Get Adobe Flash player
Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Konrád: Naoružani Hrvati protjerali iz Krajine i Slavonije...

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Provokativnoga skitnicu hrvatska policija neka otprati u njegov...

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Debilni uradak protiv zdrave pameti     Opskurni lik...

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Postaje sve jasniji ovaj kaos kojega neki nazivaju obrazovnom...

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Primjeri kršenja prava od strane nacionalnih...

  • Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    utorak, 17. rujna 2019. 18:38
  • Duhačeku odličje Ante Tomića!

    Duhačeku odličje Ante Tomića!

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:14
  • Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:32
  • Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    srijeda, 18. rujna 2019. 19:01
  • Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    srijeda, 18. rujna 2019. 18:54

Zadarska tvrtka u vrhu svjetske proizvodnje sofisticiranih motora i robotizacije

 
 
Prije 22 godine u jednom pogonu bivše tvornice specijalnih alatnih strojeva nastala je zadarska tvrtka HSTec (High Speed Technique), gdje su osnivači, trojica inženjera - Željko Goja, Mladen Šarlija i Frane Marasović, usavršili proizvodnju visoko brzinskih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. Danas je HSTec u samom vrhu svjetske proizvodnje visoko brzinskih motorvretena za alatnu industriju i robotizacije za različite aplikacije i industrije, te slovi za stabilno rastuću kompaniju koja je većinom orijentirana na izvoz. Tvrtka izvozi oko 85% svojih proizvoda i usluga te je prisutna na zahtjevnim tržištima diljem Europske unije, SAD-a te na ostalim svjetskim tržištima. Glavni kupci HSTec-ovih proizvoda uz autoindustriju, dolaze iz staklarske, ljevačke te prehrambene industrije.
https://www.hstec.hr/data/images/image/1234/hstec_thumb/IMG_9379.JPG
„Posljednjih nekoliko godina provodimo više projekata, od izgradnje proizvodno-poslovnih prostora, do projekata razvoja novih proizvoda čija je ukupna vrijednost oko 14 milijuna kuna. Učinci tih projekata, koji su sufinancirani iz EU sredstava, višestruki su: od povećanja zapošljavanja i povećanja prihoda od prodaje, preko proširenja proizvodnih prostora i poboljšanja uvjeta rada pa sve do jačanja razvojnih kapaciteta te posljedično i rasta ugleda tvrtke“, smatra Mladen Šarlija, direktor i predsjednik uprave tvrtke HSTec.
 
Jedan od značajnijih izvora za povlačenje EU sredstava svakako je i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za čije je otvorene pozive i programe HSTec aplicirao nekoliko projekata i time potaknuo investicije od ukupno 18,5 milijuna kuna. Kroz programe Internacionalizacija poslovanja MSP-ova, Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu, Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu te PoC7, HAMAG-BICRO je zadarskoj tvrtki dodijelio gotovo 6 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Njihov projekt „Povećanje međunarodne konkurencije i izvoza“ usmjeren je ka još snažnijem predstavljanju na međunarodnom tržištu.
 
„Dugogodišnja opredijeljenost na inovativni razvoj i proizvode naša je glavna konkurentska prednost na međunarodnom tržištu. Brojne promotivno-marketinške aktivnosti, poput izlaganja na stručnim međunarodnim sajmovima i B2B susretima, doprinijele su povećanju narudžbi i općenito većem interesu za naše proizvode, a dokaz tomu je i povećanje narudžbi specijalnih inovativnih proizvoda, uglavnom za inozemno tržište. Kao rezultat povećanja narudžbi i ostvarivanja novih partnerskih suradnji, HSTec je povećao i zapošljavanje“, tvrdi Šarlija koji očekuje da će HSTec do 2022. godine zaposliti 14 novih djelatnika. 
Unatoč globalnom uspjehu, kao i činjenici da su već godinama jedno od najboljih srednje velikih i malih poduzeća u Hrvatskoj, u HSTec-u su i dalje samozatajni te rade i ulažu u razvoj jer to smatraju jedinim putom prema uspjehu. Upravo zato su oni jedni od #prvih25 HAMAG-BICRO-a.
 

Anđelka Felja

Inflacija kao promotor (i turističke) potrošnje!?

 
 
Statistika je kao bikini, otkriva mnogo, ali skriva najvažnije! Državni zavod za statistiku objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u lipnju porasla za 6,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lanjski lipanj ojačala 6,1 posto.S druge strane, inflacija je, mjerena rastom potrošačkih cijena, u lipnju u Hrvatskoj bila najviša od travnja 2013. dosegnuvši 2,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Brojke državnih statističara iznenadile su veleumne analitičare koji su doduše očekivali ubrzanje inflacije, no ne i da bi mogla premašiti granicu od 2 posto.Toliko iznosi i prva procjena inflacije u EU-u u lipnju; dakako, analitičari nisu usporedili prosječne eu-plaće s hrvatskim!?
Povezana slika
Statistika skriva pravo stanje. Takva inflacija nije iznenadila samo suhoparne statističare i analitičare nego u prvom redu nas, potrošače kojima se od stvarne inflacije zamrači pred očima kad dođu na tržnicu 'malog turističkog mista' i pogledaju cijene voća, povrća, ribe…! Inflacija prema svakodnevnim mjerilima potrošača, običnih ljudi, daleko premašuje podatke suhoparnih statističara, realno se penje na desetke postotaka! Primjerice grožđe, jasno da je iz uvoza, nudi se na štandovima prekupaca po cijeni od nevjerojatnih osamdeset kuna i to za pola kilograma (provjeren podatak kod autora, kupac, mjesto i vrijeme!)???  Mahune odnosno 'fažolet' prodaje se po dosad nezabilježenoj cijeni od 50 kuna pa naviše, rajčice su po 15-20 kuna, blitva 15 kuna i više (primjerice, koprivnička  'Podravka' otkupljuje rajčice od kooperanata s istarskih plantaža po cijeni od 0,60 kuna!?, nap. a.)... Čak je i popularna a danas rijetka, sirotinjska srdela značajno 'skočila' s lanjskih deset na ovogodišnjih dvadeset, najnoviji podatak govori o trideset kuna po kilogramu. Ali to nije ona prava, masna srdela nego mršava, izgladnjela srdelica, minijaturna!
 
A kad smo već kod riba, rijetkost je na 'peškariji' ovog 'malog mista' naći jeftiniji riblji asortiman poput nekad brojnih papalina, girica, inčuna, gavuna pa i skuša a rijetke su i palamide ili tune… makar bile i iz uzgajališta. Je li to kod riba u pitanju aktualna demografska dekadencija ili su i ribe trbuhom za kruhom emigrirale u tuđinu poput naše mladeži?? I konačno, nekad davno lignje su bile sirotinjska hrana naših ribara i težaka a danas… postadoše vrhunski kulinarski specijalitet nedohvatljiv velikoj većini običnih smrtnika. Lignja kao šampion inflacije: na 'peškariji', navodno jadranska lignja, (bez računa!) vrijedi iznad dvjestotine kuna (200-250) po kilogramu a u boljem restoranu istaknuta cijena u jelovniku glasi: 'Jadranska lignja na žaru 450 kuna/kg'! Uistinu, famozna restoranska marža od preko sto posto koja bi se slobodno mogla nazvati 'deračinom' ili ordinarnom plačkom….turista jer domaći potrošači lignju tek gledaju. Od 'peškarije' do gradela lignja 'krešila' sto posto!
 
Uza sve to niste sigurni nije li i ta takozvana Jadranska lignja ilegalni imigrant iz MAGREB-a (Alžir, Maroko, Tunis)? I žabe uvozimo: Odete li pak u poznati restoran našeg 'malog mista' i naručite nekad domaći specijalitet, pohane žabe, nećete dobiti pohanu cijelu, oderanu žabu nego tek žablje krakove a na njima samo što ne piše 'made in China'… šest krakatih žaba za (nepristojnih!, nap. a.) sto kuna. Jasno, žablji krakovi su stigli u restoran duboko smrznuti (krio-terapija!?) zbog dugotrajnog dalekoistočnog transporta! Ako uz to naručite još i vino ponosne etikete 'domaće', crno ili bijelo, platit' ćete ga okruglo 100 kuna po litri… za vino istančanog okusa oprane bačve! I za kraj, ni obrok naš svagdanji, jutarnja kavica nije ostala imuna galopirajuće inflacije… u našem 'turističkom malom mistu' u nepune dvije godine 'espresso' je s četiri kune 'krešio' na šest, u boljim kafićima i na sedam kuna što znači da inflacija kod kave iznosi više od pedeset posto!
 
Povećana potrošnja nije nikakav kriterij višeg standarda nego dokaz kako danas iste (i uvezene) artikle plaćamo skuplje nego što smo ih plaćali jučer! Nema sumnje da potrošnja raste paralelno s porastom cijena a time raste i državni PDV, puni se time dakako i državni proračun a paralelno s tim prazni se dakako i naš potrošački džep! Isto tako nema sumnje da je turizam 'žarkog sunca i bistrog mora' u debeloj krizi pa strani gosti preskaču skupu Hrvatsku tražeći jeftinije i u svakom pogledu za džep 'pristojnije' destinacije poput Albanije, Crne Gore, Turske…!
 

Damir Kalafatić

Ublažavanje kriterija za dobivanje dječjeg doplatka

 
 
Unatoč procjenama da će novi, blaži kriteriji za dobivanje dječjeg doplatka dovesti do povećanja broja obitelji koje ostvaruju to pravo za 100.000, a broj djece primatelja za 150.000, nakon godinu dana primjene rezultati su višestruko skromniji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, preko kojeg se isplaćuje dječji doplatak, broj obitelji u godinu dana povećao se tek za 19.000, a broj djece za 40.000, čime se broj primatelja izjednačio s brojem iz 2017. godine.
Slikovni rezultat za child allowance
Zbog ovakvog neočekivanog podbačaja mjere, kako su nam potvrdili u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, do kraja godine ponovno će preispitati uvjete i redefinirati mjeru, što znači da je vrlo izvjesno da će se sljedeće godine ponovno povećati dohodovni cenzus.
- Nastavit ćemo intenzivno analizirati trend broja korisnika u drugoj polovici 2019. i, vrlo je izvjesno, poduzeti daljnje korake u cilju povećanja broja potencijalnih korisnika i broja djece koja ostvaruju pravo na doplatak za djecu - kažu u Ministarstvu.
 
Ublažavanje kriterija za dobivanje dječjeg doplatka, odnosno povećanje dohodovnog cenzusa, bilo je jedna od ključnih prošlogodišnjih demografskih mjera resornog Ministarstva. Dohodovni cenzus - određeni iznos prihoda koji zarada obitelji po članu kućanstva ne smije prijeći, a da bi i dalje mogli dobivati dječji doplatak - nije se mijenjao 11 godina. Istovremeno su plaće i primanja obitelji rasla, zbog čega je iz godine u godinu značajno opadao broj obitelji koje ispunjavaju uvjete za ostvarenje prava na dječji doplatak i broj djece za koju ga primaju. Tako je, primjerice, u lipnju 2008. dječji doplatak primalo 231.085 obitelji za 442.800 djece, a deset godina kasnije 132.531 obitelj za 256.715 djece. Razlog je razmjerno jednostavan: prosječne plaće u tom su periodu narasle 25 posto, a imovinski cenzus za dječji doplatak nije se mijenjao.
 
Postoje tri kategorije primatelja dječjeg doplatka. U prvu spadaju obitelji kojima iznos mjesečnih primanja po članu kućanstva ne prelazi 543 kune: oni imaju pravo na dječji doplatak u iznosu od 300 kuna po djetetu. Drugu kategoriju čine oni čija se prosječna primanja kreću između 543 kune i 1120 kuna po članu, a u tom slučaju doplatak iznosi 250 kuna po djetetu. Treća su kategorija oni kojima su prošle godine primanja po članu iznosila između 1120 i 1663 kune, a dječji doplatak 200 kuna. Iznosi doplatka nisu lani mijenjani, ali je 1. srpnja imovinski cenzus treće kategorije povećan s 1663 kuna na 2328 kuna. Sve obitelji s većim brojem djece koja ostvaruju pravo na dječji doplatak imaju pravo i na pronatalitetni dodatak od po 500 kuna za treće i četvrto dijete. Takvo povećanje dohodovnog cenzusa, pokazivale su projekcije resornog Ministarstva, trebalo je rezultirati povećanjem broja obitelji koje imaju pravo na dječji doplatak za 100.000, a broj djece za čak 150.000. U proračunu je, najavili su, za dječje doplatke godišnje osigurano dodatnih 440 milijuna kuna. Očekivalo se da će odmah po stupanju novih zakonskih odredbi na snagu HZMO biti zatrpan novim zahtjevima, zbog čega je u odjelu za dječje doplatke hitno zaposleno 20 novih ljudi.
 
Rast prosječnih plaća
 
Međutim, dječji je doplatak zatražila tek petina očekivanog broja.
- Razloga za odstupanje od procjene potencijalnog povećanja ima nekoliko. Prije svega, to je rast prosječnih plaća. Novi je Zakon o porezu na dohodak u 2018. značajno povećao neto dohotke obitelji, a isti je u 2019. godini predstavljao osnovicu za izračun dohotka po članu kućanstva - kažu u Ministarstvu. Dodaju da je jedan od razloga sasvim sigurno i iseljavanje stanovništva i smanjenje ukupnog broja djece, a jedan dio objašnjenja, smatraju, leži i u tome što dio potencijalnih primatelja dječjeg doplatka ni godinu dana od stupanja novih pravila na snagu ne zna za njih, pa ne znaju ni da imaju pravo na doplatak.
 
Nova je mjera, ističu u Ministarstvu, barem zaustavila daljnji pad broja korisnika, no, bez ikakve sumnje, nije dala željene rezultate.
Koliko bi trebalo biti novo povećanje cenzusa da bi se broj primatelja značajnije povećao, tek će utvrditi stručne analize. Konačni cilj, koji Ministarstvo ističe već tri godine, jest potpuno ukidanje bilo kakvog cenzusa i uvođenje dječjeg doplatka za svu djecu po uzoru na dio zapadnoeuropskih zemalja, poput Njemačke. Tako bi, ističu stručnjaci, ta mjera doista bila demografska, a ne socijalna. No, poznavatelji daju male šanse mogućnosti da se univerzalni dječji doplatak u Hrvatskoj uvede već sljedeće godine. (Hina)

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Petak, 20/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1388 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević