Get Adobe Flash player
Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Pupovčev SDSS osnovali su ratni zločinci i rušitelji hrvatske...

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

U Srbu se slavi pokolj nad hrvatskim...

Zagreb – posvojeni grad

Zagreb – posvojeni grad

I bez potresa sa starih zgrada padala je žbuka, kamenje, dijelovi...

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Miroslav Škoro špekulira prema Jasenovcu i prema...

Prvi politički program Velike Srbije

Prvi politički program Velike Srbije

Namjere Srbije bile su jasne, dominirati u zajedničkoj...

  • Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:48
  • Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:53
  • Zagreb – posvojeni grad

    Zagreb – posvojeni grad

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:31
  • Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:26
  • Prvi politički program Velike Srbije

    Prvi politički program Velike Srbije

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 16:42

Nužna koordinirana dodjela prekograničnih prijenosnih kapaciteta na regionalnoj razini

 
 
Sudjelovanje u međunarodnim projektima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava, rezultat je usklađivanja hrvatskoga energetskog zakonodavstva i energetskog sektora s Trećim paketom energetskih propisa Europske unije, obveze preuzete još u procesu pristupnih pregovora s EU-om. Treći paket određuje kod vertikalno organiziranih energetskih tvrtki mnogo jače odvajanje mrežnih djelatnosti kao prirodnog monopola od proizvodnje i opskrbe kao tržišnih djelatnosti, kako bi se svima omogućilo korištenje mreže pod jednakim uvjetima i potaknuo razvoj tržišta.
http://images.energetika-net.com/media/articles/izdvojeno/hops_iskustva-2.jpg
Funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije uređeno je Direktivom 2009/72/EZ,  pripadajućom Uredbom (EZ) br. 714/2009 za električnu energiju  i Uredbom (EZ) br. 713/2009 kojom je osnovana Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER, eng. Agency for the Cooperation of Energy Regulators) kao središnje tijelo Europske unije za regulaciju energetskog sektora. Tim se dokumentima prethodnim direktivama priznaje znatan doprinos stvaranju unutarnjeg tržišta električnom energijom, ali se i prepoznaju zapreke u prodaji električne energije pod jednakim uvjetima bez diskriminacije ili nepovoljnog položaja. Koordinirana dodjela prekograničnih prijenosnih kapaciteta na regionalnoj razini također je obveza Uredbe (EZ) br. 714/2009, a početak rada SEE CAO omogućio je usklađivanje s ostalim regijama u Europi (za što su ključni HOPS i ADMIE, grčki operator prijenosnog sustava koji sudjeluju u takvim aktivnostima i u drugim regijama) i time se optimirala prekogranična dodjela kapaciteta za dobrobit korisnika mreže u Jugoistočnoj Europi.
 
Također, novim propisima, Pravilima za mreže (eng. Network Codes), koji se nalaze u proceduri usvajanja u EU-u, predviđa se uspostava jedinstvenog Ureda za provođenje koordiniranih dražbi na razini EU-a, koji bi trebao dodatno doprinijeti integriranom europskom dugoročnom tržištu i u smislu jedinstvenih Pravila za dražbe. Takvo spajanje doprinijelo bi postizanju najveće ekonomske učinkovitosti, podizanju razine pouzdanosti u smislu dodjele i ispunjenju zahtjeva EU-a vezanih za upravljanje zagušenjima, pomažući unutarnjem tržištu električne energije s jedinstvenom platformom za dražbe u Europi. Na osnovi suvlasništva u SEE CAO-u HOPS je ušao i u projekt pripreme uspostava takvog zajedničkog Ureda na razini EU-a.
 
Ured za koordinirane dražbe u Jugoistočnoj Europi,  SEE CAO (eng. Coordinated Auction Office in South East Europe), osnovalo je sedam operatora prijenosnih sustava iz Jugoistočne Europe, među kojima je HOPS. Tvrtka SEE CAO trebala bi optimirati najam prijenosnih kapaciteta i sniziti dosadašnje troškove za prekogranični prijenos električne energije. Osim Hrvatske, suvlasnici su operatori u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Turskoj, Kosovu i Albaniji. Od granica koje su obuhvaćene prekograničnim kapacitetima, uključena je granica između Hrvatske i BiH-a, čime Hrvatska, odnosno HOPS povezuje dva regionalna dražbena ureda:- Ured za provođenje koordiniranih dražbi u Jugoistočnoj Europi (SEE CAO) i CAO GmbH (Ured za provođenje koordiniranih dražbi u Središnjoj i Istočnoj Europi) sa sjedištem u Freisingu u Njemačkoj. 
 

B. L., www.hops.hr

Smanjene investicije, povećani tekući rashodi

 
 
Hrvatski političari, izgleda, nemaju rješenje za gorući problem javnog duga koji se tek usputno spominje. U prvi plan se uoči skorih parlamentarnih izbora guraju ideološka pitanja. „Ova je vlada zadužila zemlju više no ijedna prethodna, čak 90 milijardi kuna, a do kraja mandata taj će se dug popeti na 100 milijardi“, optužbe su koje stižu iz oporbenog HDZ-a. Vladajući SDP-ovci odgovaraju da se dobar dio tog duga odnosi na refinanciranje skupih kredita koje su podignule upravo HDZ-ove vlade. Ekonomisti upozoravaju da je alarm upaljen i da zemlji treba vodstvo koje će se ozbiljno i odlučno obračunati s javnim dugom koji se približava udjelu od 88% BDP-a uz 260 tisuća nezaposlenih, no političari ih, čini se, ne čuju.
http://www.jebu.me/wp-content/uploads/2014/12/vedrana-pribicevic-600x600.jpg
Vedrana Pribičević
 
Vedrana Pribičević, znanstvenica iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, objašnjava da ipak postoji razlika između zaduženja prijašnjih i aktualne vlade. „Treba pogledati zadnjih 20 godina. Djelomično je to bilo za kapitalne projekte poput autocesta i to je puno bolje od zaduživanja zbog financiranja plaća u javnom sektoru, jer autoceste mogu generirati rast“, objašnjava za DW te dodaje da optužbe iz HDZ-a donekle imaju smisla. „Prijašnje vlade su se zaduživale da bi stvorile kapitalna dobra. Nije savršeno, ali je puno bolje od ovoga što radi aktualna vlada. Iako mislim da baš HDZ ne bi trebao nikoga prozivati. Treba znati i da su krediti koji su uzimani za autoceste bili dosta skupi i dio ih je morao biti refinanciran, bez obzira na to tko je na vlasti. Istina je negdje na pola puta.“
 
Da visina i dinamika rasta javnog duga ne bi trebala biti predmetom stranačkih razmirica, kaže nam glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Umjesto toga, dodaje, nužan je konsenzus kako bi se riješio ovaj gorući problem koji je počeo godinama prije krize, ali nije bio vidljiv zbog dinamičnog gospodarskog rasta potaknutog povoljnim međunarodnim okruženjem. „Bio je to rast na državnim investicijama, potrošnji kućanstava financiranoj jeftinim kreditima iz inozemstva i kao takav nije bio dugoročno izdržljiv“, misli Šantić. „Umjesto temeljitih zaokreta, događala su se samo polovična rješenja s kratkotrajnim efektom. Takva su rješenja za političare bila jednostavnija. Javni dug raste brzo. Raste najbrže kada promatramo usporediva gospodarstva EU-a u regiji. Proračunski manjak je i dalje velik, a dogodilo se i pogoršanje strukture javne potrošnje; smanjivale su se kapitalne investicije i subvencije privatnom sektoru, dok su se tekući rashodi povećavali.“
 
Šantić tako vladama zamjera to što su, pokušavajući održavati razinu javne potrošnje, mijenjale porezni sustav pri čemu su zapravo pogodovale recesiji; u nesigurnom okruženju poduzetnici su manje ulagali, a kućanstva su manje trošila. „Prisjetite se kriznog poreza, smanjivanja pa odmah i povećavanja doprinosa za zdravstvo, povećanja snižene stope PDV-a... Politika odbijanja pravih konsolidacijskih mjera i reformi imala je više prorecesijski efekt no što je suzdržavanje od mjera štednje pozitivno djelovalo na gospodarstvo. Danas se Republika Hrvatska zadužuje povoljnije nego 2009. godine, no to nije rezultat percepcije za Hrvatsku, već se radi o ukupnim globalnim kretanjima.“
 
Početkom srpnja objavljeno je da se Hrvatska zadužila dodatnih šest milijardi kuna, a ministar financija Boris Lalovac poručuje da je dobro što je riječ o domaćem tržištu. No, prije svega, kaže Vedrana Pribičević, treba vidjeti da te obveznice kupuju mahom mirovinski fondovi i banke. „Drugačije je ako imate problem unutarnjeg duga, ako je vlada dužna vlastitim građanima, domaćim fondovima i bankama. Kada ste dužni vanjskim kreditorima, postoji puno veća mogućnost defaulta (status neispunjavanja obaveza, op. a.). Vlada se zadužila nešto skuplje s 4,5% kamata, nego što bi to bio slučaj na vanjskom tržištu, ali iz perspektive ministra financija to izgleda kao bolja opcija. Usudila bih se reći, lakše je ako ne platite domaćim kreditorima nego stranim, u slučajevima da ne platite.“
Milanovićeva garnitura, objašnjava Pribičević, nije iskoristila povjerenje koje je dobila da se obračuna sa svim vidovima korupcije i da Hrvatsku postavi na solidne institucionalne noge. Umjesto toga, nastavljeno je s HDZ-ovom praksom održavanja pretjerano glomazne javne administracije. „I njihova izborna baza dolazi iz istog mjesta kao i HDZ-ova, a to je javna uprava na svim mogućim razinama. Skoro su izbori. Zbog toga se ni ne priča o proceduri prekomjernog deficita u kojoj se Hrvatska nalazi. Reformske mjere nisu nešto što je vlada ocijenila kao nešto što bi im moglo pomoći u izbornoj trci. Ali varaju se. Istraživanja pokazuju da su Hrvati protržišno orijentirani i spremni za reforme. Vide da nema drugog izlaza. Kada bi se to dobro upakiralo, kao što je upakirao Cameron u Velikoj Britaniji, birači bi birali reforme.“
 
Zaustaviti politička kadroviranja i nepotizam
 
Iako se o javnom dugu najčešće govori u kontekstu izgradnje autocesta, Pribičević napominje da ne treba zaboraviti ni javna poduzeća koja su se zaduživala, a njihovi su radnici imali veće plaće od ostatka državnog aparata i od radnika u privatnom sektoru. „Ta poduzeća su rak-rana hrvatske ekonomije, prvenstveno jer se tamo kadrovira politički, glomazna su i nisu se spremna prilagoditi. U idućih pet godina dio tih poduzeća trebalo bi privatizirati tako da se ide u liberalizaciju usluge, a ne da se proda infrastruktura kao što je to bilo u slučaju HT-a. Kada je riječ o autocestama moramo odlučiti hoćemo li promijeniti uvjete natječaja i dovesti stručan menadžment iz privatnog sektora ili će se dati u koncesiju; ovako više jednostavno ne ide.“
 
Čini se da je Hrvatska po tome nalik na Grčku koja također ima ogroman javni sektor s privilegiranim radnicima, a koji je kočnica efikasnim reformama. Pribičević tako ističe i najnoviju nepotističku epizodu iz Zagrebačkog električnog tramvaja u kojem je jedan od sindikata s Upravom dogovorio prednost prilikom zapošljavanja za supružnike i djecu njihovih radnika. „To govori koja je jačina tih lobija. To je nešto što je u Grčkoj bilo normalno, tamo takve vijesti nisu završavale u vijestima. I pri tome je Grčka ipak, ne biste vjerovali, još manje institucionalno razvijena u Hrvatskoj, ona čak nema ni katastar i jedinstveni registar fizičke imovine.“
 
Znači li to da je zemlja sve bliže grčkom scenariju? „Hrvatske fiskalne neravnoteže, unatoč nepovoljnim trendovima u javnim financijama, manje su izražene nego u Grčkoj. Kao mala zemlja Hrvatska treba biti prilagodljivija reformama, a nakon izbora, uz primjenu adekvatnih mjera, strukturnim reformama možemo povećati potencijalni rast BDP-a, a kroz fiskalnu konsolidaciju možemo smanjiti javnu potrošnju s naglaskom na njezinu strukturu. Ona mora biti usmjerena na stavke koje će povlačiti veće perspektive za gospodarski rast. Treba smanjivati troškove javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava. Ušteđena sredstva treba usmjeriti u reformu sustava obrazovanja, jer za malu zemlju s nepovoljnom demografijom i migracijama, razvoj ljudskog potencijala ključan je čimbenik dugoročnog rasta“, kaže ekonomist Šantić. Dodaje da su odgađanja stvarnih reformi dovela do toga da će Hrvatska biti u nezavidnoj situaciji ako dođe do poremećaja na međunarodnom tržištu kapitala. „Sadašnja razina kamatnih stopa nije pravilo, već izuzetak, koji je posljedica relativno sporog oporavka eurozone, ali i rizika od deflacije. Hrvatska će se suočiti i s rastom referentnih kamatnih stopa, ali i s rastom premija rizika. Budimo svjesni da smo percipirani kao izrazito rizično gospodarstvo.“
 
Ekonomistica Pribičević pak predviđa da će doba jeftinog zaduživanja završiti najkasnije početkom 2017. godine i zaključuje da s ovakvim tempom rasta javnog duga, u uvjetima u kojima ne raste BDP, Hrvatska nema velikih izgleda. „U tom slučaju prognoziram grčki scenarij u idućih pet do šest godina. S tim da je Hrvatska za EU puno manje bitna, jer nije u eurozoni i još je manja svojim udjelom u ukupnom BDP-u. Bit ćemo potpuno nebitni u toj priči i moći ćemo u tišini defaultirati, ako se nešto ne poduzme“, kaže Vedrana Pribičević.
 

Siniša Bogdanić, Deutsche Welle

Države BRICS-a službeno predstavile alternativu globalnom financijskom poretku  

 
 
U Šangaju je otvoreno Nova razvojna banka koja teži reformi globalnog sustava razvojne pomoći kojim su do sada dominirale bogate zemlje. Nova razvojna banka, multilateralna kreditna ustanova koju su osnovale zemlje u usponu danas je službeno počela s radom u Šangaju. Nova banka osnovana je kao alternativa Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, koje predvode Sjedinjene Američke Države, nakon višegodišnjeg bezuspješnog pokušaja zemalja BRICS-a da dobiju veću ulogu u multilateralnim organizacijama osnovanim nakon Drugog svjetskog rata. S početnim kapitalom od 50 milijardi dolara koji će se povećati do 100 milijardi eura, ta banka planira djelomično pokriti potrebe za financiranjem svojih članica i drugih zemalja, poglavito u pogledu infrastrukture i drugih razvojnih projekata. Odluka o osnivanju Nove razvojne banke i zajedničkog fonda za devizne rezerve usvojena je u srpnju prošle godine na samitu zemalja BRICS-a u Fortalezi, ali posljednji zastoji u pregovorima riješeni su tek prije dva tjedna na samitu zemalja članica u ruskom gradu Ufi.
http://media.themalaysianinsider.com/assets/uploads/articles/6TH_BRICS_SUMMIT_CHINA_REUTERS_170714.jpg
„Naš cilj nije izazvati aktualni sustav, nego ga poboljšati i nadopuniti na naš način“, izjavio je predsjednik banke, Indijac Kundapur Vaman Kamath. Međutim, zemlje BRICS-a u više su se navrata požalile zbog snažnog američkog utjecaja na postojeće institucije, koji po njihovom mišljenju, ne održava novi svjetski ekonomski poredak. Također su se požalile na nedovoljnu vjerodostojnost i uvjete koje te institucije postavljaju za odobravanje pozajmica. Kineski ministar financija Lou Jiwei, ipak je snizio je tonove i izjavio da je „Nova razvojna banka novi član i partner globalnog razvojnog sustava“.
 
Nova razvojna banka počet će davati kredite krajem tekuće ili početkom iduće godine. Iako se ništa ne zna o detaljima njenog načina rada, zemlje u razvoju smatraju da će ta banka biti dodatni instrument za osiguravanje financiranja: „Vidjet ćemo, ali prvi je dojam pozitivan. Međunarodni monetarni fond ne samo da traži jamstva kada posuđuje novac, već također određuje gospodarsku politiku koja se mora provoditi. To su vrlo teški uvjeti i u mnogim slučajevima neprihvatljivi“, izjavio je jedan afrički diplomat u Kini koji je želio ostati anoniman. U svibnju, zamjenik ruskog ministra financija, Sergej Storhak, izjavio je da bi šestom članicom banke mogla postati Grčka, iako se grčki zahtjev nije formalizirao zbog sumnji ostalih članica.
 
Iako Kina izdvaja najviše sredstava za banku, pet novih članica imat će isto pravo veta tako da nijedna od njih neće moći staviti veto na važne odluke. Učinkovitost banke kao kreditora ovisit će također o sposobnosti njenih članica utemeljiteljica za rješavanje prijepora. Na ekonomskom planu, Brazil i Rusija su u recesiji, Južnoafrička Republika bilježi neznatan rast, dok Kina proživljava korjenite promjene svog ekonomskog modela. Samo indijsko gospodarstvo, kojem se u ovoj godini predviđa rast od 7,8 %, nije pod sjenom koja je nadvijena nad ostalim zemljama u usponu. Na političkom planu, Brazil, Indija i Južnoafrička Republika su demokracije, dok su u Kina i Rusija pod autoritarnim režimom. Ta okolnost, ipak, tijekom posljednjeg desetljeća nije bila prepreka za povećanje trgovinske razmjene i ulaganja među tim zemljama.
 
Za Kinu osnivanje Nove razvojne banke predstavlja trijumf u utrci za jačanjem vlastitog globalnog utjecaja. Ova nova institucija zemalja BRICS-a pridružuje se nedavno osnovanoj Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (BAII), još jednoj multilateralnoj kreditnoj ustanovi koja je osnovana s istim ciljem i u čijem su članstvu brojne zemlje u razvoju, izuzev Sjedinjenih Američkih Država i Japana, ali u kojoj azijski div ipak trenutno ima pravo veta.
 

Xavier Fontdegloria, El País, Madrid

Anketa

Što je po Vama odluka Stožera civilne zaštite da svi moramo nositi maske na ustima i nosu?

Utorak, 04/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1375 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević