoj izbornoj jedinici s apsolutnom većinom.
https://za-dom.com/wp-content/uploads/2020/04/stanimirovi%C4%87-660x450-1.jpg
Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 117 = (42 razmjernim izbornim sustavom + 70 većinskim + 5 nacionalnih manjina).  Za razmjerni izborni sustav birali bismo zastupnike u jednoj izbornoj jedinici poput izbora zastupnika za Europski parlament sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebnu izbornu jedinicu za dijasporu treba ukinuti. Preko 380 tisuća hrvatskih birača je svojim potpisima tražilo Referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
 
Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o (ne) popularnosti političara?
 
Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a deset posto od tog broja je 376.078 što je za 4571 manje od 380.649. Kako se broj birača za manje od 4 mjeseca od 25. svibnja do 21. rujna povećao za 281.739 na 4.042.522? Za povećanje broja birača od 281.739 treba da više od 14.087 birača dvadeset godina godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Iz ovih podataka je očito da je politička kasta SDP-a, HDZ-a i drugih stranaka grubom manipulacijom brojem birača uskratila pravo hrvatskim građanima da referendumom promjene izborna pravila.
 
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 10.733, Draganu Jeckov s 8376 i Borisa Miloševića s 7715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Svih članova većih parlamentarnih stranka zajedno je manje od broja potpisnika peticije "Glasujmo imenom i prezimenom".
 
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH-a za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju SDP i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu "antifašističke" diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine.                                                                                                         
 
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Pupovčeva interesna zajednica SDSS je povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.
 
RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE PO IZBORNIM JEDINICAMA PREMA IZMJENI RJEŠENJA O ZAKLJUČIVANJU POPISA BIRAČA MINISTARSTVA UPRAVE OD 1. SRPNJA
 
IJ
P1
B1
B2
B3
B4
B5
B6
B7
I.
-
8.934
379
209
400
1.131
5.827
16.880
II.
-
11.278
906
88
4.874
2.486
3.260
22.892
VI.
-
21.976
256
164
758
2.690
5.130
30.974
VII.
-
21.281
276
352
289
867
5.432
28.497
Σ
68.707
63.469
1.817
813
6.321
7.174
19.649
99.243
III.
1.165
1.139
115
30
96
4.426
1.852
7.658
IV.
28.801
22.998
6.583
40
1.685
2.704
1.969
35.979
V.
36.628
28.650
1.575
557
1.559
2.779
2.179
37.299
VIII.
17.789
17.044
710
15.446
369
2.063
11.508
47.140
IX.
27.635
26.955
236
112
200
491
2.791
30.785
X.
5.908
5.740
226
83
184
386
3.625
10.244
RH
186.633
165.995
11.262
17.081
10.414
20.023
43.571
268.348
XI.
-
23.466
344
333
120
815
1.685
26.763
Σ
-
189.461
11.606
17.414
10.534
20.838
45.258
195.868
 
Oznake:
IJ = I. - X. = opće izborne jedinice,
P1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine po županijama popisan 2011. godine,
BXI. = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima u XI. izbornoj jedinici 5. srpnja 2020. godine,
B1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva Uprave od 26. lipnja 2020. godine,
B2 = mađarske,  
B3 = talijanske,  
B4 = češke ili slovačke,  
B5 = romske ili:
austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i /ili židovske,  
B6 = bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i/ili slovenske,
B7 = B1 + B2 + B3 +B4 + B5 + B6 = ukupni broj birača nacionalnih manjina registriran u općim izbornim jedinicama i
Σ = ukupni broj birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj i inozemstvu.
 
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
 
NM
P
B1
B2
ΔB
Bi
p2
pi %
1.
186.633
189.461
13.551
175.910
11.253
7,15
5,94
2.
14.048
11.606
2.842
8.746
2.807
24,49
24,19
3.
17.807
17.414
949
16.465
890
5,45
5,11
4.
14.394
10.534
1.705
8.829
1.514
16,19
14,37
5.
27.962
20.838
4.825
16.013
3.745
23,15
17,97
6.
68.164
45.258
5.481
39.777
1.725
12,11
3,81
Σ
329.008
195.868
29.353
265.740
21.934
14,99
11,20
 
Oznake:
NM = nacionalne manjine,
P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,
B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,
ΔB = B1 - B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave,
B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,
= B2 / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina i
pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima.
 
Izabrani su: 1. Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing.

Anketa

Što je po Vama odluka Stožera civilne zaštite da svi moramo nositi maske na ustima i nosu?

Srijeda, 05/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1275 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević