Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Dvokružni mješoviti izborni sustav za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke  nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. godine smanjiti broj zastupnika za 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača.
https://pbs.twimg.com/profile_images/988830958983041025/MQ4qTZD8.jpg
Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Hrvatski sabor bi prema tom prijedlogu imao 113 = (48 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore).
 
Zastupnicima: Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević, Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru predložio sam da prihvate kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Bez promjene Ustava mogla je SDP-ova saborska većina izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika Hrvatskog sabora. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. Smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru sigurno bi osim političke kaste prihvatila većina hrvatskih državljana.
 
Broj zastupnika dijaspore treba ustavotvornim referendumom povećati na 5 koje bi dijaspora birala većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u izbornim jedinicama sastavljenim od: 1. Federacija BiH i Republika srpska; 2. Preostale europske države; 3. Kanada; SAD i Meksiko; 4. Južna i države Srednje Amerike i  5. Afrika, Australija i Novi Zeland. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika, a to je 42 zastupnika manje u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Većinski s apsolutnom većinom birali bismo 50 zastupnika i to 45 s prebivalištem u Hrvatskoj ( I. tablica ) i pet u dijaspori.
 
I. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
 
Županije
S
B
p %
Zv
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107.733
88.33
1
Istarska
208.105
187.471
90,08
2
Ličko-senjska
46.888
44.695
95,32
1
Primorsko-goranska
289.479
265.631
91,76
3
Splitsko-dalmatinska
452.035
404.843
89,56
5
Šibensko-kninska
103.021
99.493
96,58
1
Zadarska
169.581
162.028
95,55
2
I. izborna jedinica
1,391.079
1,271.894
91,43
15
Grad Zagreb
802.338
692.141
86,27
9
Karlovačka
120.321
111.073
92,38
1
Sisačko-moslavačka
157.204
146.400
93,12
2
Zagrebačka
314.549
272.155
86,52
3
II. izborna jedinica
1,394.412
1,221.769
87,62
15
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98.895
87,62
1
Brodsko-posavska
148.373
136.481
91,99
2
Koprivničko-križevačka
110.976
94.444
85,10
1
Krapinsko-zagorska
127.748
109.713
85,88
1
Međimurska
112.089
96.041
85,68
1
Osječko-baranjska
290.412
253.813
87,40
3
Požeško-slavonska
71.920
65.886
91,61
1
Varaždinska
170.563
146.766
86,05
2
Virovitičko-podravska
79.111
71.520
90,40
1
Vukovarsko-srijemska
165.799
152.334
91,88
2
III. izborna jedinica
1,388.858
1,225.893
88,27
15
Republika Hrvatska
4,174.349
3,719.556
89,11
45
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/Hrv);
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017. godine (http://www.izbori.hr.),
p = B / S x 100 = broj birača na sto stanovnika procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine i
Zv  = 45 broj zastupnika koji bi se birali većinski.
Ukupno bi Hrvatski sabor imao 103 = ( 50 većinski + 53 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore).
Broj birača na sto procijenjenih stanovnika sredinom 2016. godine je vrlo velik u svim jadranskim županijama, a naročito u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji koje su imale preko 95 na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine.
 
Dvokružnim razmjernim izbornim sustavom birali bismo 53 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici. U izboru zastupnika razmjernim izbornim sustavom sudjelovali bi svi državljani Republike Hrvatske s pravom glasa ( birači s prebivalištem u Hrvatskoj i birači s prebivalištem u drugim državama ). Izbor zastupnika nacionalnih manjina treba ukinuti jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama (II. tablica ).
 
II. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Nacionalna manjina
B
G1
G2
G
Srpska
193.624
19.534
50.990
70.524
Mađarska
12.328
5.212
2.360
7.572
Talijanska
17.985
2.338
6.506
8.898
Češka i slovačka
10.827
1.590
4.082
5.672
Austrijska, bugarska,njemačka, polj., rom., rum.,rusin., ruska, tur., ukrajinska, vlaška i židovska
18.749
3.832
3.955
7.787
Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedon. i sloven.
44.550
5.396
14.763
20.159
Ukupno
298.063
37.902
82.656
120.612
 
Oznake:
B = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine, G1 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine G2 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama. G =  G1 + G2 = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima.
 
Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku manje od desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a dobile bi u prvom krugu broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici ( važeći i nevažeći ) zaokruženo na cijeli broj prema formuli z = g/G x Z
 gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova ( važećih i nevažećih ) u izbornoj jedinici  i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Za 53 zastupnika sve stranke koje bi dobile 0,93 % glasova od birača koji s glasovali dobile bi barem jednog  zastupnika.
Ukoliko u prvom krugu jedna stranka dobije apsolutnu većinu glasova od G pripala bi joj neraspodijeljena zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne dobije apsolutnu većinu u drugi krug ulaze dvije stranke s najviše dobivenih glasova u prvom krugu. Stranka koja u drugom krugu dobije više glasova osvaja neraspodijeljena zastupnička mjesta iz prvog kruga. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi bila bi mogućnost da birač glasa u prvom krugu za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug.
 
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila   g1 = 82.628, HDZ g2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić g3 = 29.088 i HSP-AS               g4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = g1 / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,
z2 = g2 /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,
z3 = g3/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i
z4 = g4/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.
 
U prvom krugu prema ovakvoj raspodjeli bili bi dobili zastupnička mjesta: I. izborna jedinica: HSLS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, II. izborna jedinica HSLS, III. izborna jedinica HSS, IV. izborna jedinica koalicija HSP i HSNS, V. izborna jedinica: HSP i koalicija HSP-AS s HČSP, VI. izborna jedinica: HSS, HSLS i HSP, VII. izborna jedinica: koalicija HSS sa ZS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, VIII. izborna jedinica: Ladonja i koalicija: BUZ, PGS i HRS te IX. izborna jedinica: N:L: dr. sc. Ivan Grubišić, N. L. Stipe Petrine i koalicija HSP-AS s HČSP. Ukupno bi u deset izbornih jedinica bilo podijeljeno još 16 zastupničkih mjesta drugim strankama mimo HDZ-a i Kukuriku koalicije što bi bitno utjecalo na sastav većine u Hrvatskom saboru. Ovakva raspodjela odgovara izbornom pragu od 3,57 %.
 
U drugom krugu u X. izbornoj jedinici koalicija SDP, HNS, HSU i IDS bi se borila s HDZ-om za 2 preostala zastupnička mjesta. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u vjerojatno bi HDZ dobio više glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D'hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D' hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.
 
ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2011.GODINE
 
I. J.
G
V
N
Gk
Gp
Mg
I.
238.830
238.830
3.613
168.706
66.511
4
II.
249.101
245.143
3.598
186.183
58.960
3
III.
233.606
229.310
4.296
179.541
49.769
3
IV.
209.387
206.278
3.109
161.252
45.026
3
V.
215.996
212.371
3.625
162.684
49.687
3
VI.
218.179
214.334
3.845
148.926
65.408
4
VII.
266 352
261.423
4.929
184.051
77.372
4
VIII.
237.676
233.773
3.903
175.989
57.784
3
IX.
250.836
245.868
4.968
162.865
83.003
5
X.
253.575
248.887
4.688
202.716
46.171
3
Ukupno
2,372.538
2,332.604
40.934
1,732.913
599.691
35
 
Oznake: I.J.= izborna jedinica, G = Ukupan broj glasova, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, Gk = korisni glasovi, Gp = Propali glasovi i Mg = broj mandata razmjeran propalim glasovima. Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj propalih glasova u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju propalih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj propalih glasova može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
 
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA
 
I. J.
SDP...
HDZ...
H.L.
HSS
HDSSB
N.L. I.G.
I.
107.382
43.265
18.059
2.922
-
-
II.
104.516
52.652
14.161
14.854
-
-
III.
120.906
35.615
23.020
9.070
-
-
IV.
68.188
48.377
7.008
3.505
44.687
-
V.
68.447
69.929
4.695
6.905
24.308
-
VI.
90.280
46.055
12.591
9.884
-
-
VII.
110.540
57.196
16.315
11.939
-
-
VIII.
134.211
28.403
13.375
1.842
-
-
IX.
72.220
90.645
5.999
3.434
-
11.190
X.
82.628
76.062
6.382
7.095
-
29.088
Ukupno
959.318
548.199
122.005
71 450
68 995
40 278
M
80
44
6
1
6
2
 
Oznake: M = broj osvojenih mandata lista, N.L. I.G.= nezavisna lista - dr.sc.Ivan Grubišić,   Lista HSP-AS je dobila 24.220 glasova i 1 mandat u X. izbornoj jedinici i Ladonja je dobila 12.210 glasova u VIII. izbornoj jedinici i prešla je izborni prag, ali nije dobila mandat. Kod dvokružnog razmjernog izbornog sustava bila bi dobila zastupničko mjesto.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 22/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 908 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević