Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Iseljenici u Hrvatsku lani poslali rekordne 2,1 milijarde eura

 
 
Prema najnovijim podatcima Hrvatske narodne banke, hrvatski iseljenici su u 2017. u Hrvatsku službenim kanalima poslali 15,89 milijardi kuna ili čak 2,104 milijarde eura (rekordne 2,42 milijarde američkih dolara). Riječ je o transferima koji obuhvaćaju mirovine, radničke doznake, poklone, pomoći i ostale priljeve sličnog karaktera. Prema podacima hrvatske središnje banke, radi se o rekordnom iznosu, koji kontinuirano raste. Novčani transferi dijaspore, službenim kanalima, veći su za 296 milijuna eura ili 16,05 posto u odnosu na dosad rekordnu 2016. godinu.
http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2012/02/06/article-0-096CA359000005DC-876_1024x615_large.jpg
Potvrda je to značajne uloge i stare i nove iseljene Hrvatske u održavanju postojećeg životnog standarda u Hrvatskoj. Kako je već ranije pisao portal Direktno, jasno je da novčane doznake iz inozemstva čine najznačajni izvor kapitala iz inozemstva za Hrvatsku. Dio hrvatskih državljana očito preživljava zahvaljujući potpori članova obitelji koji su napustili Hrvatsku ili osigurava kvalitetniji život uz vlastita primanja koja ostvaruju u Hrvatskoj.
 
Hrvatska se tako ubraja u države u kojima kontinuirano rastu novčani transferi vlastitih građana iz inozemstva. Transferi dijaspore čine čak 4,4 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda i bitno nadmašuju razinu izravnih stranih ulaganja i to ne samo u 2017. godini, nego ukupno od hrvatske nezavisnosti.
 
Novac pristigao od iseljeništva službenim kanalima veći je od lani evidentiranih izravnih stranih ulaganja, koja su premašila 1,84 milijarde eura, dok je ukupno gledano tek nešto manji od ukupno pristiglih stranih ulaganja. Primjerice, od 2000. do 2017. transferi iseljeništva, službenim novčarskim kanalima, iznosili su 23,3 milijarde eura, dok su u istom razdoblju izravna strana ulaganja u Hrvatsku prema podacima Hrvatske narodne banke iznosila gotovo 29,3 milijardi eura.
 
Prema neslužbenim podacima Svjetske banke, od 1993. do kraja 2017. iseljenici su u Hrvatsku službenim kanalima transferirali 31,7 milijardi američkih dolara, dok su istodobno prema podacima Hrvatske narodne banke - usporedbe radi - izravna strana ulaganja u istom razdoblju iznosila ukupno 32,6 milijardi eura (oko 40 milijardi dolara).
 
Unatoč sve većem broju hrvatskih državljana koji odlaze u inozemstvo, a samo u 2016. prema podacima Državnog zavoda za statistiku otišlo je 36.436 građana, Hrvatska narodna banka ne vodi statistiku o strukturi novčanih transfera iseljenika u Hrvatsku, kao što nema niti podatke o zemljama uplate. Ti podaci, koliko nam je poznato, zasad nisu niti tema posebnih istraživanja, koja bi potvrdila jačinu veza iseljene i domovinske Hrvatske i pružila dodatne odgovore o strukturi tih transfera.
 
HNB: Nemamo podataka o priljevu po zemljama, niti ćemo ih imati
 
"Hrvatska narodna banka ne raspolaže podacima o prihodima i rashodima na računu sekundarnog dohotka po zemljama te ih vjerojatno niti u budućnosti neće biti u mogućnosti proizvesti. Također, službeni podaci trenutno uključuju samo priljeve koji dolaze službenim financijskim kanalima. Podaci o uplatama fizičkih osoba iz inozemstva fizičkim osobama rezidentima građanima u Republici Hrvatskoj odnose se na radničke doznake, novčane pomoći i poklone, a uključuju još i primljene mirovine te druge transfere", pojasnila je za portal Direktno Dubravka Budak iz Direkcije za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke.
Prema jednom ranijem istraživanju koje se odnosi na 2016. godinu u strukturi novčanih transfera građanima u Hrvatsku najveći iznosi pristižu iz Srbije, Njemačke, Australije, Slovenije, SAD-a i Kanade.
 

Darko Markušić, https://direktno.hr/razvoj/iseljenici-u-hrvatsku-lani-poslali-rekordne-21-milijarde-eura-119255/

Litij i kobalt su ključne komponente proizvoda suvremene visoke tehnologije

 
 
Svjetske rezerve litija bi trebale biti dostatne za zadovoljenje potražnje, ali to traži značajno povećanje proizvodnje pa i više od deset puta u odnosu na danas. Do 2050. samo za baterije trebat će dva puta više kobalta od sada poznatih svjetskih rezervi i zato treba intenzivno raditi na alternativama u proizvodnji baterija.
http://source.co.zw/wp-content/uploads/2017/12/e38bb41c4a473736ea0267a2527a12630479b38b4ef12e6d243d9f572a4daf8e-795x400.jpg
Litij i kobalt su ključne komponente proizvoda suvremene visoke tehnologije, među kojima su svakako litij-ionske baterije koje imaju široku i važnu primjenu u današnjem svijetu. Između ostalog, na njima se zasniva i razvoj važnih industrija poput automobilske (električni i hibridni auti), telekomunikacijske industrije, vojne industrije ili industrije obnovljive energije. Litij je relativno rijedak metal, ali je geografski rasprostranjen u svijetu. Najveća ležišta rude litija su u Čileu, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u. Kobalt je metal koji se iznimno nalazi u čistom obliku, većinom se nalazi u mnogim drugim rudama, ali su njegove količine zapravo vrlo male tako da je i on rijedak. Dokazane svjetske rezerve kobalta iznose oko 25 milijuna tona i najveća nalazišta kobalta nalaze se u Demokratskoj Republici Kongo i Zambiji, gdje se on javlja zajedno s bakrom, a osim toga kobalta u većim količinama ima i u Kanadi, Maroku, Kubi, Rusiji, Australiji i SAD-u. 
 
Njemački znanstvenici C. Vaalma, D. Buchholz, M. Weil i S. Passerini sa svojim suradnicima s njemačkog instituta Helmholtz Institute Ulm (HIU) i istraživačkog sveučilišta Karlsruhe Institute of Technology (KIT) zajednički upozoravaju da bi, ako se nastavi sadašnja razina potražnje za tim metalima, do 2050. moglo doći do nestašice oba navedena metala, ali zbog različitih razloga. Prema njima, rizik za buduću proizvodnju litija vezan je više uz geografsku rasprostranjenost nalazišta i proizvodnje litija, a manje uz veličinu njegovih rezervi. U njihovim prognostičkim scenarijima, svjetske rezerve litija bi trebale biti dostatne za zadovoljenje potražnje, ali će zadovoljavanje povećane potražnje zahtijevati i značajno povećanje proizvodnje litija, moguće i više od deset puta u odnosu na današnju proizvodnju. Pitanje je koliko će to biti moguće na danas postojećim proizvodnim lokacijama. S druge strane, prognoze za potrošnju i proizvodnju kobalta ukazuju na neke druge probleme. Veće korištenje postojećih nikal-kobaltnih katodnih smjesa dovest će do visoke potrošnje kobalta u industriji baterija. Već sada proizvodnja baterija čini 50% ukupne potrošnje kobalta. Ako se uzme u obzir predviđen rast proizvodnje velikih baterija potrebnih za vozila i malih baterija za razne mobilne uređaje, izlazi da će do 2050. samo za baterije trebati dva puta više kobalta od sada poznatih svjetskih rezervi. Stoga se ubuduće mogu očekivati ozbiljne poteškoće u zadovoljavanju potražnje za litijem i kobaltom. Kod litija će usko grlo u opskrbi tržišta predstavljati relativno mali broj proizvodnih lokacija koje će morati značajno povećati proizvodnju, dok će u slučaju kobalta rizik predstavljati premale rezerve. 
 
U oba slučaja zajedno sa nestašicama litija i kobalta može se očekivati i sasvim izvjesni veliki rast njihovih cijena, navode njemački znanstvenici. Nema boljeg dokaza za to od rasta cijene kobalta od više od 120% tijekom razdoblja od samo jedne godine (od 2016. do 2017.) i to samo zbog povećane tržišne potražnje. A dodatni problem stvara još i činjenica da je veliki dio postojeće proizvodnje litija i kobalta geografski koncentriran u nekoliko zemalja s većim ili manjim političkim nestabilnostima koje također mogu utjecati na izazivanje nestašice i rast njihovih cijena. Zbog izbjegavanja tih rizika povezanih s budućom opskrbom litija i kobalta nužno je razvijati inovativne tehnologije za proizvodnju novih vrsta visoko-energetskih baterija za potrebe električnih auta i drugih uređaja visoke tehnologije u kojima će litij i kobalt biti zamijenjeni drugim materijalima. U tom smislu već se radi na tehnologijama koje bi umjesto litija i kobalta dobivenih izravno iz rudnika koristile npr. reciklirane metale. U svakom slučaju, ako se žele ispuniti ambiciozni ciljevi koje je politika deklarirala vezano za klimatske promjene, kao što su oni o napuštanju konvencionalnih auta na pogon fosilnim gorivima, značajnom povećanju korištenja energije iz obnovljivih izvora, razvoju pametnih gradova i energetskih mreža i slično, nužno je koristiti novu tehnologiju za proizvodnju baterija koja bi koristila jeftine, dostupne i ne-toksične komponente. 
 
Njemački znanstvenici objavili su svoje prognostičke izračune u časopisu Nature Reviews Materials. Njihova su istraživanja usmjerena prema zamjeni litija i kobalta u proizvodnji baterija drugim elementima koji su značajno dostupniji u prirodi. Radi se o početku razvoja natrij-ionskih baterija, magnezij-ionskih baterija te nekih drugih vrsta baterija čije su komponente lako dostupne. Gledano sa strane, čini se da je to jedan od ispravnih puteva za traženje rješenja ove potencijalne krize koja je pred nama. Naravno, kad se povede rasprava hoće li uskoro nestati litija i kobalta i što će se tada dogoditi s našom tehničkom civilizacijom, vrijedi se prisjetiti već naučene lekcije s naftom. Slične prognoze su se pojavljivale i u njezinom slučaju oko ključnog pitanja je li naftni vrhunac već prošao i slijedi li nam velika nestašica nafte. Te su prognoze također bile zasnovane na valjanim i tada poznatim pokazateljima.
 
Međutim, zasigurno i zbog takvih upozorenja, razvoj tehnologije proizvodnje nafte doveo je do novih metoda koje su omogućile učinkovitije iskorištavanje postojećih naftnih polja kao i korištenje novih izvora nafte poput naftnih škriljaca i pijesaka. Takve metode, čak i uz povećani rast svjetske potrošnje nafte, za nekoliko desetljeća su ne samo otklonile strahove da će nafte nestati nego su dovele i do pada cijena nafte. Stoga se može opravdano očekivati da bi neka buduća otkrića novih rezervi litija i kobalta mogla umanjiti rizik njihovog potpunog nestanka, ali i još važnije, da će razvoj novih tehnologija omogućiti zamjenu tih metala u baterijama kao i u drugim uređajima visoke tehnologije. Uglavnom, svijet ipak neće stati ako nestane litija i kobalta! Ipak, budući da se litij osim u tehnološke svrhe koristi i kao važan lijek u medicini, za psihičke bolesti, treba se nadati će ga nakon svih proizvedenih baterija, mobitela, turbina za vjetar, raketa i slično, ostati dovoljno barem za liječenje.
 

Ivo Tokić, www.energetika-net.com

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6128 kuna

 
 
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači ove godine zabilježen je pad prosječne neto i bruto plaće na mjesečnoj, uz nastavak njihova rasta na godišnjoj razini. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6128 kuna, što je 61 kunu manje nego u prethodnom mjesecu i 234 kune ili 4,0% više nego u veljači 2017. godine. Istodobno je bruto plaća iznosila 8274 kune, što je 87 kuna manje nego u prethodnom mjesecu i 344 kune ili 4,3% više nego u istom mjesecu prethodne godine. S obzirom na to da su potrošačke cijene u veljači ove godine porasle za 0,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježen je niži rast realnih plaća u odnosu na nominalne, pa je tako realna neto plaća na godišnjoj razini povećana za 3,2%, a bruto plaća za 3,5%. Time se nastavlja pozitivan utjecaj plaća na rast raspoloživog dohotka kućanstava, što povećanom osobnom potrošnjom pridonosi nastavku gospodarskog rasta. Ipak, od prosinca prošle godine, rast neto plaće kontinuirano je niži od porasta bruto plaće zbog prestanka utjecaja poreznih promjena koje su u prošloj godini rezultirale povećanjem neto plaće.
https://rtl-cdnstatic.r.worldssl.net/image/novac-kune-cbd8b0c2198ef0f0d2d7a3c39094307f_view_article_new.jpg?v=20
Zbirno, u prva dva mjeseca ove godine prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8317 kuna, što je nominalno 5,0%, a realno 4,1% više nego u prva dva mjeseca 2017. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6159 kuna, što je nominalno 4,5%, a realno 3,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine. U navedenom je razdoblju na godišnjoj razini rast neto plaće veći od 20% zabilježen kod Promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanja tržišta te kod Uredskih administrativnih i pomoćnih djelatnosti te ostalih poslovnih pomoćnih djelatnosti, dok je istodobno smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno u djelatnostima: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom i Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava. Zamjetan je iznadprosječan rast plaća kod dijela djelatnosti s tradicionalno izrazito niskom plaćom (koža, drvo, namještaj, odjeća), što te plaće blago približava hrvatskom prosjeku. Istodobno nedostatak radnika potrebnih vještina i struka vrši pritisak na porast plaća takvih radnika, pa je, primjerice, iznadprosječni rast neto plaće ostvaren u djelatnosti građevinarstva (7,3 %) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (4,7 %).
 
Rast plaća na godišnjoj razini bilježi se i u sličnim zemljama, pri čemu u dijelu tih zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj. U takvim su okolnostima u veljači bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1638 eura), Hrvatska (1113 eura), Poljska (1104 eura) i Slovačka (1016 eura), oko te razine oscilira plaća u Mađarskoj (983 eura), a slijede Rumunjska (887 eura), Crna Gora (766 eura), Bosna i Hercegovina (674 eura) i Makedonija (552 eura).
 
I u narednom razdoblju očekujemo nastavak rasta plaća poduprt gospodarskim rastom,  povoljnim kretanjima na tržištu rada, učinkom povećanih plaća u državnom i javnom sektoru i rastom minimalne plaće te pritiskom koji na rast plaća vrši nedostatak radnika određenih struka i kvalifikacija potenciran odlaskom kvalitetnih radnika u inozemstvo.
 

Anđelka Felja

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1738 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević