Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Nakon Ljubljanske banke i Nuklearna elektrana Krško

 
 
Presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (International Centre for Settlement of Investment Disputes - ICSID), sa sjedištem u Washingtonu od prošlog tjedna prema kojoj Republika Slovenija mora isplatiti HEP-u više od 40 milijuna eura za neisporučenu električnu energiju iz Nuklearne elektrane Krško u razdoblju od 1. srpnja 2002. do 19. travnja 2003. godine, Hrvatska je u sporovima s Deželom, športskim rječnikom rečeno, povela dva prema nula.
http://www.petroleumworld.com/imagesjul2004/icsid_175.jpghttp://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/03/nuklearka_krsko.jpg
Hrvati su prvu pobjedu u hrvatsko-slovenskim sporovima odnijeli prošle godine kada je Europski sud za ljudska prava napokon okončao 20-godišnju bitku hrvatskih, ali i bosanskohercegovačkih štediša nekadašnje Ljubljanske banke za isplatu njihovih deviznih ušteđevina koje im nisu bile dostupne od raspada bivše Jugoslavije. Slovenci su odbijali isplatiti tu štednju tvrdeći da ona potpada pod sukcesiju bivših republika SFRJ, no Europski sud za ljudska prava nije tako mislio pa je naložio Slovencima da štedišama bivše Ljubljanske banke, kojih je oko 300.000, isplati njihov novac. Pri tome oko 130.000 štediša iz Hrvatske i oko 165.000 iz BiH. Njima će ukupno Slovenija morati isplatiti oko 385 milijuna eura.
 
I dok su arbitraža oko Krškog, koja je trajala 10 godina, i spor oko Ljubljanske banke okončani, najveći i najvažniji hrvatsko-slovenski spor, u kojem je u pitanju teritorij, još nije ni blizu razrješenja. Iako su se Hrvatska i Slovenija dogovorile za arbitražu o razgraničenju na kopnu i moru, i to pod ucjenom Slovenaca koji su blokirali pristup Hrvatske Europskoj uniji, Hrvati su od nje odustali nakon što je otkriveno da su Slovenci varali u tom postupku vođenom na Stalnom arbitražnom sudu u Haagu. Iako Slovenci ne priznaju taj hrvatski raskid arbitraže, sasvim je jasno da su u biti izgubili i u tom slučaju jer su uhvaćeni u varanju. Problem granica između dviju zemalja još će neko vrijeme biti neriješen.
 

Josip Bohutinski, Večernji list

Plaketa Zlatna kuna Komore Zagreb Mlinaru d.d.

 
 
Na svečanoj sjednici Gospodarskoga vijeća Komore Zagreb koja je održana 15 prosinca u formi tradicionalnoga godišnjeg skupa gospodarstvenika Grada Zagreba i Zagrebačke županije dodijeljene su Plakete Zlatna kuna najuspješnijim trgovačkim društvima s područja zagrebačke komore za ostvarene poslovne rezultate u prethodnoj godini, a prema kriterijalnom sustavu koji uključuje financijsku, tehnološku i inovativnu izvrsnost, mjerljivu ukupnim prihodom, ulaganjem u razvoj, izvozom, novim proizvodima, zapošljavanjem i društveno odgovornim poslovanjem. Uz gospodarstvenike, ovom svečanom skupu prisustvovali su i predstavnici gospodarskih, znanstvenih i institucija lokalne i regionalne samouprave, a između ostalih, župan Zagrebačke županije mr. Stjepan Kožić, predsjednik Partnerskog vijeća Grada Zagreba prof. dr. Mladen Vedriš, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj i predstojnik Ureda predsjednika Ivan Barbarić, u svojstvu izaslanika predsjednika te institucije.
Zlatan Frӧhlich
 
Uvod u cjelokupno događanje bio je kratki film „500 dana Hrvatske gospodarske komore“, tematski posvećen reformskom procesu kroz koji je prošla ta institucija od dolaska novog vodstva, s naglaskom na najznačajnijim aktivnostima i novim uslugama. Prigodno izlaganje održao je predsjednik Komore Zagreb dr. sc. Zlatan Frӧhlich, istaknuvši da je konkurencija za dodjeljivanje Plaketa Zlatna kuna i ove godine bila velika te da su se ovogodišnji gospodarski laureati pokazali odgovornim i uspješnim poduzetnicima, dodavši da njihova poslovna dostignuća unose optimizam u brži oporavak hrvatskoga gospodarstva.
Osvrnuo se i na aktivnosti Komore Zagreb u 2015. godini, stavljajući naglasak na jačanje suradnje s poslovnom zajednicom kroz novopokrenute potporne usluge i projekte Hrvatske gospodarske komore namijenjene poduzetnicima, pozvavši ih da koriste usluge ove institucije i da aktivno predlažu akcije za koje ocjene da im mogu pomoći u njihovom poslovanju.
 
Mlinar d.d. i Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. najuspješnije velike tvrtke
 
U kategoriji velikih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba dobitnik Plakete Zlatna kuna Komore Zagreb je Mlinar d.d., koji je s nešto više od tisuću zaposlenih lani ostvario ukupan prihod od 381 milijun kuna, od čega je 14 milijuna kuna prihodovano kroz izvoz na slovensko, njemačko i mađarsko tržište, uz istodobno ostvarenu dobit razdoblja od 45 milijuna kuna. Rezultati su to kontinuiranog ulaganja u razvoj, okrunjenog prije tri godine izgradnjom suvremene tvornice kruha u Zagrebu, čime se unatrag trogodišnjeg razdoblja ukupna vrijednost investicija ove tvrtke u novu dugotrajnu imovinu popela na 184 milijuna kuna.
U istoj kategoriji s područja Zagrebačke županije drugu godinu zaredom Plaketom Zlatna kuna nagrađena je Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., tvrtka sa 704 zaposlenih koja je i poslovne 2014. ostvarila respektabilne rezultate, završivši je s ukupnim prihodom nešto većim od 705 milijuna kuna, pri čemu je 91 posto prihodovano kroz izvoz, dok je dobit godine iznosila 19,7 milijuna kuna. Istodobno, u razvoj su uložili 65,8 milijuna kuna, a promatra li se investicijski intenzivno trogodišnje razdoblje ove tvrtke, za razvoj je izdvojeno 337 milijuna kuna. U ime nagrađenih tvrtki, Zlatne plakete primili su potpredsjednik Uprave Mlinara Dominik Nikolić i direktor HKZP-a Dragan Bilač.
 
Emerson d.o.o. i Kvasac d.o.o. najuspješnije srednje velike tvrtke
 
U kategoriji srednje velikih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba Plaketu Zlatna kuna Komore Zagreb dobio je Emerson d.o.o. čijih se 170 zaposlenika bavi dizajnom i izgradnjom energetske infrastrukture u sektoru telekomunikacija i drugim područjima, razvivši na temelju vlastite ideje proizvodnju energetskog dijela podatkovnih centara ugrađenih u kontejnerske module, tzv. Modularni Data Centar. U poslovnoj 2014. ta je tvrtka ostvarila ukupan prihod od 267 milijuna kuna, pri čemu je 70 posto prihodovano na inozemnom tržištu, dok je dobit poslovne godine iznosila 4,6 milijuna kuna, uz investiranih 3,8 milijuna kuna u novu dugotrajnu imovinu. S područja Zagrebačke županije u kategoriji srednje velikih trgovačkih društava Plaketu Zlatna kuna dobio je Kvasac d.o.o. iz Prigorja Brdovečkog koji svoju djelatnost temelji na proizvodnji kvasca i pekarskih dodataka te stalnom razvoju novih proizvoda kroz svoj Poslovni centar.
Ova tvrtka sa 152 zaposlenih poslovne 2014. ostvarila jeukupan prihod od 190 milijuna kuna, a od tog iznosa 55 posto odnosi se na prihode od prodaje u inozemstvu, dok je dobit razdoblja iznosila 18 milijuna kuna, uz u razvoj uloženih pet milijuna kuna.  Zlatne plakete u ime nagrađenih primili su Luka Gašpar, direktor Emersona d.o.o. iNedjeljko Rogač, član Uprave Kvasca d.o.o.
 
Šafram d.o.o. i Bijuk HPC d.o.o. najuspješnije male tvrtke
 
U kategoriji malih trgovačkih društava s područja Grada Zagrebadobitnik Plakete Zlatna kuna Komore Zagreb je Šafram d.o.o. koji svoj tržišni imidž gradi kao pouzdana kuća začina. Sa 48 zaposlenih ova tvrtka je lani ostvarila ukupan prihod od 43 milijuna kuna, uz zabilježen ambiciozni izlazak i na inozemno tržište, gdje je prihodovano oko četiri milijuna kuna. Ostvarena dobit godine iznosila je 329 tisuća kuna, a zapaženi rezultati bili su u dijelu investicija u novu dugotrajnu imovinu koje su unatrag tri godine iznosile sedam milijuna kuna. U istoj kategoriji s područja Zagrebačke županije nagrađen je Bijuk HPC d.o.o. iz Samobora koji se bavi proizvodnjom precizne armature i hidrauličnih komponenti u okviru moderna tvornice, opremljene suvremenim CNC strojevima najnovije generacije. Poslovnu 2014. godinu ova tvrtka koja ima 67 zaposlenih završila je ostvarenim ukupnim prihodom od 62 milijuna kuna, od čega je 74 posto prihodovano kroz izvoz. Povećana je i dobit poslovne godine, uz dosegnutih 2,2 milijuna kuna, a u novu dugotrajnu imovinu uloženo je kroz tri godine ukupno 15,5 milijuna kuna. Zlatne plakete primili su Arijana Šafranko Salihčehajić, direktorica Šaframa d.o.o. i Ivan Mikulin, zamjenik direktora Bijuk HPC d.o.o.
 
Hrvatskoj elektroprivredi dodijeljeno Posebno priznanje HGK-a
 
Na ovom svečanom skupu dodijeljeno je i Posebno priznanje Hrvatske gospodarske komore koje je uručeno Hrvatskoj elektroprivredi, u povodu 120. obljetnice elektroprivrede u Hrvatskoj i uspostavljanja prvog elektroenergetskog sustava na tlu Hrvatske davne 1895. godine kad je u rad puštena Hidroelektrana Krka. U ime HEP-a, Priznanje je primila Sonja Ivoš.  
U ime svih nagrađenih zahvalio se Dragan Bilač, direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe, rekavši da je Zlatna kuna značajno priznanje tvrtkama za postignute rezultate, ali i poticaj u novim poslovnim aktivnostima, što u konačnici znači i iskorak ka snažnijem gospodarstvu, u čemu je bitna i potpora Hrvatske gospodarske komore.
 

Snježana Habulin

Na aukcijama cijena MWh iz Sunca jeftinija je od vjetra i ugljena

 
 
Električna energija dobivena iz Sunca u Čileu je jeftinija od energije dobivene iz ugljena, objavljeno je u izvještaju Deutsche banka. U posljednjoj aukciji krajem listopada OIE projekti dobili su sve ugovore za opskrbu.
http://www.energetika.ba/files/news/2015/April/solarna_energetika_963584447.jpg
1200 GWh nereguliranim kupcima, a glavnina projekata dobile su FN elektrane. Tri velika FN parka ponudili su cijenu struje od 65 do 68 USD/Mwh, dvije vjetrofarme ponudile su cijenu od 79 USD/Mwh, a solarno-termalna elektrana ponudila je cijenu od 97 USD/Mwh. Za usporedbu, na istom tenderu TE na ugljen ponudila je cijenu od 85 USD/MWh. Deutsche bank predviđa da će FN u Čileu doseći 1 GW instalirane snage do kraja godine, ali iduće godine to bi moglo pasti na 500 MW, a 2017. na 400 MW. Većina rasta dolazi od velikih elektroprivrednih Sunčanih projekata gdje troškovi proizvodnje padaju a cijena u PPA ugovora spustit će se na 70 USD/MWh. Cijena FN modula trenutno iznose 52 centa po W, odnosno ispod 50 centa po W za veće projekte, a ukupan trošak projekta trenutno je ispod 1 USD/W.
 

Nina Domazet, EGE

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Ponedjeljak, 28/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1539 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević