Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    utorak, 20. studenoga 2018. 13:04

Prosvjedom do referenduma za promjenu izbornih pravila

 
 
Preferencijskim glasovima ne će se postići ciljevi koje pokretači referendumske inicijative "Narod odlučuje" očekuju. Ti se ciljevi mogu ostvariti mješovitim izbornim sustavom tako da se dio zastupnika bira većinski i dio zastupnika razmjernim izbornim sustavom kako smo 2. kolovoza 1992. godine većinskim izbornim sustavom izabrali imenom i prezimenom 60 zastupnika i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom za Zastupnički dom Hrvatskog sabora s jednom izbornom jedinicom i izbornim pragom od 3 %. Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" ponavljaju skupljanje potpisa za promjenu izbornih pravila ustavotvornim referendumom.
http://www.fiuman.hr/wp-content/uploads/2015/10/izbori-glasanje.jpg
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom"
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Zabranu koaliranja stranaka prije izbora (samostalni nastup stranaka na izborima).
 
Referendumska pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje"
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi: Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova   birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.
Drugo referendumsko pitanje je:
2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:
Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.
 
Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice ispunjava sve zahtjeve iz referendumskih pitanja. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica zbog manipulacija brojem birača izborne jedinice statističke regije Jadranska Hrvatska imale bi više zastupnika od izbornih jedinica statističke regije Kontinentalna Hrvatska. Bolje bi bilo broj zastupnika izbornih jedinica odrediti razmjerno broju stanovnika izborne jedinice što je prema preporukama Venecijanske komisije moguće. Statistička regija Jadranska Hrvatska, odnosno I. izborna jedinica, imala je 90 birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine, a II. izborna jedinica 87 i III. 84 prema tabličnom prikazu.
 
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava sa 15 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 30 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih kod razmjernog izbornog sustava s ukupno 105 zastupnika razmjerno broju stanovnika ili birača po izbornoj jedinici. Minimalni ukupni broj od 105 zastupnika kod šest izbornih jedinica određuje uvjet od najmanje 15 zastupnika po izbornoj jedinici iz referendumskog pitanja. Kod mješovitog izbornog sustava birali bismo 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom po 16 u tri izborne jedinice i izbornim pragom od 4 %. Ukupni broj zastupnika u skladu s referendumskim pitanjima građanske inicijative "Narod odlučuje " bio bi 105.
 
Tri izborne jedinice ispunjavaju sve zahtjeve iz referendumskih pitanja uz minimalno 31 zastupnika po izbornoj jedinici odnosno ukupno 102 zastupnika kod razmjernog izbornog sustava. Ako bismo donju granicu broja zastupnika Hrvatskog sabora spustili na 90 zastupnika tada bismo mogli ukupan broj zastupnika smanjiti na 99. Uvjet od minimalno15 ili 20 zastupnika isključuje većinski i mješoviti izborni sustav. U Gradu Zagrebu su izbori s preferencijalnim glasovanjem praktično neprovedivi.
 
Zahtjev za razmjerno smanjenje zastupnika  nacionalnih manjina na maksimalno 6 zastupnika ne može se ostvariti bez promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Prema važećem Zakonu izglasanom travnja 2010. godine srpska nacionalna zajednica ima pravo na najmanje 3 zastupnika, a ostale na 5. Hrvatski sabor može smanjiti na 6 zastupnika nacionalnih manjina glasanjem dvotrećinskom većinom i povećat broj zastupnika dijaspore na najmanje 5 zastupnika promjenom 45. članka Ustava RH.
 
Prema preporukama Venecijanska komisija ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima") broj zastupnika izbornih jedinica može se računati razmjerno broju stanovnika ili birača izborne jedinice. Analizom izbora od 1990. godine ustanovio sam da vlasti u Hrvatskoj grubo manipuliraju brojem birača kako bi namještale rezultate izbora ili referenduma te sprječavale referendumske inicijative pa bi kod nas bilo bolje računati broj zastupnika izborne jedinice razmjerno broju stanovnika prema zadnjem popisu. Zastupnici u Hrvatskom saboru određuju prava i obaveze svih stanovnika. Broj zastupnika razmjerno broju birača daje ukupno 105, a kod 6 općih izbornih jedinica uvjet od najmanje 15 zastupnika po izbornoj jedinici s  najmanje birača daje za Grad Zagreb 20 zastupnika.
 
BROJ DOBIVENIH GLASOVA STRANAČKIH LISTA NA LOKALNIM IZBORIMA 2013. GODINE ZA SKUPŠTINU GRADA ZAGREBA
Lista
G
P %
Z1
SDP...
73.569
25,40
8
Milan Bandić...
70.988
24,36
7
HDZ...
42.905
14,72
4
HSLS...
32.472
11,14
3
HL- SR
14.035
4,82
1
Za grad
10.704
3,67
1
HRAST
9.551
3,28
1
ZNL- Tatjana Holjevac
8.900
3,05
1
Ukupno
263.124
-
26
 
Oznake:
G = broj dobivenih glasova lista na lokalnim izborima 2017. godine,
p % = broj dobivenih glasova lista izražen u postotcima od broja važećih glasova i
Z1 = prognoza broja dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru ako bi Grad Zagreb bio izborna jedinica na izborima za Hrvatski sabor prema zahtjevima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" uz 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru. Ukupno je bilo na izborima 291.455 važećih glasova. Na izborima je sudjelovalo 24 lista kandidata odnosno ukupno 1.224 kandidata. Prema rezultatima lokalnih izbora Milan Bandić, HSLS i Hrvatski laburisti- stranka rada imali su interesa za referendumsko izjašnjavanje prema građanskoj inicijativi " Glasujmo imenom i prezimenom ". Minimalni broj zastupnika od 20 po izbornoj jedinici daje 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru ukoliko je Istočna Hrvatska (Slavonija) jedna izborna jedinica.
 
BROJ DOBIVENIH GLASOVA STRANAČKIH LISTA NA LOKALNIM IZBORIMA 2017. GODINE ZA SKUPŠTINU GRADA ZAGREBA
 
Lista
G
P %
Z2
Milan Bandić 365...
74.467
23,03
5
Koalicija SDP...
67.189
20,78
4
Nezavisna lista S.Š.
40.215
12,43
3
HDZ
38.684
11,96
2
Nezavisna lista B. E.
26.628
8,23
2
Zagreb je naš
24.706
7,64
2
Most nezavisnih lista
15.966
4,93
1
Živi zid
14.654
4,53
1
Ukupno
302.509
-
20
 
Oznake:
G = broj dobivenih glasova lista na lokalnim izborima 2017. godine,
p % = broj dobivenih glasova lista izražen u postotcima od broja važećih glasova i
Z2 = prognoza za broj dobivenih zastupničkih mjesta ako bi Grad Zagreb bio izborna jedinica na izborima za Hrvatski sabor prema zahtjevima građanske inicijative "Narod odlučuje". Ukupno je bilo na izborima 323.322 važećih glasova. Na izborima je sudjelovala 21 lista s ukupno 1.071 kandidatom. Ukoliko bi se na izborima pojavila 21 lista na izborima za Hrvatski sabor za ispisivanje imena i prezimena lista kandidata trebalo bi 9 stranica formata A4. Izbori s preferencijalnim glasovanjem u Gradu Zagrebu su praktično neprovedivi. Iz analize koju sam napravio na zamolbu nekih zastupnika u Hrvatskom saboru i nekih čelnika neparlamentarnih stranaka te udruge "Korektiv" postoji osnovana sumnja da iza građanske inicijative stoji stranka Milan Bandić 365 i Most nezavisnih lista. "Narod odlučuje" = Bandić vlada? Prema zahtjevima građanske inicijative " Narod odlučuje" Hrvatski sabor bi imao minimalno 114 zastupnika.
 
Z = 105 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u 6 izbornih jedinica + 6 zastupnika nacionalnih manjina + 3 zastupnika dijaspore. Prema zahtjevima iz referendumske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i prijedlogom Hrvatskih laburista koji su plagirali moj prijedlog 6 izbornih jedinica Zagreb bi imao 26 zastupnika zadržavanjem postojećeg broja od 140 zastupnika biranih u općim izbornim jedinicama. Izbori s 20 ili 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru preferencijskim glasovanjem svih birača su praktički neprovedivi bez uvjeta potpore potpisima birača za sudjelovanje na izborima. Zašto je Ustavni sud ukinuo uvjet za sudjelovanje stranaka na izborima od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore za sudjelovanje lista kandidata izglasanog promjenom Zakona za izbore zastupnika u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine? Zašto građanska inicijativa "Narod odlučuje" nije postavila taj uvjet i samostalni nastup stranaka? Tko plaća troškove referendumske inicijative? Zar ovo nije ustavotvorni izborni inženjering? Zalažem se za mješoviti izborni sustav prikazan tablicom sa 6 izbornih jedinica za razmjerni izborni sustav i izborni prag od 8 %. Prag za napredovanje kandidata na listama treba biti 4 % od broja glasova koje je lista dobila na izborima. U razmjernom dijelu izbora sudjelovale bi stranke samostalno sukladno zahtjevu građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" koji je svojim potpisom podržalo 380.649 birača, a tadašnja vladajuća većina je grubom manipulacijom brojem birača uz pomoć ustavnih sudaca spriječila referendumsko izjašnjavanje ( vidi tablični Pregled izbora i referenduma ) .
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
Datum
S
B
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
89,40
11.01.2015.    P
4,220.997
3,788.039
89,74
08.11. 2015.  HS
4,188.977
3,759.844
89,76
11.09. 2016.  HS
4,169.473
3,742.546
89,76
21.05.2017.    L
4,157.561
3,719.556
89,46
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https:// www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj (http:www.izbori.hr) i
p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u. E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača?
 
BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KOD MJEŠOVITOG IZBORNOG SUSTAVA                            
 
Županije
S
B
p %
R
V
Z
Dubrovačko-neretvanska
122.568
107.733
89
-
1
-
Šibensko-kninska
109.375
99.493
93
-
1
-
Splitsko-dalmatinska
454.798
404.843
89
-
5
-
1. izborna jedinica
686.741
612.069
89
10
7
17
Istarska
208.055
187.471
90
-
2
-
Ličko-senjska
50.927
44.695
90
-
1
-
Primorsko-goranska
296.195
265.631
90
-
3
-
Zadarska
170.017
162.028
96
-
2
-
2. izborna jedinica
725.194
659.825
91
10
8
18
 I. izborna jedinica
1,411.935
1,271.894
90
20
15
35
Grad Zagreb
790.017
692.141
88
11
9
20
3. izborna jedinica
790.017
692.141
88
11
9
20
Karlovačka
128.899
111.073
86
-
1
-
Sisačko-moslavačka
172.439
146.400
85
-
2
-
Zagrebačka
317.606
272.155
86
-
3
-
4. izborna jedinica
618.944
529.828
86
9
6
15
II. izborna jedinica
1,408.961
1,221.769
87
20
15
35
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
98.895
83
-
1
-
Koprivničko-križevačka
115.584
94.444
82
-
2
-
Krapinsko-zagorska
132.892
109.713
83
-
1
-
Međimurska
113.804
96.041
84
-
1
-
Varaždinska
175.951
146.766
83
-
1
-
5. izborna jedinica
657.995
545.859
83
9
6
15
Virovitičko-podravska
84.836
71.520
84
-
1
-
Brodsko-posavska
158.575
136.481
86
-
2
-
Osječko-baranjska
305.032
253.813
83
-
3
-
Požeško-slavonska
78.034
65.886
84
-
1
-
Vukovarsko-srijemska
179.521
152.334
85
-
2
-
6. izborna jedinica
805998
680.034
84
11
9
20
 III. izborna jed.
1,463.993
1,225.893
84
20
15
35
Republika Hrvatska
4.284.889
3,719.556
87
60
45
105
 
Oznake:
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine,R = Broj zastupnika izborne jedinice s razmjernim izbornim sustavom,
V  = Broj zastupnika po županijama s većinskim sustavom izbora kod mješovitog izbornog sustava i
Z = Ukupni broj zastupnika po izbornoj jedinici.
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III.  i na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod mješovitog izbornog sustava s ukupno 114 zastupnika = 60 razmjerno + 45 većinski + 6 nacionalnih + 3 dijaspora. Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović je u svojoj predizbornoj kampanji predložio mješoviti izborni sustav tako da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i ukupno 113 zastupnika. Uz 8 zastupnika nacionalnih manjina predložio je 9 zastupnika dijaspore. To je puno bolji prijedlog od obje referendumske inicijative koje je pokrenula Željka Markić i ostali. Ona je znala za taj prijedlog. Zašto se Željka Markić, Krešimir Miletić, Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, profesor talijanistike dr. sc. Nino Raspudić i drugi ne bi nadmetali ravnopravno s drugim kandidatima za zastupničko mjesto tako da birači mogu zaokružiti njihovo ime na listićima s nekoliko kandidata, a ne na listinama s tristotinjak kandidata. Saborska većina bi trebala usvojiti prijedlog bivšeg predsjednika Ive Josipovića uvjetovanjem kandidature na izborima s najmanje 100 potpisa ili s 20 tisuća kuna pologa po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Za sudjelovanje liste od 16 kandidata na izborima lista bi morala skupiti tisuću i šesto potpisa ili 320 tisuća pologa. Ukoliko bi lista dobila 2 % glasova birača država bi vratila polog listi kandidata. Na većinskim izborima ukoliko bi kandidat dobio više od 5 % glasova birača država bi mu vratila polog. Ovaj prijedlog je u skladu s preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). U članku 45. Ustava trebalo bi staviti pravo dijaspore na najmanje 5 zastupnika, a najviše 9 ovisno o broju birača koji će glasati na izborima. Hrvatski sabor bi imao od 107 do 111 zastupnika. Dakle za 6 do 10 zastupnika manje nego uz ispunjenje uvjeta građanske inicijative " Narod odlučuje ". Kako u hrvatskom saboru ima dosta saborskih zastupnika s 4 ili više saborskih mandata trebalo bi ograničiti broj mandata na najviše 4 saziva. Moj je prijedlog da saborska većina prihvati zahtjeve Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" iz 2014. godine sa samostalnim nastupom stranaka na izborima s razmjernim izbornim sustavom uz uvjet da stranke osiguraju nastup na izborima potpisima potpore najmanje 100 birača po kandidatu ili pologom od 20 tisuća kuna. Najbolje bi bilo da se za razmjerne izbore Hrvatska podijeli na tri izborne jedinice s izbornim pragom od 4 %. U svakoj izbornoj jedinici birao bi se jedan zastupnik srpske nacionalne zajednice dvokružnim većinskim izbornim sustavom. Većinski zastupnici bi se birali dvokružnim izbornim sustavom kao na prvim višestranačkim izborima travnja i svibnja1990. godine. Granica broja zastupnika trebala bi biti od 90 do 130. Granice koju predlaže građanska inicijativa od 100 do 120 mogu dovesti do problema zbog brzog smanjivanja broja stanovnika slavonskih županija, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izborne jedinice su od popisa stanovništva 2011. godine do sredine 2016. godine izgubile: prva 9.715, druga 11.141 odnosno I. ukupno 20.856, 3. Grad Zagreb je povećao broj stanovnika za 12.321 stanovnika, a četvrta je izgubila 26.870 stanovnika odnosno II. ukupno 14.539, peta 30.477 i šesta 44.658 odnosno III. ukupno 75.135.  
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Srijeda, 21/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1446 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević