Get Adobe Flash player
Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

U glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941. nije ubijen niti jedan...

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

U Hrvatskoj na djelu opet stari udbaški i kosovski...

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

Plenković iskoristio pucanje da se totalitaristički obračuna s...

Predsjednik države je u pravu!

Predsjednik države je u pravu!

Ovo je vrijeme za zajedništvo,...

U Plenkoviću čuči - diktator

U Plenkoviću čuči - diktator

Šef jugoslavenskih terorista slobodno šeće...

  • Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:56
  • Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    četvrtak, 22. listopada 2020. 12:15
  • I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:44
  • Predsjednik države je u pravu!

    Predsjednik države je u pravu!

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:38
  • U Plenkoviću čuči - diktator

    U Plenkoviću čuči - diktator

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:34

Sunčane elektrane i vjetroelektrane

 
 
Za najveći dio svijeta sunčane elektrane i vjetroelektrane postali su najjeftiniji izvori električne energije. O tim i mnogim drugim temama iz područja energetike i obnovljivih izvora bit će riječi na skupu Power&Energy Masters 28. - 30. listopada u Rovinju.
https://p0.pikist.com/photos/711/199/sunset-nature-sky-dawn-panoramic-sun-windmills-wind-wind-turbines.jpg
Sunčane elektrane i kopnene vjetroelektrane danas su najjeftiniji izvor električne energije u slučaju gradnje novih postrojenja i to za čak 2/3 svjetskog stanovništva. Ujedno se radi o stanovništvu koje živi na područjima na kojima se stvara čak 71% svjetskog bruto domaćeg proizvoda i na kojemu se proizvodi čak 85% energije na svijetu. Istodobno je baterijska pohrana energije postala najjeftinije rješenje za pokrivanje vršnih opterećenja u vremenu do 2 h u zemljama koje su ovisne o uvozu prirodnog plina kao što su zemlje Europske unije, Kina i Japan.
Potvrda za takve tvrdnje je nedavna analiza koju je provela istraživačka tvrtka BloombergNEF (BNEF) i koja pokazuje da je globalni referentni pokazatelj cijene proizvodnje električne energije, uravnoteženi troškovi električne energije (LCOE) za kopnene vjetroelektrane u odnosu na drugu polovicu 2019. godine pala za 9%, na 44 USD/(MW h), a za velike sunčane elektrane za 4%, na 50 USD/(MW h). Istodobno, LCOE za baterijsku pohranu energije pao je na 150 USD/(MW h) ili na gotovo polovicu vrijednosti od prije dvije godine.
O tim, ali i mnogim drugim temama iz područja energetike, energetskog gospodarstva, obnovljivih izvora (dakako, i s mogućim odgovorima na pitanje gdje je sve tu Hrvatska) bit će riječi na tradicionalnom okupljanju struke pod nazivom Power&Energy Masters u Rovinju, 28. - 30. listopada ove godine. 
 
Što veće vjetroturbine, to niža cijena
 
Pad cijena proizvodnje električne energije u kopnenim vjetroelektranama u odnosu na prošlu godinu najveći je u vremenu nakon 2015. Glavni razlog za to je značajno povećanje dimenzija vjetroturbina, čija se prosječna snaga sada kreće oko 4,1 MW pa prosječna ulaganja u vjetroenergetske projekte sada iznose oko 0,7 milijuna USD/MW instalirane snage.
Zanimljiv je pri tome primjer Brazila, koji obiluje vjetroenergetskim potencijalom, a gdje su nakon gospodarske krize 2016. godine troškovi kapitala za projekte vjetroelektrana porasli za 13%. Ipak, kamatne stope na kredite za takve projekte nedavno su se spustile na razine prije krize, što znači da sada brazilske kopnene vjetroelektrane ostvaruju LCOE = 24 USD/(MW h), što je najmanja vrijednost na svijetu. S druge strane, u Sjedinjenim Američkim Državama za takve projekte je LCOE = 26 USD/(MW h), a u Indiji i Španjolskoj LCOE = 29 USD/(MW h), pri čemu se u obzir ne uzimaju razni poticaji i potpore.
 
Velik pad cijena proizvodnje u sunčanim elektranama
 
U Kini, koja je danas najveće tržište solarne opreme na svijetu (kao i brojnih drugih proizvoda, uređaja i opreme) LCOE za sunčane elektrane pao je na 38 USD/(MW h) ili za 9% u odnosu na drugo polugodište prošle godine. Kao jedan od glavnih razloga za to smatra se značajno poboljšanje radnih značajki fotonaponskih modula s ćelijama od monokristalnog silicija. Zbog svega toga cijena proizvodnje u novoizgrađenim kineskim sunčanim elektranma gotovo je jednaka onoj za proizvodnju u termoelektranama na ugljen i u prosjeku iznosi 35 USD/(MW h).
Za druge dijelove svijeta procjenjuje se da bi LCOE-i za nove projekte sunčanih elektrana (one koji se ostvaruju u proteklih šest mjeseci) mogao dosegnuti 23 - 29 USD/(MW h), što ujedno znači dobre stope povrata ulagačima.Takvi se projekti ostvaruju u Australiji, Čileu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima,gdje su sve veća konkurencija postojećim elektranama na fosilna goriva.
 
Sve veća postrojenja
 
Kao što je ranije spomenuto na primjeru vjetroelektrana, povećanje dimenzija postrojenja značajno doprinosi padu investicijskih troškova i cijena proizvodnje u novim elektranama na obnovljive izvore. Uostalom, jasno je da pojedini fiksni troškovi ostaju isti bez obzira na snagu ili veličinu zemljišta koje postrojenje zauzima, dok varijabilni troškovi pogona i održavanja tek neznatno rastu s porastom veličine elektrane.
To je i razlog zašto je snaga prosječnog projekta kopnene vjetroelektrane od 2016. godine do danas narasla s 32 na čak 73 MW. Istodobno je prosječna snaga projekta velike sunčane elektrane utrostručena i danas najčešće iznosi 27 MW.
Ako se takvi trendovi nastave, može se očekivati da će LCOE za najbolje projekte sunčanih elektrana i vjetroelektrana već 2030. godine biti niži od 20 USD/(MW h). S druge strane,prije samo jednog desetljeća cijena proizvodnje iz sunčanih elektrana dosezala je i više od 300 USD/(MW h), a iz kopnenih vjetroelektrana više od 100 USD/(MW h). Za razliku od toga, najbolji projekti sunčanih elektrana, kakvi se ostvaruju u Čileu, Kini i zemljama Bliskog istoka ili vjetroelektrana u Brazilu, SAD-u i Indiji već danas dosežu cijene proizvodnje niže od 30 USD/(MW h). No, to nije sve jer se ubuduće očekuju mnoge inovacije u solarnoj i vjetroenergetskoj tehnici koje bi cijene mogle još spustiti.
 
Sve popularnija baterijska pohrana energije

 

Baterijska pohrana energije još je jedno područje ‘nove energetike’ koje dobro pokazuje kako porast veličine postrojenja doprinosi snižavanju cijena investicije i proizvodnje, odnosno pogona. Prosječni kapacitet današnjih projekata baterijske pohrane energije u svijetu danas se kreće oko 30 MW h, što je čak četiri puta više u odnosu na stanje prije samo četiri godine.
Isto tako, zahvaljujući povećanju prosječnih kapaciteta postrojenja, sve većoj ponudi takvih rješenja na tržištu i novim rješenjima u području kemijskog inženjerstva i tehnologije današnji LCOE projekata baterijske pohrane energije snižen je gotovo dva puta u odnosu na one iz 2018. godine. Tako danas prosječni LCOE za takve projekte s vremenom pohrane do 4 h iznosi oko 150 USD/(MW h).
No, moguće su i još manje vrijednosti, primjerice u Kini gdje se u takvim projektima već ostvaruje i LCOE = 115 USD/(MW h). Glavni razlozi za to su, logično, veća dostupnost proizvođača takvih postrojenja, ali i novih rješenja baterija kao što su ona na osnovi litij-željezo-fosfata. Za usporedbu, LCOE za plinske turbine s otvorenim ciklusom iznosi 99 USD/(MW h) u SAD-u i čak 235 USD/(MW h) u Japanu, a Kini do 145 USD/(MW h).
 
Kakav će biti utjecaj pandemije?
 
Izneseni podaci o LCOE-u za vjetroelektrane, sunčane elektrane i postrojenja za baterijsku pohranu energije iz analize BNEF-a temelje se na podacima o realnim projektima i cijenama proizvođača i isporučitelja opreme. Pri tome je bilo obuhvaćeno čak 7000 projekata i 25 raznih izvedbi postrojenja, uključujući termoelektrane na plin i ugljen, nuklearne elektrane i sve moguće elektrane na obnovljive izvore u 47 zemalja širom svijeta.
Ipak, kao što je dobro poznato, u međuvremenu se dogodila pandemija koronavirusa koja je značajno utjecala na odvijanje mnogih energetskih projekata u svijetu i općenito na svjetsku energetiku, što se ponajviše očituje u velikom smanjenju potrošnje energije i energenata.Zbog toga u analizi nije bilo moguće uzeti u obzir ekonomski šok koji se dogodio zbog primjene mjera za suzbijanje zaraze u mnogim zemljama, a čije su se posljedice tek sada počele značajnije osjećati.
U svakom slučaju, za sada još nije moguće predvidjeti koliko bi ta svjetska zdravstvena kriza još mogla trajati (ni globalno ni u pojedinim zemljama). Ipak, neke posljedice njome uzrokovane gospodarske krize već se sada primjećuju, a jedna od za energetiku bitnih je značajan pad cijena fosilnih goriva, prije svega ugljena i prirodnog plina na svjetskom tržištu. Kako će se to odraziti na obnovljive izvore i u kojem će se smjeru kretati troškovi financiranja projekata takvih postrojenja u kratkom i srednjem roku stoga je sada teško reći.
 

B. L., www.em.com.hr/eipp

Oventrop zauzima respektabilan udio na tržištu regulacijske armature i stanica u zgradarstvu.

 
 
Pandemija koronavirusa i gospodarska kriza kao njezina posljedica svakako su izazovi za mnoge. Velike svjetske tvrtke na to su odgovorile različito, no tradicija i kvaliteta proizvoda i usluga dobar su preduvjet opstanka. Primjer takve tvrtke je njemački proizvođač regulacijske i instalacijske opreme Oventrop. Više o tome ispričao je Saša Jančiković, dipl. ing. str., zastupnik programa Oventrop za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, ujedno i ovlašteni strojarski projektant i predsjednik Područnog odbora Zagreb Hrvatske komore inženjera strojarstva.
https://lh3.googleusercontent.com/proxy/AVbFq3KLA-1zwEK1s6XgtgdEwieQ1OukGUfGQ8IFPHvLfiqAxfKEZ0jK6EO8QazUVYIH_DUzWll_u6XQgvdLgvHmyvIMpt-TFZGyYuBEmFMgz0ixFp5eUrV2eWMHKLJ2y5EyCzYIM5TMEbqx8eXaHQ
Za početak, možete li ukratko predstaviti tvrtku Oventrop danas: poslovne rezultate, proizvodni program, prisutnost na važnim tržištima u svijetu?
- Oventrop je stara obiteljska tvrtka, osnovana još daleke 1851. godine i još uvijek je u privatnom (obiteljskom) vlasništvu. Locirana je u jednoj od najrazvijenijih njemačkih regija - Hochsauerlandkreis (HSK) u pokrajni Nordrhein-Westfalen i to u dva mala gradića, Olsbergu i Brilonu. U Olsbergu je uprava tvrtke i školski centar, dok je glavna proizvodnja u 10 km udaljenom Brilonu.
Oventrop je na velikim tržistima otvorio sestrinske tvrtke, dok je u manjim zemljama zastupljen preko distributera i OV agenata.
Trenutno smo zastupljeni u preko 90 zemalja svijeta. Naša prednost je i što smo kao njemačka tvrtka dosta orijentirani na izvozna tržišta. Skoro 50 % našeg ukupnog prometa je izvoz, a isto tako svi naši proizvodi proizvode se u Brilonu (Njemačka) i distribuiraju se s istog mjesta po cijelom svijetu.
To uvijek napominjem kao našu veliku prednost jer su još uvijek svi naši proizvod ‘’Made in Germany’’, što znači i da je naš generalni katalog proizvoda jedinstven za cijeli svijet i sve zemlje u koje izvozimo.
 
Koje mjesto zauzima Oventrop na tržištima koje pokrivate, tj. u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini?
- Teško je reći gdje smo tržišno smješteni, nemam točne podatke, ali ovisno o pojedinim prozvodnim grupama, sigurno zauzimamo respektabilan udio na tržištu regulacijske armature i stanica u zgradarstvu.
 
Po čemu ste najpoznatiji, odnosno koji je proizvod najtraženiji i najzanimljiviji? Zašto?
- Oventrop je primarno proizvođač različite regulacijske armature pa, sukladno tome, nekako smo po tome i prepoznatljivi, kako u regiji, tako i šire. Ali, ako bi govorili baš o nekom specifičnom proizvodu, onda je to svakako naš Unibox - regulacijska jedinica za podno grijanje koja se primjenjuje za regulaciju povratnog voda radijatorskog kruga grijanja, u slučajevima kada želimo provesti, uz centralno, i podno grijanje, ali samo u određenim prostorijama (npr. kupaonica ili hodnik). Tada koristimo Unibox za regulaciju temperature podnog grijanja uz već postojeći radijatorski sustav grijanja.
 
Kako se trenutačna kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa odražava na poslovanje Oventropa u Hrvatskoj i susjednim zemljama? Imate li kakve informacije kakvo je stanje u tvrtkinoj matičnoj zemlji, Njemačkoj i u svijetu?
- Kriza je napravila dosta štete u projektnom sektoru, mnogi veliki projekti su zaustavljeni ili odgođeni. Na našu sreću, ne ovisimo toliko o velikim projektnim investicijama, nego imamo dobro izbalansiran promet, što u projektnom dijelu, što u dnevnom prometu preko naših ovlaštenih distributera. Naši glavni kupci su instalateri. To je naša sreća, pošto izvođači strojarskih instalacija ('instalateri'’) još uvijek imaju dosta posla oko malih investicija i u tzv. energetskim obnovama malih kućanstava te javnih objekata (škole, vrtići, sportske dvorane i sl.).
 
Koje mjere tvrtka provodi s ciljem prevladavanja te krize i na matičnom, njemačkom i na svim drugim tržištima koje pokriva?
- Teško je u ovako neočekivanoj i nepredvidivoj situaciji poduzeti neke specijalne mjere kojima bi se prevladala kriza, a koje bi odmah dale rezultate, ali jedna od naših bitnih mjera je svakako održavanje postojećih cijena, za razliku od nekih naših konkurenata, koji su procijenili da je rješenje u redukciji ('optimizaciji') cijena.
Za sada nam se to pokazalo kao odličan potez, jer smo znali prepoznati da nijedan OV kupac ne kupuje našu opremu radi finalne cijene, nego radi vrhunske kvalitete proizvoda.
 
Poznato je da je svaka kriza ujedno i prilika. Kao što ste spomenuli, Oventrop je najpoznatiji po inovativnim i visokokvalitetnim rješenjima 'Made in Germany'. Što se od novih proizvoda i rješenja planira kako bi se čim zdravstvena kriza prođe moglo odmah odgovoriti na nove zahtjeve tržišta?
- Oventrop zadnjih godina dosta pažnje posvećuje zaštiti od legionele i tzv. termičkoj dezinfekciji u u sustavima potrošne tople vode te razvoju novih proizvoda i inovativnih rješenja iz tog područja. Na žalost, na našem tržištu problem legionele i zaštita od nje u sustavima pitke vode još uvijek nije zakonski regulirana. Veliki je korak već to da je europska regulativa prihvatila legionelu kao problem u sustavima pitke vode. Siguran da će se u skorije vrijeme i na našem tržištu prepoznati taj problem i donijeti potrebna regulativa.
Naše stanice Regumag X već su prepoznate u mnogim projektima, kao i ventili Aquastrom za termičku dezinfekciju.
 
Što biste izdvojili od najzanimljivijih projekata koji su u posljednje vrijeme ostvareni u Hrvatskoj i zemljama koje pokrivate? Ima li možda kakvih projekata koji se ostvaruju ili koji su u planu?
- U zadnje vrijeme, što sam već napomenuo u prethodnom odgovoru, sve se više koriste naše stanice Regumaq X za pripremu PTV-a koje zagrijavaju vodu po protočnom principu 'just in time', što prevedno znači da se na izljevnom mjestu ostvaruje točno onoliko tople vode koliko je potrebno.
Nije više potrebno koristiti veliki akumulacijski spremnik za toplu vodu, nego se sada on koristi kao spremnik topline, odnosno topla voda iz spremnika preko izmjenjivača topline instaliranog u našoj stanici Regumaq zagrijava hladnu pitku vodu iz vodovoda. Na taj način se efikasno i vrlo ekonomčno rješava problem pojave legionele u sustavima PTV-a. Ove godine imali smo dosta takvih projekata u turističkom sektoru (auto-kampovi), gdje su investitori znali prepoznati ekonomičnost, svrsishodnost i kvalitetu spomenutog rješenja.
 
Osim što predstavljate Oventrop u Hrvatskoj, ovlašteni ste projektant strojarskih instalacija i predsjednik Područnog odbora Zagreb Hrvatske komore inženjera strojarstva? Kako se ova kriza odražava na projektante? Postoje li kakve mjere kojima Komora može pomoći svojim članovima koji su najviše ugroženi krizom?
- Projektanti za sada još uvijek imaju dosta posla, ali su zabrinuti zbog postojeće situacije s koronapandemijom i njenim velikim utjecajem na turistički sektor te na postojeće i buduće investicije u tom sektoru. Mnogi veliki projekti u turističkom sektoru su odgođeni ili potpuno obustavljeni i upitan je njihov nastavak. To dosta pogađa projektante u primorskom i priobalnom sektoru, jer je velik dio projektnog poslovanja bio vezan uz te velike hotelijerske tvrtke i njihove investicije. 
S druge strane, projektanti u kontinentalnom dijelu Hrvatske, tu mislim poglavito na Zagreb i okolicu, imaju posla 'preko glave', ali više vezano za projekte sanacije zgrada i stanova oštećenih proljetnim zagrebačkim potresom (projekti sanacije dimnjaka, projekti plinskih instalacija itd.), te za projekte energetske obnove zgrada.
 
U kojoj je mjeri i je li uopće nedavni potres u Zagrebu i okolici prilika za strojarske projektante kao što je to za neke druge struke u graditeljstvu?  
- To je svakako prilika za sve strojarske projektante, vezano za već spomenute sanacije i renovacije zgrada i postojećih sustava grijanja, te ugradnju novih kondenzacijskih uređaja za grijanje i pripremu PTV-a. 
Čak se u praksi pokazao nedostatak strojarskih projektanata za te sanacije jer bi svi potresom pogođeni investitori ili vlasnici stanova svakako htjeli obnoviti i adaptirati stanove i poslovne prostore prije sezone grijanja.
 
I za kraj: što za strojarske projektante donosi Stragegija obnove nacionalnog fonda zgrada? Hoće li to značiti nove prilike ili će to možda ipak biti još samo jedan ambiciozni dokument? 
- Skoro sam siguran da je to još jedan ambiciozni dokument koji će se teško ostvariti.
 

B. L., www.energetika-net.com

Smanjenje proizvodnje električne energije

 
 
Borba s bolesti COVID-19 stavila je na vagu dva komplementarna imperativa: zaštitu proizvodnje na jednoj i zaštitu zdravlja na drugoj strani. Potrošnja električne energije povezana je s gospodarskom djelatnošću i proizvodnjom. Zbog želje za većom zaštitom radnika utječe se na smanjenje proizvodnje pa se smanjuje potrošnja energije, što opet dovodi do stagnacije gospodarstva. Ipak, sigurnost i pouzdanost opskrbe električnom energijom u proteklih nekoliko tjedana borbe s virusom nigdje u Europi nije bila upitna. Doduše, najveći pad opterećenja elektroenergetskog sustava dogodio se u pandemijom najpogođenijim zemljama, Italiji i Španjolskoj, a do najmanjeg pada je došlo u Švedskoj i Velikoj Britaniji.
https://www.transformative-mobility.org/imager/siteassets/5015/matthew-henry-yETqkLnhsUI-unsplash_2d6067cfe89adf30c96052242ba933e2.jpg
Početkom 2020. godine iz Kine je u Eu­ropu stigao manje poznati virus iz skupine Corona, čiji izgled podsjeća na krunu i oda­tle mu naziv. Epicentar zaraze bio je u gradu Wuhanu u pokrajini Hubei. Nakon Kine za­raza se najprije proširila na Italiju, pri čemu najviše na pokrajinu Lombardiju, a zatim su mnoge druge zemlje počele uvoditi razne mjere zaštite, ograničavanja rada i zabrana kretanja što je posljedično dovelo do smanje­nja potrošnje električne energije.
 
U Hrvatsku je virus stigao u ožujku 2020. godine i također je ubrzo ograničio kretanje, fizičke kontakte, a smanjene su i djelomično ugašene industrijska proizvodnja i uslužne djelatnosti, čime je također smanjena po­trošnja električne energije. Sve do kraja travnja ove godine (kada je članak pripreman) nije se još mogao nazri­jeti kraj do sada neviđenih utjecaja na elek­troenergetske sustave i sve ostale aspekte ljudskog življenja i djelatnosti. Kada je o elektroenergetici pak riječ, dnevni obrazac potrošnje električne energije ili dnevni dija­gram potrošnje osnovni je subjekt koji se raz­matra u analiziranim danima u tjednu. Svaka promjena politike i ograničenja koja postav­ljaju nadležna tijela dodatno mogu utjecati na potrošnju energije, zbog čega je teško opisati konačan učinak smanjenja opterećenja.
 

Niko Mandić, dipl. ing., EGE 2/2020.

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Četvrtak, 29/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1578 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević