Get Adobe Flash player
Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Erdoğan zaprijetio Europi vojskom migranata, Izetbegović ih prosljeđuje...

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Stjepan Lozo: »U NDH su Srbi provodili genocid nad...

Veliki političari nisu veliki za života

Veliki političari nisu veliki za života

Kissinger: Ali vjerujte, Vi ćete biti veliki čovjek...

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Mlada "lavica" sa selektivnim...

Svi krivi za loše, a

Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

Još ćemo svi biti krivi za nenormalnu PUKY-PLENKY...

  • Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    četvrtak, 17. listopada 2019. 14:24
  • Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:25
  • Veliki političari nisu veliki za života

    Veliki političari nisu veliki za života

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:17
  • Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:11
  • Svi krivi za loše, a

    Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:02

Sprema li se nova propast Ruskoga Carstva?

 
 
Cijena nafte poznata je po nepredvidljivosti. Jedan od najboljih definicija dao je 1999. predsjednik Lukoila Vagit Alekperov: "Cijena [nafte] je od Boga". Niti jedan od ozbiljnih igrača nije zainteresiran za cijenu ispod 80 dolara za barel, izjavio je u listopadu predsjednik Vladimir Putin. U isto vrijeme, glavni tajnik OPEC-a Abdullah al-Badri izjavio je da će polovica proizvodnje nafte iz škriljca u SAD-u umrijeti pri cijeni od 90 dolara. Sada cijena Brenta i WTI iznosi oko 45 dolara, ali proizvodnja u SAD-u i dalje raste.
http://www.pecat.co.rs/wp-content/uploads/2011/01/rusija.jpg
No, zamisliti što će se dogoditi na tržištu nafte i kako će to utjecati na gospodarstvo Rusije koje je ovisno o njemu, moguće je ako razmotrimo dugoročne cikluse. A tu sve zastrašujuće podsjeća na ono što se dogodilo sa Sovjetskim Savezom. Godine 1970, godine stagnacije (ispričavam se, stabilnosti), - to je razdoblje dugoročnog rasta cijena nafte. Kolaps monetarnog sustava Bretton Woods; rat Yom Kippur u Izraelu 1973. godine i uvođenje poslije njega od strane arapskih zemalja embarga na isporuku nafte Zapadu; Islamska revolucija u Iranu 1978-1979. i kao posljedica rat između Irana i Iraka. Cijena po barelu porasla je s 1,8 dolara u 1970. do 36,83 dolara u 1980-im. (podatci BP-a).
 
U tom desetljeću, mir i relativno blagostanje, kao i ekskluzivni utjecaj SSSR-a na svjetskoj sceni kupljeni su petrodolarima. Pomoću njih se uvozila hrana (degradirano selo nije moglo osigurati hranu gradovima, kuda su bježali seljaci); roba široke potrošnje, koju, za razliku od tenkova i raketa, baš i nije umjela proizvoditi sovjetska industrija; oprema za tvornice. Naftno izobilje lišilo je Moskvu marljivosti, a 1980. godine Sovjetski Savez je napao Afganistan.
 
U isto vrijeme cijena nafte dostigla je vrhunac i počela je padati, ali 1982.-1985. ona je oscilirala oko 30 dolara. A 1986. Saudijska Arabija odlučila je kazniti druge zemlje OPEC-a za prekoračenje kvota, znatno je povećala proizvodnju (SAD je prije toga također povećao), a do sredine godine cijena je pala na 12 dolara za barel. Gospodarstvo Sovjetskog Saveza počelo se raspadati, a ni određeni rast cijene nafte (15-23 dolara između 1987.-1991.) nije ga mogao spasiti.
 
Stabilnost i rast blagostanja u Rusiji s početka 2000-ih također su kupljeni za petrodolare. Cijena nafte porasla je s 12,72 dolara u kriznoj 1998. do 108,66 dolara u 2013. U posljednjih nekoliko godina, ruska vanjska politika, preplavljena gotovinom, bila je posebno agresivna. Vrhunac je bilo pripajanje Krima uz pomoć "uglađenih ljudi" i podrška separatista u istočnoj Ukrajini što je izazvalo rat. Aktivira se borba protiv unutarnjih neprijatelja, a koriste se kako suvremene, tako i (sve češće) metode karakteristične za prvu polovicu 1980-ih godina.
 
Cijena nafte vrhunac je dostigla 2008. godine, a onda se smanjila te je, kao 1982.-1985., oscilirala na visokoj razini. A u 2014., šeste godine nakon vrhunca (kao i 1980-ih godina) ona se urušila. Prste u tome opet ima Saudijska Arabija, ali iz drugih razloga: kako bi potisnula s tržišta američke proizvođače nafte iz škriljca koji su napali njenu proizvodnju nafte i doveli proizvodnju – da, da! - na razinu iz 1986. godine. Čak i ako se cijena neznatno poveća nakon zatvaranja niza neprofitabilnih projekata, činjenica da se pet godina nakon početka smanjenja cijena nafte srušio Sovjetski Savez trebala bi poslužiti kao upozorenje.
 

Vedomosti, Rusija

Porezni sustav postavljen 2011., koji je, uz ostale mjere, pokazivao znakove gospodarskog oporavka, srušen je 2012. godine

 
 
Mini porezna reforma – 2012. godine ravnomjerno raspoređivanje poreznog tereta a od  2015. povećanje raspoloživog dohotka srednjem sloju građana
Nova tzv. mini porezna reforma, povratak je na početak kada je sadašnja vlast 2012. godine  preuzela upravljanje državom. U tri godine gospodarski rast je u minusu. Nakon minusa od 2,2% u idućim godinama padovi su manji (-0,9 minus 0,7%), a novom poreznom reformom od 1. 1. 2015. godine potiče se povećanje potrošnje stanovništva, posredno povećanje BDP-a, što je u stvari vraćanje na početne pozicije prije porezne reforme iz 2012. godine.
http://danas.net.hr/2011/12/28/0594007.48.jpg
Od Linića do Lalovca u propast!
 
O čemu se radi? Poreznom reformom 2012. godine zadržavaju se tri stope oporezivanja dohotka, 12, 25 i 40%, kako je to bilo i do tada, ali se smanjuje osnovice za oporezivanje - 12% do 2.200,00 25% od 2.200,00 do 8.800,00 i 40% na svotu iznad 8.800,00. Povećava se osobni odbitak sa 1.800,00 na 2.200,00. Do tada se po stopi od 12% plaćao porez na svotu dvostrukog osobnog odbitka, dakle 3.600,00 kuna, po stopi od 25% na svotu od 3.600,00 do 10.800,00 a po stopi od 40% na razliku iznad 10.800,00.
 
Tada se (2012. godine) u obrazloženju ovih izmjena poreznih osnovica  i povećanja osobnog odbitka navodi:
„Ovim Zakonom povećat će se osnovni mjesečni osobni odbitak na 2.200,00 kuna, a osobni odbitak umirovljenika sa 3.200,00 kuna na 3.400,00 kuna, te će se izmijeniti i porezni razredi na način da će se porezna stopa od 12% primijeniti na poreznu osnovicu do 2.200,00 kuna mjesečno, porezna stopa od 25% na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 do 8.800,00 kuna mjesečno, a porezna stopa od 40% na razliku porezne osnovice iznad 8.800,00 kuna mjesečno, te bi se u konačnici za porezne obveznike koji ostvaruju bruto plaću u rasponu od 4.000,00 - 8.000,00 kuna, odnosno mirovinu između 5.000,00-7.000,00 kuna, sa jednim uzdržavanim članom, neto plaća/mirovina povećala (a takvih je oko 800.000,00 radnika i obrtnika te oko 200.000 umirovljenika), dok bi se poreznim obveznicima s plaćom/mirovinom iznad tog iznosa plaća/mirovina smanjila, a sve kako bi se porezni teret ravnomjerno rasporedio na porezne obveznike prema njihovoj gospodarskoj snazi, što znači da će veći teret snositi oni porezni obveznici koji imaju veću gospodarsku snagu, a zaštitit će se porezni obveznici sa najnižim primicima. U prilog tome uvodi se i nova kategorija oporezivog dohotka, a to su dividende i udjeli u dobiti iznad 12.000,00 kuna godišnje, kao izvor dohotka od kapitala čiji bi se predujam oporezivao po stopi od 12%. Također, Zakonom se usklađuju odredbe o dodatku na mirovinu koji je prema posebnim propisima postao sastavni dio mirovine od 1. siječnja 2012. Te nastavno tome isti više nije oslobođen oporezivanja.“
http://accel.bz/wp-content/uploads/2014/06/dengi-chernaya-dyra.jpg
Rezultat primjene toga, tada novoga poreznog sustava, kao i drugih zakona donesenih u okviru toga programa (povećanje PDV-a s 23 na 25%, što u tom razdoblju izaziva porast cijena na malo za oko 5% energije do 15% itd.) je da potrošnja pada za oko 5% a BDP za -2,2%. U idućim godinama minusni trendovi se nastavljaju s time da su padovi manji (-0,9, -0,7%). U 2014. godini nema naznaka znatnijeg povećanja potrošnje stanovništva, a investicije ostaju na razinama iz prethodnih godina ili padaju.
 
Novom poreznom reformom (2015.) stope oporezivanja dohotka su i dalje, 12, 25 i 40% ali se porezne osnovice ne formiraju u visini osobnog odbitka (2.600,00) nego u visini osobnog odbitka iz 2012. godine (2.200,00 kn). Dakle, 12% na 2.200,00, 25% na 11.000,00 i 40% na razliku preko 13.200,00. U obrazloženju prijedloga za donošenje ovih izmjena navodi se slijedeće:
 
„...promjenom poreznih razreda i povećanjem osobnog odbitka, povećao bi se raspoloživi dohodak tzv. „srednjem sloju građana“ što bi posljedično utjecalo na povećanje potrošnje te se mogu očekivati pozitivna kretanja u gospodarstvu“. Dalje se u obrazloženju za donošenja zakona navodi da se „očekuje... da će uslijed navedenih izmjena doći do smanjenja prihoda od poreza na dohodak za 2 milijardi kuna na godišnjoj razini“.
 
Usporedbom ova tri porezna sustava, onoga iz 2011. godine, zatim iz 2012. godine, i ovoga novoga iz 2015. godine, na primjeru bruto plaće od 5,000,00 kuna i bruto plaće od 10.000, 00 kuna (tzv. prvi bruto) dolazimo do sljedećih rezultata (pretpostavljamo da je porezni obveznik iz Zagreba i da je samac):

 

Struktura plaće
2011.
2012.
2015
5.000,00
10.000,00
5.000.00
10.000,00
5.000,00
10.000,00
Bruto
5.000,00
10.000,00
5.000,00
 10.000,00
5.000.00
10.000,00
Doprinos
1.000,00
  2.000,00
1.000,00
    2.000,00
1.000,00
  2.000,00
Porez i
prirez
   311,52
1.276,76
     254,88
    1.373,52
  198,24
   1.255,52
Neto 
3.688,48
6.723,24
3.745,12
   6.626,48
3.801,76
6.744,48
 
Uspoređujući neto plaće 2012. prema 2011. u ovom  primjeru, za bruto plaću od 5.000,00 kuna, neto je porastao za 1,53% (3.745,12/3.688,48) a pri bruto plaći od 10.000,00 kuna neto je  smanjen za 1,45% (6.626,48/6.723,24). Usporedba plaće 2015. prema plaći iz 2012. godine pokazuje da su neto plaće porasle za 1,51% (plaća od 5.000,00 kuna) odnosno 1,78% (plaća od 10.000,00 kuna). Više je porasla neto plaća zaposlenika s brutom od 10.000,00 kuna.
 
Obzirom da do 10% zaposlenih prima plaću preko hrvatskog prosjeka a 4,8% preko 10.000,00 kuna, od tih kategorija se očekuje da će povećati potrošnju koja bi mogla utjecati na povećanje BDP. Treba uzeti u obzir i da jedinice lokalne samouprave uvode ili povećavaju svoje prireze i da  im također prestaje kao mogućnost povećati komunalnu naknadu, da bi  sanirali ovaj gubitak prihoda od poreza na dohodak. Računica od 2 milijardi kuna godišnje koju će izgubiti državni proračun zbog ovakvog načina oporezivanja, kako stoji u obrazloženju prijedloga zakona, sigurno da će se tijekom godine mijenjati. Procjena je da se ova povećanja neto plaća ne će znatnije odraziti na povećanje potrošnje, a posredno i na povećanje BDP-a. Treba uzeti u obzir da će mnogi poduzetnici preliti ova povećanja neto plaća u povećanje svoje novčane imovine.
 
Vlada se opredijelila za povećanje neto plaća tzv. srednjem sloju građana bez uporišta u pozitivnim gospodarskim pokazateljima, uz neka pozitivne pomake rasta industrijske proizvodnje i izvoza. Ovaj obrat u sustavu oporezivanja dohotka, od koncepta ravnomjernog raspoređivanja poreznog tereta a to znači smanjena plaće srednjem sloju građana, pa do pogodovanja tzv. višega srednjeg sloja poreznih obveznika, upućuje na zaključak, da je motiviran vraćanjem izgubljenog  povjerenja birača. Porezni sustav postavljen 2011. godine, koji je, uz ostale mjere, pokazivao znakove gospodarskog oporavka, srušen je 2012. godine i tada je ponovno počeo znatniji pad, a sadašnji porezni sustav zapravo je kao novi početak sa zakašnjenjem od tri godine.
 

Zvonko Koprivčić

Hrvatsko gospodarstvo zaostaje gotovo na svim poljima

 
 
U novim podatcima Eurostata nema dobrih vijesti za Hrvatsku, čije gospodarstvo zaostaje za drugima u EU-u na gotovo svim poljima. Svježi podaci statističke agencije EU-a Eurostat pokazuju da Hrvatska zaostaje za ostatkom Unije po gotovo svim gospodarskim pokazateljima, a ni izgledi u 2015. nisu joj mnogo bolji. Primjerice, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj od 16,6 posto u listopadu znatno premašuje prosjek od 10 posto.
http://www.economywatch.com/files/u15/Croatia_Economic_Structure2.jpg
Zemljama u istočnome susjedstvu ide mnogo bolje. Stopa nezaposlenosti u Bugarskoj iznosi 11,1 posto, a u Rumunjskoj 6,5 posto. Slovenija ima stopu nezaposlenosti od 9,6 posto, a Mađarska 7,4 posto, što znači da su obje u boljem položaju na tome području. Kada je riječ o nezaposlenosti mlađih od 25 godina, Hrvatska se nalazi među tri najgore članice EU-a, na trećemu mjestu iza Grčke i Španjolske. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi 45,5 posto, što je mnogo više od prosjeka EU-a, koji je trenutačno 21,8 posto. U Bugarskoj je 21,4 posto mlađih od 25 godina nezaposleno, a u Rumunjskoj taj broj iznosi 23,3 posto. U Sloveniji je nezaposleno 20,4 posto mladih, a u Mađarskoj 19,8 posto.
 
BDP u Hrvatskoj nalazi se u padu više od tri godine zaredom, a prošle se godine smanjio za 0,9 posto u odnosu na 2013. No pokazatelji na tome području još su gori u susjednoj Sloveniji, gdje je tijekom prošle godine došlo do smanjenja od 1 posto. Mađarska je zabilježila rast BDP-a u iznosu od 1,5 posto, Bugarska ima malen rast od 1,1 posto u istome razdoblju, a Rumunjska bilježi impresivniji rast od 3,4 posto, što je druga najveća stopa rasta u EU-u iza Letonije. Prema predviđanjima za 2015. Hrvatska ove godine neće zabilježiti pozitivan rast BDP-a. Eurostat Bugarskoj prognozira pozitivan rast do 0,9 posto. Očekuje se da će rast u Sloveniji 2015. biti između 1 i 1,9 posto, a Mađarska i Rumunjska trebale bi krenuti naprijed krupnijim koracima rastom od 2 do 2,9 posto.
 

Darko Kovačić

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Nedjelja, 20/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1535 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević