Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Zašto i Austrija ne traži od svojih vjerovnika da joj iz solidarnosti oproste dugove?

 
 
Poštovani čitatelji, ako iz nekog razloga ne osjećate pravu želju i dalje iz mjeseca u mjesec plaćati rate kredita za vlastiti dom, može vam se pomoći. Idite jednostavno u svoju banku i recite bankovnom službeniku neformalno da, prvo, rok otplate kredita koji vam je odobren namjeravate protegnuti na „nikad“ i drugo, da ste i dalje voljni plaćati kamate – ali samo u godinama kad vam prihodi budu znatno viši od rashoda, dakle de facto isto tako nikad. Ako to bankovnom službeniku ne bude zabavno i počne mrmljati nešto što zvuči kao „nesolventnost“, „ovrha“ ili „prijevara“, recite mu da trenutačno jedna država EU-a (Grčka) svojim vjerovnicima iznosi upravo taj inovativni financijski koncept: odgodu otplate državnih dugova do sudnjega dana („vječne obveznice“) i  vezivanje otplate kamata za određen gospodarski rast („BDP-obveznice“). Zašto takva atraktivna mogućnost ne bi na raspolaganju bila i svakom drugom vlasniku kredita?
http://i1.wp.com/voxpoliticalonline.com/wp-content/uploads/2015/01/Alexis-Tsipras.jpg
Alexis Tsipras
 
Aleksis Cipras, novi dizajnerski komunistički premijer u Ateni, ima na žalost dobre šanse da mu prođe najveći bankrot u Europi nakon 1945., zakamufliran kao „restrukturiranje“, kako bi Njemačku, Austriju i druge vjerovnike poštedio otvorenog  priznanja da je njihova politika spašavanja grandiozno propala i da su novac svojih poreznih obveznika bez potrebe i koristi bacili kroz prozor na Akropoli. Ali zato znamo što u EU-u znači „solidarnost“. Na primjer to da ne samo njemački ili austrijski porezni obveznici smiju preuzeti troškove za tri četvrtine milijuna posve suvišnih grčkih državnih službenika – i 12 tisuća koji se sada kao vrhunac drskosti iznova zapošljavaju, nego  i porezni obveznici primjerice Slovačke i Estonije, čiji su prihodi znatno ispod prihoda navodno posve osiromašenih Grka.
 
Osim toga, sada znamo i što u EU-u znači „pravda“. Naime to da su Portugal, Irska ili Letonija svoje krize svladale tako da su svoje stanovništvo izložili bolnim mjerama na čijem se završetku nalazi znatno ozdravljenje njihovih gospodarstava bez razvlašćivanja vjerovnika – dok Grčka zahtijeva neku vrstu temeljnog prava na dobar život na teret drugih, a prema svojim vjerovnicima još nastupa s drskim zahtjevima. Ako Grčkoj ta drskost više ili manje prođe, postavit će se nekoliko zanimljivih pitanja. Ako se Grci mogu de facto otresti svojih dugova i kamata, zašto bi se onda Talijani i Španjolci morali držati svojih obveza prema vjerovnicima? 
 
Već se nazire neformalna alijansa europskih bankrotera sa zasada još neizgovorenim ciljem da zajednički oštete svoje vjerovnike. Matteo Renzi, mladi talijanski ljevičarski premijer, Ciprasa je ovaj tjedan u Rimu primio kao izgubljenog brata i uvjeravao u solidarnost Italije. Što se s obzirom na planinu talijanskih državnih dugova svakako može shvatiti. To da će na kraju tom poluslužbenom klubu pronevjeritelja pristupiti i Francuska, koja je u biti jednako tako bankrotirana, samo je pitanje vremena. Već je riječ o „Europskoj dužničkoj konferenciji“ s ciljem razvlašćivanja kreditora državnih bankrotera. „Još živimo“, rekao je nedavno filozof Peter Sloterdijk, u „vremenu iluzije o otplati dugova“. Iluzije koja sada počinje pucati.
 

Christian Ortner, Die Presse, Beč

Popratno ugrožavanje osobna zdravlja umirovljenika i pripadnika njegove obitelji

 
 
Javni prigovor Hrvatskome zavodu mirovinskoga osiguranja
Tijekom mojeg cjeloživotnog zaposleničkog djelovanja u svjetski uglednoj hrvatskoj farmaceutičkoj tvrtki PLIVA pripadao sam skupini zaposlenika vrhunske sveučilišne izobrazbe i svjetski prepoznatljive znanstveno istraživačke uspješnosti, pri čemu je i osobni gospodarstveni doprinos proizvodnoj i tržišnoj uspješnosti tvrtke bio vrlo prepoznatljiv. Pouzdano pripadam onoj manjoj skupini PLIVINIH zaposlenika najviše izobrazbe, koji su od početka stalne zaposlenosti učinkovito pridonosili stalnom porastu veličine tvrtke, te obujma, kvalitete i raznovrsnosti njezinih proizvoda, njezinu svjetski prepoznatljivu ugledu, kako tržišno, tako znanstvenim doprinosima u područjima kemije, biokemije, medicine, inženjerstva, prijenosa znanja, itd. Osobno su mi dodjeljivane vrijedne nagrade na razini tvornice, ali i one većeg značenja, od kojih napose ističem znanstvenu nagradu „Nikola Tesla“ na razini Republike Hrvatske.
http://marko.hr/Upload/Campaign/hzmo.png
Nesumnjivo sam (pravno i djelima) zaslužio znatno veći iznos mirovine nego što mi je dodijeljena, ali nisam uložio prigovor, pa nije ostvaren. Osoba sam koja je stekla primjeran ugled kao znanstvenik i sveučilišni profesor, pri čemu sam učinkovito djelovao i na međunarodnoj razini sudjelujući u radnim skupinama za izradu edukacijskih programa za magistarske i doktorske studije. Dakle, riječ je osobi koju nije dopustivo (ako je ikoju) administrativno pretvarati u goli broj hominis sapienti. Zato je začuđujuća odluka koja postupanjem podsjeća na opaku davnu praksu preimenovanja ljudi tetovažom Auschwitz numer-a. Gospodo uredski ovlaštenici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ne mogu odgonetnuti logiku Vašeg postupanja, ali ni strukovnu razinu Vaše izobrazbe, jer Vam je promaklo prije donošenja odluke utvrditi potpunu istinitost informacija na temelju kojih ste odlučivali. Naime, iako sam osoba sa zdravstvenim poteškoćama, nije prekinuta moja skrb za mojeg sina, ali se ostvaruje na način kako su to nametnule nove stvarnostne okolnosti.
 
Počevši od rođenja, preko mene je zdravstveno osiguran, a sada participiram u troškovima njegova smještaja, posjećujem ga uz popratne vlastite osobne zdravstvene opasnosti i troškovne izdatke. Kao kruna svega, pri povratku nakon zdravstvenih zahvata, koje su uspješno obavili liječnici svjetske vrsnoće u Bolnici „Magdalena“ u Krapinskim Toplicama, pronađoh u svom stanu bankovno izvješće s jasno prepoznatljivom Vašom „Čestitkom“, tj. povećanim iznosima poreza i prireza na moja osobna mirovinska primanja. Vaš prilog mojem bržem prizdravljanju i troškovnom olakšavanju mojih posjeta sinu i pribavljanju dopunskih lijekova?! Vaše sadašnje postupanje daje mi pravo posumnjati u ispravnost vaših dosadašnjih postupanja, koja se tiču mene i moje obitelji.Kao i dosad (Referencije), čvrsto stojim iza svojih javno izrečenih stavova.
 
Referencije:
 
1. M. Bošnjak: Nedopustive su zlorabe umlja i pretvorbe umlja u bezumlje, www.hrvatski-fokus.hr, 27. 09. 2013.
2. M. Bošnjak: Ministre zdravlja, zapostavili ste zdravstvo, www.hrvatski-fokus.hr, 10. 01. 2014.
3. M. Bošnjak: Pseudopsihoterapeutske maligne medikamentne terapije, www.hrvatski-fokus.hr, 21. 03. 2014.
4. M. Bošnjak: Neoptimirane-psihoterapeutske medikamentne terapije, www.hrvatski-fokus.hr, 19. 09. 2014.
 

Prof. dr. sc. Marijan Bošnjak, dipl. kem. ing.

ASEAN je sedmo najveće tržište na svijetu koje sačinjava 10 posto svjetskoga stanovništva

 
 
Blok 10 država jugoistočne Azije najavljuje povećanje zarade od ulaganja, a promatrači kažu kako bi radi koristi krupnoga kapitala mogle nastradati lokalne zajednice. Najavljuje ga se kao najveće gospodarstvo u usponu na svijetu: tržište vrijedno 2,4 bilijuna dolara (1,5 bilijuna funti) u jugoistočnoj Aziji na kojemu živi 620 milijuna ljudi. Ta zajednica ove se godine priprema da pođe stopama Europske unije i proglasi samu sebe jedinstvenim tržištem. No dok neki u 10-članom Udruženju država jugoistočne Azije (ASEAN) predviđaju unosnu korist od produbljenja trgovine i gospodarske suradnje, sve je više onih koji upozoravaju kako bi neke zajednice, a možda čak i cijele zemlje mogle biti na gubitku zbog rizika žrtvovanja ljudskih prava radi imperativa krupnoga kapitala.
http://www.aseancanada.com/ASEAN%20Map2.jpg
Gospodarsko tržište koje će se oblikovati u stilu EU-a bit će usmjereno na smanjenje carina, povećanje tokova ulaganja i otvaranje granica do prosinca diljem 10 zemalja: Unije Mjanmara, Bruneja Darussalama, Kraljevine Kambodže, Republike Indonezije, Laoske Narodne Demokratske Republike, Malezije, Republike Filipina, Republike Singapura, Kraljevine Tajlanda i Socijalističke Republike Vijetnama. Taj je potez već počeo privlačiti znatna ulaganja u tu regiju.
 
ASEAN je sedmo najveće tržište na svijetu koje sačinjava 10 posto svjetskoga stanovništva, a predviđa mu se godišnja stopa rasta od 5 posto i očekuje se da će do 2018. prestići snažna tržišta poput SAD-a, EU-a i Japana. No veličina pojedinih zemalja tog tržišta uvelike se razlikuje, zbog čega neki sumnjaju u to da se 10 zemalja može spojiti u zajedničko tržište do kraja godine: u najsiromašnijoj članici Mjanmaru tri četvrtine stanovništva još nema pristup električnoj energiji nakon pola stoljeća diktature, a građani najbogatije članice Singapura među najbogatijim su ljudima na svijetu. „Poslovna zajednica želi da se ASEAN integrira kao jedan entitet”, kaže Mustapa Mohamed, malezijski ministar trgovine. „Činjenica jest da postoje problemi s granicama, carinama, useljavanjem i različitim propisima.”
 
Malezija, svjetski izvoznik elektronike i električnih uređaja, predsjeda rotirajućem predsjedništvu bloka i upozorava da se slobodno kretanje robe i usluga ne treba očekivati prije 2020. Skupina će dotad samo „stvarati preduvjete za veće pothvate u budućnosti”. Velike razlike među jezicima, kulturama, političkim i gospodarskim modelima država članica ASEAN-a možda nagone neke ulagače na oprez, no ASEAN vjerojatno neće imati iste probleme s dugom kao EU, i to ponajprije zbog toga što blok ne planira usvojiti jedinstvenu valutu ili formirati zajednički parlament.
http://news.bbcimg.co.uk/media/images/55402000/jpg/_55402511_jex_1169397_de27-1.jpg
Rajiv Biswas
 
Međutim, zbog raznolikosti gospodarstava država članica neke zemlje već sada imaju više koristi od ujedinjenog tržišta od drugih, navodi se u jednome izvješću. Singapur je i dalje vodeća regionalna baza za 80 posto multinacionalnih tvrtki zbog toga što je ujedno i financijsko središte i otvoreno tržište, pokazalo se u nedavnome istraživanju globalnoga odvjetničkog društva Baker&McKenzie. Očekuje se da će od zajedničkog tržišta koristi imati i gospodarstva u usponu sa snažnim proizvodnim sektorima poput Indonezije i Mjanmara. Naime, niz tvrtki naveo je te zemlje kao mjesta na kojima bi najradije podignuo tvornice u roku od sljedećih pet godina.
 
Tajland je nekoć bio vrlo konkurentno poslovno središte, no danas gubi utrku s politički stabilnijim tržištima u usponu u regiji na kojima vlada manja cijena rada i povoljno poslovno zakonodavstvo, komentira glavni ekonomist odjela za Aziju i Pacifik IHS-a Rajiv Biswas. „Nedavna politička previranja povećala su rizik u toj zemlji, zbog čega su neke multinacionalne tvrtke postale manje voljne ulagati u Tajland”, kaže Biswas. „Za razliku od tamošnje situacije, strana ulaganja u Vijetnam pokazuju znakove snažnoga oporavka zahvaljujući poboljšanju makroekonomskoga okruženja i vrlo konkurentnim razinama cijene rada u Vijetnamu u usporedbi s kineskim priobaljem.”
 
Diljem regije nastaje nova srednja klasa, čime se oblikuju i zdrava domaća tržišta. Dok cijena rada u Kini raste, potencijal ASEAN-a i njegova fonda obrazovanih i neobrazovanih radnika također se povećava. No usmjerenost ASEAN-a na trgovinu na kraju bi se mogla pokazati problematičnom za 620 milijuna građana te regije, smatraju aktivisti, koji ističu koliko je slaba sociopolitička scena u jugoistočnoj Aziji te koliko malo napora organizacija ulaže u rješavanje regionalnih izazova poput vjerskoga ekstremizma i trgovanja ljudima. U nedavnoj izjavi Foruma naroda ASEAN-a (APF), najveće skupine civilnog društva u ASEAN-u, naveden je niz problema u regiji, među kojima se nalaze kršenje ljudskih prava, korupcija i loše državno upravljanje, državna otimačina zemljišta, autoritarni i vojni režimi, policijska brutalnost, mučenje i prisilni nestanci, suvremeno ropstvo i manjak korporativne transparentnosti i odgovornosti.
 
Prema izvješću APF-a, još više zabrinjava to što tvrtke ostvaruju dobit zahvaljujući zaštitnim mjerama kojima se pogoduje ulagačima nauštrb interesa građana, a neke su države članice dozvolile korporacijama da tuže vlade zbog lokalnih zakona kojima se može naštetiti njihovome poslovanju. „U takvome spletu okolnosti potencijalno su ugroženi nacionalni propisi kojima se štite prava lokalnih zajednica, pruža zaštita radnicima i zaustavlja industrijsko onečišćenje zbog kojega obolijevaju ljudi koji žive u blizini tvornica ili rudnika”, kaže Phil Robertson iz organizacije Human Rights Watch. „To je recept za ozbiljne sukobe između vlada, tvrtki i lokalnih zajednica diljem cijele regije.”
 
Napori ASEAN-a za izgradnju jedinstvena tržišta već se dugo smatraju projektom čiji je dovršetak izvjestan i koji ima i pozitivne i negativne strane. Analitičari u regiji kažu da će se zahvaljujući njemu u regiji vjerojatno ostvariti trajan rast i komunikacija te da bi ga valjalo pozdraviti bez straha. „Ne smatram integraciju zemalja jugoistočne Azije projektom s jasnim datumom završetka, nego prirodnom gospodarskom i kulturnom evolucijom koja će se odvijati desetljećima: riječ je o spajanju geografski bliskih susjeda koje će se ubrzati zahvaljujući suvremenoj globalizaciji i tehnologijama”, kaže vodeći medijski poduzetnik u Mjanmi Thaung Su Nyein. „Mislim da bismo trebali pozdraviti tu promjenu i gledati na nju kao na napredak te da bismo trebali preoblikovati svoja gospodarstva, bolje usavršavati svoje radnike i reorganizirati svoja poduzeća kako bismo postali konkurentnijima.”
 

Kate Hodal, The Guardian

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Četvrtak, 13/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1574 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević