Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Nositelj oznake Kulinarska baština

 
 
Muzej uja u Škripu novi je član „Culinary heritage“ mreže i nositelj oznake Kulinarska baština. Znak Culinary heritage-kulinarska baština, zaštitni je znak za regionalnu hranu i kulinarsku tradiciju. Članstvom u „Culinary Heritage”, dobiva se međunarodno priznata oznaka i jedinstven standard kvalitete te otvara niz novih mogućnosti za prezentaciju autohtonih proizvoda u turizmu, domaćem i međunarodnom tržištu.
https://nevand888.files.wordpress.com/2014/06/skrip_mu_inter3-1600.jpg?w=587
Mreža „Culinary heritage Europe“ okuplja regionalne članove diljem Europe. Glavni cilj je razvoj regija kroz oživljavanje kulinarske baštine, proizvodnju autohtonih tradicionalnih proizvoda i njihovo uvrštavanje u lokalnu ugostiteljsko-turističku ponudu, uvrštavanje tradicionalnih jela u ugostiteljsku ponudu s posebnim naglaskom na ponudu u seoskim domaćinstvima, te udružena prezentacija (logo, e-promocija/web, baza podataka, međunarodni sajmovi i dr.), što u konačnici rezultira povećanjem konkurentnosti i jačanjem prepoznatljivosti na međunarodnom tržištu. Sve to ima snažan utjecaj na razvoj turizma općenito, razvoj gospodarskih tokova s naglaskom na uvrštavanje lokalnih poljoprivrednih proizvoda u ugostiteljsku ponudu regija, povećanje zapošljavanja lokalnog stanovništva, te opću brigu za okoliš i zdravlje pojedinca.
 
Splitsko-dalmatinska županija ima bogatu kulinarsku baštinu i tradiciju koja predstavlja identitet kraja, a veliki broj autohtonih i tradicijskih jela dio su turističke ponude. Upravo stoga, u budućnosti, a posebice povodom ulaska Hrvatske u EU, važnost njegovanja i očuvanja kulinarske baštine, njeno uključivanje u ponudu, te samo promicanje, iznimno je veliko. Preko članstva u europskoj regionalnoj mreži „Culinary Heritage Europe“ otvara se novi oblik međunarodne suradnje sa zemljama članicama EU-u, kojom se dobiva međunarodno priznata oznaka i jedinstven standard kvalitete, te otvara niz novih mogućnosti za prezentaciju autohtonih dalmatinskih jela na međunarodnom tržištu.
 
Selo Škrip na otoku Braču jedna je od najposjećenijih otočkih lokacija,  svoju revitalizaciju otkriva sve većem interesu posjetitelja koje zanima kulturni identitet destinacije. Selo broji svega nešto malo manje od 200 stanovnika i obiluje brojnim turističkim atrakcijama. Pored Muzeja otoka Brača smještenog u Radojkovića kuli, u kojem su prema legendi pokopane Priska i Valerija, kćeri slavnog cara Dioklecijana, dvorca obitelji Cerinić iz 16. stoljeća, crkve sv. Jelene iz 18. stoljeća, nalazi se još jedna posjete vrijedna lokacija, Muzej uja.
U tradicionalnoj bračkoj kući u vlasništvu obitelji Krstulović iz 17 st. utemeljena je uljara 1864 godine, koja je proširena i opremljena početkom 20. st. presom iz tvornice Thomas Holt iz Trsta, pomoću koje je nastavljena uspješna  prerada maslinovog ulja sve do 1963., kada uljara prestaje sa radom zbog pojave novih tehnologija u prerađivačkom procesu.
 
U srpnju 2013. Kruno Cukrov, unuk Krune Krstulovića, sa svojom obitelji renovira i preuređuje uljaru u Muzej uja i otvara je za javnost kao povijesno-kulturnu znamenitost maslinarstva otoka Brača. U muzeju je prikazan cjelokupni tradicionalni proces predrade maslinovog ulja koji se sastoji od toća sa orlom, presom sa starim športama, peči za grijanje vode te svi tradicionalni alati koji su se koristili za transport, proizvodnju i skladištenje maslinovog ulja. Cijeli prikaz tradicionalnog proizvodnog procesa nadopunjen je i skulpturama mag. kiparstva Đanija Martinića te slikama akademske slikarice Hane-Marte Jurčević Bulić koji na zanimljiv način prikazuje radnike u uljari. Obitelj Cukrov i dalje nastavlja obiteljsku tradiciju i proizvodi svoje maslinovo ulje u sklopu OPG-a na modernim strojevima. U muzeju se nalazi i kušaona maslinova ulja gdje posjetitelji mogu kušati i kupiti maslinovo ulje.
 

Nives Matijević

Politička volativnost i širenje korupcije potkopavaju vladavinu prava

 
 
Ocjena hrvatskog gospodarstva po kriteriju indeksa ekonomskih sloboda
Eurostat je 23. 10. 2017. godine objavio da su najmanji državni deficit kao postotak udjela u BDP-na kraju 2016. godine imale Estonija (-0,3 %), Danska (-0,6 %), Irska (-0,7%) i Hrvatska (-0,9 %). Tri države članice imale su deficite jednake ili više od 3 % BDP-a: Španjolska (-4,5 %), Francuska (-3,4 %) i Rumunjska (-3,0 %). Hrvatska je među četiri države koje su imale najmanji deficit koncem 2016. godine.Nedavno objavljeni rast BDP-a (bruto nacionalnog proizvoda) u drugom tromjesečju 2017. godine od 2,8 %, posljedica je i provedene porezne reforme s primjenom od početka 2017. godine.
 
U prvom tromjesečju ove godine na rast BDP-a od 2,5 % značajno je utjecao rast izvoza od 8,6 % a od toga je  izvoz roba rastao po stopi od 14,9 %, a dijelom i rast osobne potrošnje od 3,0 % i bruto investicija od 5,4 %. U drugom tromjesečju ove godine na porast BDP-a od 2,8 % utjecao je rast osobne potrošnje od 3,3%, bruto investicija od 3,2% te izvoz robe i usluga od 3,6 %. Stope rasta u prva dva tromjesečja 2017. godine, daju naslutiti da će se ove godine ostvariti projektirani rast BDP-a od 3,2 %. Pozitivni trendovi se, kao i u 2016. godine, nastavljaju i u 2017. Udio duga u BDP-a je sada na razini 84 %. Godina 2018. mora biti preokret u smislu provedbe strukturnih gospodarskih reformi.
 
Hrvatsko gospodarstvo je kumulativno u minusu kada se uzme u obzir pad BDP-a ostvaren od 2008. Drugim riječima još nije dostignuta visina BDP-a iz 2008. Gospodarstva država EU-a, kao i ona susjednih država članica EU, već su u razdoblju od 2013. pa do 2015. godine izašla iz minusa uzevši u obzir kumulativ minusa od 2008. godine. Kumulativ rasta BDP-a 2010. do 2016. godine je u Europskoj uniji prosječno 17,6 %, a Hrvatska je zaključno s 2016. godinom još na -0,7 %. Kumulativni rast Hrvatske je od 2013.- do 2016. godine je 3,1 % dok se je na primjer Bugarska imala 9,2 % a Rumunjska 11,38 %, s vjerojatno dostignutim BDP-om Hrvatske per capita, ako ne i više, jer je podatak u tabeli od 8.600,00 EUR(p) per capita, označen kao privremeni u statistici Eurostata. Ili, kumulativni rast od 2013. do 2015. Hrvatska je imala samo 0,1 % a za to vrijeme Bugarska 5,8 %, a Rumunjska 10,9.
U trećem tromjesečju zbog utjecaja dobre turističke sezone treba očekivati i veće stope rasta.
 
Iduća tablica pokazuje stanje u kojem se Hrvatska nalazi u usporedbi s nama susjednim bližim i nekim drugim državama Europske unije. Rast od 2,8 % u drugom tromjesečju 2017. godine je iznad prosjeka EU-a, ali su sva gospodarstva država iz prikazane tablice imala rast u tom tromjesečju veći od 2,8 %, kao i već spomenute Rumunjska i Bugarska.

 

Članica
Udio duga u BDP-u % – 2016.
Deficit, % u BDP- 2016.
Rast kumulativ 2013.-2016. %
BDP per capita EUR-2016
Rast BDP
IV-VI/2017.
EU prosjek
83,5
 1,7
5,4
29.000,00
2,3
Hrvatska
84,2
 0,9
3,1
11.000,00
2,8
Bugarska
29,5
  0,0
9,2
   6.600,00(p)
3,6
Estonija
9,5
  0,3
7,2
 15.900,00
 
Letonija
40,1
  1,3
10,1
 12.800,00
4,8
Litva
40,8
  0,2
10,04
 13.500,00
3,9
Češka
37,2
  0,6
3,9
 16.700,00
4,5
Rumunjska
37,6
  0,8
11,38
   8.600,00(p)
5,7
Mađarska
74,1
  1,6
10,5
 11,500,00
3,6
Slovenija
79,7
  2,9
 7,3
 19.300,00
4,4
Slovačka
51,9
  2,7
10,8
 14.900,00
3,1
Poljska
34,4
  2,6
10,9
 11.000,00
4,4
 
 
 
 
 
 
 
Hrvatska ima apsolutni rast, kriza je iz nas, ali relativno zaostaje u odnosu na usporedive države. U čemu je problem? Zaklada The Heritage prati pokazatelj indeksa ekonomskih sloboda svih država svijeta. Hrvatska je po indeksu ekonomskih sloboda svrstana u skupinu zemalja uglavnom neslobodnih. Najrazvijenije zemlje svijeta kao na primjer Singapur, Novi Zeland itd. spadaju u skupinu zemalja s indeksom ekonomskih sloboda  uglavnom slobodnih. Njihovi su indeksi 88,6 odnosno 83,7. 
 
Institucionalna uređenost koja se uzima u obzir pri izračunavanju indeksa je: u sklopu kriterija Vladavina zakona: prava na imovinu, integritet Vlade, sudska učinkovitost, u sklopu kriterija Vladina veličina: potrošnja Vlade, porezno opterećenje, fiskalno zdravlje, u sklopu kriterija Regulatorna učinkovitost: sloboda poslovanja, sloboda rada (fleksibilnost rada), monetarna sloboda, i u sklopu kriterija Otvorenost tržišta: sloboda trgovanja, sloboda ulaganja i financijska sloboda. U analizi zaklade The Heritage u sklopu kriterija Regulatorna učinkovitost, navedeno je slijedeće: „Usprkos reformama za pojednostavljenje postupaka za uspostavu poslovanja, cjelokupno regulatorno okruženje ostaje opterećeno i neučinkovito. Novi zakon o radu koji je usvojen u 2014. godini bio je pokušaj da tržište rada bude fleksibilno i dinamično. Politička nestabilnost 2016. dodatno odgađa napredak na reformama za smanjenje potrošnje i subvencija kako to zahtijeva postupak prekomjernog deficita Europske komisije.“
 
U analizi hrvatskog gospodarstva u usporedbi s drugim državama, navodi se sljedeće: „Hrvatska zaostaje za mnogim susjedima u strukturnoj gospodarskoj reformi, a institucionalni nedostaci i dalje zaustavljaju poduzetnički rast. Nedavne fiskalne reforme bile su ograničene u opsegu i dubini. Politička volatilnost i širenje korupcije potkopavaju vladavinu prava, a zaštita imovinskih prava i dalje je slaba.“
 
Hrvatska se po indeksu ekonomskih sloboda, u usporedbi s prikazanim državama, nalazi na začelju. Kada se ovi indeksi usporede s stopama rasta BDP-a u navedenim gospodarstvima, dolazimo do zaključka zašto Hrvatska relativno zaostaje. Ukupni indeks ekonomskih sloboda je u Hrvatskoj 59,3, a fleksibilnost tržišta rada 43,3, dok Mađarska ima iste indekse 65,8 odnosno 64,4 ili Bugarska 67,9 i 64,4. Grafikon to zorno prikazuje.
 
INDEKS EKONOMSKIH SLOBODA I FLEKSIBILNOSTI TRŽIŠTA RADA

 

Izvor: Index of Economic Freedom 2017.

 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

DM u Hrvatskoj ostvario više od 2 milijarde kuna prometa

 
 
DM je uložio više od 74 milijuna kuna u modernizaciju 37 prodavaonica, novi logistički centar na Jankomiru iz kojeg se isporučuje 14.000 proizvoda te otvorenje dvaju specijaliziranih odjela bezreceptnih medicinskih proizvoda (OTC). Članovi Uprave dm-a predstavili su poslovne rezultate koji su potvrdili dm-ovu vodeću poziciju na tržištu drogerijskih proizvoda. U poslovnoj godini 2016./2017.  dm je u Hrvatskoj ostvario 2,1 milijardu kuna prometa te rast od 5,4 % u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Uz to i prosječan kupovina u dm-u rasla je za 2,62 posto.
http://themall.bg/en/wp-content/uploads/sites/2/2016/07/201607dm-store-photo-720x476.jpg
Na razini grupe dm posluje u 13 zemalja i ostvario je promet od 10,259 milijardi eura, a krajem godine otvaraju i prvu filijalu u Italiji.
"Proteklu poslovnu godinu u dm-u obilježio je veći broj kupaca koji su kupovali više. Tijekom protekle poslovne godine prodavaonice dm-a svaki dan posjetilo je više od 86.400 kupaca, a prosječna kupovina iznosila je 76,38 kuna. Ostvarili smo i rast prodaje u segmentu OTC proizvoda u iznosu od 27,93 %. OTC odjele razvijamo i dalje, a imamo ih 16 sveukupno", naglasio je Mirko Mrakužić, direktor dm-a.
Ključnu ulogu u pozicioniranju dm-a na tržištu igra robna marka dm-a koja obuhvaća 26 linija i 4.800 proizvoda te je ostvarila 29,41 % udjela u ukupnom prometu i rast od 8% u odnosu na prošlu godinu . Nastavili su i program Kontinuitet dobrih cijena u kojem imaju 4.000 proizvoda, a u ponudu vlastite marke dm je uvrstio novu marku dekorativne kozmetike trend IT UP.
 
Raste potražnja za bio hranom
 
Gordana Picek, voditeljica Nabave, marketinga i PR-a te Prodajne regije u dm-u istaknula je kako je dm mjesto gdje se najradije kupuje bio hrana, a njihov brend dmBio priznat je na domaćem tržištu i proširen s više od 100 novih organskih proizvoda te ih je sada 496. "dm Bio marka ostvarila je rast prodaje od 66,8 %, što ukazuje na rast potražnje za ekološkim proizvodima. Prodaja ekološke hrane u dm-u u protekloj poslovnoj godini porasla je za 4,41 %, a 27 % kupaca koji kupuju dm robnu marku kupuje i dmBio proizvode“, pojasnila je Picek.
 
Najprodavaniji artikli su papirnati ručnici i toalet papir, a njihov program lojalnosti danas ima više od milijun članova. Zanimljiv je podatak i da je 80% rođene djece u 2017,dio njihovog baby programa.Istraživanje Ipsosa potvrdilo je kako se dm u odnosu na konkurenciju najviše ističe u brizi za djelatnike, a uz prosječnu neto plaću u prodavaonicama višu od 9.000 kuna organizirali su 137 edukacija te je razvio projekt dm akademije.
 
"Dugoročni cilj dm akademije je svim djelatnicima u prodavaonicama u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Makedoniji omogućiti školovanje za zanimanje drogerista. Nakon edukacije koja obuhvaća 300 sati djelatnici će lakše ići ukorak s današnjim potrebama kupaca te će zahvaljujući novim znanjima iz botanike, kemije, farmakologije, prehrane i ekonomije kupcima moći osigurati još bolju uslugu i stručne savjete. Nova akademija koju smo razvili u suradnji s Algebrom počinje u studenom i mat će 20 polaznika, a ponosi smo i što je logo za ovo zanimanje iz Hrvatske prihvaćen na razini cijele grupe", pohvalila se Ana Fostač-Krilčić, voditeljica Ljudskih resursa i Prodajne regije.
 
Dm ulaže i u zajednicu, točnije uložili su 2,1 milijun kuna, a dugogodišnji projekti i volontiranja se nastavljaju i u godini koja je pred nama. Danas dm posluje u 157 prodavaonica te u 60 gradova zapošljava 1.399 djelatnika. U jednoj zagrebačkoj prodavaonici imaju i ugostiteljski dio, a Mrakužić kaže kako uče kroz njega i kako će i taj segment razvijati ako bude potrebe za tim. U poslovnoj godini 2017./2018. dm će uložiti 90 milijuna kuna u modernizaciju prodavaonica i razvoj asortimana. ˝Plan je doći do 160 prodajnih mjesta i modernizirati još 40 prodavaonica. Nije nam jedini cilj otvarati nove prodavaonice već doprijeti do kupaca a nove načine˝, zaključio je Mrakužić.
 

Anđelka Felja

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1081 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević