Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Još nije potpisan ni jedan ugovor za korištenje sredstava PRR-a

 
 
Hrvatska poljoprivreda u dvije je godine ostala bez 660 milijuna eura koji umjesto na računima naših poljoprivrednika i investicijama još uvijek stoje u Bruxellessu. Poznavatelji ove problematike tvrde da smo jedina zemlja koja nije još ni eura povukla iz EU fonda za ruralni razvoj. Podsjetimo, Hrvatska poljoprivreda iz Programa ruralnog razvoja RH od 2014. na raspolaganju ima 330 milijuna eura svake godine u razdoblju do 2020. To je prema procjenama poljoprivrednih analitičara 50 % sredstava koje naša poljoprivreda treba da bi podigla konkurentnost. Naime, kako pojedini od njih navode hrvatska poljoprivredna proizvodnja iz godine u godinu smanjuje se, a pad za 2014. iznosio je 7 %, a u ovoj, 2015. godini, procjenjuje na približno 10 %, i jedan je to od razloga što, kako mnogi smatraju, naša proizvodnja ne može biti konkurentna bez ovih sredstava (50 % potpore), koji su namijenjeni jednim dijelom za investicije, diverzifikaciju proizvodnji, razvoju novih proizvoda, marketingu, i potpori dohotku kroz različite oblike.
https://photos.travelblog.org/Photos/5497/418934/f/4072910-Croatian-village-0.jpg
Veliki broj prijava na prvi natječaj za Mjeru 4 dokazao je koliko hrvatska sela vape za investicijama, razvojem te željom da rade i stvaraju. Kako će se natječaj na kraju završiti ne može nitko niti pretpostaviti niti koliko će se poljoprivrednika osjećati prevarenim ovakvom politikom, ali je posve jasno svima da bez ciljeva i vizije kakvu poljoprivredu želimo, usmjeravanja naših poljoprivrednika prema tim projektima ostaje samo populistička politika kratkoga daha, a o čemu smo pisali već prije nekoliko mjeseci. Prema podatcima koje je nakon završetka natječaja objavio sam ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, na natječaj za Mjeru 4 pristiglo je 1280 zahtjeva za potporu u iznosu od 2,7 milijardi kuna. Iz analiza prijava vidljivo je, a kada bi se gledalo pojedinačno prema broju projekata, da ih je za opremu i mehanizaciju 975, odnosno 99 % ulaganja (projekata) u opremu i mehanizaciju. Posebno tu valja napomenuti da je vrlo problematično što je jako malo prijava za gradnju novih proizvodnih objekata i podizanja dugogodišnjih nasada.
 
Koliko je poznato još nije potpisan ni jedan ugovor za korištenje sredstava PRR-a, a kamoli da bi bila povučena sredstva. No, u Ministarstvu poljoprivrede nisu zbog toga uopće zabrinuti. Čak dapače, u odgovoru na naša pitanja o ovoj problematici navode da se zbog provedbe PRR-a već naziru mnogi pozitivni trendovi u hrvatskoj poljoprivredi i da je investicijski zamah pokrenut. Pri tome očito zaboravljaju da su sve te investicije financirane što iz vlastitih, a što iz kreditnih sredstava, a ne fondova EU-a. Neki od naših sugovornika, a koji su opravdano željeli ostati anonimni, kažu da je svaki komentar na ovo suvišan.
 
Kada će se ove lijepe želje početi osjećati u ruralnom području, resornom ministarstvu očito nije ni važni, i hoće li oni koji trebaju dobiti taj novac to i dočekati, a moglo bi se postaviti i pitanje nečije odgovornosti za takav rad. Naime, provedbu natječaja pratile su razne priče uglavnom zbog netransparentnosti i dvojbenim kriterijima. Jedna od primjedbi odnosi se na to što je ministarstvo nakon završetka natječaja, obrade, provjere i bodovanja projekata od strane APPRRR-a te stvaranja rang-liste promijenilo ključni dio završenog natječaja, odnosno ukupni iznos novca za pojedinu operaciju. Natječaj za Mjeru 4 još nije završen, a objavljene su liste korisnika koji bi trebali sredstva dobiti pa onda poslije naveli da ih ne bi trebali dobiti, a napetosti i priče samo se množe. Ovih dana poništen je predizborni natječaj za Mjeru 4.1.2, a navodno se priprema i poništenje operacije 4.1.1 koji su objavljeni 4. studenoga, i u kojima su primjenjivani potpuno drugi kriteriji nego u prvom natječaju, iako je pravilnik za njihovu provedbu isti.
 
U drugom natječaju nema više mogućnosti zajedničkih projekata, provjeravaju se povezanost i veličina poduzeća i samo je fokusiran na sektore voća, povrća i svinjogojstva. Konfuzija koja je snašla Ministarstvo ponovno potvrđuje da se uopće ne snalaze u RR-u. Na kraju vjerojatno će sudbina prvog natječaja dočekati novu ekipu Ministarstva poljoprivrede za koju se poljoprivrednici nadaju da će bar znati (ili možda ipak i ne), šta je uopće Program ruralnog razvoja RH i kakav našoj poljoprivredi treba.
 
NHS PODNOSI PRIJAVU DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
 
Nezavisni hrvatski seljaci ovih dana planiraju podnijeti kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv najmanje tri osobe iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja. “U početku smo mislili da Ministarstvo ne zna provesti natječaje dok nismo shvatili da su od ukupno 870 milijuna kuna, koliko je bilo na raspolaganju, petorici poljoprivrednika dodijelili 580 milijuna kuna”, kaže predsjednik NHS-a Mato Mlinarić, navodeći kako ova status quo situacija (u očekivanju nove vlasti) prijeti urušavanju cijelog poljoprivrednog sustava.
 
Stjepan Zorić, predsjednik Klastera Slavonska jabuka: PRR je bila zadnja slamka spasa da postanemo konkurentni
 
- Pravilnici natječaja za mjere Programa ruralnog razvoja kose se s osnovnim načelima korištenja EU fondova jer nije dopušteno umjetno stvaranje uvjeta da se dobije novac. To su pokušali Bugari i EK ih je kaznila. U prvom natječaju nitko nije tražio potvrde o povezanim društvima, a da jesu ne bi se dopustilo vlasnicima velikih poljoprivrednih sustava da dobiju odluke o dodjeli najviše novca. To je stvorilo golem animozitet između malih i velikih, a trebali smo raditi u sinergiji da svima bude bolje. Do sada smo već trebali u Hrvatskoj sagraditi najmanje deset novih hladnjača, a ovako mi nakon dvije godine nemamo ništa. A problem je što je i ministar na odlasku, kako tvrde mnogi, za ove goleme štete zaslužan, a novi koji bude došao pitanje je zna li uopće što je Program ruralnog razvoja RH 2014.- 2020. Dok nadođe na sve skupa što mu je ostavljeno u resoru europska se poljoprivreda zbog ruskog embarga okreće prema novim proizvodnjama, a mi gubimo konkurentnost, tako da će nas EU pregaziti - kaže Zorić, navodeći da je Voćarska zajednica morala reagirati i zatražiti poništenje natječaja, jer od 15-ak njihovih projekata nije prošao ni jedan, što smatraju nedopustivim, jer je voćarski sektor jedan od najperspektivnijih.
http://www.jatrgovac.com/usdocs/kresimir-kuterovac-midi.jpg
Krešimir Kuterovac
 
Krešimir Kuterovac, direktor tvrtke Inagra: Moguća je kazna za državu
- Najveći problem je bio taj što je izrada pravilnika za Mjere 4 bila dosta netransparentna. Tijekom izrade mijenjali su se pojedini kriteriji i siguran sam da zadnja verzija Pravilnika u nije u potpunosti u skladu s EU regulativom te da nije usklađena s EK-om. Da je to istina, priznalo je to Ministarstvo kada je raspisalo natječaj za Mjere 4, a iz njega je izostavljen Integrirani projekt koji postoji u pravilniku, navodno na usmenu intervenciju Komisije. Ovo je jako važno, jer u pravilniku postoje još neki sporni kriteriji od kojih su najvažniji tretman zajedničkih projekata, klasifikacija podnositelja prema MSP-u( mikro, mala, srednja poduzeća) i iznosi potpore u skladu s veličinom korisnika (tržišno natjecanje), nedostatak ugovora i drugo. Kada bude rađena revizija provedbe našeg programa RR-a od strane EU-a, nju neće zanimati naš pravilnik, nego će reviziju raditi na projektima koji su dobili sredstva i ako na svakom pojedinačnom slučaju zaključi da je u suprotnosti s pravilima EU-a, zahtijevat će povrat sredstava od korisnika, a moguća je i kazna za državu.
 

Zdenka Rupčić, Glas Slavonije

Odlični rezultati najpoznatijeg europskog 'zelenog' sajma

 
 
Više inovacija, još veća međunarodna nazočnost i još više posla, a sve to pod zajedničkim nazivnikom 'zelenog gospodarstva' - tako bi se na par riječi mogli svesti rezultati sajma Ecomondo održanog u studenome prošle godine u Riminiju u Italiji.
http://mz-consulting.org/uploads/zigon/public/content/10000012-12win1827.jpg
Odlični rezultati sajma Ecomondo koji je u organizaciji Riminijskog velesajma (Rimini Fiera) održan 3. - 6. studenoga prošle godine u Riminiju u Italiji najbolje se mogu potkrijepiti brojčanim podatcima. Na prvom je mjestu svakako najveći broj posjetitelja otkako se u Riminiju održavaju 'ekološki sajmovi', a to je u proteklih 18 godina. Tako je broj posjetitelja na prošlogodišnjem sajmu dosegnuo čak 101 144, što u odnosu na 2013. godinu znači povećanje za 8,6 %. Istodobno, rekord je ostvaren i kada je riječ o broju izlagača, kojih je ove godine ukupno bilo 1200 i to iz čak 86 zemalja. Isto tako, treba napomenuti da je sajam svojim izvješćima popratilo čak 550 akreditiranih novinara iz redakcija širom svijeta.
 
Osim izlagača na samom sajmu Ecomondo, s temom oporabe i ponovnog iskorištavanja tvari i energije, u 16 velesajamskih dvorana predstavili su se izlagači i iz još nekoliko popratnih događanja kao što su Key Energy (s temom obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti), Key Wind (s temom energije vjetra), H2R (s temom održive pokretljivosti), Cooperambiente (s temom zadružnih sustava u vezi s okolišem) i Condominio Eco (s temom rješenja i usluga u zgradarstvu). Dakako, održani su i brojni stručni skupovi (predavanja, radionice, simpoziji, konferencije) s ukupno više od 100 predavača i 2000 sudionika.
 
Zahvaljujući svemu tome, ne treba se čuditi širenju uspješne franšize na druge zemlje svijeta pa je 11. - 13. studenoga prošle godine u São Paulu u Brazilu organiziran FIMIAI Ecomondo Brasil. Upravo stoga organizatori očekuju još bolje rezultate u Riminiju i ove godine, kada se 8. - 11. studenoga održava jubilarni, 20. Ecomondo. Više informacija o svemu tome može se dobiti na internetskim stranicama Predstavništva Rimini Fiera za područje Alpe-Jadran, na adresi: www.mz-consulting.org.
 

B. L., www.energetika-net.com

U kapitalizmu se imovina ne oporezuje

 
 
Svi znamo što je i koliki je porez na dohodak. Od onoga koliko se uspijete pogoditi sa svojim poslodavcem najprije državi platite razna osiguranja, a onda od preostaloga još 12, 25 ili 40 posto poreza i prirez. Ako ste samostalni novinar, pisac, programer ili slično, nakon odbitka paušalno priznatih troškova, platite 25 posto. I tu bi trebao biti kraj. Ono što vam ostane možete staviti u metaforičku čarapu.
https://media.licdn.com/mpr/mpr/shrinknp_200_200/p/3/000/0b6/171/209e1fe.jpg
Ratko Bošković
 
Ali, zamislite da vam i dogodine dođe poreznik i iz čarape uzme četiri-pet posto. Pa isto toliko i sljedeće godine, i svake sljedeće, sve dok vam ne uzme čitav neto dohodak. Ali ni tada nije kraj: i svake sljedeće godine uzme vam četiri-pet posto na dohodak koji vam je već uzeo čitavog. I tako do vaše smrti. Kolika je onda stvarna stopa poreza na dohodak? Beskonačna! A upravo to je porez na nekretnine: sto-i-više postotni, zapravo beskonačni, porez na dohodak. I takav bi nam porez uveo novi mandatar Vlade Tihomir Orešković. Za njegovo uvođenje zalaže se i, primjerice, ugledna mainstream ekonomistica Sandra Švaljek. I mnogi drugi. Smatraju da taj porez “ima mnoge prednosti”, “poželjna ekonomska obilježja” i “velik potencijal”. No, priznaju da postoje i neke dileme i problemi s tim porezom. Država ne zna tko ima i koje nekretnine, a nije jasno ni koliko te nekretnine vrijede, dakle, na koju osnovicu bi trebala razrezati porez (u prošlosti su se kuće oporezivale prema broju prozora). Nije jasno ni bi li taj porez samo nadomjestio (razumljivu i opravdanu) komunalnu naknadu, ili bi imao i neku širu ulogu. No, sve su to samo tehničke, posve nebitne stvari.
 
Ono što je suštinski kod dileme uvesti porez na nekretnine ili ne, jest to da se hrvatsko društvo mora odlučiti hoće li uvesti kapitalizam ili ne će. A ako želi imati kapitalizam, ako želi formiranje (privatnog i državnog) kapitala kao temelja za investicije i razvoj, onda kapital ne će oporezivati. Štoviše, štitit će ga od svake otimačine, eksproprijacije, nagrizanja i umanjivanja - pa tako i poreznog. To, da se kapital ne smije oporezivati, nije nešto što se može argumentirati i dokazivati. To jednostavno mora biti općedruštveno opredjeljenje. Izbor. Aksiom. To je šire i dublje od ekonomske znanosti, to je etičko, svjetonazorsko, civilizacijsko pitanje oko kojega se društvo mora odlučiti. Ako kapitalizam, onda nema oporezivanja kapitala. Ako se kapital oporezuje, onda nema kapitalizma. Vraćamo se u komunizam i socijalističku utopiju, bezvlasnički politički ustroj. Može i tako, no to smo već probali i nismo daleko dospjeli.
 
Jer, oporezivanje nekretnina je oporezivanje kapitala (što ni Sandra Švaljek ne taji). Osobito u Hrvatskoj, kao i na cijelom južnom ili mediteranskom, katoličanskom obodu Europe, nekretnine su daleko najvažniji kapital građana, tvrtki, ustanova, pa i države. To je ono što im ostane nakon što plate sve poreze iz dohotka od nesamostalnog ili samostalnog rada, te iz poduzetničke dobiti. U viđenju svijeta ovoga autora, za razliku od marksističke interpretacije stvarnosti, ne postoje radnici i kapitalisti. Svi su ljudi kapitalisti. Svatko je kapitalist sa svojim kapitalom. Jednome je kapital njegova fizička snaga, drugome strojevi. Trećemu znanje i vještine, četvrtome brod, novac i dionice; petome nekretnine. I svatko sa svojim kapitalom ulazi u ugovorne odnose, sklapa poslove s drugim kapitalistima. Svakome je njegov kapital temelj njegove osnovne ljudske slobode, da može birati s kim će ulaziti u poslove, a ne da ovisi samo o jednom suugovaratelju, o jednom “poslodavcu”.
 
Oporezivanjem kapitala želi se uništiti taj temelj ljudske slobode. Prema mišljenju ovoga autora, to je Hrvatskoj apsolutno neprihvatljivo. Ekonomski je štetno i u suprotnosti s temeljnim principima suvremene znanosti o oporezivanju i ustavnim načelima zaštite prava vlasništva. Naravno, oporezivanje nekretnina vlastima je atraktivno. Za razliku od gotovine, zlata, dijamanata, umjetnina i drugih sličnih oblika kapitala, nekretnine su svima vidljive i ne mogu se sakriti. Kad se prevladaju tehnički problemi sa zemljišnim knjigama, procjenom vrijednosti i ostali, porez na nekretnine doista bi državi mogao donijeti stanovite prihode. No, pritom se dokazuje da bi oporezivanje nekretnina omogućilo snižavanje poreza na dohodak, pa time i “rasterećivanje rada”, a s njim i veće zapošljavanje. Kakve li besmislice!
 
A otkud bi ljudi mogli plaćati porez na nekretnine, ako ne “iz rada”, iz penzija ili drugog tekućeg dohotka? Porez na kuću teško bi mogli plaćati ciglama i crjepovima koje bi svake godine skinuli s kuće. Građanima bi možda bio rasterećen lijevi džep (dohodak), ali bi im jednako bio opterećen desni (imovina), a kako bi to moglo povećati ljudima volju za radom, to bi doista netko trebao objasniti. Druga je, i posve opravdana stvar, oporezivati dohodak od nekretnina. Također je posve nedopustivo da se oporezivanje nekretnina uvodi kao kazna zato što one “nisu u funkciji”, kako to kaže mandatar Tihomir Orešković, a želio je provesti i bivši ministar financija Slavko Linić. Vlasnike nekretnina želi se “kaznenim” oporezivanjem prisiliti da svoje nekretnine “stave u funkciju”, ili da ih prodaju, i kad oni to sami ne žele, i uz gubitke, čak i budzašto.
 
Osim što je to nasrtaj na vlasnička prava, koji sigurno pada na Ustavnom sudu, porez mora biti neutralan u odnosu na izbor ljudi što će činiti, a što neće, i ne smije tjerati ljude da čine nešto što sami ne žele ili im ne odgovara. Zato su svi suvremeni porezi “automatski”. Čudo da još nikome u Hrvatskoj nije palo na pamet oporezivati nezaposlene, ili žene koje nisu rodile, ne bi li ih se tako prisililo da se “stave u funkciju”.
 

Ratko Bošković, Jutarnji list

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Srijeda, 12/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1809 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević