Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Godina iza nas bila je gospodarski prilično burna

 
 
Teško se oteti dojmu da se u 2017. išta bitno dogodilo u energetici. Sektor je kadrovski i organizacijski zapušten, nedostaju investicije u proizvodne objekte a zemlja je zabrinjavajuće ovisna o uvozu energije i energenata. Ekolozi uzbunjuju javnost oko baš svih energetskih projekata, obnovljivce ne želimo, a bilo kakav dugotrajni poremećaj u opskrbi grubo bi nam pokazao kakvi smo lakomisleni kockari.
https://bbj.hu/images2/201403/ina-station-_201403030844585.jpg
Godina iza nas bila je gospodarski prilično burna, ponajviše zbog prijetećeg sloma koncerna Agrokor, koji je i dalje prijetnja našem gospodarstvu. No, gledajući samo energetski sektor, teško da smo mogli steći dojam da se išta posebno značajno dogodilo. A nije da se ne bi trebalo događati - sektor je kadrovski i organizacijski zapušten, nedostaje strateškog promišljanja i investicija u rafinerije, nove elektroenergetske proizvodne objekte HEP-a, ali i privatnih investitora i građana. Zemlja je sve ovisnija o uvozu energije i može se slobodno reći da politika već dva desetljeća ne ulaže nikakav napor da preokrene taj trend, izbjegavajući javnosti iznijeti podatke o problematičnom pokazatelju koji će sve više opterećivati vanjskotrgovinsku bilancu, jer će sve više novca odlaziti za uvoz energije i energenata. Prošloga ljeta, zbog sušne godine HEP je dodatno povećao ionako velik uvoz skupe struje a zemlja je iz inozemstva podmirivala više od 50% potreba za električnom energijom, što je šokantno a javnosti sasvim nepoznato. Uvoz naftnih derivata jača već godinama, kao i uvoz plina kojeg je na domaćim poljima sve manje - zahvaljujući prirodnom padu i brzom crpljenju te činjenici da novih istraživanja nema na vidiku. Svi oni kvazi-ekolozi, koji smatraju da je bolje prljavu struju, naftu i plin uvoziti, umjesto da ih proizvodimo sami, jer bolje kupovati nego riskirati ono što smatraju "čistim okolišem", gadno se varaju. Velika prirodna katastrofa, gospodarska kriza, rat ili neki drugi izvanredan događaj koji bi doveo do dugotrajnog poremećaja u opskrbi - a takvih događaja u prošlosti nije nedostajalo - grubo bi nam pokazao da se opako kockamo s vlastitom zemljom i narodom koje u njoj živi. 
 
Ne, politika se energetskim sektorom u prošloj godini time opet nije bavila. Uglavnom se zabavljala gašenjem požara dok je glavninu problema pospremila pod tepih. Goruće otvoreno pitanje, poput odnosa države s MOL-om, koje je premijer Plenković za Božić 2016. najavio prioritetno rješavati otkupom mađarskih dionica, nije se u proteklih godinu dana pomaklo ni milimetra. Prošlo je tako i punih sedam godina (!) od početka navodne hrvatske bitke za INA-u u kojoj do dana današnjeg nitko iz politike nije izašao s kvalitetnim rješenjem ili makar prijedlogom kako raspetljati taj gordijski čvor. Bez ikakve kritične diskusije ili otpora, javnost se sada mic po mic priprema za novog (ruskog?!) strateškog partnera, "spasitelja" kojeg treba polako uvesti na scenu. Neobično, s obzirom na tragične posljedice INA-ine privatizacije, ali izgleda da nema kritične mase koja bi se založila da država vlastitim snagama osmisli bolju budućnost za INA-u, ne odričući se opet INA-e. Uronjeni u osobna teška egzistencijalna pitanja i izmoreni borbom sa svojim problemima, već smo se toliko navikli savijati glavu i okretati pogled da smo zaboravili da se može pametnije, bolje, ali nipošto bez truda. Zato smo osuđeni da nam se u 2018. povijest ponavlja. 
 
Neke bitne zakone koje imamo ni u 2018. nećemo primjenjivati. Nedavno je donesena odluka da se uspostava tržišta zelenom energijom, onog tržišta koje je trebalo zaživjeti još 2016.(!) odgađa za početak 2019., cementirajući tako investicije u zelenu energetiku. Umjesto da stvorimo uvjete za mala i veća ulaganja, poglavito ona u tzv. građansku energiju te tako ojačamo energetsku samodostatnost, stisnuli smo kočnicu i tjeramo po starom. Pitanje je što se čeka? Možda pilot, packa iz Europske komisije, jer nema ni tržišta ni prave konkurencije na tržištu električne energije... S otvaranjem tržišta plina malo se teže zezamo, jer tu nema državnog HEP-a koji će alimentirati ogromnu količinu političkog populizma pa bi se sav teret poskupljenja ipak svalio na građane. To su stoga odlučili "začepiti" barem do 2021., što ima rezona a i sličnosti s nekim članicama EU-a. Energetska strategija, bolna tema hrvatske energetike, bit će u fokusu 2018., ali na ponešto neobičan način. Umjesto da se dopusti široj stručnoj javnosti da osmisli njezine smjernice, njome se bavi uža grupa stručnjaka, isključivo iz državnih energetskih tvrtki, kao da se Strategija tiče samo njih.
 
Istovremeno, Niskougljičnu strategiju, koja integrira i LNG-terminal na Krku i istraživanja ugljikovodika, ali uz značajnu primjenu obnovljivaca (kojih se tako panično bojimo), ministar Ćorić vratio je u ladicu, iako je riječ o najprogresivnijem multisektorskom materijalu kojeg je administracija iznjedrila zadnjih godina. S obzirom da je ta strategija u obzir uzela i Pariški klimatski sporazum i europske ciljeve s pogledom na 2050., treba se zapitati što u energetici novo i drugačije može u ovoj godini ponuditi Ćorićev tim, a što već nismo mogli pročitati u tom zelenom dokumentu ili vidjeti iz recentnih poteza. Pesimist vidi problem u svakoj prilici, a optimist vidi priliku u svakom problemu, rekao je mudro jedan veliki čovjek i nije progriješio. U Hrvatskoj je previše pesimizma i defetizma, a premalo volje i znanja za istinsku promjenu. Vlada je stabilna, ali za sada pokazuje da se olako odriče reformskog potencijala pa bi bila šteta 2018. protratiti na oklijevanje, tim više što su redovni parlamentarni izbori tek krajem 2020. Želim vam svima sretnu i bolju 2018.
 

Nina Domazet, EGE

Industrijska proizvodnja ojačala za 1,9, a potrošnja za 4,7 posto

 
 
Prošle je godine, u odnosu na prethodnu, prema posljednjim podacima službene statistike industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, prema kalendarski prilagođenim indeksima porasla za 1,9 posto, a promet u trgovini na malo za 4,7 posto. Što se industrijske proizvodnje tiče, bila je to četvrta godina za redom kako je rasla, iako sporije nego u 2016. kada je skočila za pet posto. Četiri uzastopne godine rasta ostvarila je i maloprodaja, s tim da su njezini rezultati veći nego godinu prije kada je promet u trgovini na malo porastao četiri posto. Dakle, 2017. ojačali su i industrijska proizvodnja i potrošnja, iako obje sporije od očekivanja analitičara.
http://www.griffinnagda.com/images/inner-banner/industries-products.jpg
Veći rast industrijske proizvodnje usporen dvomjesečnim padom
 
Da nije bilo pada od 1,7 posto u studenom te čak od 2,5 posto u prosincu, industrijska proizvodnja bi na razini cijele prošle godine ostvarila veći rast od dosegnutih 1,9 posto. Na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, najveći rast industrijske proizvodnje dogodio se u listopadu uz ostvarenih 4,3 posto, a s četiri posto rasta izdvajaju se još siječanj i lipanj. Inače, indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje važan je pokazatelj poslovnoga ciklusa kojim se mjere mjesečni rezultati industrijskoga sektora, a u svijetu ekonomije smatra se središnjim i ažurnim pokazateljem razvoja industrije.
 
Prerađivačka industrija rasla za 2,4 posto
 
Hrvatska prerađivačka industrija lani je na godišnjoj razini ostvarila rast od 2,4 posto. Tako je bilo u globalu, no industrijska proizvodnja nije svugdje podjednako rasla. Najveći rast bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava od 21,7 posto, a slijedi proizvodnja drva s godišnjim rastom od 11,6 posto te proizvodnja duhanskih proizvoda uz ostvaren rast na godišnjoj razini od 10,4 posto. Najveći pad, pak, dogodio se u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda od 14,1 posto u odnosu na godinu prije te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda uz minus od 11,9 posto. Prehrambena industrija kao jedna od dominantnih u hrvatskom industrijskom sektoru lani je ostvarila rast od 5,2 posto. Bolje od nje rasla je proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda od 8,2 posto, proizvodnja metala i to na godišnjoj razini za 7,5 posto te proizvodnja gume i plastike za 6,4 posto. Tekstilna industrija ostvarila je rast od 4,5 posto, kao i  proizvodnja strojeva i uređaja, dok je farmaceutika  rasla za svega 0,4 posto.
 
Prosinački rezultati
 
U prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, kalendarski prilagođena, kaže službena statistika bilježi na godišnjoj razini pad za 2,5 posto,što je posljedica pada proizvodnje u djelatnostima rudarstva i vađenja te prerađivačke industrije koji u ukupnoj strukturi čine oko 86 posto a ostvarili su godišnji pad proizvodnje od tri odnosno 4,2 posto. Pad na godišnjoj razini djelomično je, ističu analitičari, i posljedica visoke baze, s obzirom da je u prosincu  godinu prije zabilježena dvoznamenkasta stopa rasta obujma industrijske proizvodnje od 14,9 posto. Prema agregatima GIG-a odnosno glavnim industrijskim grupacijama, najveći pad u prosincu od 22,5 posto na godišnjoj razini pogodio je trajne proizvode za široku potrošnju te kapitalne proizvode kod kojih je zabilježen pad od 10,6 posto. Prerađivačka industrija je, pak, u prosincu prošle godine doživjela pad od 4,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne. Inače, ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine, u usporedbi s mjesecom prije, bilježi rast za 1,6 posto. Što se tiče prometa u trgovini na malo on je u prosincu porastao realno za 1,4 posto na godišnjoj razini, ali u odnosu na mjesec prije dogodio se pad od 0,6 posto.
 
Prognoze za 2018.
 
Prema onome što prognoziraju ekonomski analitičari, u ovoj godini rasti će i industrijska proizvodnja i potrošnja. Očekuje se nastavak umjerenih stopa rasta obujma industrijske proizvodnje podržane, kako se ističe, prije svega nastavkom rasta inozemne potražnje, posebno kod naših najvažnijih trgovinskih partnera, no pozitivan doprinos očekuje se i od domaće potražnje.  S druge strane, obzirom na jačanje potrošačkog optimizma očekuje se nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta prometa u trgovini na malo koje će podržavati i rast raspoloživog dohotka te najavljena još bolja turistička sezona nego prošlogodišnja.Na godišnjoj razini potrošnja bi mogla realno prema prvim procjenama rasti oko tri posto. Analitičari najveći izazov vide u još uvijek slabom tržištu rada, a veće stope raste potrošnje bit će ograničene, kažu, nešto jačim, iako još uvijek umjerenim stopama inflacije.
 

Snježana Habulin

Slovačka zabranjuje dovođenje neprijavljenih radnika s Balkana

 
 
U Slovačkoj je zaposleno 49.478 stranih radnika, od čega je 27.726 iz zemalja EU-a, dok su ostali uglavnom iz zemalja bivše Jugoslavije. Vlada Slovačke sljedećih mjeseci donijet će niz mjera kojima će regulirati rad posredničkih agencija koje u Slovačku dovode radnu snagu. Kako je rekao premijer Slovačke Robert Fico, od toga najmanje koristi imaju građani Slovačke. Fico je na facebooku grubo napisao kako je cilj mjera da se izbjegne da Slovačka izgleda kao predgrađe Bruxellesa, gdje živi veliki broj stranaca koji dolaze iz zemalja u razvoju. Naša politika mora biti izgrađena, kaže Fico, na načelu da u našim tvornicama rade uglavnom Slovaci.
http://www.dw.com/image/19357155_303.jpg
Robert Fico
 
Inače u slovačkoj javnosti je proteklih godina jedna od najvažnijih tema pitanje velikog broja neprijavljenih radnika iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, ali i Ukrajine i Moldavije. "Spreman sam da ove godine usvojimo mjere za tržište rada. Slovačkoj ide dobro, brojke oko nezaposlenosti su jasne, a problem postaje ogroman nedostatak stručne radne snage", naveo je Fico. Premijer Slovačke tvrdi da će toj zemlji do 2020. godine u industriji automobila, gdje najviše rade ljudi s Balkana, trebati još 14.000 radnika. "Odlučno sam protiv toga da strane posredničke agencije profitiraju od uvoza radne snage s Balkana i iz trećih zemalja", napisao je Fico.
 
On kaže da vlada Slovačke planira ove godine pritisak na gospodarstvenike te zemlje kako bi povećali plaće, te planiraju zabraniti da posredničke agencije i tvornice zapošljavaju strance, prije svega Ukrajince i Srbe, za manje plaće, koji rade u težim uvjetima nego Slovaci. Fico je naveo je da je u pitanju osnovna politička odluka, ali kako navodi, ne postoji drugi način da se ona izbjegne, osim ukoliko se stvore uvjeti za zapošljavanje 40.000 do 70.000 Slovaka. Slovački ministar za rad i socijalna pitanja Jan Rihter, izjavio je da u Slovačkoj ima najviše stranih radnika iz Srbije, a prošle godine ih je bilo 12.259. U Slovačkoj je zaposleno 49.478 stranih radnika, od čega su njih 27.726 iz zemalja Europske unije, a 21.752 dolazi iz "trećih zemalja". Samo 8900 radnika ima radnu dozvolu.
 
Poslovi u Slovačkoj nude se uglavnom u autoindustriji, gdje se proizvode dijelovi za Mercedes, Peugeot i Volkswagen, te u proizvodnji LCD televizora, gdje se radi za Samsung i Sony. Smještaj, prijevoz na posao i dnevni obrok u iznosu od 1,7 eura plaća posrednička agencija.
 

P. D., http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/slovacka-zabranjuje-dovoenje-neprijavljenih-radnika-s-balkana-336791

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 721 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević