Get Adobe Flash player
Plenković ne želi provesti Rezoluciju EP-a

Plenković ne želi provesti Rezoluciju EP-a

Lustracija znači skidanje stigme s hrvatskoga naroda da je...

"Duboka država", Manolić i Buda

Nitko tko nije umočen u njihove stare strukture ne može u ovoj zemlji doći...

Hrvatski izbori na tragu događanja iz sv. Gottharda

Hrvatski izbori na tragu događanja iz sv. Gottharda

Plenkovićeva Hrvatska - poslušan i pouzdan provoditelj stranih...

Dokle će HAZU trpjeti primitivnoga Blagonića?

Dokle će HAZU trpjeti primitivnoga Blagonića?

Je li HAZU ozbiljna znanstvena institucija u Hrvata ili tračerski...

Zaustavite Reuters i Eurostat!

Zaustavite Reuters i Eurostat!

Poslijepotresni grafiti na površinama javnog prostora u...

  • Plenković ne želi provesti Rezoluciju EP-a

    Plenković ne želi provesti Rezoluciju EP-a

    srijeda, 08. srpnja 2020. 08:00
  • "Duboka država", Manolić i Buda

    srijeda, 08. srpnja 2020. 07:36
  • Hrvatski izbori na tragu događanja iz sv. Gottharda

    Hrvatski izbori na tragu događanja iz sv. Gottharda

    četvrtak, 09. srpnja 2020. 11:30
  • Dokle će HAZU trpjeti primitivnoga Blagonića?

    Dokle će HAZU trpjeti primitivnoga Blagonića?

    srijeda, 08. srpnja 2020. 07:33
  • Zaustavite Reuters i Eurostat!

    Zaustavite Reuters i Eurostat!

    četvrtak, 09. srpnja 2020. 11:26

U području termotehnike, procesne, rashladne tehnike i dijela energetike, gotovo svi studenti koji završe drugi stupanj brzo nalaze posao

 
 
"Što zbog neznanja, što zbog vlastitog interesa političari često donose odluke i daju izjave koje su s gledišta struke neprihvatljive i za koje se unaprijed zna da neće donijeti ništa dobro", ističe prof. dr. sc. Srećko Švaić, dipl. ing., redoviti profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o uglednom sveučilišnom nastavniku, znanstveniku i stručnjaku iz mnogih područja strojarstva, a u struci danas vjerojatno najpoznatijem po svojem djelovanju u području opreme pod tlakom, za koje je svakako mjerodavan davati kritičke primjedbe i prijedloge za rješavanje problema. Uz to, prof. Švaić se osvrnuo i na opće stanje u visokom obrazovanju, ali i na područje strojogradnje i kotlogradnje u kojemu djeluju rijetke preživjele, ali unatoč tome, na domaćem i sve više stranih tržišta prepoznate tvrtke.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/svaic-srecko-20150528132324042.jpg
Za početak, možete li se osvrnuti na današnje stanje u visokom školstvu, posebice u području strojarstva? Jesu li studenti motivirani i zainteresirani za studij i dolaze li s dovoljnim predznanjima? Mislite li da nešto treba promijeniti u tom području i što?
- Kao što vjerojatno znate, Fakultet strojarstva i brodogradnje je kao prva od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu krenula s implementacijom bolonjskog procesa. Danas možemo slobodno reći da se je taj sustav uhodao, iako je pred nama još mnogo aktivnosti kako bi se postigli željeni ciljevi. Tu je prvenstveno reforma nastavnog plana i programa koji mora biti prilagođen današnjim potrebama i gospodarstva i drugih djelatnosti u kojima su potrebni inženjeri strojarstva. S obzirom na situaciju u kojoj smo danas, gospodarstvo treba inženjere strojarstva s dobrim znanjem temeljnih disciplina kako bi bili sposobni raditi na različitim područjima i brzo se prilagoditi različitim zahtjevima. Uska specijalizacija danas više nema smisla jer velikih tvrtki ili grupacija koje trebaju tu vrstu stručnjaka je malo. Mali i srednji poduzetnici, na kojima leži budućnost zemlje, trebaju inženjera koji dobro vlada osnovnim strojarskim disciplinama koje su potrebne takvim proizvodnim strukturama. 
Možemo slobodno reći da, usprkos krizi u našem društvu, strojari koji su uvijek bili okrenuti više struci nego političkim zbivanjima pokazuju dobru motiviranost za studij i u zadnje vrijeme dobivamo brucoše sa sve boljim predznanjem. Ono što nedostaje, a posljedica je stanja u društvu i našem gospodarstvu, je manjak motivacije za područja razvoja i konstrukcije novih proizvoda pa im u tom segmentu nedostaju određene vještine koje nije moguće steći kroz danas moćnu računarsku podršku. Tu prvenstveno mislim na prenošenje zamisli u realizaciji novog proizvoda. 
 
Kakve su šanse Vaših studenata na tržištu rada?
- Ono što mogu reći je za područje termotehnike, procesne, rashladne tehnike i dijela energetike, koje područje poznajem, da gotovo svi studenti koji završe drugi stupanj brzo nalaze posao. Često imamo upite iz gospodarstva za mladim kadrovima. Isto tako, jedan dio nakon diplome odlazi izvan Hrvatske jer su i tamo traženi. To je u današnjoj situaciji dobro jer im daje šansu za ostvarenje životnog cilja, a isto tako na taj se način stvara baza stručnjaka koji će, kada dođu bolja vremena, omogućiti brže stvaranje temelja za razvoj hrvatskih tvrtki. Fakultet strojarstva i brodogradnje je svakako prepoznat na tržištu radne snage kao institucija koja obrazuje kvalitetne kadrove.
 
Što možete reći o programima stručnog usavršavanja i dodatne izobrazbe koji se provode na FSB-u? Kakvo je zanimanje za te programe? Kakva je suradnja s nadležnim strukovnim organizacijama i srodnim stručnim udrugama na tim programima? Imate li kakvih poteškoća pri njihovoj organizaciji?
- Programi stručnog usavršavanja i cjeloživotne izobrazbe provode se na FSB-u za široku lepezu tehničkih područja koja se njeguju na našem Fakultetu. Ti se programi odvijaju ili u okviru Fakulteta ili preko njegovog Centra za transfer tehnologije ili kroz stručne udruge koje djeluju na Fakultetu. Možemo reći da su polaznici tih programa zadovoljni s temama koje se obrađuju, što pokazuju ankete koje se redovito provode tijekom izobrazbe. Zanimanje za programe je vrlo dobro, a to vam mogu potvrditi oni koji se bave njihovom organizacijom. Ono što ja mogu reći odnosi se na izobrazbu koju provodi naša grupa, a to je područje energetske certifikacije zgrada, termografije i tlačne opreme, gdje imamo vrlo dobru posjećenost i dobre ocjene polaznika. U našem CTT-u ove godine imamo na programu 18 seminara s različitim temama, a na Fakultetu još desetak.
Što se tiče suradnje sa strukovnim organizacijama i srodnim udrugama, ona se kreće od vrlo dobre pa do minimalne ili nikakve. Na žalost, živimo u vrijeme kada je sve podređeno novcu, profitu, pa se često ne gleda na kvalitetu pruženih usluga. Naša politika je da kao znanstveno-nastavna ustanova ne želimo surađivati na lošim programima i na taj način snižavati svoju razinu edukacije. Druga je stvar nelojalna konkurencija onih koji ne mare za kvalitetu, a pri tome se služe i dijelovima naših programa, iznoseći ih površno i nestručno. 
 
Kakvo je, po Vašem mišljenju, sudjelovanje FSB-a u domaćim, europskim i međunarodnim znanstvenim i istraživačkim projektima?
- Iz dana u dan sve je veće sudjelovanje bilo pojedinaca ili grupa s FSB-a na međunarodnim projektima. To je svakako za pohvalu jer sa sobom donosi kvalitetan pristup istraživanjima, opremanje naših laboratorija i promociju hrvatskih znanstvenika. Na žalost, zbog nepostojeće strategije razvoja Hrvatske ne radi se na bitnim projektima za razvoj zemlje, odnosno njezinog gospodarstva. Zato je tu ključno pitanje koji pristup znanstvenim istraživanjima podržati. Da li će onaj koji će ojačati naše tvrtke i rezultirati većom proizvodnjom ili onaj na globalnoj razini, gdje se rezultatima istraživanja koriste oni koji su dovoljno bogati? Vidim rješenje u donošenju strateških planova razvoja zemlje i prihvaćanju onih međunarodnih projekata koji su na tragu te strategije. Na žalost, danas se u mnogim bitnim odlukama za razvoj zemlje zaobilazi struka. Političari, što iz neznanja, što iz vlastitih interesa, često donose odluke i daju izjave koje su s gledišta struke neprihvatljive i za koje se unaprijed zna da neće donijeti ništa dobro.
http://images.energetika-net.com/media/articles/res_publica/svaic_srecko.jpg
U stručnoj javnosti je dobro poznat Vaš stav u vezi s nužnošću promjena postojećeg sustava pregleda i ispitivanja opreme pod tlakom? Što bi se to sve trebalo promijeniti? Zašto? 
- U ovom području radim gotovo cijeli radni vijek, a na regulativi iz područja opreme pod tlakom već više od 12 godina. Također sam ekspert za opremu pod tlakom hrvatske, slovenske i makedonske akreditacije. Svi oko nas prihvatili su tržišni koncept strukture ovog područja, vrlo važnog za sigurnost ljudi, materijalnih dobara i okoliša, a mi smo ostali na ondašnjoj razini. Na stručnim skupovima, a tu prvenstveno mislim na onaj najstariji u našoj zemlji, Hrvatski seminar o tlačnoj opremi koji se održava već 12 godina, govori se o nužnosti stavljanja područja za preglede i ispitivanja stabilne opreme pod tlakom visoke razine opasnosti na tržište.
Navest ću samo tri razloga no ima ih puno više:
• kvalitetnija i na vrijeme obavljena 'periodika', koja ne stavlja vlasnika, odnosno korisnika u nezavidan položaj zbog neizvršenih periodičkih pregleda na vrijeme 
• bitno veća sredstva koja će se slijevati u državnu blagajnu
• zapošljavanje novih kadrova u tijelima za periodičke preglede. 
 
Na rad Agencije za opremu pod tlakom struka u posljednje vrijeme ima brojnih primjedbi. S obzirom na to da ste od samih početaka sudjelovali u njezinom osnivanju i ustrojavanju, kako ocjenjujete ono što se sada događa? Ima li rješenja?
- O tome je dosta toga već rečeno. Ako pogledate moje predavanje na 12. hrvatskom seminaru o tlačnoj opremi i članak koji je nedavno objavljen na ovom portalu, tamo je sve rečeno. Mogu samo ponoviti da, ako ne prihvatimo tržišni pristup ovom području kakav je uobičajen u Europi, nećemo ići naprijed i dalje ćemo plaćati nešto što nam ne osigurava traženu razinu usluge.
 
Kako komentirate neke od postupaka Hrvatske komore inženjera strojarstva u posljednje vrijeme? Primjerice, pokušaj uvođenja prakse da 'legalizaciju' cjevovoda rade samo ovlašteni inženjeri strojarstva ili njezinu praksu organiziranja stručnih skupova svega par dana prije nego što je to planirao neki drugi organizator?
- Hrvatska komora inženjera strojarstva treba raditi stvari za koje je osnovana, a ne ulaziti u područja za koja nije kompetentna. No, tu postoje različiti interesi, ne samo Komore, već i drugih struktura. Prvo pojam 'legalizacije' je netočan jer se tu radi o uvođenju legalno izgrađene opreme u registar opreme pod tlakom. Nju nije potrebno 'legalizirati', jer su ti cjevovodi izgrađeni u određenim razdobljima na osnovi važećih projekata, a vlasnici, odnosno korisnici su ih održavali. Danas neki od njih ulaze u opremu pod tlakom visoke razine opasnosti i podložni su periodičkim pregledima. Razlog tomu je što je europska Direktiva o tlačnoj opremi i cjevovode uvrstila u tu kategoriju. Ako je već odlučeno da se i stari cjevovodi uvedu u registar opreme pod tlakom, a kako bi se pratilo njihovo stanje u eksploataciji, onda nije težište na projektu izvedenog stanja jer on u većini slučajeva postoji, već na mnogo bitnijim detaljima, a to su opće stanje cjevovoda, predvidivi vijek rada, definiranje sklopova i podsklopova istih karakteristika te određivanje načina na koji će se raditi 'periodika'. Upravo te okvire treba jednoznačno definirati da se korisnici ne opterete nepotrebnim troškovima. Za to trebaju stručni ljudi iz tog područja, ali ne isključivo ovlašteni inženjeri. Znamo da za novu opremu dokumentaciju podnosi proizvođač i nema posebnih zahtjeva za osobe koje ju rade. Ovlašteni inženjeri dobili su ovlaštenja na osnovi druge regulative i nijedan propis iz područja opreme pod tlakom ih ne spominje. Jednako tako, i sama Komora je osnovana na temelju Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/2008, 49/2011 i 25/2013).
Na drugi dio pitanja moj odgovor je: SRAMOTA. Komora ne samo da radi nešto za što nije kadrovski osposobljena, već se ponaša na način koji ne dolikuje takvoj strukovnoj organizaciji. Zato se događa da je razina predavanja niska, a materijali se djelomično rade iz prezentacija naših profesora bez navođenja izvora i to doslovno prepisivanjem! No, kako živimo u vrijeme gdje je sve dopušteno, teško se boriti sa strukturama koje bi trebale biti kontrolirane od onih koji su im dali ovlaštenja, a koji to očito ne čine. Neke, u početku dobro zamišljene stvari, pretvorile su se u farsu, gdje je bitno udovoljiti formalnim zahtjevima, što onda mnogi koriste.
 
Gotovo svim Vašim sadašnjim i bivšim studentima najpoznatiji ste po predmetima na kojima se uče o gradnji aparata, kotlova, izmjenjivača topline, posuda pod tlakom i sl. Kako biste ocijenili trenutačno stanje u hrvatskoj kotlogradnji? Imaju li te, rijetke preostale tvrtke priliku na opstanak na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu?
- O kotlogradnji i općenito o proizvodnji procesne i termotehničke opreme više ne možemo govoriti kao o jakoj gospodarskoj grani. Od onoga što je bilo prije ostali su samo tragovi koji se danas pokušavaju oživjeti. Ono što je obećavajuće je da se javljaju mali i srednji proizvođači, no tu se radi samo o toplovodnim kotlovima, pećima, kaminima, štednjacima i dijelu procesne i druge opreme koji svojom upornošću uspijevaju doprijeti do domaćeg i stranih tržišta. Od nekadašnje proizvodnje, ostala je ona u Đuri Đakoviću Energetska postrojenja i ĐĐ Kotlovi te u TPK Orometalu. Moram podsjetiti da su u Hrvatskoj kotlogradnja, proizvodnja procesne opreme, termotehničke opreme i opreme za rashladna postrojenja bili na zavidnoj razini, no godinama ne samo da su nestale mnoge tvrtke, već su nestali i kadrovi, tako da se sve mora raditi iz početka. Mislim da te tvrtke imaju potencijal u budućnosti i da se sve polako ponovno pokreće uz veliki trud, ali zbog općeg stanja vrlo polako. Proizvođači su manje - više prepušteni sami sebi, a nedostaje i povezanost sa znanstvenim institucijama, uz čiju bi pomoć mogli ubrzati razvoj.
 
Poznata je i Vaša suradnja s vodećim domaćim proizvođačem opreme za grijanje, tvrtkom Centrometal, koja upravo slavi pola stoljeća uspješnog poslovanja. Možete li reći nešto više o Vašoj ulozi u njezinom razvoju u posljednjih dvadesetak godina? Što biste poručili i drugim, sličnim domaćim tvrtkama?
- Centrometal je jedna od tvrtki koja može poslužiti za primjer. Tvrtka koja je krenula od male radionice i dosegla danas veličinu srednje tvrtke s oko 300 zaposlenih, koja je moderno opremljena i koja izvozi preko 70% svojih proizvoda. To je tvrtka koja je na vrijeme prepoznala potrebu za suradnjom sa znanstvenom institucijom i koja je uz pomoć njezinih stručnjaka uspjela iskoristiti sve potencijale koji su joj bili na raspolaganju. Na vrijeme se uklopila u zahtjeve stranih tržišta uvođenjem sustava osiguravanja kvalitete i vlastitog razvoja svojih proizvoda. Sve to omogućilo je da bude prepoznata ne samo kod nas, već i na stranim tržištima. Potrebno je samo pogledati u njezine proizvodne pogone, njezin tehnički odjel ili školski centar i uvjeriti se kako se vlastitom pameti i suradnjom mogu dostići visoki standardi. Primjer Centrometala slijede i neke manje tvrtke iz ove djelatnosti, čiji su vlasnici prepoznali da je suradnja s našim Fakultetom put do uspjeha.
 

Boris Labudović, www.energetika-net.com

Održan Gospodarsko-znanstveni skup 'Šibenik kao model energetske budućnosti Hrvatske'

 
 
U  prepunoj Gradskoj vijećnici Grada Šibenika, 15. lipnja održan je gospodarsko-znanstveni skup pod nazivom ‘Šibenik kao model energetske budućnosti Hrvatske’, koji je povodom osnutka prvog šibenskog sveučilišnog studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, organizirao Grad Šibenik u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB), Šibensko-kninskom županijom i Hrvatskom gospodarskom komorom.
http://mok.hr/media/k2/items/cache/09468dd746323ae09c4e75570f9b0d66_XL.jpg
Preko 50 predstavnika tvrtki sa šibensko-kninskog područja, te izaslanici lokalnih samouprava sudjelovali su na današnjem skupu kako bi iz prve ruke, od predstavnika znanstvene zajednice čuli sve o programu budućeg šibenskog sveučilišnog studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, kako bi se upoznali s kvalifikacijama diplomanata kao i praktičnom primjenom znanja studenata/diplomanata u njihovo poslovanje, ali i kako bi se uputili u dugoročne koristi od njihovog zapošljavanja, odnosno primjene principa energetske učinkovitosti/obnovljivih izvora u gospodarstvu i javnom sektoru.
 
Gradonačelnik Šibenika, dr. Željko Burić u svom je pozdravnom govoru okupljenima kazao kako bez akademske zajednice i bez šanse da se mladi ljudi ostanu školovati u gradu, Šibenik ne može biti grad njega ne čini samo njegova organizacija.
- Ne odustajemo od formiranja šibenskog Sveučilišta, u tome nam je punu podršku dao i ministar Mornar. Sveučilište će objediniti sve visokoškolske ustanove u gradu. Grad Šibenik nekoć je bio stiješnjen u nečemu što je bez perspektive, a to je temeljna industrija. Ja ga ne percipiram kao takvog, već smatram da je to grad koji se temelji na znanju, i to je korak ka budućnosti. Okrenuli smo novu stranicu koja se temelji na obrazovanju i stvaranju uvjeta gospodarstvenicima i poduzetnicima da znanje pretoče u gospodarstvo. Naša je težnja da formiramo vlastitu akademsku zajednicu, da mladi ljudi nakon povratka u Šibenik nastave znanstvenu karijeru ovdje. Šibenik mora biti primjer kojim bi i Hrvatska trebala krenuti – kazao je gradonačelnik Burić.
 
Dožupan šibensko-kninski Zoran Smolić izrazio je bezuvjetnu podršku Šibensko-kninske županije prvom sveučilišnom studiju u Šibeniku.
- Studij će sasvim sigurno imati veliko značenje za Šibenik, Šibensko-kninsku županiju i Hrvatsku. Važno je što će šibenska djeca moći studirati u Šibeniku ali je još važnije što će ovdje moći studirati djeca iz Hrvatske, Europe, čitavog svijeta – zaključio je dožupan Smolić.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Ante Čović istaknuo je kako je dislocirani studij Energetskih učinkovitosti i obnovljivih izvora pokrenut zahvaljujući inovativnosti i spretnosti Grada Šibenika.
- Ovim Šibenik postaje sveučilišni grad i tematski zalazi u jednu svjetsku temu o kojoj ovisi opstanak čovječanstva – obnovljive izvore energije. Ovdje više nije riječ o regionalnom i županijskom projektu, već je Šibenik dobio priliku da se bavi nečim globalnim – naglasio je prorektor Čović.
 
Aktualni dekani FSB-a i FER-a, prof. dr. sc. Zvonimir Guzović i prof.dr.sc. Mislav Grgić predstavili su strategije razvoja svojih fakulteta kojima je obuhvaćen i razvoj obnovljivih izvora energije.
Dekan FSB-a Zvonimir Guzović u svom je izlaganju izrazio nadu kako će se trend povećanja interesa studenata za tehničke studije preslikati i na Šibenik i šibenski studij, dok je Mislav Grgić, dekan FER-a, iznoseći tehničke podatke o studiju,  naveo kako je već pokrenuta službena web stranica studija na kojoj se nalaze sve bitne informacije. Bivši dekani spomenutih fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Juraga i prof. dr. sc. Nedjeljko Perić iznijeli su kronologiju svih bitnih događanja od ideje do realizacije studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, u kojoj su sudjelovali od prvoga dana. Naglasili su kako je iza njih jedan opsežan posao. Istaknuli su kako je važno da do listopada ove godine budu gotovi radovi na laboratorijima jer bez njih studij ne može funkcionirati.
 
Također, naglasili su važnost uspostave intenzivne interakcije s poduzetnicima i lokalnom upravom jer svrha fakulteta nije samo da studenti nešto nauče, već i da pronađu zaposlenje u sektorima viših tehnologija te postanu istraživači, ispitivači projektanti… Idejni pokretač studija energetike Zvonko Pešić danas se prisjetio kako je njegova vizija je bila Šibenik pozicionirati kao vodeći regionalni centar izvrsnosti u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, te upravljanja prirodom i okolišem. Šibenik mora, kazao je Pešić, obrazovati vrhunske profesionalce, mora se internacionalizirati jer nema razloga da studenti iz svih zemalja dolaze u Šibenik na studij.
 
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Šibenik Ivan Soža podsjetio je gospodarstvenike okupljene u Gradskoj vijećnici kako ne smiju propustiti šansu uključivanja u projekt studija energetike.
- Ovu šansu gospodarstvenici moraju iskoristiti u punom obimu, ne smiju propustiti šansu uspostave održive proizvodnje, a time i održivog gospodarstva kroz zapošljavanje mladih stručnjaka – naglasio je Soža.
 
Na skupu riječ su imali i poslodavci. Prvi je govorio Vjekoslav Majetić, predsjednik Uprave DokING d.o.o., jednog od vodećih proizvođača specijaliziranih robotiziranih vozila koja se koriste u razminiranju, vatrogastvu i podzemnim iskopima, okrenutog u cijelosti izvozu. Majetić je naglasio kako je Hrvatska ugrožena ako ne stvori nove stručnjake jer nema dovoljno obrazovnog kadra, a imamo veliki odljev mladih. Da su mladi stručnjaci nasušna potreba gospodarstvenika svjesni su i u Zagreb – Montaži Grupi. Ivana Coc, predstavnica te grupacije, istaknula je kako su tvrtci potrebni mladi stručnjaci s novim idejama koji će pomoći razvijati nove tehnologije.
- Priznajemo, radije bismo da su to naši mladi stručnjaci, a ne mladi iz inozemstva – kazala je Coc, te najavila kako će Zagreb-Montaža stipendirati prve studente. Gospodarsko-znanstveni skup zatvorio je dr. sc. Neven Cukrov, viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković koji je u ime instituta danas izrazio podršku studiju energetike, ali i svim budućim šibenskim programima.
- Naša je zadaća i budućnost upravljati prirodom, a estuarij rijeke Krke idealan je laboratorij za proizvodnju hrane, uzgoj školjaka i riba. Mislim da Šibenik ima vrlo svijetlu budućnost – zaključio je Cukrov.
 

Mirna Vulin

Spriječeno nekoliko neoprostivih propusta

 
 
Prvobitni prijedlog Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika predviđao je da "operater ili vlasnik offshore platforme bez odlaganja u roku ne dužem od 12 sati obavijesti nadležna državna tijela o velikoj nesreći ili o situaciji u kojoj postoji neposredan rizik od velike nesreće"... Sva sreća da su zeleni pažljivo čitali što piše.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/platforma-ivana-a-k-20120301083202038.jpg
Javnost se poprilično ispuhala oko Strategije plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, pa se nekako "ispod radara" provukao drugi, bitno važniji dokument - Prijedlog Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Taj Zakon, koji će definirati kako će naftaši raditi na Jadranu, prošli je tjedan usvojila Vlada i trebao bi hitno biti usvojen u Saboru, prije ljetne stanke. Njime se u naše zakonodavstvo implementiraju europske i svjetske direktive o offshore istraživanju i bušenju koje su nakon nesreće u Meksičkom zaljevu znatno postrožene, a valja zabilježiti da je tek budnom reakcijom Zelenih u javnoj raspravi spriječeno nekoliko neoprostivih propusta. Te, detektirane greške u prenošenju EU-legislative u naše zakonodavstvo tako su velike da rađaju ozbiljnu sumnju u kompetencije, odgovornost pa čak i u dobre namjere zakonodavca, koji na sva usta govori kako mu je Jadran srcu mio. Naime, u Prijedlogu Zakona koji je upućen na javnu raspravu je stajalo da "operater ili vlasnik bez odlaganja u roku ne dužem od 12 sati obavijesti nadležna državna tijela o velikoj nesreći ili o situaciji u kojoj postoji neposredan rizik od velike nesreće". Dakle, može se dogoditi nekontrolirana erupcija, požar ili veliko izlijevanje nafte u Jadran, a naftaši imaju taman dovoljno vremena da emigriraju u Južnu Ameriku i od tamo pošalju goluba pismonošu s viješću da se događa neko zlo! 
 
U prijedlogu zakona koji je usvojen na Vladi tih kobnih "12 sati" ispravljeno je u i dalje nejasan termin "bez odlaganja". Ta izmjena napravljena je intervencijom jednog građanina koji je pažljivo iščitavao Zakon, a grozomornu grešku zakonodavca nije primijetila ni Ina, ni OMV, a bome ni zelene udruge čiji doprinos javnoj raspravi je zaista bio pun pogodak, jer su spriječile poguban sukob interesa. Naime, MINGO-v tim koji je mjesecima radio na zakonu posve je pobrkao lončiće u shvaćanju Direktive o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti. Ta Direktiva nalaže da funkcije sigurnosnog i okolišnog nadzora odobalnih aktivnosti moraju biti strogo odvojene od funkcija koje se odnose na ekonomski razvoj prirodnih bogatstava, uključujući izdavanje odobrenja naftašima i upravljanje prihodima, jer je riječ o sukobu interesa. Direktiva propisuje da nadležno tijelo mora biti neovisno i objektivno te da mora imati dovoljno resursa za poduzimanje učinkovitih, razmjernih i transparentnih mjera, pa i nalaganje prekida djelatnosti ako nisu ispunjeni uvjeti sigurnosti i zaštite okoliša. Time se Direktiva vrlo detaljno bavi, jer su u praksi uočeni vrlo veliki problemi kada su naftaše nadzirali oni koji o njima ekonomski ovise. Ipak, tko god je direktivu iščitavao, zaključio je da bi upravo Agencija za ugljikovodike - ista ona koja ima viziju Hrvatske kao nove naftne regije u srcu Europe - trebala biti ključno tijelo za okolišni nadzor onih kojima izdaje dozvole i odobrava poslovne planove i na kojima zarađuje! Na taj eklatantan sukob interesa upozorili su zeleni; Greenpeace, Zeleni Istre i Zelena akcija, pa je ta odredba promijenjena i naftaše će nadzirati Koordinacija u kojoj sjede predstavnici MINGO-a, Agencije za ugljikovodike, Hrvatskog registra brodova, ministarstva nadležnog za pomorstvo, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ministarstva za zaštitu okoliša i prirode i Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom. 
 
OK, to je adekvatno riješeno, ali iako se deklarativno navodi da je koordinacija dužna djelovati neovisno o politici, transparentno i dosljedno, nacrt Zakona i dalje ne osigurava financijsku nezavisnost "Koordinatora-kontrolora", koji će se moći financijski namiriti (jedino) od koncesionara jer je lakonski navedeno da nisu potrebna nikakva proračunska sredstva za provedbu zakona! Direktiva koja je trebala biti primjereno transponirana u naše zakonodavstvo navodi mogućnost djelomičnog financiranja od koncesionara, ali putem posebno uspostavljenih mehanizama koji bi trebali isključiti njihov ikakav utjecaj na nadležne institucije. Naš Zakon te mehanizme uopće ne spominje.... 
 
Nadalje, OMV je primijetio da prijedlog Zakona ne spominje dobru naftašku praksu („best practice“) i svjetski prihvaćene standarde, ni kao mogućnost primjene niti kao obavezu. "To je inače formulacija koja se uobičajeno primjenjuje u sličnim dokumentima koji u nedostatku relevantnih provedbenih propisa, pruža podršku u vođenju cjelokupnog projekta vezanog na odobalne aktivnosti. Stoga, predlažemo navesti mogućnost korištenja uobičajene naftaške prakse dokazane u svijetu", pišu OMV-ovci u javnoj raspravi. Kao odgovor na taj komentar (koji je, usput rečeno - odbijen) navodi se nekakvo trabunjanje o zajedničkom obrascu kojim vlasnici off-shore platformi razmjenjuju informacije o pokazateljima velikih opasnosti. Eto, tako se rađao Zakon koji se bavi milijunom detalja o sprječavanju velikih opasnosti, što će znatno opteretiti naftaše, a svima nama njihov angažman treba jamčiti da se doista čini sve da se zaštiti naše plavo more. Može li se nakon tako krupnih propusta (koje sam navela kao laik, a ne kao stručnjak za sigurnost off-shore aktivnosti!) biti uvjeren u besprijekornu kvalitetu Zakona koji treba čuvati Jadran ovakav kakav sada jest? Zadržat ću svoj zaključak za sebe, vi donesite svoj.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Buduća Hrvatska vlada bit će najljevija od 1945. godine. Slažete li se?

Ponedjeljak, 13/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1829 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević