Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    utorak, 20. studenoga 2018. 13:04

Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 18.289.422,37 kuna

 
 
U petak 26. listopada 2018. u Hvaru je održana svečanost potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Među njima je i projekt Povijesni vrtovi dubrovačkog područja, koji je drugi strukturni projekt Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dobiven, između ostaloga, za obnovu i razvoj Arboretuma Trsteno HAZU-a. Ugovor o financiranju tog projekta potpisali su predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i provedbu projekata EU Tomislav Petric, a nazočni su bili i premijer Andrej Plenković i članovi Vlade.
http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/wp-content/uploads/2014/06/klaustar-lokrum.jpg
Projektni prijedlog Povijesni vrtovi dubrovačkog područja prijavljen je i prihvaćen na pozivu Promicanje održivog razvoja prirodne baštine. Projekt je prijavljen u suradnji s Javnom ustanovom Rezervata Lokrum, Turističkog zajednicom grada Dubrovnika i Dubrovačkom art udrugom bez granica (DART).
 
Projekt Povijesni vrtovi dubrovačkog područja koji povezuje Arboretum Trsteno i Rezervat Lokrum iznimno je važan za turistički razvoj i ponudu šireg dubrovačkog područja, ali i za rasterećenje ionako prenapučene dubrovačke povijesne jezgre. Ulaganjem u Centar za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju te nabavom broda za prijevoz putnika između dva spomenuta lokaliteta, projekt Povijesni vrtovi dubrovačkog područja budućim posjetiteljima želi pružiti potpuni doživljaj hrvatske prirodne baštine i edukativan pristup njezinim tradicijskim vrijednostima i zanatima poput uzgoja maslina ili vinove loze, poštujući pri tome sve aspekte održivog razvoja. Golemi turistički potencijal koji nosi ovaj projekt, a koji je važan i u europskom kontekstu, mogao bi biti izvrsna prilika za poduzetničko unaprjeđenje lokalne zajednice, ali i za budući razvoj plodonosne gospodarske djelatnosti u Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji. Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 18.289.422,37 kuna a odobrena bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iz financijskog razdoblja 2014.–2020. iznose 10.932.344,70 kuna.
Projekt počinje 1. prosinca 2018. i traje do 30. studenoga 2021.
 

Marijan Lipovac

Andrew Carnegie: Šest ili sedam ljudi mogu gurnuti naciju u rat bez da uopće konzultiraju parlament

 
 
Najpoznatiji hrvatski pobjegnik nije nikad u većoj mjeri „dugog trajanja“ bio u parlamentu odnosno saboru (kao zastupnik), ali sada je u području gdje ne vrijedi takva vlast, već to područje ima vlast nad svim parlamentima svijeta.
https://www.detail-online.com/fileadmin/_processed_/1/e/csm_Bloomberg-Buerogebaeude-in-London-teaser-klein_57867348b4.jpg
„'City' je bio – i još uvijek je – područje nekih 677 jutara (rala) koje, iako je dio glavnog grada (prijestolničkog) Londona, nije ni u nadležnosti službenog policijskog odjela sadašnjeg zemljopisnog velegrada Londona. Umjesto toga, ima svoje privatne policijske snage od nekih 2000 ljudi. Ovdje je, naravno, sjedište Bank of England koja je, poput Federalnih rezervi SAD-a, unatoč svom imenu, ustanova u privatnom vlasništvu. U Engleskoj, Bank of England nije čak ni predmet regulacije od strane Britanskog parlamenta (!) i uvijek je dakle, za sve namjere i svrhe, na svoj način suverena svjetska sila. […]
Američki industrijalac Andrew Carnegie (rođen u Škotskoj) jednom je istaknuo obazirući se na snagu ​​'Cityja' (s kojim su bile povezane njegove vlastite radnje) da, kao posljedica svoje snage, 'šest ili sedam ljudi mogu gurnuti naciju rat' ili 'to počiniti zaplećući savez(nik)e uopće bez konzultiranja parlamenta'. […]
 
Ova institucija [Bank of England] – u rukama Carstva Rothschilda – djelovala je, prema [američkom inženjeru E. C.] Knuthu, kao 'veliki kotač ravnoteže kredita svijeta, s mogućnošću proširenja ili ugovaranja kredita po volji', što je samo predmetom naloga 'Cityja' – ukratko, Rothschild dinastije. […]
Priznanje da je ova obitelj izrasla imati takvu ogromnu moć je vrlo dobro sažeo Thomas Duncombe, član Britanskog parlamenta, koji je rekao u kasnim 1870-im godinama, da 'postoji… tajni utjecaj iza prijestolja, čiji oblik nije nikad viđen, čije ime nije nikad prokazano (prošaptano), koji ima pristup svim tajnama države. …Usko povezana s ovom nevidljivom, ovom netjelesnom osobom, stoji većinom čvrsta i značajna forma, nova i znatna snaga, sve do ovih dana nepoznata u Europi; majstor neograničenog bogatstva, može se pohvaliti da je arbitar mira i rata, te da kredit naroda ovisi o njegovom klimanju (glavom); njegovi dopisnici su nebrojeni; njegovi kuriri prestižu one suverenih prinčeva i apsolut(istič)nih vladara (kraljev/stav/a); ministri država na njegovoj su plaći. Najviši (od svih) u kabinetima kontinentalne Europe, teži dominaciji nad nama. Takvi tajni utjecaji postoje i stvar su glasovitosti (ozloglašenosti). …Vjerujem da je njihov cilj (biti) nečist (mutan) kao i sredstvo kojim je stečena njihova moć, te odaje njih i njihove agente'.“ (Michael Collins Piper, The New Babylon, Those who reign Supreme, A Panoramic Overview of the Historical, Religious and Economic Origins of The New World Order, American Free Press, Washington, 2011., str. 146.-147., 152., 33.).
 

Izvatke odabrao i prjeveo: Đivo Bašić

Jesu li električna vozila kompatibilna s obnovljivcima?

 
 
Vjetar puše uglavnom noću, dok Sunce sije danju pa mnogi misle da je rješenje za punjenje električnih vozila lako i ekonomski isplativo, što nije baš jednoznačno. Masovnost primjene električnih vozila pomaknula bi vrijeme punjenja s noći na dan, a tu nastupa niz problema...
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/img-7968-20150918140929982.jpg
Vjetroelektrane i sunčane elektrane proizvode električnu energiju a baterije električnih vozila mogu je učinkovito pohraniti i zato mnogi vjeruju da su te tehnologije vrlo komplementarne. No, je li to u praksi doista tako jednostavno?! I, uostalom, je li ekonomski opravdano? Snažna sinergija između nestalne proizvodnje obnovljivih izvora i električnih vozila ima potencijal značajno ubrzati elektrifikaciju, istovremeno ublažavajući problem s nestalnom proizvodnjom obnovljivaca. Prometom trenutačno dominira nafta, ostavljajući puno potencijala za diversifikaciju. Električna vozila najčešće su osobna laka vozila, koja čine samo četvrtinu globalne potrošnje nafte. No, privlačnost električnih vozila brzo izblijedi s povećanjem kilometraže, zbog čega je teško očekivati da će zamijeniti 10 % potrošnje nafte u skoro budućnosti bez velikih i kontinuiranih subvencija. Čak i ako dođe do tehnološkog napretka (tj. 30 USD/kWh instalirane baterije s 1 kWh/kg specifične energije izrađene od materijala kojeg ima u obilju) te ako električna vozila budu činila 50 % energije iz prometa, i dalje je pred nama dug put za elektrifikaciju. 
 
Tijekom tipičnog dana otprilike je pet puta više automobila na cestama nego tijekom noći i to je ključan faktor na koji treba računati pri razmatranju sinergije elektrifikacije prometa s obnovljivcima. Dakle, energija je potrebna u trenutku kada je najskuplja. Daleko najatraktivniji model punjenja baterija električnih vozila je tijekom noći jer je vrlo pogodan za vlasnike, no je li to optimalno i s ekonomskog gledišta? Naime, ono zahtijeva jeftini, spori punjač ugrađen u kućanstvima i nije potrebno širenje mreže jer je opterećenje najmanje tijekom noći. Pametnim rješenjima se može podesiti da se punjenje odvija u ranim jutarnjim satima, što bi umjereno utjecalo na trošak, ali ipak bi imalo utjecaja. Međutim, može se očekivati da će se sinergijom s obnovljivim izvorima i većom penetracijom električnih vozila polako napustiti noćno punjenje, što će zahtijevati znatno skuplje punjenje i mrežnu infrastrukturu. 
 
Kada je riječ o korištenju energije Sunca, električni automobili trebali bi se puniti danju, viškovima koji se ne potroše u kućanstvu, no problem je u tome što su u tom periodu automobili najčešće u upotrebi i teže je u tom periodu naći slobodan punjač na svakodnevnoj bazi. Proizlazi da bi takav model punjenja odgovarao najneekonomičnijoj varijanti od svih vrsta prijevoza, a to je „jedna osoba u autu tijekom najveće gužve“. Također, takvo punjenje bilo bi znatno skuplje jer treba imati puno (skupih) punionica koje će zahtijevati i poboljšanja na mreži kako bi se riješio problem angažirane snage i veće opterećenje na mreži zbog većeg „peaka“ potrošnje. Zemlje koje su udaljenje od ekvatora imaju veće sezonske oscilacije u osunčanosti a oblačni dani mogli bi stvoriti pritisak na konvencionalne izvore energije jer će nedostajati energije iz Sunca. Što se tiče korištenja energije vjetra za punjenje električnih vozila, noćno punjenje električnih vozila tijekom vjetrovitih noći pomoglo bi pri povećanju minimalnog opterećenja, no to se uglavnom pokazuje nepraktično, jer previše su dugi periodi kada nema vjetra pa su uglavnom punjenje noću i proizvodnja u vjetroelektranama potpuno neusklađeni. 
 
Kada se sumira, proizlazi da bi u slučaju masovnosti vjetar imao neutralan ili donekle pozitivan učinak u interakciji s električnim vozilima, dok bi solar imao uglavnom negativan učinak. Kad je riječ o izvorima električne energije, proizvođači koji osiguravaju baznu energiju imali bi koristi od noćnog punjenja električnih automobila, jer se fiksni troškovi angažmana mreže lakše opravdavaju većom potrošnjom, čineći struju jeftinijom. Sustavi 'power-to-gas', koji koriste obnovljivu energiju za elektrolizu i proizvodnju vodika traže niske cijene električne energije da bi bila profitabilni i u praksi se pokazalo da su takvi sustavi profitabilni tamo gdje je umjerena penetracija obnovljivaca. Što je više obnovljivaca u sustavu to je i ekonomska opravdanost proizvodnje iz takvog sustava problematičnija, što bi u budućnosti moglo doći u pitanje zbog politika koje forsiraju solarne tehnologije i vjetar. Energija iz (zelenih) nuklearnih elektrana bila bi dobra podrška masovnoj elektrifikaciji prometa, što se često previđa. 
 
Za sada se može zaključiti da je velika flota električnih vozila koja se pune noću optimalna za zemlje koje imaju veliku proizvodnju bazne energije, jer se tako mogu smanjiti prosječni trošak energije potrošačima. Možda iznenađujuće, ali vjetar i, posebno, solar, nisu optimalno rješenje za masovnu elektrifikaciju prometa, pa motori s unutarnjim sagorijevanjem i gorive ćelije imaju svijetlu budućnosti. Paralelno forsiranje obnovljivaca koji imaju nestalnu proizvodnju i električnih automobila značajno povećava rizik da se završi s vrlo kompleksnim, skupim i tek parcijalno dekarboniziranim energetskim sektorom u kojem se perpetuira ovisnost o subvencijama za vjetar i solar te električna vozila.
 

N. Domazet i M. Eppert, www.energetika-net.com

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Srijeda, 21/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1059 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević