Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Najutjecajniji muslimanski političar u Sandžaku u prvim desetljećima XX. stoljeća

 
 
Ferhad-beg Draga (1873.-1944.) najutjecajniji je muslimanski političar u Sandžaku u prvim desetljećima XX. stoljeća, osnivač i predsjednik političke partije koja je okupljala najveći broj muslimanskog stanovništva na ovim prostorima u tom periodu – Džemijet, i njezin zastupnik u parlamentima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Slikovni rezultat za ferhad-beg draga
Rođen je 1873. godine, u selu Draga (u općini Tutin), kao treći po redu sin uglednog Alije, iz poznate muslimanske porodice Pepić. Prvih godina svog političkog angažmana, u vremenu do kraja Prvog svjetskog rata, Ferhad-beg Draga svoje aktivnosti usredotočuje uglavnom na borbu za ostvarenje vjersko-prosvjetne autonomije, zalažući se za uvođenje materinjeg jezika i latiničnog pisma u školama na području tzv. južnih zemalja (Srbije i Makedonije).  U aktivan politički život tek formirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca uključuje se sa partijom Džemijet, koju je, zajedno sa starijom bratom Nedžibom, i osnovao, u Skoplju 17. prosinca 1919. godine.
 
Prve godine postojanja Džemijetom upravlja Nedžib-beg Draga, nakon čije smrti, 1921. godine, vođenje partije, na Drugom kongresu, 1922. godine, preuzima Ferhad-beg, koji se do tada, zbog sukoba sa režimom Kraljevine SHS, nalazio u inozemstvu (u Albaniji prije svega). Zahvaljujući velikom utjecaju kojeg je u tom periodu imao u narodu i velikom ugledu njegovih osnivača, braći Pepić, Džemijet postiže veoma dobre izborne rezultate na parlamentarnih izborima 1920. i 1923. godine, na kojima osvaja 8, odnosno 14 zastupničkih mjesta, postajući na taj način jedna od najznačajnijih parlamentarnih stranaka u cijeloj Kraljevini. U skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem svog predsjednika, Ferhad-bega Drage, glavni akcent u svom političkom radu stranka će u tom periodu dati prosvjetnom i agrarnom pitanju, zalažući se za vjersko-prosvjetnu autonomiju i materinji („nacionalni jezik južnih muslimana”) u školama, te očuvanje vakufske imovine i izuzeće od agrarne reforme begovske zemlje.
 
Politika Džemijeta po pitanju obrazovanja, izražena već od početka rada stranke, formulirana je i u službenom stranačkom glasilu „Hak”, koji u svom serijalu „Današnje potrebe”, iz 1920. godine, donosi tekst u kojem se konstatira da ako država priznaje jedan narod, onda mora priznati i njegovu tradiciju i jezik, jer „kao što nema vlasti bez naroda, tako ne može biti ni vlasti nad narodom, koji nema svoj jezik”. U to vrijeme širom Sandžaka i na području Kosova i Makedonije provodile su se masovne akcije etničkog čišćenja i otvorenog terora prema bošnjačkom, turskom i albanskom stanovništvu. Reagirajući na sva ta događanja, Džemijetovi zastupnici uputili su, veljače 1921. godine, prosvjedno pismo Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine Kraljevine SHS. Uz konstataciju da se „u zadnje vrijeme u krajevima i nahijama Kosova, Prizrena, Sandžaka, Skoplja, Ohrida i drugih, svakim danom ubija na stotine djece i žena“, u prosvjedu se jasno ističe da „zulumi nad muslimanskim stanovništvom od strane civilne vlasti prelaze svaku mjeru“ i da se to nikako ne može dovesti „u sklad s osjećajima čovječnosti i humanosti“.
 
Slične ocjene iznošene su i u Džemijetovom stranačkom glasilu „Hak“, koji je, nakon reakcije na paljenje skopske Burmali džamije, 18. studenoga 1924. godine, zabranjen, i time najavljen žestok politički obračun s Ferhad-begom i njegovom strankom, koji će uslijediti u samo predvečerje izbora za novi saziv parlamenta Kraljevine SHS, u veljači 1925. godine. Sve veći ugled koji je Ferhad-beg uživao u širokim narodnim slojevima i promjena u političkoj orijentaciji njegove stranke, u vodećim srpskim političkim strankama toga vremena protumačeni su kao ugrožavanje njihovih političkih pozicija, zbog čega će one, 31. siječnja 1925. godine, u Skoplju, organizirati njegovo uhićenje. Ubrzo nakon toga Džemijet je proglašen antidržavnom strankom i njegov rad je zabranjen.
 
Sa ciljem osiguranja izborne pobjede, na izborima 8. veljače 1925. godine, radikalske vlasti, neposredno prije i na sam dan izbora, provode u Novom Pazaru i okolnim mjestima neviđene akcije zastrašivanja i otvorenog terora nad lokalnim muslimanskim i ostalim nesrpskim stanovništvom, što će im kao rezultat i donijeti pobjedu na ovim izborima. Ferhad-beg Draga na ovim izborima ipak ostvaruje pobjedu u Zvečanskom okrugu i osvaja zastupnički mandat, koji mu, međutim, biva oduzet i protuzakonito poništen. Odlukom tadašnjih vlasti Ferhad-beg Draga je osuđen na 100 godina robije s prinudnim radom, da bi mu, kasnije, kazna bila ublažena na 25 godina, a potom i ukinuta aktom o pomilovanju, kralja Aleksandra Karađorđevića. Usprkos zabrani djelovanja, Džemijet je u muslimanskom narodu i dalje imao veoma značajnu podršku, što se vidi i po izbornim rezultatima na posljednjim parlamentarnim izborima u Kraljevini Jugoslaviji, 1938. godine, kada je, na izbornoj listi „Jereze 2“, jedan od lidera ove stranke u Sandžaku, Aćif-ef. Hadžiahmetović osvojio zastupnički mandat. Lider Džemijeta i jedan od najpoznatijih političkih i nacionalnih figura toga doba Ferhad-beg Draga umire u Đakovici, 2. prisinca 1944. godine.
 

Izvor: monografija “Sandžački Bošnjaci”, Muhedin Fijuljanin, CBS 2010.; http://www.sandzakcbs.com/bosnjaci/znamenitelicnosti/ferhad-beg-draga-pepic-1873-1944/

Anketa

Čega se više bojite?

Srijeda, 08/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 890 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević