Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

Dva desetljeća festivala vinarstva i vinogradarstva

 
 
Prije dva desetljeća, 1996. godine u malom gradiću Korčuli s oko 5000 stanovnika, na krajnjem hrvatskom jugu i jednom od najljepših otoka Mediterana, nastao je i započeo I. Međunarodni Marko Polo Fest, festival pisme i vina. Nastao je u čast 700. godišnjice povratka čuvenog putnika, putopisca, trgovca, istraživača Dalekog istoka i diplomata na dvoru Kublai Khana, Korčulanina Marka Pola i u čast završetka Domovinskog rata u priznatoj, suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj. Idejni začetnik međunarodnog Marko Polo festivala Ivan Šegedin, nije sasvim slučajno započeo ovu manifestaciju, već kako doznajemo ustraje na projektu od začeća ali i zavjeta, o čemu svjedoče njegovi mnogobrojni prijatelji i suradnici. I sam motiviran jezovitim prizorima iz domovinskog rata, stvara platformu na kojoj bi svijet morao biti milosrdniji, uljudniji i bolji.
Korištenjem svih metafora, asocijacija i činjenica iz tradicionalnog života, gradi projekt vlastite vizije u kojoj isključivo dominira pjesma, vino i ljubav. Zar ovo nije dovoljno reći, da svijet postane hrabar u izobilju promašaja i propusta. I sam tvrdi, kako u njegovom projektu ima dovoljno prostora a u tom prostoru se nalazi cijeli svijet. Vrjednujući Hrvatske gospodarske resurse, međunarodni Marko Polo Fest, festival pisme i vina razvija se posebnom i usklađenom dinamikom u kojoj retorički nastupi organizatora stvaraju pozitivno ozračje i optimalne mogućnosti spram pesimističkog stanja u kojem smo se zatekli sredinom devedesetih godina. Već nakon nekoliko godina događa se ekspanzija vinogradarstva i vinarstva, ne samo u Republici Hrvatskoj već i susjednim nerazvijenim zemljama koje su uključene u projekt. Ozračje u kojem vlada pjesma i vino, zanos i optimizam oslobađanjem energije ljudi evolviranih u projekt dolazi do značajnog i velikog uspijeha i rezultata. U razdoblju od 1996. do 2010. godine vino postaje prehrambeni proizvod u Republici Hrvatskoj sa unapređenom neupitnom kvalitetom i kvantitetom od preko 350 %. Nepristranost a uvažavanje pojedinaca i njihovih različitosti od strane članova: ''Komisije za ocijenjivanje vina'' na dvadesetogodišnjem natjecanju Marko Polo Fest-a, vinarstvo i vinogradarstvo u Republici Hrvatskoj je dovelo do pravog puta, značajnog iskoraka i zavidnih rezultata.
 
Proizvođači vina od naših susjeda u projektu su iz Republike Italije, Republike Bosne i Hercegovine, Republike Slovenije, Republike Makedonije i Republike Hrvatske. Na pozornici međunarodnog Marko Polo Festa, festivala pisme i vina u 20. godina postojanja nastupilo je preko 16000 izvođača glazbeno umjetničkog programa i preko 50. proizvođača vina s preko 100. vinskih proizvoda. Festival je organizirao i 4. Izbora za Miss Marko Polo Fest-a i projekt ''Put svile Marka Pola''. Od glazbenih grupa, pjevača, kulturno umjetničkih društava sa 4. kontinenata izdvajamo samo neke : Jang Xiaougang i Deng Kong – NR Kina, Simona Weiss, Saša Lendero & Miha Hercog, Vlado Kreslin i Anita Kralj – Republika Slovenija, Tommy Michael – USA, grupa Indexi, Seid Memić ''Vajta'', Alen Islamović - Bosna i Hercegovina, Igor Shareski, Tose Proeski, Leni Patrikova i grupa Next Time – Republika Makedonija, Renato Grancieri – Australia, Carlo Pedron i Patrizia Furllanetto – Republika Italija, Sabrina Hebiri i Ruby- Kanarski otoci, Dušan Zrnić iz Republike Srbije, Romano Sole – Republika Njemačka, Miroslav Braculj – Republika Mađarska, Jovana Mustur – Crna Gora i dr. Iz Republike Hrvatske: Vinko Coce, Dino Dvornik, Toni Kljaković, Ivan Ivica Percl, Tereza Kesovija, Neda Ukraden, Alen Vitasović, Emilija Kokić, Neno Belan, Šima Jovanovac, Milo Hrnić, Dražen Žanko, Jasmin Stavros, Goran Karan, Branimir Mihaljević, Ilan Kabiljo, Vlado Kalember, Nenad Vetma, Zoran Jelenković, Maja Šuput, Matko Jelavić, Nera Ban, Boris Krivec, Darko Domjan, Đorđi Peruzović, klape: ''Intrade'', ''Luka Ploče'', ''Ošjak'', ''Greben'', ''Furešti'', ''Sol'', ''Ragusa'' i mnogi drugi.
 
Za festivalski obol, komunikaciju, suradnju i uspjeh na području vinarstva u Republici Hrvatskoj ističemo: Ivan Tvrdeić, Ivanka Čelar, Ljiljana Gašparec – Skočić, Vinko Milat, Nikola Mirošević, Janko Jovanov, Miodrag Hruškar, Sanda Desnica, Katarina Vojvodić, Perica Žuvela, Mato Violić – Matuško, Želimir Bašić, Radoslav Pezo i sve proizvođače sudionike Festivala. Direktor Međunarodnog Marko Polo Festa, festivala pisme i vina Korčula 2015. godine se i ovim putem zahvaljuje svim pokroviteljima, sponzorima, donatorima, izvođačima i proizvođačima vina s posebnom porukom: ''Sada još trebamo znati kako prodati vino''. Istinitu priču i proizvod imamo. www.marcopolofest.hr
 

Ivo Šegedin

Kaskaju li Amerikanci za drugima

 
 
Sjedinjene Države trebaju se suprotstaviti ruskim naporima za uzurpiranje bogatih regionalnih energetskih resursa. Strategija predsjednika Reagana za pobjedu nad komunizmom tijekom Hladnog rata – „Mi smo pobijedili, oni su izgubili" – pristup je koji trebamo koristiti kako bi ponovno vratili svoju ekonomsku prednost i neutralizirali rusku ekspanziju u dijelu svijeta koji je bogat naftom koja se treba otkriti  i rezervama plina, što će imati  velike geopolitičke posljedice - Arktiku.
http://www.arcticpoliticaleconomy.com/wp-content/uploads/2014/10/20081123-0003-750x380.jpg
Naime, nedavna analiza Nacionalnog vijeća za naftu, savjetodavnog vijeća američkog Ministarstva energije, pokazalo je da Sjedinjene Države trebaju odmah osigurati pristup  istraživanju na Arktiku, ako SAD želi zadržati domaću proizvodnju visokom, a uvoz niskim. U izvješću je dodano da je potrebno između 10 i 30 godina priprema i bušenja kako bi se nafta dovela do tržišta – a to je zapanjujuće dugo vrijeme, s obzirom da se predviđa da će potražnja za naftom rasti tijekom narednih desetljeća, bez obzira na daljnji napredak alternativne energije. Boljim korištenjem američkih resursa na Arktiku i donošenjem politike koja povećava proizvodnju postiglo bi se to da bi  Sjedinjene Države, a ne OPEC, i dalje mogle određivati globalne cijene sirove nafte.
 
Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji i inovativnim, sigurnim metodama vađenja nafte iz škriljevca, Sjedinjene Države su katapultirane na prvo mjesto u globalnoj proizvodnji nafte, te su zasitile svjetsko tržište s toliko nafte da je to uzdrmalo ekonomsku stabilnost Rusije. Potencijal Kanade i Meksika da se pridruže SAD-u kroz Sjevernoamerički energetski savez dodatno osnažuje tu prednost. Nažalost, predsjednik Obama i dalje čini sve što je u njegovoj moći da  uništi američku energetsku sigurnost, premda američki vozači i dalje uživaju  ​​u raskoši niske cijene benzina. On je nedavno stavio veto na zakonu koji se odnosi Keystone XL plinovod te zatvorio  područja Arktičkog nacionalnog rezervata divljih životinja za  razvoj energetike i ograničio pristup resursima izvan obale Aljaske.
 
Te akcije pokazuju OPEC-u i Rusiji da Sjedinjene Države nisu ozbiljne glede svoje energetske budućnosti. To ukazuje na to  da ako naftni oligarsi malo pričekaju, naša energetska neovisnost će nestati, što će im omogućiti da preuzmu kontrolu nad svjetskim cijenama nafte i američkim lisnicama. Kao bivši zapovjednik Zapovjedništva Aljaske, šokiran sam kad vidim da će predsjednik riskirati i našu nacionalnu sigurnost tim koracima.
 
Kao arktička država, Sjedinjene Američke Države - preko Aljaske – nalaze se usred  sve nesigurnije i važne regije. Arktik postaje sljedeći epicentar geopolitičkih borbi za moć, ne samo za države u arktičkom krugu, nego i za druge globalne sile poput Kine. Nove, učinkovite plovne rute i neusporedive rezerve neiskorištene nafte i prirodnog plina potaknule su države u regiji - osobito našeg bivšeg neprijatelja u hladnom ratu – da se bore kako bi ojačale svoju nazočnost na Arktiku. Zbog mlakog američkog odgovora, Rusija je ponovno otvorila mnoge svoje bivše vojne baze na Arktiku, među kojima je i jedna baza koja je 300 milja od teritorija Aljaske  i 420 milja od kopna Aljaske. Štoviše, Rusija, čije se gospodarstvo nalazi na rubu propasti zbog niskih globalnih cijena  nafte, sada ima teritorijalne sporove s Kanadom. Odluka Rusije nije bila da ide u Ujedinjene narode - kao što je to učinila Kanada – nego da poveća svoje snage kroz vojni proračun koji je  33 posto veći u odnosu na prošlu godinu.
 
Blizina i agresivnost ruske vojne nazočnosti podsjeća na hladni rat, a hladnoću ovog najnovijeg kruga američko-ruske agresije treba shvatiti ozbiljno. Umjesto da koristi novo američko vodstvo u Arktičkom vijeću za ograničavanje energetskog razvoja i protiv klimatskih promjena, Obama bi trebao nastojati podupirati  dugoročno jačanje energetske sigurnosti svoje zemlje, podržavajući politiku proširenja američkog pristupa resursima izvan obala Atlantika i Aljaske, te na državnoj zemlji na Zapadu. Dok je Arktik svijet koji je daleko za većinu Amerikanaca, njegova važnost doseže sve do naših ulaznih vrata na različite, nevidljive načine. Stoga se mora poduzeti odlučan korak kako bismo iskoristili naše resurse u ovoj regiji, suprotstavili se Rusiji i povećali naš energetski potencijal. Ako to učinimo, pobrinut ćemo se za to da "mi pobijedimo, a oni izgube" u ovom globalnom energetskom natjecanju. 
 

Tomislav Pavelić

Srednjoročni izgledi daleko su od ružičastih

 
 
Gospodarski rast u eurozoni počeo se oporavljati u prvom  tromjesečju, a monetarna unija prvi je put od prvog tromjesečja 2011. prestigla SAD i Veliku Britaniju. No iako će 2015., čini se, označiti početak dugo odgađanog oporavka od globalne financijske krize  i dužničke i bankovne krize u toj regiji koje su došle nakon nje, srednjoročni izgledi daleko su od ružičastih.
Evo pet prepreka jakom rastu u eurozoni:
http://roarmag.org/wp-content/uploads/2011/06/Eurozone-Crisis-Timebomb.png
1. Visoka zaduženost
Unatoč pola desetljeća stroge štednje u mnogim dijelovima eurozone, državni dugovi i dalje rastu i na rekordnim su razinama. Privatni sektor ima slične probleme u smanjenju zaduživanja, a šest od 10 najzaduženijih zemalja na svijetu nalaze se u eurozoni. 
 
2. Visoka nezaposlenost
Kako je kazala Europska komisija ističući projekcije rasta u svojim proljetnim prognozama, „čini se da će nezaposlenost dugo ostati nepodnošljivo visoka“. Iako oporavak rast vodi stvaranju nešto novih radnih mjesta, reforme koje bi trebale povećati fleksibilnost tržišta rada i dugoročno smanjiti nezaposlenost neposredno povećavaju broj otkaza, kako pokazuje primjer Italije.   
 
3. Smanjen kapacitet
Zbog godina slabih investicija od strane tvrtki i vlada eurozona ima zastarjelu opremu i infrastrukturu koja propada, što je kočnica njezinoj sposobnosti brzog rasta sljedećih godina. Službena reakcija bio je Investicijski plan za Europu, a političari se nadaju da će on potaknuti tvrtke na aktivnost i riješiti neke infrastrukturne probleme. No čak i ako plan bude  funkcionirao, trebat će vremena da se poveća brzina rasta gospodarstva.  
 
4. Starenje radne snage
Kratkoročni problem eurozone možda je stvoriti radna mjesta za nezaposlene radnike, ali dugoročno će to vjerojatno biti kako pronaći radnike za nepopunjena radna mjesta. Natalitet pada, osobito u Njemačkoj, i broj ljudi u radnoj dobi u eurozoni je u padu.
 
5. Problematične točke
Pat situacija između Grčke i njezinih međunarodnih kreditora mogla bi završiti štetnim bankrotom države i, što je još gore, izlaskom te zemlje iz eurozone. narušeni odnosi Europe i Rusije zajedno s uzajamnim gospodarskim sankcijama također će ometati trgovinu, a ni razvoj događaja u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku neće djelovati pozitivno.
 

Paul Hannon, The Wall Street Journal, SAD

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Srijeda, 11/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1253 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević