Get Adobe Flash player
Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

Siguran sam da nije ni retka napisao o pobijenoj osječkoj djeci od strane...

Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

U Istri i ostatku Hrvatske vladajući i dalje brane jugokomunističke...

Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

KPJ je bila islamska država u Hrvatskoj     Možda...

Mamac za naivne i neobaviještene

Mamac za naivne i neobaviještene

Kako čovjek bez karaktera može biti "Predsjednik s...

HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

Zastupnike bi trebalo zatvoriti u sabornicu i da 24 sata gledaju film...

  • Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

    Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 15:49
  • Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

    Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:38
  • Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

    Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:30
  • Mamac za naivne i neobaviještene

    Mamac za naivne i neobaviještene

    srijeda, 06. studenoga 2019. 08:14
  • HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

    HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:27

Kada će Hrvatska konačno objaviti Nacionalni energetski klimatski plan?

 
 
Početak je listopada a još nema javne rasprave o završnoj verziji dokumenta koji je za državnu energetsku politiku puno važniji od Energetske strategije. Prema reviziji nacrta Europska komisija nam je poručila da nema više prostora za deklarativne politike - traže se projekcije, precizne brojke i jasne mjere za put prema niskougljičnom društvu.
https://carbonmarketwatch.org/wp-content/uploads/2018/09/NECP_snap.png
Hrvatska kao članica EU-a ima obvezu da do kraja godine usvoji i Europskoj komisiji pošalje konačnu verziju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) za razdoblje 2021.- 2030. Iako je resorni ministar u više navrata najavio objavu njegove završne verzije, baš kao i završnu verziju Energetske strategije, to se do danas nije dogodilo, a čini se da "škripi" zbog nedovoljne ambicioznosti oba dokumenta, koji ne odražavaju do kraja niskougljične europske ciljeve. 
 
Manje je poznato da nacionalna energetska strategija u EU nema formalnu važnost kao NECP, a nacrt našeg plana loše je prošao u škarama Europske komisije. Nacionalni energetski i klimatski planovi provedbeni su dokumenti ciljeva Energetske unije i sada se donose prvi puta. Zajednički im je cilj osigurati da zbroj nacionalnih doprinosa predstavljenih u konačnim nacionalnim planovima odgovara barem ciljevima dogovorenima na razini EU-a (32 % za obnovljive izvore energije i 32,5 % za energetsku učinkovitost). 
 
Planovi ispod EU-ovih ciljeva 
 
Planovi ujedno reflektiraju obaveze prema Pariškom sporazumu koji predviđa za 40% manje emisija do 2030. u odnosu na razinu 1990. Ti bi dokumenti trebali osigurati jasnoću i predvidljivost za tvrtke i financijski sektor kako bi potaknuli potrebna privatna ulaganja u energetiku i energetsku učinkovitost, njihova provedba je obvezujuća. Planovi će također olakšati programiranje država članica za financiranje iz sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021.- 2027. pa je njihova važnost tim veća. Jer što nije u planu - neće moći tražiti ni financije, a to je za našu siromašnu zemlju esencijalno. 
 
Komisija je u lipnju objavila ocjenu nacrta planova država članica te je sagledala njihov zajednički doprinos ispunjenju ciljeva. Konstatirala je da nacrti NECP-ova u svojem trenutačnom obliku nisu dostatni za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora. Naime, u slučaju obnovljive energije postoji mogućnost da su planirani doprinosi preniski za čak 1,6 postotni bod, a u slučaju energetske učinkovitosti za čak 6,2 postotna boda (u slučaju potrošnje primarne energije) ili 6 postotnih bodova u slučaju potrošnje krajnje energije. Države članice su dobile šest mjeseci za donošenje ambicioznijih nacionalnih planova. 
 
Što je Hrvatska napisala u nacrtu NECP-a 
 
Reviziju je dobila i Hrvatska, koja još na javnu raspravu nije stavila poboljšanu verziju NECP-a. Hrvatskoj se preporučuje da detaljnim i brojčano iskazanim politikama i mjerama podupre svoju ambiciju od 36,4% udjela OIE za 2030., kao i da poveća ambicije u sektoru grijanja i hlađenja te u prometu, gdje smo daleko ispod ostvarenja EU cilja do 2020.. Trebala bi navesti pojedinosti i mjere kojima se omogućuje potrošnja vlastite proizvodnje zelene energije. Također, stoji da bi trebali biti ambiciozniji u smislu smanjenja konačne i primarne potrošnje energije te uštede energije, uz procjenu učinka u kojoj bi se napravile projekcije očekivanih ušteda u realističnom vremenskom roku. Traže se mjere za likvidno veleprodajno i maloprodajno tržište poticanjem tržišnog natjecanja te nacionalni ciljevi za financiranje podupiranja inovacija i istraživanja (sic – tu jaaako loše stojimo). 
 
Također se navodi da bi Hrvatska u svom NECP-u trebala navesti sve subvencije za energiju, uključujući subvencije za fosilna goriva te poduzete i planirane mjere za njihovo postupno ukidanje. Također, navodi se da Hrvatska nije navela procjene broja energetski siromašnih kućanstava kako bi se uopće procijenila potreba za radom na tom segmentu te procijenio napredak. Kada se sve to uzme u obzir, jasno je da je hrvatski nacrt bio uglavnom deklarativan, a to u NECP-u ne prolazi. Snaga tog plana daleko je veća od Strategije, oko koje se podiglo puno prašine, a uskoro ćemo vidjeti kako se doista trasira hrvatska energetska politika.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Inženjeri su ti koji stvaraju nove vrijednosti u društvu

 
 
Kao nastavnik na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, znanstvenik i stručnjak na području konstruiranja prof. emer. Dorian Marjanović, dipl. ing. radio je više od 40 godina. U tom je razdoblju dao trajan doprinos obrazovanju generacija studenata, proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata istraživanja u području znanosti o konstruiranju. No, ni danas, kada je u zasluženoj mirovini kao professor emeritus ne miruje i, između ostaloga, aktivno je uključen u obilježavanje 100. obljetnice osnivanja Kraljevske tehničke visoke škole od koje su nastali svi tehnički fakulteti Sveučilišta u Zagrebu.
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/marjanovic_dorian-1.jpg
• Kao i svi drugi tehnički fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje upravo slavi svojih prvih 100 godina. U projekt obilježavanja te ‘stoljetnice’ aktivno ste se uključili. O čemu se sve tu radi? 
- Sto godina rada bilo koje ustanove, a i društva u cjelini nije malo. Naš Fakultet, profesori, studenti i inženjeriprošli su i sudjelovali u tih 100 godina u nizu društvenih promjena, tri razarajuća rata i promjena društvenih prilika, no uvijek su stvarali nove vrijednosti u društvu. Industrijalizacija poslije Drugog svjetskog rata donijela je neviđeni napredak i porast društvenog proizvoda, a velikom su većinom upravo inženjeri strojarstva i brodogradnje s našeg Fakulteta izgradili ovu zemlju, tvornice, transportne sustave, osmislili proizvode oko nas vlakove, brodove, motore, energetske objekte, kućanske aparate i na kraju pomogli razvoj novih fakulteta u Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Osijeku i Slavonskom Brodu. Njihov doprinos je doprinos i našeg Fakulteta, znanja i sustava razmišljanja, pristupa problemima, odnosa prema radu. 
Dan Fakulteta obilježava se svake godine na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, a na našem je Fakultetu tradicija da se okrugle desetgodišnjice obilježe monografijama, spomenicama kojima nastojimo zapisati protekle događaje. Te knjige nisu znanstvene monografije, što bi se iz naziva moglo pogrešno zaključiti, ali su zapis vremena Fakulteta koji je uvijek studentima pružao najšire tehničko obrazovanje. Monografija koju pripremamo obuhvatit će cjelokupno razdoblje djelovanja, a kao glavni urednik se nadam da će biti na razini ostvarenja naših inženjera i dostojna profesora koji su bili naši učitelji. 
Pored Monografije, objavili smo i mrežne stranice 100.fsb.hr na kojima donosimo priče naših inženjera i velikana. Stoljetnicu posvećujemo svim bivšim, sadašnjim i budućim studentima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Zato smo obilježavanje jubileja zamislili kao priliku povezivanja bivših i sadašnjih studenata. Ovu jesen imat ćemo niz susreta studenata i predstavnika tvrtki, radionica, otvorenih rasprava i prezentacija. Završni tjedan proslave, od ponedjeljka 11. studenoga, do petka 15. studenoga, također će biti ispunjen svakodnevnim događanjima: danima karijera, izložbama, predavanjima. Prvi događaj ‘Obrazovanje 4.0’ na programu je u ponedjeljak 11. studenoga, a svaki tjedan razmotrit ćemo jednu bitnu temu razvoja društva i tehnike. Detalje neću otkriti, pratite nas na 100.fsb.hr i pridružite nam se. Ovo treba biti proslava svih, bivših i sadašnjih, studenata FSB-a. Sudjelujte! 
 
• Na FSB-u ste proveli gotovo polovicu od tih 100 godina. Što se od tada do danas promijenilo? Što je danas bolje, a čemu bi se možda trebalo vratiti? 
Teško je raditi usporedbe. Moja generacija još je imala ‘svoje’ crtaonice s pretincima i ladicama, a većina vježbi, posebno onih koje nisu zahtijevale rad u laboratorijima, odvijala se unutar iste crtaonice. Alati kojima smo se služili bili su jednostavniji, zahtijevali su vještinu, strpljenje i vrijeme. Danas studenti koriste računalne alate za modeliranje i analize stanja konstrukcija. To su silno produktivni alati, ali kao i nekada, studenti moraju vladati temeljima struke: matematikom, mehanikom, čvrstoćom, elementima, ‘termom’, ‘hidrom’. 
Razumijevanje je i dalje najvažnije, to se nije promijenilo. Temelje Fakulteta postavili su veliki profesori i ljudi: Stipetić, Sorta, Timošenko, Bošnjaković, Bazjanac... da spomenem samo neke. Nismo svjesni koliko njihov rad još i danas ima utjecaja. Razvitak tehnike promijenio je mnogo, način učenja se promijenio, digitalizacija je sveprisutna. Prije 50 godina inženjeri su raspolagali s 30-ak materijala, a danas je broj materijala praktično nepoznat i, ako nam treba materijal posebnih svojstava, napravit će se ako je ekonomski opravdano. 
Proizvodi koje danas oblikujemo, proizvodimo i koristimo složeniji su i kvalitetniji nego ikada ranije, ali nažalost, imaju znatno kraći životni vijek. Strojarstvo je uvijek bilo zahtjevan studij, nisam siguran je li danas zahtjevniji nego što je nekada bio, ali su problemi koje rješavaju inženjeri danas u pravilu kompleksniji. 
Čemu bi se trebalo vratiti? Nikada se nije, proporcionalno, toliko malo ulagalo u obrazovanje i visoko školstvo kao posljednjih godina. Ljudi koji vode ovu zemlju trebali bi shvatiti da je obrazovanje preduvjet razvoja. I rezultati su sada tu! Neki su dan u novinama, na velika zvona i uz velika čuđenja, objavljeni statistički podaci o patentima kojih je u Hrvatskoj premalo. Moji studenti znaju da se oko današnje brojke ±1 patent vrtimo već više od dvadeset godina. Čemu se onda čudimo? Svojem neznanju? Kada pogledamo koliko ulažemo u znanost, opet ispada da i u znanosti, kao u sportu, od ničega imamo svjetski relevantne rezultate. Ali, to je rezultat pojedinaca, a ne sustava. I to je bitna tema promjene. 
 
• Godinama ste surađivali s mnogim inozemnim ustanovama i strukovnim udrugama. Mogu li se obrazovni programi i pristup nastavi na FSB-u danas mjeriti s onima na inozemnim učilištima. Jesu li oni usmjereni potrebama budućnosti? Bi li tu nešto trebalo mijenjati i u kojem smjeru? 
- Po znanjima koja steknu i pristupu rješavanju problema naši su inženjeri ravnopravni kolegama u svijetu. Uostalom to dokazuju uspjesi naših ljudi u svjetskim tvrtkama. Studenti našeg Fakulteta su vodeći konstruktori, inovatori, menadžeri u najvećim svjetskim korporacijama, nemali broj ih vodi svoje tvrtke ili su nastavili obiteljsku tradiciju, ali u skladu sa zahtjevima vremena. 
Kada se radi usporedba sa svjetskim sveučilištima, moram reći da imamo ograničen pristup međunarodnim bazama znanstvenih članaka, izdanjima časopisa i knjiga. Teško se uspoređivati u uvjetima devastirane strojogradnje, nedostatka resursa i začahurenog sustava koji ne priznaje relevantan inženjerski rad. Imao sam sreću posjetiti i raditi s kolegama s mnogih vrhunskih sveučilišta. Svuda postoji iznenađenje našim rezultatima, unatoč tome što ni u organizaciji rada ni u mogućnostima koje se pružaju studentima Fakultet nije usporediv s vrhunskim institucijama u svijetu. 
Uzroci toga su na svim razinama društva, no i pored ograničenja možemo biti bolji. To nužno zahtijeva promjene, a promjene su uvijek zahtjevne i teško se provode. Čak i u tvrtkama u kojima je sustav odlučivanja sasvim drugačiji, otpor promjenama je uvijek značajan i treba planirati kako da se izbjegne. Na Fakultetu nismo mogli unaprijediti studijski program više od 15 godina, dok se u svijetu uprave fakulteta pri kreiranju programa očito drže misli našeg poznatog pjesnika: ‘...samo stalna na tom svijetu mijena jest.’ 
Vjerujem da bi uvođenjem novih studija koji se de facto održavaju zakrabuljeni u smjerove i usmjerenja fakultet dobio i na kvaliteti i na prepoznatljivosti. Gospodarstvo bi sasvim jasno znalo koja znanja ima magistar inženjer proizvodnog strojarstva, termotehnike, energetike, konstrukcije, robotike, materijala ili vozila. Isto tako, nema dobrog opravdanja zašto manje od polovice upisanih studenata završava fakultet. Mislim da možemo bolje i u postojećim okolnostima. 
Industrijska praksa naših studenata traje prekratko da bi bilo tko, studenti ili tvrtke koje ih primaju, imao stvarno opravdanje. Problem je i sustav napredovanja po kojem svi moraju napredovati do najviših zvanja i sustav nastavnih normi koji generira nastavu nastave radi. Ovo su samo neke indicije problema, no to je prezahtjevna tema da bi se ozbiljno razmatrala u okviru jednog pitanja. Dobro je da se stanje ipak mijenja, opet na inicijativu pojedinaca. Sve je više kolega kod kojih studenti rješavaju realne inženjerske zadaće povezane s gospodarstvom. 
 
• Niz godina ste se bavili konstruiranjem i razvojem proizvoda. Mnogi danas misle da je to nešto što se ne događa i u Hrvatskoj. Ipak, takvo razmišljanje je pogrešno, zar ne? 
- Naravno da je pogrješno. Niz malih i srednjih tvrtki u našoj zemlji rade fantastične stvari. Za njih se izvan uskog kruga stručnjaka i partnera gotovo i ne zna, a i vlasnici tih tvrtki ne žele da se zna. Iako su tvrtke građene generacijama uništene, često iz sasvim sebičnih razloga, impresivan je raspon proizvoda uspješnih tvrtki o kojima se malo zna. Od vrhunskih dizala posebne namjene do uređaja za ispitivanje nuklearnih centrala, od brodova posebne namjene do vrhunskih motor-vretena, od oružja do uređaja za pročišćavanje voda, vlakova, energetskih objekata... lista može biti po volji duga. 
No, u svim tvrtkama još uvijek ima mnogo prostora za napredak, posebno u vještini timskog rada koji je preduvjet razvoja vrhunskih proizvoda. Vlasnici su toga manje ili više svjesni. Ulaganje u znanje zaposlenika i nove metode nikada nije bio izgubljen novac. 
 

B. O., http://www.energetika-net.com/specijali/intervju-mjeseca/inzenjeri-su-ti-koji-stvaraju-nove-vrijednosti-u-drustvu-29309

Konferencija najutjecajnijih svjetskih istraživača menadžmenta po prvi put u Europi

 
 
Briarcliff Manor, NY, SAD i Bled, Slovenija, 17. listopada - Najutjecajniji istraživači menadžmenta iz 37 zemalja okupit će se na specijaliziranoj konferenciji koju organizira IEDC - Poslovna škola Bled pod pokroviteljstvom eminentnog svjetskog udruženja profesora menadžmenta, Academy of Management. Konferencija će se održati na IEDC – Poslovnoj školi Bled od 23. do 25. listopada 2019. godine.
https://www.si21.com/f/pics/Gospodarstvo/iedc_bled_3_10_b.jpg
Središnja tema konferencije bit će važnost odgovornog čelništva u kontekstu promjena u svijetu, posebno u rastućim ekonomijama.
"Akademici iz cijelog svijeta koji će prisustvovati predstojećoj konferenciji, najvećoj takve vrste u Europi, raspravljat će zašto je odgovorno čelništvo važno za konkurentnost i napredovanje poduzeća", rekla je prof. dr. Danica Purg, dekanica i predsjednica IEDC - Poslovne škole Bled. "Na konferenciji ćemo istraživati različite načine s kojima akademski svijet fokusiran na područje managementa, može surađivati s tvrtkama, političarima, nevladinim organizacijama, medijima i drugima za razvoj odgovornijeg čelništva i održivih inovacija."
 
Na trodnevnoj konferenciji govoriti će se o:
• Utjecaju na obrazovanje rukovodstva
• Odgovornom čelništvu i organizacijskom ponašanju
• Odgovornim i održivim inovacijama
• Transformativnoj etici, upravljanju za poticanje odgovornog čelništva
• Strateškom rukovodstvu i održivom razvoju
 
Na konferenciji će biti ugošćeni vrhunski govornici, među njima Dr. Danilo Türk, bivši predsjednik Slovenije i pomoćnik generalnog tajnika UN-a, Therese Noorlander, direktorica održivog razvoja Coca-Cola Europe, i James P. Walsh sa Sveučilišta u Michiganu. Prof. Anne Tsui, prof. Peter McKiernan, prof. Maurizio Zollo i prof. Danica Purg, na jednom od panela raspravljat će o tome kako inicijative, 'Responsible Research in Business and Management (RRBM)' i manifest udruženja CEEMAN, mogu pomoći u razvijanju odgovornog čelništva koje se bavi potrebama organizacija, zaposlenika i šireg društva u rastućim ekonomijama. U programu konferencije možete pronaći i mnoge druge zanimljive predavače.
 
IEDC – Poslovna škola Bledje osnovana prije 33 godine kao prva takva poslovna škola u Srednjoj i Istočnoj Europi. IEDC je jedna je od vodećih međunarodnih institucija za razvoj menadžmenta u Europi. Korištenjem inovativnih pristupa na području razvoja menadžmenta, lideri iz regije i šire tu stječu znanja o novim i kreativnijim načinima za suočavanje s izazovima rukovodstva. IEDC je domaćin jedinstvene specijalizirane konferencije AOM na jednom od najzelenijih europskih odredišta, na Bledu.
 
Academy of Managementnajveće je svjetsko udruženje profesora menadžmenta koji se bave istraživanjem menadžmenta i organizacija. Ima 20.000 članova iz više od 120 zemalja na šest kontinenata. AOM objavljuje šest vrhunsko ocijenjenih časopisa s rezultatima istraživanja menadžmenta i online časopis Insights.
 

Iva Eibel

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Utorak, 12/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2123 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević