Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

U Vladi nemaju pojma koliko Hrvatska gubi zbog njihova neznanja

 
 
Ministrica kulture ovih dana pušta u javnost prijedlog zakona o otvaranju arhiva za građane osim za državnu sigurnost i neke građane kojima bi bilo neugodno da se sazna njihova udbaška prošlost. Zato ti arhivi ne će biti dostupni pučanstvu jer su neki građani udbaške prošlosti i danas na istaknutim državnim položajima i sinekurama, posebno u medijima koji iz pozadine upravljaju sa mnogim tijekovima državne i lokalne politike. To je za europske stečevine i hrvatsku tradiciju ne malo sramotno, primjerice Milanovićev „lex Perković“.
https://www.hkv.hr/images/stories/Slike05/St_Gradiska/16_srpski_logor_Stara_Gradiska.jpg
KPD Stara Gradiška
 
Hrvati su zadnjih dvadesetak godina i veće sramote doživjeli, pljačku u pretvorbi i privatizaciji, prodaju osnovnih poluga funkcioniranja države, bankarski i monetarni sustav, prodaju strateških tvrtki i resurse budzašto. Po mnogim pokazateljima smo dno EU-a i kao šlag na crnoj torti je iseljavanje mladih i kvalificiranih osoba i obitelji. Sve to nakon veličanstvenih pobjeda u Domovinskom ratu kada smo izborili hrvatsku državu nakon dugih stoljeća patnje. Od 1995. godine do danas Hrvatsku je napustilo oko 400 tisuća Hrvata i Srba i sada nas je manje od 4 milijuna. Političare to puno ne muči oni su zauzeti IK-om i izbornim sustavom, sigurnosti svojih sinekura. Posebno se zabrinuo FR jer 25 godina cicao nekoliko sisa zajedno s gospođom isto državnom dužnosnicom, sada dobiva povoljan kredit (valjda rješava stambeno pitanje prije odlaska na zelene poljane), tko će to vraćati ako od silnih stresova svakodnevno na HRT „kresne“ mia kara dottore -smiri se. Zapravo htio sam ovim putem ministricu, nadležnu za arhive i moga stranačkog kolegu, ravnatelja Državnoga arhiva i direktora AGM-a obavijastiti o akcidentu kada je moj brat, politički zatvorenik i osuđenik kao student dobio 5 godina robije u KPD Stara Gradiška, drugi su prošli i gore, a sve radi bacanja letaka s Iličkoga nebodera 1965. godine. U arhivu je našao naš obiteljski dosier i za svih 8 članova obitelji opis i pečat “državni neprijatelj“, a čak i za najmlađu sestru Ružicu staru 14 godina. To je fotografirao i na izlazu su ljubazno zamolili da te slike izbriše.
 
Pazite Hrvatski državni arhiv, Dinko Čutura ravnatelj iz moga HDZ-a. Brat je poslušao kontrolora. Nakon što se požalio i pismeno došao je ponovno i gle čuda, više nije bilo tih listova. Mome bratu je moj kolega, ne Šeks nego Dinko Čutura, obećao to pronaći. Već su tri mjeseca prošla – i ništa, izgleda da se Labrador ponovno aktivirao i djeluje i „čisti“ loše savjesti i sjećanja. Možda zamolim kolegu Šeksa i on je bio u KPD Stara Gradiška, ima ekipu suradnika, možda pomogne. Ako bude pozitivno obavijestit ćemo pučanstvo.
 
Uvod mi je pesimističan što ne vole čelnici najjačih stranaka koji se spremaju na veliku koaliciju i betoniranje na saborskim foteljama do smrti, a to im savjetuje „ćaća se vraća“ kojega je temperamentna predsjednica i premijerka izbacila iz stranke skoro kroz prozor. Malo kasnije i ona je letila uz pomoć Karamarka, a ovaj je sam sebi dao ostavku kada se pojavio anđeo iz Brusselsa koji govori pet jezika istovremeno i dobar je u EU-u sa svima. Zašto onda ministrica Gabrijela Žalac tako slabo povlači eure bespovratne. Slavonski je temperament u pitanju i oko 10 milijardi eura na čekanju. O tomu sam zapravo htio pisati.
 
Po mojim spoznajama mnogi projekti su zakočeni i u blokadi su, a samo tri, kojima se bavim, su oko 5 milijardi eura vrijedni i to 4,5 milijardi bespovratno. Taj Jean-Claude Juncker je ipak dobra dušica, istina drugima daje puno više, ali eto mi ne znamo iskoristiti niti ovo što smo dobili. A to je važno jer novac pokreće projekte, projekti zapošljavaju ljude, ljudi ne odlaze od kuće, kuće nisu prazne i napuštene i država diše i mi svi s njome naročito mi umirovljenici i naši unuci. Ali, nažalost projekti stoje. Koji? PRVI PROJEKT  hidroelektrana općenito, posebno na Savi, Dravi, i u Dalmaciji do Dubrovnika oko 3 do 4000 MW. Primjerice Sava se radi i projektira 30 godina. Kada je sve dovršeno i ishođene suglasnosti projekt je stao jer se HEP i Hrvatske vode nisu mogli dogovoriti. Prije 4 ili 5 godina došli su Englezi i s nekoliko milijuna eura počeli projektirati novi koncept s pragovima - 10 i male protočne hidroelektrane u temeljima, cijena 1,5 milijardi eura kao i prijašnji koncept s akumulacijama i velikim branama i odteretni kanal Odra. Urbanisti oduševljeni, arhitekti isto, ali to nije Zagreb na Savi, a možda bude. I tako prođe 5 godina a novac stoji, Juncker je očajan, ne povlačimo skoro ništa. Ministrici Žalac ne smije nitko ništa, niti pisnuti ni pitati. Ne čudim se, ministrica raspolaže ili ima na raspolaganju 10 milijardi eura. Skoro kao Bandić koji ima svake godine 1 milijardu eura i tako 18 godina. I nitko mu ne smije ništa. Ako se naljuti pada Vlada i „Jovo nanovo“ i opet projekti čekaju,a ljudi iseljavaju.
 
DRUGI PROJEKT koji stoji već 18 godina je OTPAD i duže ako računamo od 1965. godine kada su počeli u Zagrebu dovoziti otpad u šljunčare, a neka budala u Gradu se dosjetila da možemo te šljunčare zatrpavati smećem, na Savici s opasnim otpadom i tako 35 godina. Jakuševec smo sanirali, spasili podzemnu vodu i EBRD-u vratili dug. To je bilo prije 15 godina i od tada ništa niti makac. Planovi postoje, strategija postoji, ali Hrvatska stoji na začelju EU-a u gospodarenju otpadom. I tu je na raspolaganju 1,5 milijardi eura i više ali jedni navijaju za Nijemce i 7 kanti, drugi za Đuru Horvata i MBO-T postrojenje i ne treba kanti milijun i kamiona stotine, jedni su za energane (i osobno), drugi protiv, treći “zero waste“ ali ne u našem dvorištu nego u vašem. I tako i taj projekt stoji, a Juncker je očajan, ne povlačimo ništa. Sada dolaze novi ministri, Martina je na čekanju, plaća ide, bira ponude, a ministri trebaju neko vrijeme za strateške odluke.
 
TREĆI PROJEKT na čekanju je željeznica i dionica Karlovac-Rijeka. Tu je došlo do zastoja jer su Karlovčani tvrdoglavo inzistirali na obilaznici Karlovca – oko 200 milijuna eura - a EU ne će niti čuti i tako odoše 2 godine i sad još dvije, a problem nije riješen, raskid ugovora, novi natječaj pa opet 4 godine i EU će novce povući sigurno.  Tu vlakovi voze 40 do 70 km/sat i to kada čuju Kinezi ne mogu vjerovati, misle da je to luna park ili izletnički vlak. Zato ih novi ministar zove da zajedno gradimo luku na Krku i dolinsku prugu sa 160 do 240 km/sat i tako će njihova roba brzo stići u EU. Inače taj projekt je davno 2010. godine IGH napravio, ali je Zoran Milanović sa ministrom Hajdaš-Dončićem i još dva ministra, i Slavkom Linićem, taj projekt poništio i promijenio trasu i HŽ je zaspao. Sad smo gdje smo bili prije  četiri godine i imat ćemo spor jer je projekt dogotovljen ali po drugoj trasi. I zato taj projekt kao treći strateški stoji.
 
Većina u Vladi za ovo što pišem niti zna niti razumije o čemu se radi. Samo znam da Slovenci sada u luci Kopar tovare 800 tisuća njemačkih auta, 10 milijuna tona godišnje, Rijeka 2 milijuna tona. Nijemci svoje automobile izvoze preko Kopra, a od nas traže da primimo izbjeglice koje su pozvali. Iz Ukrajine drži Plenković lekciju Putinu kako je agresor na Krim. Mi znamo što je agresija, pa smo već agresoru većinu oprostili. Molimo Putina da pomogne oko AGROKORA ako može ikako jer svi traže zaradu na Ivici i Marici, a oni i lipe i zlato nemaju, nešto sitniša 80 milijuna eura, a mi kao ne damo. Ameri samo daju savjete. Trump je zatvorio pipu. Eto manje-više to su ta tri projekta koja pratim, oko 5 do 6 milijardi eura, stoje i čekaju Godota koji ne dolazi a morao bi doći. 
 

Stjepan Nikolić

Čak 2,6 milijardi eura Hrvatsku bi mogla koštati F-Gas Regulativa

 
 
Uredba (EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima (tzv. F-Gas Regulativa) otvorila je niz pitanja vezanih uz učinke koje sve to ima ili će tek imati (i) na hrvatsko gospodarstvo. Riječ je o za rashladnu i klimatizacijsku tehniku, ali i sva područja koja se uvelike osnivaju na primjeni rashladne i klimatizacijske opreme (npr. trgovina na veliko i malo, prehrambena industrija) iznimno važnom europskom propisu koji je na snagu stupio još 1.1.2015.godine i koji je do danas je uzrokovao značajne promjene kada je riječ o radnim tvarima, ali i o rashladnoj i klimatizacijskoj opremi u kojoj se one koriste. Pri tome se ponajviše radi o ograničenjima u raspoloživosti i porastu cijena pojedinih radnih tvari na tržištu, dok održavanje i servisiranje opreme sada zahtijeva bolju obučenost, odnosno posebno ovlaštene stručnjake, a postupci servisiranja i održavanja postali su složeniji, skuplji i dulje traju. Ipak, to nije sve jer tek u narednih nekoliko godina slijede nova ograničenja u primjeni radnih tvari koja će uvelike promijeniti tehniku hlađenja i klimatizacije.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/kompresori-20171009140031764.jpg
Europski i domaći stručnjaci smatraju da će spomenute, prilično restriktivne mjere izazvati velike poremećaje na tržištu, pri čemu je Hrvatska posebno ranjiva zbog općenitog stanja u gospodarstvu i najveći dio hrvatskih tvrtki zahtjeve koji proizlaze iz tih mjera financijski će vrlo teško moći zadovoljiti. Kao jedan od mogućih scenarija o toj problematici može poslužiti jedan od zaključaka iz studije pod naslovom 'Učinkovitost i održivost sustava za prikupljanje, obnavljanje i oporabu tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova' (autori: M. Grozdek i ostali) koja je 2016. godine izrađena na zahtjev Fonda zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na čijoj 185. stranici stoji: "Uzme li se prosjek prikazanih vrijednosti, odnosno da jednom kilogramu prirodne radne tvari odgovara vrijednost opreme u visini 20.000 kn, kumulativan iznos vrijednosti koju će biti potrebno potrošiti u razdoblju 2014. do 2030. godine na rashladnu i klimatizacijsku opremu te dizalice topline iznosi oko 20 milijardi kn, odnosno 2,6 milijarde EUR..."
 
Treba napomenuti da je taj citat samo jedan od mogućih ishoda, ali i mnogo manji financijski iznosi u današnjim uvjetima u hrvatskom gospodarstvu više su nego valjan razlog za pripremu plana za ublažavanje posljedica, upozoravaju stručnjaci Hrvatske udruge za rashladnu i klima tehniku i dizalice topline (HURKT) prof. em. Tonko Ćurko, dipl. ing. i prof. dr. sc. Marino Grozdek, dipl. ing. u svojem osvrtu u novom broju časopisa EGE.
 

B. L., www.energetika-net.com

Kanađani straše Amerikance posljedica razvrgavanja sporazuma

 
 
Razvrgavanje Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) naškodilo bi gospodarstvima SAD-a i Kanade i smanjilo njihovu konkurentnost u odnosu na Aziju i Europu, pokazalo je u ponedjeljak izvješće kanadske Bank of Montreal. U slučaju neuspjeha obnovljenih pregovora o NAFTA-i američki realni BDP smanjio bi se u idućih pet godina neto 0,2 posto a kanadski čak jedan posto, zaključak je izvješća "The Day after NAFTA". Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je povlačenjem iz sporazuma ako ne bude preinačen u korist SAD-a, tvrdeći da je naškodio američkoj industriji i proizveo deficit u trgovinskoj bilanci s Meksikom veći od 60 milijardi dolara.
https://bmogamviewpoints.com/wp-content/uploads/2017/11/freight-train-banner-1038x370.jpg
SAD, Meksiko i Kanada zaključili su prošlog tjedna peti krug pregovora o izmjeni NAFTA-e, pri čemu su sve sporne točke ostale neriješene te su ojačale sumnje u završetak pregovora do zacrtanog roka krajem ožujka iduće godine. Tri sjevernoamerička gospodarstva prilagodit će se novim okolnostima iako su zahvaljujući NAFTA-i koja je omogućila preseljenje nisko plaćenih poslova u Meksiko bila kolektivno konkurentnija na globalnoj razini, upozorio je glavni ekonomist BMO Financial Groupa i jedan od autora izvješća Douglas Porter. "Ako rascjepkamo NAFTA-u na tri odvojene ekonomije, svi ćemo biti manje konkurentni i u konačnici će cijela regija biti na određenom gubitku u odnosu na ostala trgovinska područja, poput Azije", objašnjava Porter za Reuters.
 
"Poanta je u tome da će američko gospodarstvo morati platiti određenu cijenu - i to posve nepotrebno", naglašava. "Naš je stav da čak i ako američki kabinet ostvari taj cilj, možda će morati platiti cijenu u vidu još većeg deficita, posebno u razmjeni s Azijom", zaključuje koautor izvješća. U slučaju neuspjeha pregovora o NAFTA-i, trgovinska razmjena između tri sjevernoameričke zemlje podlijegat će obvezi plaćanja carina koje određuje Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Ta bi obveza u SAD-u najteže pogodila automobilsku industriju čiji opskrbni lanac obuhvaća sve tri zemlje. Težak bi udarac pretrpjela i tekstilna industrija budući da američke kompanije u Kanadi i Meksiku ostvaruju čak 15 posto prihoda, pokazuje izvješće Bank of Montreal. Scenarij "zombi NAFTA-e", odnosno oporbena blokada nastojanja Trumpova kabineta da razvrgne sporazum, nije razmotren u izvješću, a Porter napominje da bi proizveo ogromnu neizvjesnost za kompanije u Sjevernoj Americi. "Moglo bi se reći da bi neizvjesnost bila još veći uteg za sve tri ekonomije", konstatira on. (Hina)

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 973 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević