Get Adobe Flash player
Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Hrvatski su nogometaši u Rusiji pokazali ljubav prema...

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Od igrača nikoga ne treba izdvajati, jedino treba...

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Zdravku Mamiću čestitam rođendan 16. srpnja i predlažem ga za...

Junaci nacije i ponos Kroacije

Junaci nacije i ponos Kroacije

Svjesno se, poslije odlaska Kalinića, pokušala stvoriti nezdrava...

Propao puč u SDP-u

Propao puč u SDP-u

Klijentelistima Grbinu, Ostojiću, Obersnelu i Jovanoviću je jedino do...

  • Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:55
  • Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 13:54
  • Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 14:00
  • Junaci nacije i ponos Kroacije

    Junaci nacije i ponos Kroacije

    utorak, 10. srpnja 2018. 14:23
  • Propao puč u SDP-u

    Propao puč u SDP-u

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:26

Na Pepelnici vjernici se mole, a komunjare posipaju pepelom

 
 
Lakše je propovijedati o oprostu, nego oprostiti.
Ljudi su braća, a svećenici subraća u suživotu.
Ljudi slobodno psuju, lažu i kradu jer Bog oprašta svima sve.
Među 90 posto vjernika, koliko je nevjernika?
Mlada griješnica ide na ispovijed, a poslije šta joj ispovjednik da.
Moj muž je prije udaje bio vjernik.
Mnogi su spremni na žrtvu koju ne čine?
Muški su časni, prečasni i velečasni, a ženske samo časne.
http://www.vjencanje-ljubav.com/wp-content/uploads/2016/01/par-crkva-zarucnicki-tecaj.jpg
Muževi su obično vjerni do groba kao i poslije.
Najnaporniji posao je podjela hostija.
Na Pepelnici vjernici se mole, a komunjare posipaju pepelom.
Ne dopustiti svećenicima brak jer će biti još više rastava.
Neka vjera uvjerava, neka odgaja, neka zaluđuje, a neka samo ubija.
Neki nevjerni političari prešli na drugu vjeru, pa nakon sv. Andrije štuju sv. Andreja.
 
Neki su svećenici drugovi – bračni.
Neki su više vjerovali sv. Titu nego dr. Titu.
Nekima je duša u džepu.
Nekoć je bilo mnogo više vjernika – svi su vjerovali u gospodina Tita.
Nevjernice ne vjeruju samo muževima.
Nevjernici blagdane slave u kuhinji, a vjernici u birtiji.
Nije samo crkva odvojena od države.
Normalni se vjernici križaju normalno, samo nogometlači nenormalno, jer se ljube u prste.
 
Obratio se i postao vjernik, ali i dalje nikome ništa ne vjeruje.
Očito je vjernika sve više jer se često križaju.
Otac vlada, a sestrica mućenica.
Političarima vjeruju samo zadrti vjernici.
Postoji li vjera koja promovira ubojstva?
Pravi političar može biti po potrebi vjernik i ateist.
 
Pred kim se ispovijeda nadbiskup, ako uopće griješi.
Promiče li ljubav više crkva ili televizija?
Propovjednici nas savjetuju što i kako moramo raditi.
Registrirat se može i u tramvaju, a krstiti u crkvi.
Samo nevjernici ne vjeruju u bolje sutra i prekosutra.
Samo protestanti smiju protestirati, a vjernici su dužni vjerovati.
 

Martin Jakšić

Bravo vatreni!

 
 
Trinaestoga lipanja ljeta Gospodnjeg 2018. Lijep i sunčan dan. Kolona ljudi slila se ispred kule Lotrščak. Okupljeni skandiraju „Hrvatska, Hrvatska“. Povorka kreće, uz pjesmu „Croatio iz duše te ljubim“, s kutijama punih prikupljenih potpisa, prema Trgu sv. Marka.
Gomila ljudi. I puno, puno mladih… Odjekuje i pjesma:
Svake noći za te Boga molim,
Pivajući kamenu i drači,
Croacio ka mater te ljubim,
Umorna si ali mi ne plači.
Sve ću pisme pokloniti tebi,
Sve đardine neka mi te kite,
Croatio, iz duše te ljubim,
ja te volim ka i mati dite.
https://i.ytimg.com/vi/hcM5n71XmBo/maxresdefault.jpg
I svi veseli… Svi ozarena lica punog ponosa i nade.
Žagor, pjesma, povici, skandiranje:
HRVATSKA, HRVATSKA!!!
Prekrasno za vidjeti. Sve pršti od neke nove  radosti i poleta. Sve odiše domoljubljem i nekim novim zanosom.
Eto, to korača neka nova i odlučna Hrvatska.
To je Hrvatska kakvu želimo. To je Hrvatska kakvu još uvijek sanjamo.
Koračaju smjelo.  Bez ikakva straha.  I predaju više od 4 stotine potrebitih potpisa za referendum kojim
NAROD ODLUČUJE.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa
Odjekuje i dalmatinska pisma:
„Kome bi šumilo more moje sinje,
Da Hrvatske nije, da Hrvatske nije,
Kome bi pjevale moje mandoline,
Da Hrvatske nije, more moje sinje?
Sve, sve to dobro zna,
Moja Dalmacije.“

U slavljeničkoj atmosferi brojni okupljeni ispred zgrade Sabora, pjevaju gromoglasno i iz sveg glasa domoljubne hrvatske pjesme.
Pjeva se i Vilo Velebita, Lupi petama i reci sve za Hrvatsku, Mojoj majci, Moja domovina.
A uz pjesmu Lijepa li si odjekuje i skandiranje „Hrvatska, Hrvatska“.
Jer, predaju se potpisi u Hrvatskom saboru
„Predivan trenutak! Podsjetio je na dane 90-ih, kada nam je bilo teško - preteško, ali i na dane samopoštovanja, ponosa, nade. Evo, to je     slika ovih divnih ljudi, koji su podnijeli osobne žrtve za prikupljanje potpisa, za organizaciju.
Uspjeli su i hvala im za to!
To je za nas. Za naše bolje sutra. Za našu budućnost. Zato, svi kao jedan, moramo stati uz ove divne ljude!“, piše jedna Mare.
Baš smo mi Hrvati sretan narod.
I kada pomislimo da su nam sve lađe potonule, odjedanput se rodi neka nova NADA. Pa se rodi i neka nova pjesma.
Pa nam srce zatreperi od radosti.
 
„Od Baranje, Slavonije, Srijema,
Sve se živo za prvenstvo sprema.
U Rusiji sad se povijest piše,
Slavonija za Vatrene diše.
…Pokažimo i zemlji i svijetu,
Najbolji smo mi u nogometu“.
Ori se zemljom  i slavonski bećarac.
Jer, nogomet je Hrvatima uvijek bio više od igre.
Jer smo preko nogometa, nekada davno a i sada, izražavali i izražavamo svoju veliku ljubav prema Domu i Domovini Hrvatskoj.
Jer je svakome od nas, kao i uvijek, Hrvatska iznad svega.
Pa kada se još na stadionima, zajedno zapjeva  i Lijepa Naša, pa onda stavi  i desnica  na srce, pa se zaori iz svih grla i Lijepa li si, tko je od nas tada sretniji i ponosniji?
A tek kada pobijedimo? Poteče, vjerujte vi meni, i pokoja suza.  
 
NIGERIJA - HRVATSKA, POBJEDA
A u srijedu 20. lipnja, još jedna pobjeda. I nižu se pobjede za pobjedama. U velikom nizu.
I opet slavlje. Opet gomila ljudi. Vesela lica, pjesma. Lica, puna nade i ponosa. Ori se i „Ne dirajte mi ravnicu“.
Velik, velik su posao uradili i ovi ljudi.  Za sve nas zajedno. Unatoč podmetanjima, unatoč zabranama, unatoč svim mrziteljima svega hrvatskog.
Predaju se, ovaj put, u Hrvatskom saboru 377.635 potpisa, dovoljnih za raspisivanje referenduma o otkazivanju Istanbulske konvencije.
I opet pjesma, trobojnice, puno mladosti i puno skandiranja…
 
BAŠ SMO MI SRETAN NAROD!!!
A 21. opet radost. Opet se vijore hrvatske trobojnice. Odjekuje pjesma hrvatska. Novi susret. Ovaj put između Hrvatske i Argentine.
I NOVA POBJEDA.
TRI NULA ZA HRVATKU.
Ljudi moji, je li ovo moguće?
Predivan je to osjećaj! I predivan nastavak  jednog predivnog hrvatskog sna…
Budi se, bude HRVATI.
 
A satima su prije utakmice, ulice Kalinjgrada bile preplavile kockice i naše trobojnice. Tisuće i tisuće hrvatskih navijača doputovale su u nama ovaj najbliži ruski grad. 
Tu je bio i najveći hrvatski barjak, kojega je donijela ekipa iz Crikvenice i Bribira. Barjak se razvijao i širio sve od Poljske do Portugala, od Engleske do Brazila, a sada i u Rusiji. Dugačak je  96 metara, širok  10 i pol metra i ukrašen sa 448 kvadratića. A na stadionu, opet ista slika… kockica do kockice… Oko 15 tisuća Hrvata.
A sam Bog zna koliko ih je ostalo bez ulaznica i ispred stadiona.
Kažu, Hrvati su osvojili Kalinjgrad. Jer, navijačke pjesme orile su se, ne samo s tribina, posebno nakon vodećeg pogotka, nego i ispred stadiona. A kada je pao i drugi pa treći gol, nastupila je euforija.
Rekao bi i sada legendarni komentator,  pokojni Mladen  Delić,  nakon drugog i trećeg gola: "Ljudi moji je li to moguće, ludnica, šta je ovo?“
„Igrali su kao u transu. A u transu je bila i cijela Hrvatska“.
Od sjevera sve do juga. Od Hrvatske, Herceg Bosne do inozemstva. Klicali su Hrvati svugdje -za Hrvatsku.
Bilo je ovih dana lijepo biti dio Hrvatske, biti Hrvat, biti dio naroda koji sa visoko uzdignutim hrvatskim barjacima slave pobjedu hrvatskih nogometaša.
“Bogu hvala, ali ostanimo ponizni i dostojanstveni u pobjedi”, kaže trener Dalić.
‒To kako su Hrvati diljem cijele zemlje, u BiH i po dijaspori proslavili pobjedu Vatrenih, manje-više je poznato i očekivano. No, mene strašno zanima   kako su pobjedu Vatrenih protiv peterostrukih finalista i dvostrukih svjetskih prvaka proslavile "naše" poznate antife?  
“Ma, šta će oni, sad se grizu. Ako se uopće grizu, tko zna kako oni na sve gledaju. Mi koji volimo Hrvatsku ćemo slaviti. Odigrali smo mudru utakmicu, izbornik Dalić je sebi potvrdio da smo na pravom putu. Ja stalno govorim, nitko nema bolje nogometaše od nas. I sve osim borbe za medalje će me razočarati”.
Još nešto?
“Osjećam se tako mlad kad pobijedimo”!
I JA ISTO.
I ja isto, dragi gospodine Blaževiću!!!
-A oni koji ne vole Hrvatsku i hrvatsku reprezentaciju, sada su ti, moja Monika ili zanijemili ili su na aparatima ili haluciniraju.. .
„Svi u kockastim dresovima, svi navijaju za jugoslavensku reprezentaciju“, kaže vrli SDP-ovac, drug Stazić.
-Ovo ti je, moja Lucija, po onoj narodnoj:“Što je babi milo, u snu joj se snilo“. Ne ću biti zločesta pa reći nešto drugo.
Ne ću biti zločesta pa reći sve što slijedi i „našoj“ Radi i grupici huligana koji hule i zavijaju od muke.
I našoj Radi smeta kada se Hrvati vesele i slave. Ona je zgrožena! Pa je to svoje zgražavanje i obznanila svim svojim  sljedbenicima.
“oni se znaju organizirati: nogomet&crkva”, napisala je naša vrla Radica.
I nije pogriješila. Hrvati se znaju organizirati u ljubavi prema Hrvatskoj i u molitvi za Hrvatsku.
I poći „U BOJ, U BOJ ZA NAROD SVOJ“.
Ne. ne ću biti zločesta!
Jer, nitko mi, pa ni oni, ove dane pokvariti ne će. Ni  Ivo Sanader niti njegovo pojavljivanje  u  Rusiji, ni Ivo  Goldstein niti njegovo lupetanje o Jasenovcu, ni  Stazić i njegova delirij predstava, ni Furio Radin, ni Pupovac,  ni Radojka Borić…
Hrvati slave svoju Hrvatsku.   Od zagrebačkih kvartova Trnja i Remize, do Trogira, Čakovca, Osijeka, Vinkovaca, Ludbrega, Karlovca, Livna,  Kölna, Vancouvera, Toronta... Od Like, Srijema Banije, Slavonije, Primorja, Dalmacije, Hercegovine do AUSTRALIJE, Argentine, Njemačke…
A Hrvati Stuttgarta? NEOPISIVO!!!
„Najjači smo u Dijaspori“, kažu oni. 
Više ih je od 10 000. Lijepo ih je vidjeti. Ali, steže nešto oko srca. Zašto? Tko je za ovo kriv? Tko je odgovoran za njihov put bez povratka?
Zato, od sada, baš zbog tih mladih, zbog nas samih, zbog Lijepe Naše,
NAROD  SE PITA.
Dosta nam je. I vas i vaših laži i podmetanja. Dosta.
Skinite nam se više s grbače!!!
I pustite nas da uživamo u svim našim pobjedama!!!
Na uspjehu je nogometašima čestitala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
“BRAVO VATRENI! BRAVO NAVIJAČI! BRAVO HRVATSKA! Najlakše je, kad pitaju me koliko i kako ja nju volim jako, samo jedna riječ bi bila to, NEOPISIVO!”
'Danas je dan, hajdemo Hrvatska! Od jednog prvaka budućim prvacima, ajde dečkima, vi to možete!' poručio je i Stipe Miočić, UFC-ov teškaški prvak.
”Ovo je bila pobjeda za sve nas, za Hrvatsku, za hrvatske branitelje, vjerovao sam u igrače, vjerovao da možemo i vratilo nam  se…", kaže izbornik Zlatko Dalić. 
„Lijepo je Hrvatom biti. Ovoga ljeta Gospodnjeg 2018. godine. Biti Hrvat je tako lijepo da bismo željeli da nas ovaj ushit, ponos, sreća i dragost drži zauvijek“.
A zašto ne???
Zar nam se ne nižu samo pobjede?
Pa je tako bila ovo velika nedjelja, nakon ove zadnje nogometne pobjede naših nogometaša nad Urugvajem, i za hrvatski tenis.
Sjajnom igrom Čilić je pobijedio Đokovića i osvojio Queens, a Borna Ćorić ATP turnir u Halleu, pobijedivši u finalu Rogera Federera.
BAŠ SMO MI HRVATI SRETAN NAROD!!!
 

Vera Primorac

Zahtijevamo zaustavljanje prijedloga Zakona o audiovizualnom djelatnostima

 
 
Ovim putem zahtijevamo zaustavljanje prijedloga Zakona o audiovizualnom djelatnostima. Zakon ne rješava situacije potencijalnog sukoba interesa, jer ne sadrži odredbe koje bi takve situacije potpuno prevenirale, a tiču se umjetničkih savjetnika temeljem čijih evaluacija Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra odlučuje o financiranju pojedinog projekta prijavljenog na javni poziv HAVC-a. Zakon ne sadrži odredbe koje bi onemogućile potencijalne sukobe interesa umjetničkih savjetnika. Predlažemo ovakav članak kojim bi se izbjegao sukob interesa: 
https://www.efp-online.com/__we_thumbs__/10078_4_25736.jpg
Anita Juka
 
"Isti umjetnički savjetnik ne može biti biran više od dva puta uzastopno, niti može više od jednom, u razdoblju od tri godine  evaluirati prijave istog producenta, redatelja ili scenariste ili s njima povezanih osoba, osim u slučaju kada se radi o projektu koji iz faze razvoja prelazi u fazu produkcije, o čemu Centar vodi odgovarajući očevidnik, kojeg je dužan učiniti dostupnim javnosti putem svojih javnih mrežnih stranica." Imenovanjem zamjenika članova Vijeća ne rješava se pitanje sukoba interesa, jer Zakonom nisu navedene situacije kada je zamjenik ovlašten odlučivati umjesto člana Vijeća.
 
Zakon ne definira jasno što je hrvatski film. Po sadašnjem prijedlogu Zakona hrvatski film može i ne mora režirati hrvatski redatelj, koji je ujedno glavni autor audiovizualnog djela, što je u suprotnosti sa svim zakonima zapadnih zemalja. Primjerice u Njemačkoj, jedan od osnovnih uvjeta za dobivanje državnih novaca jest da je redatelj njemački državljanin, ali ovo je praksa u svim europskim i većini svjetskih kinematografija koje se sufinanciraju iz državnih proračuna.
Na početku prijedloga Zakona o AV djelatnostima video igre se navode kao audiovizualno djelo, ali se dalje video igre više ne spominju u cijelom Zakonu te nije jasno po kojim kriterijima i iz kojih izvora će se financirati proizvodnja video igara.
Najvažnije - protuustavan je članak 33. koji definira članove Vijeća Hrvatskog audiovizualnog centra.
 
Članak 33.
U Ustavu RH svima se jamči jednakost te je upravo jednakost jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava RH.
U skladu s načelom jednakosti, smatramo kako se u članku 33. ne mogu navesti određene strukovne udruge, a isključiti sve postojeće strukovne udruge ili potencijalne strukovne udruge koje će u budućnosti biti osnovane. Iz ovog razloga predlažem da se obavezno pod Članak 33. Stavak 4 doda sljedeći tekst:
 
Prijedlog Čl. 33 stavak 4.
Stavak 4.
Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik svih registriranih strukovnih udruga filmskih djelatnika i filmskih autora i/ili filmskih sindikata.
Predstavnici registriranih strukovnih udruga filmskih djelatnika i filmskih autora i/ili filmskih sindikata koji broje preko 50 članova iz redova filmskih autora i djelatnika bit će imenovani u Vijeće u roku od 30 dana od dana upisa u odgovarajući registar.
 
Sve strukovne udruge žele imati svog predstavnika u Vijeću, jer Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra potvrđuje (na prijedlog ravnatelja) umjetničke savjetnike koji odlučuju koji filmovi će se financirati, koji festivali i koji programi međunarodne suradnje. Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra raspoređuje na prijedlog umjetničkih savjetnika sva sredstva Hrvatskog audiovizualnog centra za produkciju filmova, međunarodnu suradnju i komplementarne djelatnosti.
U tom članku 33. Prijedloga Zakona o AV djelatnostima se navodi kako će predstavnici raznih strukovnih udruga imenovati jednog člana koji će postati član Vijeća Hrvatskog audiovizualnog centra.
Osim naše udruge (Udruga filmske industrije), brojne druge strukovne udruge nisu uvrštene prema prijedlogu novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima u članak 33., kojim se definira članstvo u Vijeću Hrvatskog audiovizualnog centra. Nije jasno, zašto su u predloženom članku 33. predložene udruge protiv kojih su podignute kaznene prijave npr. DHFR (Društvo redatelja), a primjerice nije uvršten HDDU (Hrvatsko društvo dramskih umjetnika koje broji 1.100 članova) te tko i po kojim kriterijima je odlučivao o popisu navedenih  udruga, čiji će predstavnici odlučivati o raspodjeli državnog novca odnosno novca poreznih obveznika. Podršku HDDU je dala Svjetska federacija glumaca koja je 18.travnja pisala ministrici kulture i Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je čak napisao preporuku kako bi HDDU morao biti uključen u članak 33. ministrici kulture, no iz nepoznatog razloga nije uvršten.
 
Dalje, nije jasan članak 9. u novom prijedlogu Zakona o AV djelatnostima, kojim se uređuje provedba odluke o dodjeli sredstava. U tom članku je propisano da će ravnatelja HAVC-a, zbog provedbe odluke o dodjeli sredstava, zaključiti ugovor s nositeljem projekta, ali nigdje ne piše tko vrši plaćanje po tom ugovoru: Hrvatski audiovizualni centar, odnosno ravnatelj ili ministar?! Ovo naglašavamo posebno stoga što je u članku 34. propisano da ravnatelj Centra raspolaže sredstvima iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona (to su sredstva Nacionalnog programa) namijenjenima za provedbu Nacionalnog programa zaključivanjem ugovora s korisnicima na temelju odluke Vijeća.
Prema sadašnjem prijedlogu Zakona, ravnatelj raspolaže sredstvima zaključivanjem ugovora, ali ne vrši plaćanje. Ravnatelj će zaključiti ugovor, a samo plaćanja će vršiti ministar, jer je člankom 28. stavkom 2. propisano da se sredstva Nacionalnog programa osiguravaju iz sredstava državnog proračuna.
 
Kada je državna revizija u nalazu za 2015. godinu za poslovanje HAVC-a dala mišljenje da ravnatelj ne može vršiti plaćanja, sadašnja ministrica kulture, a tada predsjednica Upravnog odbora HAVC-a komentirala je da je takvo mišljenje revizije nije u duhu s onim što se Zakonom željelo postići, a to je autonomija filmaša da sami određuju putem Vijeća kome će se dodijeliti sredstva i sami raspolažu računom na kojem se ta sredstva nalaze. Sada se s novim prijedlogom Zakona o AV djelatnostima postupa suprotno od onog za što se za tada zalagalo. Ovako kako je sada napisano, može se dogoditi da ravnatelj stvori financijsku obvezu zaključenjem ugovora, a da ministar odbije izvršiti plaćanje po tom ugovoru. Veliki je problem što u novom prijedlogu Zakona o AV djelatnostima nije propisano da ravnatelj raspolaže sredstvima sukladno odlukama Vijeća i vrši plaćanja s računa Nacionalnog programa temeljem zaključenog ugovora.
 
Riječ je o novcu svih poreznih obveznika i vaša je odgovornost da glasate protiv ovakvog prijedloga novog Zakona o AV djelatnostima u kojem nije transparentna raspodjela državnih sredstava. Iz navedenih razloga vas molimo da se prijedlog Zakona o AV djelatnostima povuče iz procedure te da se Zakon doradi i nakon ljetne pauze ispravljen pošalje na čitanje saborskim zastupnicima. Za hrvatsku kulturu nije u interesu da se na brzinu gura loša verzija Zakona, koja kozmetičkim popravcima i dalje podržava interese određenih skupina koje su u neprestanim sukobima interesa u HAVC-u, a o čemu mediji kontinuirano pišu od 2012. godine. Vjerujemo i želimo da novi Zakon pravedno uredi audiovizualne djelatnosti, koje su bitan segment kulture hrvatskog naroda.
U privitku ovog dopisa Vam dostavljamo kratki osvrt na problematične prijedloge članaka u Nacrtu Zakona o AV djelatnostima.
 

Anita Juka, predsjednica Udruge filmske industrija +385 91 2512 803; Antuna Bauera 6; 10 000 Zagreb; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Utorak, 17/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 835 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević