Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Depoziti kućanstava – potencijal razvoja financijskoga tržišta

 
 
"Hrvatski financijski sustav je bankocentričan, a najveću vrijednost financijske imovine posjeduju kreditne institucije. Privatni sektor se i kod financiranja i kod štednje najviše oslanja na banke pa tako sektor kućanstava višak raspoloživih sredstava najčešće alocira u klasičnu štednju u bankama, a manji dio u druge financijske instrumente", rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić povodom obilježavanja Svjetskoga dana štednje u HGK uvodnim izlaganjem pod nazivom Depoziti kućanstava – potencijal razvoja financijskoga tržišta, uz napomenu da su klasični depoziti privlačni štedišama jer minimiziraju rizik, iako drugi modeli štednje nude veći povrat.
http://www.feelgreatbreaks.com/wp-content/uploads/2017/04/deposit.jpg
"Ukupna nominalna vrijednost financijske imovine sektora kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima u posljednjih se pet godina uvećala za 22,4 posto, pri čemu su depoziti rasli za 12,7 posto, a stavka osiguranja, mirovina i standardiziranih garancija skoro pet puta više, za 60,6 posto. Prema posljednjim podacima, kućanstva imaju 189,9 milijardi kuna depozita, prvenstveno u bankama i najviše u vidu deviznih depozita", istaknuo je Savić, dodavši da su tri četvrtine tih depozita oročene, najčešće kratkoročno, a valutna struktura je uglavnom vezana uz euro (oko 3/4), dok je manji dio (ispod 20 posto) u kunama.
 
"Kamate na sve oblike štednje posljednjih godina padaju, na oročene depozite od šest mjeseci do godinu dana su u 2017. iznosile 0,33 posto, što znači da bi godišnja inflacija trebala biti manja od te brojke kako bi štediše ostvarile realnu kamatu, a ona je u srpnju bila na 0,8 posto. Uz sve to, treba imati na umu i da su primici na osnovi kamata u 2016. postali oporezivi po stopi od 12 posto", upozorio je Savić, dodavši da je zbog toga dio štediša preusmjerio svoja sredstva u druge načine štednje, ali još uvijek je to premalo kako bi promijenilo ukupnu strukturu. 
 
Stanovnici sedam primorskih županija imali su deponirano 77,5 milijardi kuna, što je 42,1 posto ukupnih depozita na razini države. Po glavi stanovnika je dvostruko veći iznos depozita u primorskom dijelu Hrvatske u odnosu na kontinentalni. To se može pripisati utjecaju turizma jer 95 posto svih noćenja tijekom godine ostvari se u primorskim županijama. Naime, uslijed neizvjesnosti bavljenja turizmom, van sezone se traži sigurnost zarađenog novca, a tek onda prinos.
 
Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, je tijekom okruglog stola na temu Značaj dugoročne štednje za pojedinca i gospodarstvo kao cjelinu te važnost financijske pismenosti, potvrdio točnost analize HGK, kazavši da je i dalje je vidljiv rast depozita u bankama, iako je nešto usporio zbog pada kamatnih stopa i oporezivanja štednje. "Događa se promjena u strukturi tih depozita, građani više ne oročavaju sredstva u tolikoj mjeri kao ranije, već ih drže na tekućim i žiro računima jer je kamata premali motivator za oročenje, a oni koji oročavaju čine to na sve duže rokove", izjavio je Šošić.
 
"Građani su dosta oprezniji pri odabiru ulaganja nakon krize i obično štede za crne dane", tvrdi Josip Spajić, izvršni direktor Sektora poslovanja s građanstvom u Croatia Banci. "Nedostaje nam štednja kao ciljana potrošnja, primjerice, štednja za registraciju automobila ili godišnji odmor. Kod nas štede mahom ljudi iznad 45 godina starosti jer je mirovina mala pa ih to dodatno motivira, ali takvi klijenti imaju averziju prema riziku pa biraju najsigurnije oblike štednje", kazao je Spajić te je istaknuo važnost financijske pismenosti i financijske odgovornosti. 
 
"Banke koriste nove tehnologije i razvijaju nove proizvode i nude druge vrste ulaganja, ali potrebno je znati sve elemente rizika i imati vremenski plan ulaganja i štednje kako bi imali željeni prinos koji je u korelaciji s rizikom", kazala je Iva Krhlanko-Cvetko, direktorica Upravljanja proizvodima i odnosima s klijentima Addiko Banke.
"Postoji strukturni problem unutar sustava jer u Hrvatskoj imamo 750.000 građana koji štede, od njih 150.000 ima više od milijun kuna u prosjeku na štednim računima", istaknuo je Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrot stambene štedionice. "U takvim okolnostima prinos ostalih štediša nije presudan. Svaka je štednja dobra jer daje sigurnost i stabilnost, a to vam daje financijsku neovisnost i nitko s vama ne može manipulirati", naglasio je Ostojić, uz napomenu da se u stambenim štedionicama štede manji iznosi na dulji rok.
Financijska pismenost je temeljni alat za svakoga pojedinca koji želi donositi uspješne financijske odluke. Istraživanja pokazuju da je u svijetu tek 33 posto ljudi financijski pismeno, a u Hrvatskoj je ta brojka na 34 posto, rekla je Dajana Barbić, docentica na katedri za financije Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, u sklopu predavanja o važnosti financijske pismenosti.
 
"HGK u suradnji s partnerima i financijskim institucijama, članicama udruženja provodi različite aktivnosti u cilju poboljšanja razine financijske pismenosti građana i poslovnih subjekata u Hrvatskoj, poput projekta Više znamo bolje razumijemo, kojim je bilo obuhvaćeno 250 učenika i 150 profesora u pet zagrebačkih srednjih škola. Također organiziramo i niz edukativno-informativnih aktivnosti usmjerenih na učenike, studente i građane povodom Svjetskoga dana štednje, Svjetskoga i Europskoga tjedna novca te Svjetskoga dana investicijskih fondova", rekla je Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. 
 

Anđelka Felja

Članice EU-a imaju pravo ograničiti prodaju zemlje  

 
 
Europska komisija je na poticaj zastupnika u Europskom parlamentu iz Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj donijela smjernice za pomoć državama članicama pri zaštiti prodaje poljoprivrednoga zemljišta od prekomjerne špekulacije cijenama i koncentracije vlasništva. Naime, Europski parlament je u ožujku ove godine uputio zahtjev Europskoj komisiji za uspostavu jasnih i sveobuhvatnih kriterija za reguliranje trgovine poljoprivrednim zemljištem kako bi se osigurala jednaka pravila u skladu s europskim zakonodavstvom. Studija Europskoga parlamenta o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU pokazala je kako je prisutan fenomen koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika te kupnje zemljišta od strane investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, kao i banaka, osobito izražen u istočnom dijelu Europe.
https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/international/paris_protocol/images/agriculture.jpg
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir napominje kako pitanje poljoprivrede i raspolaganja zemljištem nije samo pitanje konkurentnosti i pitanje gospodarstva. „U njegovu promišljanju trebaju se uzeti u obzir i socijalni, kulturni i drugi aspekti. Nacionalne politike moraju se zauzeti za rješavanje ovoga pitanja jer su neke vlade namjerno pogodovale velikima, a na štetu malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a jedan od najaktualnijih primjera je i slučaj Agrokor“, rekla je Petir.
 
Petir smatra da prilikom kupnje ili zakupa poljoprivrednog zemljišta prioritet moraju imati OPG-ovi jer je to preduvjet kako bi mladi ostali živjeti na selu i kako bi sačuvali ruralni prostor od propadanja. Komisija u svojim smjernicama napominje da države članice imaju pravo ograničiti prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi očuvale poljoprivrednu zajednicu i promicale održivu poljoprivredu, no to treba biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a, osobito onim što se odnosi na pravila o slobodnom kretanju kapitala. Smjernice su u skladu s praksom Suda Europske unije, pri čemu je pitanje regulacije prodaje zemljišta u nadležnosti država članica. Prema pojašnjenju toga Suda, određena ograničenja prihvatljiva su pod određenim uvjetima: prethodna odobrenja nacionalnih tijela za stjecanje zemljišta; ograničenja veličine zemljišta koja se stječe; prava prvenstva koja određenim kategorijama kupaca omogućuju kupnju poljoprivrednog zemljišta prije nego što ih se proda drugima, intervencija države u cijene. Kupci koji uživaju ta prava mogu uključivati ​​poljoprivrednike, susjede, suvlasnike i državu. Međutim, zakonodavstvo EU-a ne dopušta diskriminatorna ograničenja poput općih uvjeta stanovanja u određenoj državi kao preduvjet za stjecanje vlasništva nad zemljištem.
 
Jednako su tako nezakonita i ograničenja na nerazmjerna prekogranična ulaganja. Na temelju sudske prakse naročito je nerazmjerno zabranjivati tvrtkama kupnju, kao i zahtijevati bavljenje poljoprivredom kao preduvjet za kupnju. Prijelazno razdoblje od sedam godina koje je Hrvatska izborila u pregovorima, a u kojem je zabranjeno prodavati poljoprivredno zemljište strancima, mehanizam je koji možemo koristiti do 2020. godine. Poljoprivredno je zemljište rijetka i posebna imovina koja zaslužuje posebnu zaštitu te su stoga neke države članice nametnule ograničenja za njegovu kupnju.
 
U svibnju 2016. Europska je komisija od Bugarske, Mađarske, Letonije, Litve i Slovačke zatražila usklađivanje propisa s europskima jer su odredbe njihovih zakona koje su ograničavale pojedince ili tvrtke pri kupnji zemljišta smatrane diskriminatornima.
 

Z. Rupčić,  http://www.glas-slavonije.hr/346212/7/Clanice-EU-a-imaju-pravo-ograniciti-prodaju-zemlje

Proglašeno najboljih deset na Danima hrvatskoga turizma

 
 
„Očekivanih više od 10 milijardi eura prihoda za ovu godinu, visoki udio turizma u BDP-u i najveći broj investicija pokazuju važnost turizma u gospodarstvu Hrvatske. Ujedno ukazuju na visoku ovisnost gospodarstva o ovoj djelatnosti te nedovoljnu razvijenost ostalih sektora. Stoga je potrebno još snažnije poticati rast drugih sektora kroz turizam. Pozivam sve dionike na dijalog o važnim pitanjima sektora kako bismo iduću turističku godinu dočekali još spremniji i ostvarili još bolje rezultate te čestitam još jednom dobitnicima nagrada, prvacima hrvatskoga turizma“, rekao je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher povodom dodjele top deset nagrada Hrvatske gospodarske komore Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku i nagrada Hrvatske turističke zajednice u sklopu manifestacije Dani hrvatskoga turizma u Malom Lošinju.
https://www.bluesunhotels.com/EasyEdit/UserFiles/News/dani-hrvatskog-turizma-2017-bluesun-ponovno-u-vrhu/dani-hrvatskog-turizma-2017-bluesun-ponovno-u-vrhu-636446145636373717-2_720_405.jpeg
„Turizam predstavlja bitan element hrvatskoga gospodarstva i našega nacionalnoga identiteta. To je i Vlada prepoznala te smo ove godine ostvarili znatan dio naših ciljeva u području turizma. Prije svega povećanje investicija, ovogodišnji iznos investicija u turizmu iznosi 817 milijuna eura, a iduće godine planirano je 940 milijuna eura. Porast investicija iz godine u godinu najbolji je dokaz da je Hrvatska konkurentna zemlja. Smatram da imamo razloga za zadovoljstvo i za pohvale, vama turističkim djelatnicima i svima koji u turističkome sektoru pridonose ovim sjajnim rezultatima i naravno, rastu BDP-a“, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, dodavši da je cjelogodišnje poslovanje u turizmu cilj svih nas, uz želju da se pozitivni pomaci osjete još više i u kontinentalnome turizmu.
 
„Dani hrvatskog turizma prilika su da se osvrnemo na tekuću godinu u turizmu, ali i da gledamo prema budućnosti. Turizam je horizontalna djelatnost koja zahtijeva dugoročnu strategiju i uključenje svih dionika turizma u cjelogodišnje turističke aktivnosti. Od lokalnih planova i aktivnosti, do aktivnosti na razini Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice. Pri tome se posebna pozornost mora posvetiti održivom razvoju kao temelju neophodnom za budućnost našeg turizma“, istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli povodom dodjele turističkih nagrada te nadodao: „Ne smijemo prije svega zaboraviti da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, stoga ovim putem čestitam svim nagrađenima, nominiranima, ali i svim djelatnicima u hrvatskom turizmu, jer su oni ti koji turizam čine uistinu konkurentnim i koji svojom kreativnošću i radom Hrvatsku čine atraktivnom i jednom od najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija.“
 
Važnost doprinosa svih turističkih djelatnika u ostvarenju ovogodišnjih odličnih rezultata naglasio je i direktor Glavnog Ureda HTZ-a Kristjan Staničić. „Večeras smo ovim nagradama i priznanjima željeli nagraditi one najbolje iz različitih segmenata naše ukupne turističke ponude. Tako smo u snažnoj konkurenciji i ove godine kao najbolje izdvojili pojedine destinacije, atrakcije, manifestacije, ali i hotele, kampove, marine te brojne druge subjekte koji čine ukupnu turističku ponudu. Međutim, ovom prilikom želim naglasiti kako iza svega navedenoga stoje ljudi, koji su svojim radom i doprinosom zapravo najzaslužniji za ove odlične rezultate kojima se svi iskreno ponosimo. U tom smislu i ovom prilikom svim ljudima upućujem iskrene čestitke i zahvale na odličnoj turističkoj godini te svima skupa želim još bolju i uspješniju turističku 2018. godinu“, poručio je direktor Staničić.
 
Nagrade su podijeljene u kategorijama kulturne turističke atrakcije godine, turističkoga događaja godine, inovacije u turizmu godine, marine godine, restorana godine, kampa godine, turističke agencije godine, hotela godine, osobe godine – nagrada „Anton Štifanić“ i turističke destinacije godine. Dodjelom nagrada zaključeni su ovogodišnji Dani hrvatskog turizma, na kojima je sudjelovalo oko tisuću sudionika iz hrvatskoga turističkog sektora.
 

Anđelka Felja

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1079 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević