Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Oporezivanje nekretnina i makro-financijska stabilnost

 
 
Dubravko Mihaljek, voditelj operativnih poslova u Monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja u Baselu, održao je u Institutu za javne financije 25. veljače 2020. predavanje na temu Oporezivanje nekretnina i makro-financijska stabilnost.
https://static01.nyt.com/images/2020/02/03/nyregion/03nytoday-realestate/03nytoday-realestate-articleLarge.jpg?quality=75&auto=webp&disable=upscale
Mihaljek je istaknuo kako se preferencijalan porezni tretman vlasništva stambenih nekretnina često navodi kao jedan od uzroka brzog rasta stambenih cijena i zaduženosti kućanstava u brojnim gospodarstvima u razdoblju prije Velike financijske krize. S tim u vezi, raširen je stav da oporezivanje nekretnina treba reformirati i koordinirati s monetarnom politikom i makro-prudencijalnim mjerama u svrhu održavanja makro-financijske stabilnosti. Mjere koje se u tu svrhu predlažu uključuju ne samo one cikličke, nego i strukturne porezne elemente poput ukidanja odbitaka rashoda za kamate, oporezivanja imputirane najamnine nekretnine u kojoj stanuje vlasnik  i oporezivanja svih oblika vlasništva nad stambenim nekretninama. Međutim, osnovni parametri poreza na nekretnine ne mogu se sistematski koristiti u protu-cikličke svrhe, nego doprinose financijskoj stabilnosti samo kada se pravilno postave i održavaju u zadanim okvirima, istaknuo je Mihaljek u prezentaciji.
 
Predavanje Dubravka Mihaljeka pratili su brojni znanstvenici i stručnjaci koji su diskutirali o različitim aspektima oporezivanja nekretnina (makro-ekonomskim, financijskim, pravnim, ali i političkim te sociološkim), posebno razmatrajući hrvatske specifičnosti, od regionalne disproporcije do demografskih kretanja.
 
Dubravko Mihaljek je voditelj operativnih poslova u Monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja (BIS) u Baselu, gdje radi od 1999. godine. Upravlja tekućim poslovima modjela i priprema analize globalnih makro-financijskih kretanja i monetarne politike za redovite rasprave guvernera središnjih banaka u BIS-u. Bio je ekonomski analitičar u Međunarodnom monetarnom fondu u Washingtonu (1990.-1999.); asistent u Ekonomskom institutu Zagreb (1982.-1989.). Studirao je ekonomiju na sveučilištima Pittsburgh (PhD 1990.), Minnesota (MA 1986.) i Zagreb (dipl. oec. 1981). U novijim radovima bavi se makroekonomskim aspektima stambenih investicija (IJCB 12/2020), vezama između financijskih uvjeta i ekonomske aktivnosti (BIS QR 9/2019) i tečaju dolara i zaduženosti banaka kao odrednicama dinamike globalnog rasta (AER 5/2020).
 
Vrlo malo zemalja oporezuje vlasništvo nad nekretninama, većina zemalja dopušta domaćinstvima da od poreza na dohodak oduzimaju kamate na stambene kredite. Porast vrijednosti nekretnina oporezuje se blago ili se uopće ne oporezuje u mnogim zemljama. Prema tome treba nešto mijenjati s poreznom politikom oporezivanja nekretnina. Vidimo da politika niskih kamatnih stopa traje cijelo desetljeće i trajat će još neko vrijeme te je pitanje treba li dati podršku monetarnoj politici sa strane politike oporezivanja nekretnina – kazao je Mihaljek. Iz svega toga nastala je preporuka koje su mnoge financijske institucije počele propagirati, a to je da treba oporezivati nekretnine. Ali to i nije baš tako jednostavno jer se ne radi samo o porezu na fizičku nekretninu nego i o indirektnoj dobiti kroz vlasništvo nekretnine. Mihaljek ističe četiri razloga zbog kojih bi oporezivanje nekretnina moglo imati značenje za makro-ekonomsku stabilnost, to su: stambene investicije, distributivne posljedice monetarne politike, nejednakost u imovini, financijalizacija nekretnina.
 

Darko Kovačić

Zabrana rada nedjeljom ne pridonosi ni gospodarstvu ni zadovoljavanju potrošača niti stvaranje radnih mjesta

 
 
Najavljene promjene zakonskog okvira za rad nedjeljom i burne rasprave koje je ta najava izazvala svojevrsni su déjà vu u državi u kojoj kao da se nikad ništa ne mijenja. Ista je situacija bila i pred dvanaest godina kada je u časopisu Banka u travnju 2008. objavljen članak Katarine Ott pod naslovom „Veliki regulator“. Osnovna poruka tog članka da je smisao gospodarstva zadovoljavanje potrošača i stvaranje radnih mjesta, a da zabrana rada nedjeljom ne pridonosi ni jednom od njih, stoji i danas. Kao doprinos najavljenoj raspravi članak prenosimo bez ikakvih intervencija.
https://www.zmaj-tin.hr/wp-content/uploads/2014/03/0-24_4.jpg
Ograničenja radnog vremena trgovina postoje već stoljećima, a pod pritiscima interesnih skupina – malih trgovaca, radnika u trgovini i vjerskih zajednica - značajno su postrožena 1930-ih. U zadnjih 40-ak godina preispituje se i deregulira rad trgovina nedjeljom, najznačajnije u SAD i Kanadi, ali sve više i u Europi. Usprkos dokazano pozitivnim ekonomskim učincima deregulacije brojne zemlje i dalje na razne načine ograničavaju rad trgovina nedjeljom. Npr. u Njemačkoj, Norveškoj i Švicarskoj trgovine ne smiju raditi nedjeljom, u Danskoj i Finskoj ograničene su samo velike trgovine, u Belgiji, Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj regulacija je prepuštena lokalnim jedinicama. U SAD-u i Kanadi savezne države mogu ograničiti rad trgovina ili prodaju alkohola nedjeljom. Gotovo nikakvih ograničenja nema u Irskoj, Portugalu, Švedskoj i Velikoj Britaniji.
 
Transformacija klasične industrijske proizvodnje i porast usluga dovodi do novih oblika rada, raznovrsnijih stilova života i rada te manjeg društvenog konsenzusa o preferiranom vremenu rada, dokolice i trgovine. Švedska je npr. zbog sve veće zaposlenosti žena dramatično poboljšala brigu o djeci i ima najliberalnije radno vrijeme trgovina u Europi. Anketa u Kanadi pokazuje da mogućnost kupnje izvan tipičnog radnog vremena najviše podržavaju mlađi ispitanici s djecom i više obrazovani kojima je skuplje kupovati u tradicionalno radno vrijeme. Trgovci stoga nude mogućnost kupovanja izvan tradicionalnog radnog vremena i usklađivanje kupnje s rekreacijom i zabavom, pa nastaju trgovački centri s kinima, restoranima i dječjim igraonicama. Proces je ireverzibilan pa će se društvene institucije i državna regulacija morati prilagođavati zahtjevima rada i privatnog života.
 
Javni interes protiv ovladavanja državom Po teoriji javnog interesa regulacija se nudi zbog interesa javnosti za ispravljanjem neefikasnih ili nepravednih praksi tržišta. No, neefikasnosti tu očito nema, jer da im se ne isplati trgovine, nedjeljom ne bi radile. O potražnji javnosti za regulacijom najbolje govori promet koji se nedjeljom ostvaruje. Ako postoje nepravde, npr. prema radnicima onda treba regulirati njihovo radno vrijeme i naknade za rad. Po teoriji ovladavanja državom regulacija se nudi zbog zahtjeva interesnih skupina koje se među sobom bore za maksimiziranje svojih ciljeva. Pitanje je kojoj interesnoj skupini u Hrvatskoj osim crkvi to može biti u interesu. 
 
Teorija javnog interesa temeljila se na pretpostavkama da su tržišta sama po sebi ranjiva i sklona djelovati neefikasno ili nepravedno te da državna regulacija ne stvara nikakve troškove. Obje su pretpostavke opovrgnute. Društveno nepoželjni rezultati regulacije ipak su posljedica utjecaja interesnih skupina. Restriktivne zakone u parlamentu podupiru interesne grupe, a ne grane kojih se direktno tiču, a još manje potrošači koji su direktni gubitnici. Nije ni čudo što su vlade neuspješne u provođenju nemogućih zahtjeva parlamenata, a pritom još i narušavaju efikasno funkcioniranje reguliranih tržišta. 
 
Deregulacijom se povećava zaposlenost i blagostanje potrošača. Učinci na zaposlenost su značajni i pozitivni, uglavnom zbog potrebe za većim brojem radnika zbog dužeg radnog vremena, ali i zbog povećane prodaje. Duži rad trgovina omogućuje potrošačima više vremena za odlučivanje o kupnji. Prosječne cijene se mogu sniziti, ali i povisiti ovisno o odnosu povećanih troškova radne snage zbog viših nadnica nedjeljom i nižim troškovima zbog povećane produktivnosti. Tržišta dovode do pravog odnosa viših troškova – ako ih ima – i koristi od duljeg rada trgovina za potrošače. Usporedno će postojati trgovine s različitim radnim vremenom i kupci s različitim navikama i nastat će ravnoteža. Zanimljivo, u Švedskoj se nakon ukidanja svake regulacije smanjilo radno vrijeme trgovina. 
 
Zabrana trgovanja nedjeljom utjecat će da se kupnje koncentriraju neefikasnije, u kraćem vremenu, vodit će većoj kapitalnoj intenzivnosti, višim cijenama i manjoj aktivnosti sektora. Poseban problem su izuzeća. Trgovine se ograničavaju kvadratima površine, brojem artikala i sl., a što su odredbe kompliciranije to je teža i skuplja provedba i kontrola i stvaraju se dodatne neefikasnosti. Tko će kontrolirati i kažnjavati cvjećare na grobljima koje će uskoro prodavati i deterdžente, porast kataloške prodaje i kupnje preko interneta, što sve lakše izmiče oporezivanju. 
 
Ekonomski ili religiozni razlozi No, na odluke o radu nedjeljom ne utječu samo ekonomski razlozi, nego i pitanja socijalne kohezije i religiozni stavovi. Na vjeri utemeljene stranke obično su protiv rada nedjeljom pravdajući to ne samo religioznim već i društvenim razlozima, dok liberalne stranke naglašavaju mogućnost trgovina da stimuliraju gospodarstvo. Iako su u Nizozemskoj npr. crkva i država odvojene, lokalne jedinice s aktivnijim crkvama imaju i restriktivnije mjere. Zanimljivo je da u katoličkoj Irskoj gotovo sve trgovine rade nedjeljom. I u Španjolskoj već 1980-ih nije bilo ograničenja rada trgovina nedjeljom, ali su 1990-ih neka uvedena. No, i dalje brojne trgovine rade veliki broj nedjelja u godini, neke i svaku, a na rasprave manje utječe crkva i bitke se vode između velikih i malih trgovaca. U Kanadi se već od 1982. od provincija i lokalnih jedinica zahtijeva da za ograničavanje radnog vremena trgovina navedu razlog koji nije religiozni, zahvaljujući čemu je značajno liberalizirano radno vrijeme trgovina. 
 
Čak ni Europska komisija ne određuje kada radnici mogu raditi. Svojedobno je direktiva utvrđivala da tjedni odmor u načelu uključuje i nedjelju, ali je Europski sud pravde poništio tu odredbu. Niže stope zaposlenosti u Europi pripisuju se sporijem rastu zaposlenih u uslužnom sektoru nego u SAD-u, koji je posljedica restriktivnije regulacije, pa se deregulacija posebice radnog vremena trgovina smatra jednom od ključnih politika za povećanje zaposlenosti.
 
Još jednom se nažalost moramo zapitati koliko su točne tvrdnje da naše vlade vode liberalne politike, jer mjere koje se pod utjecajem određenih interesnih skupina donose dokazuju upravo suprotno. Smisao gospodarstva je zadovoljavanje potrošača i stvaranje radnih mjesta. Zabrana rada nedjeljom ne pridonosi ni jednom od njih. Ako država već želi nešto regulirati, može se pozabaviti radnim vremenom pojedinca, a ne radnim vremenom djelatnosti. No, treba li se država uopće petljati u ičije radno vrijeme? Da ne postoje nikakva ograničenja rada  nedjeljom, vjernici bi mogli stići i u crkvu i u trgovine. Epizodu zabrane rada nedjeljom smo već imali i neslavno je propala. Nadajmo se da ni ova ne će potrajati.
 

Katarina Ott, Institut za javne financije

Krajnje je vrijeme da se netko obrati javnosti i očituje o ovom pitanju

 
 
Kada smo u veljači objavili vijest da su se u području Dinarida odredila četiri velika polja za “istraživanje ležišta škriljca”, od kojeg se tehnologijom hidrauličkog lomljenja, ili “frackingom”, dobiva nafta i plin, neki od čitatelja su tvrdili “kako to nije istina i da je u Hrvatskoj taj postupak zabranjen”. Informacije o natječaju za “istraživanje škriljca” u Dinaridima, uz priloženu kartu, možete pročitati u prethodnom članku. Naši čitatelji koji nisu vjerovali u ovu informaciju su zato vjerovali Milanoviću, Vrdoljaku, Zmajloviću, Mireli Holy, Karamarku, Oreškoviću, Paneniću, Bošnjakoviću, premijeru Plenkoviću i brojnim drugima koji tvrde isto. Svi oni koji su prodali Slavoniju, a isto pripremaju cijeloj kopnenoj Hrvatskoj,  kunu se da se nikada neće koristiti “fracking”, ili hidrauličko lomljenje, zloglasnu tehnologiju eksploatacije ugljikovodika koja dokazano, znanstveno i teoretski, uvijek i nepovratno zagađuje pitku vodu i inducira potrese.
https://ca.res.keymedia.com/files/image/Canadian%20oil.jpg
I opet laž, uz svesrdnu podršku medija koji ovu temu izbjegavaju u širokom luku, dok se pola središnjeg Dnevnika posveti navodnom protupravnom špijuniranju elektroničke pošte potpredsjednika Sabora, koji je prema izvješćima medija tako pratio svoju bivšu suprugu, valjda kako bi bio siguran u njezinu vjernost. To je “posebno važna” tema da je polovica tjedna prva polovica Dnevnika bila posvećena istrazi je li ili nije SOA špijunirala bivšu suprugu Milijana Brkića.
Dakle svi nabrojeni, ali i oni koji nisu spomenuti tvrde kako “frackinga” u Hrvatskoj ne će biti. Onda se kanadska naftna korporacija Vermilion Energy na vlastitoj internetskoj stranici hvali da se sprema u nas koristiti “naprednu tehnologiju bušenja”, pa zatim tu tehnologiju opiše kao “hidrauličko lomljenje” ili “frakturiranje”.
 
“Vermilionove rane ulazne pozicije u Hrvatskoj, Mađarskoj i Slovačkoj predstavljaju produžetak naše europske strategije rasta. Naše pozicije karakteriziraju skromne, natpolovične obveze koje pokrivaju površine koje su perspektivne i za naftu i za plin, i koje mogu imati koristi od primjene nove tehnologije”, piše u uvodnom dijelu o aktivnostima u srednjoj i istočnoj Europi kompanija Vermilion Energy. U daljnjem obrazloženju se navodi koliko je hektara Vermilion Energy u koncesiju dobila u kojoj zemlji i koliko je to postotak na ukupnu površinu na kojoj će se raditi ovom “novom naprednom tehnologijom”.
U Hrvatskoj pokrivamo gotovo 2,35 milijuna hektara, 100 % radnog interesa, što Vermilion čini najvećim kopnenim vlasnikom u zemlji. Značajan dio naših površina nalaze se u blizini proizvodnje naftnih i plinskih polja”.
Imamo više od 650.000 hektara u Mađarskoj, također 100 % radnog interesa, na koncesijama u South Battonyi, Ebesu i Békéssámsonu.
U Slovačkoj smo se udružili s dominantnom zemljoradničkom agencijom NAFTA u aranžmanu koji nam daje 50% radnog interesa za zajedničko istraživanje 183 000 hektara na postojećoj dozvoli.
 
U objašnjenju tih tehnologija, Vermilion navodi kako ih koristi i u Kanadi, gdje je su se dvije horizontalne bušotine za mjerenje probile do dubine više od 4700 metara i upotpunjene su suvremenim tehnikama koje koriste horizontalno hidrauličko lomljenje, te uključuju mikroseizmička praćenja u bušotinama.
“Očekujemo da će rezultati proizvodnje i interpretirane geometrije loma iz mikroseizmičkih podataka na ovim procjenskim bušotinama pomoći u optimizaciji završetka budućih horizontalnih bušotina razvoja. Naša prava u Duvernayu uglavnom su temelj naših postojećih razvojnih prava, što stvara potencijal za infrastrukturu, operativne i vremenske prednosti ako napredujemo do punog razvoja resursa u Duvernayu. Iako ne očekujemo ulaganje kapitala u ovu bušotinu 2018. godine, nastavljamo pratiti razvoj industrije u pogledu troškova bušotina i dovršenja”, piše Vermilion, valjda u želji da uvjeri javnost da je ova nova tehnologija bezopasna, budući da se naslovnoj stranici hvali kako je to kompanija koja je posvećena međunarodnoj raznolikosti i održivom rastu i prihodima.
Logično je zaključiti da je krajnje vrijeme da se netko obrati javnosti i očituje o ovom pitanju, jer su sve službene izjave u suprotnosti s onim što tvrde kanadski naftaši.
 

Saša F., https://www.logicno.com/vijesti/kanadski-naftasi-dolazimo-u-hrvatsku-s-naprednim-tehnologijama-frackinga.html

Anketa

Čega se više bojite?

Nedjelja, 05/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1114 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević