Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Proljeće u Mostaru, a rat...

 
 
Sama sam. Sjedim pred TV ekranom. I sa strepnjom pratim najnovije vijesti… Moji su već otišli spavati, iako je još rano. A ja kao na iglama. Bdijem iosluškujem. Ni san mi nikako ne dolazi na oči.  Nemirna sam. Osjećam se kao u nekakvoj mišolovci. Idem iz sobe u sobu, pa u WC, pa s kauča na fotelju… i s fotelje na kauč.     
Odjedanput mi neka muka u želudcu. Trčim u WC i izbacujem svu onu gorčinu i sav onaj jad koji mi se skupio u praznom stomaku. Jer od muke, u ovih zadnjih nekoliko dana, ne mogu ni jesti ni piti.
Nekakav se nemir uvukao u  mene.
Sve mi smeta.
Svega se plašim.
Od svega strepim.
https://bnn.ba/sites/default/files/behar_proljece_aa_1.jpg
Smeta mi i ova neprirodna tišina koja  samo što ne eksplodira. Tako neuobičajena za ovo doba godine. I za ove rane večernje sate.
ljudi bi trebali, kao i uvijek dosad, šetati… Sastajati se.
Ta, proljeće je!!! Proljeće je i u Mostaru.
Ali nigdje, nigdje na ovome svijetu, nije bilo toliko svjetlosti i sunca, toliko topline i mirisa, kao u mome rodnom gradu.
Jer, sunce je, ovdje, kažemo mi Mostarci, zastalo na tren. I ovdje ostalo zauvijek.
I sve je ovdje, nekako, drugačije. Nestvarno. I obavijenoaurom neke djevičanske nevinosti ičistoće.
A svjetlost u tebi. Svjetlost oko tebe.
 
Uvlači ti se u dušu… Budi te jutrom. Mazi po licu.
Usporava pokrete.
I ublažava oštrinu naravi pa nekako sav treperiš… od silne dragosti.
I svi su ti ljudi bliski i dragi.
Kao rod rođeni.  
Zato bi,  svatko od nas, i drugima darovao svu tu ljepotu.
I ozario lice… Njegovim osmjehom.
Jer- moj grad i osmijeh ima!
I smiješi se svakome tko dolazi čistoga srca i otvorene duše.
I svakome pruža ruke…
I prima ga u zagrljaj.
E-e-e-e-, proljeće! Proljeće u Mostaru!!!
 
Vrijeme vam je to kada sve oživi i probudi se; kada zašumi Neretva; kada zamiriše behar(cvijet) na voćkama.
Kada ljudi nahrupe iz kuća na ulice, pa kao da su izmiljeli iz čahura, preobraze se.
Ispruže suncu na pozdrav.
I dovikuju se, pričaju glasno, pjevuše…
„Što te nema, što te nema.
Rumen istok kad zarudi
I duša se miru sprema…
Što te nema? Što te nema?“
 
Odjekivala je tako pjesma svakog proljeća  dosad i  vrvio život ulicama Mostara. Jer, proljeće je uvijek bilo i jest… vrijeme ljubavi.
Vrijeme kada se i mladi vole. I s proljećem u Mostaru, žive svoje proljeće.
 
A gdje li je sve to sada nestalo?
Gdje li je sada nestala sva ona svjetlost?
I što ove spodobe ovdje traže?
Oni za takvo što ni ne znaju!
Oni umjesto ljubavi, sijumržnju.
Umjesto radosti, donose tugu i očaj.
Umjesto života, ostavljaju pustoš .
 
I zgarišta… I pepeo… I smrt…
 
No, moram iskreno priznati, još od prvog trena, nakon moga povratka, nisam se osjećala baš onako opušteno, kao što sam se uvijek osjećala, u mome rodnom gradu.
Sve mi je bilo isto, a opet sve nekako drugačije.
Nestala je ona toplina s kojom te je, nekada prije, grad dočekivao.
Širio ruke. Blistao od blagosti i sreće zbog
tvoga ponovnog vraćanja.
Vraćanja u mirisna jutra.
Vraćanja baščama,
ulicama,
beharu,
mirisima...
I šetnjama Ilićima, Cimom, Barama…
 
I poznatim i dragim stazama djetinjstva. Gdje ti je sve blisko i drago.I tvoje.
Dok ti se on, tvoj grad smiješi. I usta mu od uha do uha. Sav ozaren. Jer si mu se vratio.
A sada?
A sada i nebo sivo. Pritislo… Olovno, neprijateljsko. I sumorno.
Nigdje ni radosti, ni sunca, ni svjetlosti.
Ali, ja znam tko mi je ukrao
Svjetlost
Nad mojim Mostarom
Ubio dušu moga grada
I slomio srce  svojim jalom
Znam i tko mi je
Raspolutio tišinu
Nad mojim Ilićima
I mojim Cimom
Znam i tko je prekinuo kikot
Grozdane i njenog dragana
Znam tko mi je ukrao
I mirise rodne
Nad mojim Mostarom
Znam i tko je posijao mržnju
Nad mojom Neretvom
I mojim gradom
I neka im svi njihovi grijesi
Oh, Bože!
Bez ikakva jala
Budu oprošteni
Ali
Skrušeno Te molim…
Samo bez našeg
Zaborava
 
Hodam žurno mojom ulicom do prve trgovine. Nesigurno i oklijevajući. I osjećam kako mi tlo izmiče pod nogama. Jer, sva treperim od nekakve slabosti.
I opet me pritisnula ona ista zebnja. Onaj isti strah i nelagoda.
Rat!!! Rat je i ovdje!
Slutila sam to. Ali nisam htjela vjerovati, niti to priznati sama sebi.
Nadala sam se. I još se uvijek nadam…
‒ Ali rat je…rat je, moja Lucija!!! Oni ti samo čekaju znak za početak pa da se na nas sruče! Pa, zar ne vidiš, jadna ti tvoja majka, kako su se već načičkali i ušančili po okolnim brdima?
A ti, kao kakva naivna glupača, još uvijek trubiš o tome, hoće li ga ili ne će biti.
Ta, prozor tvoje učionice gleda ravno u njihove topovske cijevi,uperene točno prema tvojojškoli. I prema tvome Mostaru.
U početnom smo, draga moja, paklenom krugu.
 

Vera Primorac

Možda narod ipak shvati

 
 
Nevjerojatno je koliki se niz godina
U mojoj Domovini
Dvije garniture održavaju na vlasti,
Samo zato što u vlastitom narodu
Iz dana u dan raspiruju sirove strasti.
https://s.yimg.com/ny/api/res/1.2/UOfv0sahOjstbb8xYqF6Rw--~A/YXBwaWQ9aGlnaGxhbmRlcjtzbT0xO3c9NDUwO2g9MzI2O2lsPXBsYW5l/http://media.zenfs.com/en_us/News/Reuters/2016-10-19T201406Z_1_LYNXNPEC9I1GX_RTROPTP_2_CROATIA-GOVERNMENT.JPG.cf.jpg
Da bi što duže opstali na tronu jedini je recept,
Uspješnopodijeliti Naciju na dva nepomirljiva krila
Pa neka vode bespoštednu rovovsku bitku
Lijevi protiv desnih, domoljubi protiv komunista,
Vjernici - protiv ateista.
 
I taman kad pomislimo da je na obzoru
Toliko dugo očekivana neka nova opcija – treći put,
Nažalost, na scenu ponovo stupaju jedni te isti,
Otpadnici s lijevog i desnog krila, bivši robijaši,
Jugo nostalgičari i politički sadisti.
 
Zašto hrvatska mladost odlazi i prepušta prostor
Silnim otpadnicima, priljepcima i uhljebima,
Koji izniknu i skrenu pozornost kao gljive poslije kiše?
Međutim, čim izađu iz sjene na vjetrometinu
Sunce ih sprži, uvenu i ne pojavljuju se više.
 
I tako iz dana u dan, Bože moj, pitam se do kada?
Narod kao da ima kratko pamćenje,
Opetovano nasjeda gutajući slatkorječivi mamac,
Pa umjesto da uživa u obećanom raju
Guši se u vlastitom zalogaju.
 
Puk, zbunjen i ponižen, iskorišten i obespravljen,
U nevjerici gleda ne vjerujući vlastitim očima
Kako se precizno vrti taj začarani politički krug.
Kako se besprijekorno nadopunjavaju:
Gospodin i drugarica - dama i drug.
 
Znam da nijednim svojih stihom ni pjesmom
Ne ću ništa promijeniti u mentalnom sklopu političara,
Ipak samog sebe tješim, možda u narodu hoću!
Možda narod ipak jednog dana progleda
I konačno izliječi - sinkopu i sljepoću.
 

Pejo Šimić (iz zbirke U njedrima nade)

Nastavlja manipuliranjem s brojem birača

 
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske  (vidi I., II. i III. tablicu).
http://www.autisminvestigated.com/wp-content/uploads/2015/07/no-referendum.jpg
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4.042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača?
 
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević? Nemoguće je da je za 118 dana  281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi III. tablični prikaz). Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27 853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Na to pitanje odgovorili su mi iz Ministarstva uprave citiranjem članaka iz: Zakona o registru, popisu birača i popisu stanovništva. Citiranjem zakona nisu uspjeli dokazati da su nepostojeći birači stvarni. Usporedbom podataka broja birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima i tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobivenim 26. srpnja od Ministarstva uprave lako je dokazati da podatci o broju birača na dan 13. svibnja grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva tijekom razdoblja od prošlogodišnjih lokalnih izbora i početka skupljanja potpisa za održavanje referenduma ( vidi tablice I., II., III., IV. i V. ). Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio sa 4 042 522 za 295 113 na 3 747 409 neka hrvatskim biračima dokažu bivši ministar uprave Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima iz II. tablice tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika (uglavnom birača), a  biračko je pravo punoljetnošću steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Ovo je dokaz da vlasti u republici Hrvatskoj grubo manipuliraju registrom i popisom birača kako bi spriječili referendumsko izjašnjavanje ili namještali rezultate izbora i referenduma.
 
I. PRIRODNO KRETANJE OD 2007. DO 2017. GODINE I DOBNI SASTAV STANOVNIŠTVA OD 7 DO 17 GODINA  PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA 2001. i 2011. GODINE
 
Godina
Rođeni
Umrli
Dob
N1
N2
2007.
41.910
52.367
7
48 454
39 656
2008.
43.753
52.151
8
48 703
39 923
2009.
44.577
52.414
9
51 929
41 243
2010.
43.361
52.096
10
51 932
43 119
2011.
41.197
51.019
11
52 145
45.031
2012.
41.771
51.710
12
53 941
46.976
2013.
39.939
50.386
13
55 402
49.510
2014.
39 566
50 839
14
55 164
50.766
2015.
37.503
54.205
15
56 938
49.222
2016.
37.537
51.542
16
59 816
48.720
2017.
36.647
54.261
17
60 539
47.485
 
 
 
 
 
 
 
Oznake u tablici:
N1 = dobni sastav stanovništva prema popisu stanovništva 2001. godine i
N2 = dobni sastav stanovništva prema popisu 2011. godine.
 
Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4 437 460 stanovnika, a bilo je 3 505 533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4 284 889 stanovnika, a njih 3 487 034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4 174 349 stanovnika, a 3 435 425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18 499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70 101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju imala 4 105 493 stanovnika odnosno 179 396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.
 
II. PROCJENA KRETANJE BROJA BIRAČA OD 2007. DO 2017. GODINE
 
Godina
Ui
Bni
ΔBi
Bi
2007.
52 367
53 941
1 574
3 742 258
2008.
52 151
52 145
-6
3 742 252
2009.
52 414
51 932
-482
3 741 770
2010.
52 096
51 929
-167
3 741 603
2011.
51 019
48 703
-2 316
3 739 287
2012.
51 710
47 485
-4 225
3 735 062
2013.
50 386
48 720
-1 666
3 733 391
2014.
50 839
49 922
-917
3 732 479
2015.
55 651
50 766
-4 885
3 727 594
2016.
51 542
49 510
-2 032
3 725 562
2017.
54 261
46 976
-7 285
3 718 277
 
Oznake u tablici:
Ui = broj umrlih i-te godine;
Bni = broj novih birača koji su godišnje stekli biračko pravo i-te godine (navršili 18 godina starosti);
ΔBi = Bni - Ui = promjena broja birača u i-toj godini;
Br = 3 686 378 = broj birača na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog sabora 3. siječnja 2000. godine; 
B0 = Br + ΔB0 = 3 686 378+10 409 = 3 696 787 broj birača na kraju 2000. godinei Bi+1 = Bi + ΔB(i+1); (i = 7, 8, 9... 17) procjena broja birača na kraju i-te godine.
Prema izvještajima DIP-a broj birača na izborima za Hrvatski sabor 23.studenog 2003. godine iznosio je 3 690 936 odnosno 34 168 manje od procijenjenog broja. Ukoliko bismo uzeli kao pouzdan podatak o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj prema izvještaju DIP-a tada bi broj birača 2007. godine iznosio 3 708 090, a prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. studenog 2007. godine bilo je 3.824.731 odnosno 116.641 birača više od procijene. Prema analizi, koristeći podatke iz tablice I. o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3 742 258 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine. Na izborima za Hrvatski sabor prema izvještaju DIP-a bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3 842 363, a to je 100 105 birača više od maksimalno procijenjenog broja birača od 2000. do 2017. godine odnosno 355 329 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Maksimalni godišnji porast broja birača prema procjeni iznosi 11 106, a maksimalni godišnji pad je 2017. godine iznosio 7 285 birača.
Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto i pedeset tisuća!
 
III. PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE
 
Datum
S
B
ΔBn
Δtn
p
10.01. 2010.      P
4 313 817
4 089 320
-
-
94,80
04.12. 2011.   HS
4 284 889
3 842 363
-246 957
692
89,67
22.01. 2012.   RP
4 267 558
4 092 137
249 774
48
95,89
14.04. 2013.      E
4 255 689
3 742 383
-349 754
459
87,94
19.05. 2013.      L
4 255 689
3 767 170
24 787
35
88,52 
01.12. 2013.   RB
4 247 039
3 777 518
10 348
195
88,94
25.05. 2014.     E
4,238.389
3 760 783
-16 735
174
88,73
28.12. 2014.     P
4,220.997
3 773 687
12 904
216
89,40
11.01.2015.      P
4,220.997
3 788 039
14 352
14
89,74
08.11. 2015.   HS
4 188 977
3 759 844
-28 135
290
89,76
11.09. 2016.   HS
4 169 473
3 742 546
-17 298
307
89,76
21.05.2017.       L
4 157 561
3 719 556
-22 990
250
89,46
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https://www.dzs.hr) i linearnom interpolacijom na dan izbora prema podatcima popisa stanovnika 2001. i 2011. godine,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj (http:www.izbori.hr),
ΔBn = Bn - Bn - 1 = razlika između broja birača dvaju uzastopno održanih izbora ili referenduma ( n = 1, 2, 3, ...),
Δtn = vremenski razmak između dvaju uzastopno održanih izbora ili referenduma izražen u danima i
p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u. E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski  sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića 2010. godine te rezultate Pristupnog referenduma.
 
Kretanje broja birača na izborima i referendumima od 2010. do 2017. godine (tablica III.) grubo odstupa od procjene kretanja birača učinjene na temelju popisa stanovnika 2011. godine i prirodnog kretanja stanovništva. Hrvatska za to razdoblje ima svake godine negativni migracijski saldo. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije.
 
Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Republika Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.
 
Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema "Kodeksu dobre prakse o referendumu" preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se kvorum za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom".
 
IV. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE
 
Županija
S
B1
B2
ΔB
p2
Zagrebačka                 
314.549
272 155
276 532
4 377
88
Krapinsko-zagorska 
127.748
109 713
109 940
227
86
Sisačko-moslavačka
157.204
146 400
145 001
-1 399
92
Karlovačka                  
120.321
111 073
110 723
-350
92
Varaždinska                
170.563
146 766
147 353
587
86
Koprivničko-križevačka
110.976
94 444
95 023
579
86
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98 895
98 885
-10
88
Primorsko-goranska
289.479
265 631
267 040
1 409
92
Ličko-senjska
46.888
44 695
44 280
-415
94
Virovitičko-podravska
79.111
71 520
71 361
-159
90
Požeško-slavonska
71.920
65 886
65 412
-474
91
Brodsko-posavska
148.373
136 481
137 007
526
92
Zadarska
169.581
162 028
165 207
3 179
97
Osječko-baranjska
290.412
253 813
254 541
728
88
Šibensko-kninska
103.021
99 493
99 787
29
97
Vukovarsko-srijemska
165.799
152 334
151 286
-1 048
91
Splitsko-dalmatinska
452.035
404 843
410 316
5 473
91
Istarska
208.105
187 471
187 877
406
90
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107 733
109 081
1 348
89
Međimurska
112.089
96 041
97 046
1 005
87
Grad Zagreb
802.338
692 141
703 711
11 570
88
 Republika Hrvatska
4,174.349
3 719 556
3 747 409
27 853
90
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom 2016. godine,
B1 = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine,
ΔB = B2 - B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i
p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procijeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj.
 
Prema procjeni broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj se tijekom 2017. godine trebao smanjiti samo prirodnim kretanjem stanovništva za 7 285 birača. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije. 
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godinu sigurno veći od 58.
 
Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska je prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imala 1 391 079 stanovnika, a ima 1 283 588 birača odnosno 92,27 birača na sto stanovnika, a Kontinentalna Hrvatska je imala 2.783.270 stanovnika, a 2.463.821 birača odnosno 88,52 birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u. Republiku Hrvatsku možemo podijeliti na 3 ili 6 izbornih jedinica s odstupanjem broja birača ili stanovnika manjim od  ± 5 %.
Jadranska Hrvatska je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 20.856 stanovnika, a Kontinentalna 89.684.
 
V. PROMJENA BROJA BIRAČA OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE stanovnika 2011. godine U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE
 
Red. br.
Grad ili općina
S
B1
B2
ΔB
p2
1.
Dugo Selo             ZŽ
17 466
16 128
16 531
403
96,65
2.
Brdovec
11 134
9 948
10 083
135
90,56
3.
Rugvica
7 871
6 987
7 138
151
90,69
4.
Ludbreg                 VŽ
8 478
7 705
7 756
51
91,48
5.
Čabar                 PGŽ
3 770
3 483
3 476
-7
92,20
6.
Opatija
11 659
10 640
10 663
23
91,46
7.
Rab
8 065
7 280
7 318
38
90,73
8.
Kostrena
4 180
3 846
3 943
97
94,33
9.
Mali Lošinj
8 116
7 819
7 810
-9
96,23
10.
Viškovo
14 445
13 485
13 853
368
95,90
11.
Senj
7 182
6 616
6 579
-37
91,60
12.
Bukovlje                 BPŽ
3 108
2 818
2 844
26
91,51
13.
Biograd na Moru    ZDŽ
5 569
5 269
5 405
136
97,06
14.
Gračac
4 690
4 607
4 274
-333
91,13
15.
Pakoštane
4 123
3 938
4 029
91
97,72
16.
Poličnik
4 469
4 307
4 391
84
98,25
17.
Sukošan
4 583
4 166
4 283
117
93,45
18.
Sveti Filip i Jakov
4 606
4 105
4193
88
91,03
19.
Županja                  VSŽ
12 090
10 890
10 918
28
90,31
20.
Hvar                    SDŽ
4 251
4 145
4 189
45
98,54
21.
Kaštela
38 667
35 325
36 119
794
93,41
22.
Omiš
14 936
13 761
13 938
177
93,32
23.
Trogir
13 192
12 446
12 636
190
95,79
24.
Dugi Rat
7 092
6 483
6 578
95
92,75
25.
Dugopolje
3 469
3 082
3 155
73
90,94
26.
Gradac
3 261
3 241
3 216
-25
98,62
27.
Hrvace
3 617
3 260
3 309
49
91,48
28.
Jelsa
3 582
3 462
3 524
62
98,38
29.
Marina
4 595
4 396
4 403
7
95,82
30.
Podstrana
9 129
8 732
9 013
281
98,73
31.
Seget
4 854
4 458
4 458
0
91,84
32.
Buje                        IŽ
5 182
4 754
4 691
-73
90,52
33.
Novigrad
4 345
3 956
3 980
24
91,60
34.
Poreč
16 696
16 013
16 149
136
96,72
35.
Rovinj
14 294
13 673
13 749
76
96,19
36.
Umag
13 467
12 926
12 978
52
96,37
37.
Fažana
3 635
3 489
3 481
-8
95,76
38.
Ližnjan
3 965
3 568
3 654
-14
92,16
39.
Marčana
3 843
3 802
3 843
41
90,36
40.
Dubrovnik              DNŽ
42 615
38 645
39 295
650
92,21
41.
Korčula
5 663
5 078
5 115
37
90,32
42.
Blato
3 593
3 324
3 343
19
93,04
43.
Orebić
4 122
3 782
3 842
60
93,21
44.
Župa dubrovačka
8 331
7 410
7 500
90
90,03
45.
Podturen                  MŽ
3 873
3 448
3 488
40
90,06
46.
Novalja                LSŽ
3 663
3 612
3 664
52
100,03
47.
Crikvenica          PGŽ
11 122
11 786
12 008
22
107,97
48.
Malinska-Dubašnica
3 134
3 844
3 943
99
125,81
49.
Novi Vinodolski  
5 113                  
5 123
5 182
59
101,35
50.
Makarska            SDŽ
13 834
14 965
15 230
265
110,09
51.
Okrug
3 349
3 955
4 029
74
120,30
52.
Supetar
4 074
4 201
4 248
47
104,27
53.
Vodice
8 875
9 582
9 773
191
110,12
54.
Benkovac            ZDŽ
11 026
13 540
14 071
531
127,62
55.
Obrovac
4 323
5 556
5 652
96
130,74
56.
Preko
3 805
4 112
4 149
37
109,04
57.
Vir
3 000
4 073
4 165
-8
138,83
58.
Medulin                      IŽ
6 481
6 477
6 578
101
101,50
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine, 
B1 = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 - B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i
p2 = B2 / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZD.Ž, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 780 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević