Get Adobe Flash player
Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Plakati nad Uljanikom je isto kao kada je Neron zapalio Rim, pa optužio...

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osobe, od čega...

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća...

Etnobiznismen koji mrzi!

Etnobiznismen koji mrzi!

Kada će srpsku manjinu predstavljati oni koji ne mrze...

Diplomatska laž Mate Granića

Diplomatska laž Mate Granića

Sad mi je jasno kako se krivotvori...

  • Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    utorak, 14. svibnja 2019. 09:38
  • Jugostatistika demantira srpske laži

    Jugostatistika demantira srpske laži

    utorak, 14. svibnja 2019. 18:07
  • Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:54
  • Etnobiznismen koji mrzi!

    Etnobiznismen koji mrzi!

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:41
  • Diplomatska laž Mate Granića

    Diplomatska laž Mate Granića

    četvrtak, 16. svibnja 2019. 08:38

Slovenija – odredište za iskustvo s 5 zvjezdica

 
 
Palace Hotel Zagreb bio je domaćin osme u nizu poslovnih radionica u organizaciji portala Relaxino.com, tijekom koje su brojni hotelijeri i predstavnici ostalih turističkih subjekata iz Slovenije predstavili novitete u ponudi kojima žele privući još veći broj hrvatskih gostiju.
https://static.zena.hr/images/clanci/19246.jpg
„Doživi Sloveniju“ već je prepoznatljiv naziv B2B radionice koju je otvorio ekonomski savjetnik pri Veleposlanstvu Republike Slovenije, Bernard Šrajner, poželjevši uspješnu predstojeću sezonu svim sudionicima.
Voditeljica Odjela za odnose s javnošću Slovenske turističke organizacije, Livija Kovač Kostantinovič, istaknula je da je za slovenski turizam 2018. godina bila rekordna te je sa skoro 6 milijuna turističkih dolazaka i 15,7 milijuna turističkih noćenja (8 % više dolazaka i 10 % više noćenja nego u 2017. godini), znatno premašen prosječan rast u Europi. Ključna tržišta Slovenije su i dalje Njemačka, Italija, Austrija, ali visoko četvrto mjesto zauzimaju gosti iz Hrvatske. U prošloj godini Hrvati su ostvarili (16,4 %) noćenja više nego godinu ranije, a više su i potrošili ( 12,2 %).
 
Najviše hrvatskih gostiju se već tradicionalno za boravka u Sloveniji odlučuje za planinski turizam ili odmor u toplicama, što su istaknule gospođe Špela Kavčič, voditeljica prodaje hotela Jelovica iz Bleda koji u novu sezonu ulazi u potpunosti renoviran i Nataša Mihajlović Grubiša, voditeljica prodaje Terme Krka koje svoju ponudu ove godine upotpunjuju novim toboganima u Dolenjskim toplicama. Fokusiranost na razvoj zelenog, aktivnog i održivog turizma ono je što sve zahtjevniji turisti u Sloveniji prepoznaju i u sve većoj mjeri ju zbog te ponude odabiru za svoje odredište. Istaknula je to i Duška Kaliniz iz kulturno turističko rekreacijskog centra Radeče koje gostima nudi splavarenje na Savi. 

Gosti uživaju i u sve prepoznatljivijoj gastro ponudi koju je proslavila Ana Roš, proglašena najboljom kuharicom svijeta u 2017. godini, a dijelić te ponude mogli su kušati i sudionici radionice koji su degustirali birane okuse ekološkog meda „Pčelarstva Košale“ te u večernjim satima u vinoteci Bornstein degustirali vina poznatih slovenskih vinara. Finom kapljicom uzvanike su počastile: „Vinarija Kregar“ iz Rogaške Slatine, „Vina Dornberg“ iz Bezeljskog, „Radgonske gorice“ iz Gornje Radgone, „Vinarija Graben - Albiana vina“ iz Dolenjskih toplica te „Vinska kuća Emino“ iz Podčetrteka. Popis slovenskih partnera koji su sudjelovali u radionici pronađite u privitku.
 

Anđelka Felja

Gusti islandski jogurt jednostavnih i prirodnih sastojaka

 
 
Osnivač brenda Siggi Hilmarsson  predstavio je liniju siggi's skyreva odnedavno dostupnu na hrvatskom tržištu, a čije se lansiranje uskoro očekuje i u drugim europskim zemljama
https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/81wiSh2HN%2BL._SY355_.jpg
Osnivač brenda siggi's, Siggi Hilmarsson, u zagrebačkom Botaničar baru predstavio je liniju siggi's skyreva – gustih jogurta islandskog tipa. Ovaj trenutno najbrže rastući brend skyreva u SAD-u od sada je dostupan i na hrvatskom tržištu, u četiri okusne varijante - natur, vanilija, borovnica i jagoda.
 
Siggi's skyr je islandski tip gustog jogurta koji se priprema od obranog kravljeg mlijeka i tek nekoliko jednostavnih i prirodnih sastojaka, u skladu s 1.000 godina starom islandskom tradicijom proizvodnje mliječnih proizvoda. Za jednu čašu siggi's skyra potrebno je do četiri puta više mlijeka nego za čašu običnog jogurta. Procesom cijeđenja, koji je karakterističan upravo za proizvodnju skyra, dobiva se gust jogurt bogat proteinima (s 14 do 16 g po porciji). Siggi's skyr ne sadrži umjetna sladila, boje i arome, a odlikuje ga 0% mliječne masti te 30% manje šećera u odnosu na druge voćne jogurte.
 
Siggi's skyr snažno promovira DIY (Do It Yourself) koncept pripreme jednostavnih obroka i međuobroka, koji kombinira siggi's skyr te svježe voće i povrće, žitarice, orašaste plodove, kao i druge zdrave i prirodne namirnice. Svi gosti su, stoga, imali priliku kušati jednostavne i zdrave obroke koje je za njih na licu mjesta pripremala Anđela Ivčević (@ Lil_Kitchen), gastro blogerica i zaljubljenica u siggi's.
 
„Po završetku fakulteta zaposlio sam se u korporaciji, no igrom slučaja baš u to vrijeme sam u svojoj kuhinji u New Yorku, prema maminom receptu iz šezdesetih godina, počeo raditi skyr koji mi je nedostajao, a često sam ga jeo kao dijete. Shvatio sam da u SAD-u postoji razvijeno tržište zdrave hrane i u sklopu njega prostor za plasman tradicionalnog islandskog jogurta bogatog proteinima, siromašnog mastima i s bitno smanjenim udjelom šećera u odnosu na ostale voćne jogurte. Ubrzo sam u korporaciji dao otkaz i počeo svoj skyr prodavati na tržnici u New Yorku. Ključnim za uspjeh pokazao se ulazak u trgovački lanac Whole Foods 2008. godine, čime siggis's skyrevi postaju dostupni potrošačima diljem SAD-a“ – izjavio je Siggi Hilmarsson, osnivač brenda siggi's.
 
Nakon SAD-a siggis's skyr stigao je ove godine u Europu gdje je gotovo istovremeno lansiran u Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i Sloveniji, potom u Portugalu, a nedavno i u Australiji. Siggi Hilmarsson i dalje brine o svakom detalju brenda koji je razvio te ga promovira kao njegov najbolji brend ambasador.
 

Anđelka Felja

Možda vam je to promaknulo, ali Vlada je upravo odlučila "na mala vrata" uvesti porez na nekretnine

 
 
Pri oblikovanju poreza na nekretnine treba predvidjeti porezne olakšice za vlasnike nekretnina koji ulažu u rekonstrukciju, navodi se u jučer usvojenoj strategiji za poticanje ulaganja u obnovu zgrada koja predviđa ukidanje poreza na promet nekretnina. Premijer Andrej Plenković i njegovi ministri već godinu i pol ponavljaju da u Hrvatskoj ne će biti poreza na nekretnine, od kojeg su odustali u rujnu 2017. godine, ali su ipak na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojili odluku koja među ostalima kao rješenje za nedostatak novca u obnovi zgrada nudi i uvođenje poreza na nekretnine.
http://njlawconnect.com/wordpress/wp-content/uploads/2013/03/145853243.jpg
Vlada je donijela Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada, u njoj je priznala da postoji problem nedostatak novca i niska isplativost tog posla, pa kao jednu od mjera koja bi mogla promijeniti takvo stanje, navodi i porezne olakšice za investicije u obnovu zgrada. Objašnjavaju i zašto se te olakšice ne bi mogle dati kroz porez na dohodak, i navode da bi porez na nekretnine mogao biti koristan izvor za nove poticaje.
 
Porezne olakšice
 
– S obzirom na višestruke javne koristi od održive obnove zgrada, pri oblikovanju poreza na nekretnine treba predvidjeti porezne olakšice za vlasnike nekretnina koji ulažu u rekonstrukciju i postižu ciljane građevinske i energetske standarde – crno na bijelo piše u Vladinoj strategiji koja je na snagu stupila jučer. Pojašnjava se da se takve olakšice mogu višestruko vratiti kroz povratne učinke potaknutih ekonomski aktivnosti, koje bi se dogodile u građevinarstvu zbog obnove zgrada, što bi utjecalo na povećanje javnih prihoda. Dakle, Vlada u strategiji priznaje da bi građane na ulaganje u energetsku obnovu zgrada mogle potaknuti porezne olakšice, a da bi ih mogli ostvariti, država bi im prvo trebala uvesti porez na nekretnine. Premijer i njegovi ministri naravno nisu jučer digli ruke ni za uvođenje poreza na nekretnine, ni za olakšice u tom nepostojećem porezu, nego tek za dokument koji kaže da bi to mogla biti jedna od mjera kojom će se poticati energetska obnova zgrada, što je hrvatska obveza i prema EU direktivama.
 
Strategija je na sjednici Vlade jednoglasno prihvaćena, a o njoj je uvodno nekoliko rečenica rekao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja HNS-ovac Predrag Štromar, čije je ministarstvo i predlagatelj te strategije. Njegova stranka najveći je protivnik uvođenja poreza na nekretnine još od 2012. kada je bila u koalicijskoj Vladi Zorana Milanovića i srušila je plan Slavka Linića da se taj porez uvede. Uz nekoliko udruga, HNS je bio najveći protivnik uvođenja poreza na nekretnine i 2017. godine, kad je on povučen iz Zakona o lokalnim porezima.
– Sigurno ne će biti poreza na nekretnine u ovom mandatu vlade, a najvjerojatnije ni u idućem mandatu, govorio je samo prije nekoliko tjedana potpredsjednik Štromar i ako po tom pitanju nije promijenio mišljenje, onda je sigurno da nije pročitao Strategiju koju je uputio na Vladu. Ili planira riješiti nedostatak motiva za investicije u obnovu zgrada tek za deset godina, s obzirom na to da se u strategiji spominje razdoblje do 2050. godine. Isto se može zaključiti i za ostale članove Vlade. Zapravo je nemoguće da oni prouče svaki dokument koji im dođe na svaku sjednicu Vlade, ali to samo govori koliko su brojne strategije koje Vlada donosi udaljene od stvarnosti. Ta opcija za Hrvatsku je jednako porazna kao i ona u kojoj državna administracija možda i misli da bi porez na nekretnine bio dobar potez, ali ga ne uvodi zbog pritisaka određenih interesnih skupina.
 
»Prepisana« priča
 
Tajna ovakvog gafa možda leži u prethodnoj strategiji koju je donijela Milanovićeva Vlada 2014. godine i u kojoj se spominje da bi se u porezu na nekretnine, koji se priprema, mogle uvesti i olakšice kako bi se poticala energetska obnova zgrada. No, i Milanović je dva puta odustao od tog poreza, strategija je ostala mrtvo slovo na papiru, pa bi se moglo pomisliti da su neki novi službenici pet godina kasnije samo prepisali dio koji se tiče olakšica na porez na nekretnine. Ipak, dodali su i nešto novo. Prije pet godina u dokumentu je stajalo da se porezne olakšice za ulaganja najčešće uvode u okviru sustava poreza na dobit, sada je to porez na dohodak. No, objašnjenja kako Hrvatska ne može krenuti tim putem jer je prezadužena zemlja, ostala su i u novom dokumentu. Da su porezne olakšice nanovo razmatrane kao mjera sugerira i to da se spominje da je »drugi važan izvor potencijalnih poticaja porez na promet nekretnina, koji je u poreznoj reformi 2017. godine simbolično smanjen s pet na četiri posto, što ga i dalje čini potencijalno izdašnim izvorom poticaja«. Od 1. siječnja ove godine taj je porez smanjen na tri posto, što se zna još od rujna prošle godine, ali u Štromarovom ministarstvu toga očito nisu svjesni, ili su Strategiju zgotovili i prije prošle jeseni samo je sada došla na Vladu.
 
Ipak, vjeruju da je ukidanje poreza na promet nekretnina ili njegovim povratom ako vlasnik uloži u obnovu zgrade, instrument koji će omogućiti da nekretnine prijeđu iz ruku starijeg stanovništva u ruke mlađih građana koji bi onda ulagali u obnovu zgrada.
 
Poticanje na prodaju
 
– Zbog starenja stanovništva, energetskog siromaštva starijih osoba i njihove nemogućnosti da osiguraju potrebna ulaganja, prijeti daljnji dugoročni pad vrijednosti loše održavanih nekretnina. Stoga se prijelaz nekretnina iz ruku starijih osoba – koje ih ne mogu održavati, u ruke mlađih – koji će moći uložiti u obnovu, čini nužnim i obostrano te društveno korisnim, piše u strategiji. Ističu se dobre strane za starije osobe, one će preseljenjem u jeftinije nekretnine doći do novčanih sredstava jednakih razlici u cijeni nekretnina, što može bitno, procjenjuju autori dokumenta, poboljšati životni standard u trećoj dobi ili omogućiti obnovu neke manje vrijedne nekretnine. Stariji građani to vjerojatno znaju i bez Strategije, ali to ne čine, pa nije jasno kako ih Vlada planira poticati na prodaju, ako se za nju dosad nisu odlučili. Mlađi ljudi, navodi se, relativno povoljno dolaze do nekretnina na boljim lokacijama u čiju obnovu mogu ulagati i čije će vrijednosti zbog toga rasti.
– Stoga ukidanje poreza na promet nekretnina ili njegov povrat kada novi vlasnik uloži u obnovu zgrade prema ciljanom standardu predstavlja važan instrument u poticanju optimalne alokacije nekretninskog fonda prema osobama koje će ga moći održavati i uvećavati vrijednost – piše u Strategiji.
 

Jagoda Marić, http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mozda-vam-je-to-promaknulo-ali-Vlada-je-upravo-odlucila-na-mala-vrata-uvesti-porez-na-nekretnine

Anketa

Znate li da je A. Plenković, zajedno s M. Pupovcem, omogućio Dejanu Joviću da sigurno ulazi u Europski parlament?

Srijeda, 22/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1094 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević