Get Adobe Flash player
Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Konrád: Naoružani Hrvati protjerali iz Krajine i Slavonije...

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Provokativnoga skitnicu hrvatska policija neka otprati u njegov...

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Debilni uradak protiv zdrave pameti     Opskurni lik...

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Postaje sve jasniji ovaj kaos kojega neki nazivaju obrazovnom...

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Primjeri kršenja prava od strane nacionalnih...

  • Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    utorak, 17. rujna 2019. 18:38
  • Duhačeku odličje Ante Tomića!

    Duhačeku odličje Ante Tomića!

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:14
  • Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:32
  • Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    srijeda, 18. rujna 2019. 19:01
  • Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    srijeda, 18. rujna 2019. 18:54

Tema konferencije: Kina i Europa: izazovi vodstva u globaliziranom XXI. stoljeću

 
 
IEDC-Poslovna škola Bled svake godine u lipnju organizira godišnju konferenciju u okviru Europskog centra za vodstvo, u okviru koje se posvećuje izazovima vodstva u Europi. S obzirom na to da smo u rujnu prošle godine ugostili >Drugi simpozij između Republike Kine i zemalja srednje i istočne Europe< u organizaciji Ministarstva za vanjske poslove Republike Slovenije i da među svojim profesorima imamo dva vrsna poznavatelja političkih i ekonomskih prilika u Kini, dr. Jean-Pierrea Lehmanna s IMD Lausanne i dr. Hellmuta Schüttea, dekana CEIBS-a (China Europe International Business School), ovogodišnju konferenciju odlučili smo posvetili temi "Kina i Europa: izazovi vodstva u globaliziranom 21. stoljeću" 4. i 5. lipnja 2015 u našoj školi na Bledu.
https://www.peninsulalifestylecapital.com/images/BSF_2012/BSF_Business_Panel/BSF_Buisness_BSF_Forum_Audience_Center_Rear_Speaker_Jean-Pierre_Lehmann.jpg
Između panelista nastupit će također:
Giorgio Gobbi, CEO Calligaris Italy,
Holger Postl, CEO TAM Durabus, Slovenia
Roberto Siagri, CEO Eurotech, Italy
Dionis Teqja, President, Megatek SA, Albania
Dr. CUI Hongjian, China Institue of International Studies
Na konferenciji će biti oko 150 gospodarstvenika, predstavnika vlada, medija i drugih organizacija.
 

Tonja Blatnik

Razina ambicije ispod očekivane, rizik usklađena deficita

 
 
U dokumentu Europske komisije KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI - Godišnji pregled rasta 2015., od 26. 11. 2014. godine, Komisija preporučuje tri osnovna stupa gospodarske i socijalne politike EU-a u 2015.:
- Koordinirano poticanje ulaganja;
2. Ponovno zauzimanje za strukturne reforme: one su ključne kako bi države mogle izaći iz duga te kako bi se potaknulo veće zapošljavanje i otvaranje boljih radnih mjesta.
3. Primjena fiskalne odgovornosti.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQ7VZYKVT3gRfN1YQGX5uctU_uRQA6S3dINTHg2mGUIFpBhrq6g8Q
Konstatira se da  usprkos znatnom napretku u fiskalnoj konsolidaciji, države članice još uvijek trebaju osigurati dugoročni nadzor nad visinom deficita i duga. U očekivanju oštrijih mjera u postupku otklanjanja prekomjernih makrogospodarskih neravnoteža što ih provodi Vijeće Europe, mjera koje zahtjevaju odlučne mjere politika i pokretanje postupka (zadnja skupina VI.) u slučaju prekomjernih neravnoteža, Hrvatska je u skupini V država prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučne mjere politika i posebno praćenje. U zadnjem dokumentu Europske komisije pod nazivom Preporuka za Preporuku vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2015. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2015. od 13. 5. 2015. godine, iznose se ocijene o gospodarskoj politici i preporuke koje treba poduzeti Hrvatska za otklanjenje tih neravnoteža.
 
U uvodnom se dijelu toga dokumenta  po točkom (7) navodi se, da su  u ožujku 2015., nakon što je objavljeno izvješće za Hrvatsku, da su hrvatska državna tijela stupila u dijalog sa službama Komisije o reformama koje su najpotrebnije za rješavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U dokumentu se dalje  navodi da su  državna  tijela pristupila dijalogu konstruktivno i najavila niz važnih mjera. Te mjere uključuju i slijedeće korake koje će Hrvatska poduzeti, a to su:
1. smanjenje parafiskalnih nameta tijekom 2016. i 2017.,
2. racionalizaciju sustava državnih agencija i područnih jedinica središnjih tijela državne uprave,
3. poticanje jedinica lokalne samouprave na dobrovoljno spajanje,
4. smanjenje pravne nesigurnosti i jačanje Državnog ureda za reviziju.
 
Zatim u dokumentu slijedi zaključak (točka (7), da je Hrvatska  detaljnije predstavila planove za reforme u nekoliko drugih područja, među ostalim u smanjenju administrativnog opterećenja i poboljšanju upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. „Razina ambicije, međutim, ispod je očekivane u mnogim područjima, osobito u pogledu postroživanja propisa o prijevremenom umirovljenju te objavi i provedbi nalaza revizije rashoda,što je djelomično kompenzirano predstavljanjem određenih dodatnih mjera“ zaključak je iznesen u točki (7) Preporuke.
 
U točki (8) Preporuke navodi se da je  Hrvatska  trenutačno obuhvaćena korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu, te da  u Programu konvergencije 2015. vlada planira smanjiti prekomjerni deficit do 2017., što nije u skladu s rokom do 2016 kako je preporučilo Vijeće (3 %), jer  Vlada planira postupno smanjiti ukupni deficit na 5,0 % BDP-a u 2015., 3,9  % u 2016. te na 2,7 %. BDP-a u 2017. Prema  Vladinom  Programu konvergencije očekuje se da će udio državnog duga u BDP-u dosegnuti 92,5 % u 2017., a zatim se uglavnom stabilizirati na 92,4 % BDP-a u 2018.  
 
U točki (8) Preporuke se nadalje ocijenjuje, da prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2015., ne očekuje se pravodobno i održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. te da sudeći prema količini poduzetih diskrecijskih mjera, fiskalni je napor tijekom 2014. bio u skladu s preporukom Vijeća i to unatoč prognoziranom manjku za 2015. vrijedi i u kumulativnom smislu za 2014. i 2015. Kao zaključak točke (8) navodi se, na temelju ocjene Programa konvergencije i uzimajući u obzir Komisijinu proljetnu prognozu 2015., Vijeće smatra da postoji rizik od toga da Hrvatska ne će biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
 
U Preporuci se naglašava, da u zdravstvenom sektoru fiskalni rizik i dalje čine periodični zaostaci u plaćanjima,što znači da se time  povećava deficit, te da su pokrenute mjere za racionalizaciju u financiranju bolnica. Hrvatskoj se u razdoblju 2015.- 2016. godine preporučuju da poduzme sljedeće mjere:
1. Osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016.  Kontrola nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje subjekata koji ne poštuju proračunska ograničenja.
2. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jačati sposobnosti i ulogu Državnog ureda za reviziju.
Zakon o fiskalnoj odgovornosti donesen je u prosincu 2010. godine, a mijenjan je u veljači 2014. godine.Promijenjena je odredba članka 5. toga zakona koja je određivala da će se ukupni rashodi općeg proračuna izraženi udjelom u procijenjenom bruto domaćem proizvodu godišnje  smanjivati za najmanje 1 postotni bod. Sada se naglašava da  se donese zakon o fiskalnoj odgovornosti.  
3. Destimulirati prijevremeno umirovljenje povećanjem umanjenja za prijevremene mirovine.  
4. Rješavati fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru.
   
U Preporuci se iznose još neke mjere koje Hrvatska mora pokrenuti, kao na primjer, u sektoru javnih poduzeća, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i druge mjere. Pokazatelji, koji se odnose na ulaganja u investicije poslovnih subjekata, upućuju na zaključak da poslovni subjekti znatno ne povećavaju investicije koje bi doprinosile rastu BDP-a. Prema nedavno objavljenim podatcima FINE o poslovanju poduzetnika u 2014. godini, razina godišnjih ulaganja u novu dugotrajnu imovinu ne prelazi od 2011. do 2014. godine, godišnja ulaganja od oko tridesetak milijardi kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu u 2011. i 2012. godini iznosile su oko 33 mlrd kuna, da bi se u 2013. godini ta svota povećala na oko 37 mlrd. kuna i u 2014. godini smanjila na  na oko 35 mlrd. kuna.   
 
Ovih se dana, konac svibnja 2015. godine, očekuje objava Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP u prvom tromjesečju 2015. godine. Očekuje se i dalje skromni rast u prvom tromjesečju, kao i  u četvrtom tromjesečju 2014., što bi moglo značiti izlazak iz krize, dakle izdizanje barem iznad nulte stope odnosno minusa. Da bi se uopće moglo govoriti o vraćanju kamata i mogućem utjecaju na smanjenje javnog duga,trebaju se ostvariti stope rasta dugoročno od preko 2,5 do 3 i više postotaka, što bi se moglo odraziti i na povećani standard  stanovništva.
 
Hrvatski javni dug iznosi gotovo 100 % BDP-a, pa se, kako se i u Preporuci navodi, na svim razinama treba stati na kraj neracionalnom trošenju proračunskog novca. Često organiziranje raznih  prekooceanskih  i drugih putovanja bez ikakvih donesenih mjerljivih rezultata osoba odgovornih za vođenje gospodarske politike, financiranje raznih „nezavisnih“ civilnih udruga proračunskim novcem, pa i trošenje proračunskog novca za organiziranje raznih prigodnih proslava i obljetnica, sve je to dio politike koju treba preispitati. To naravno čini samo dio ukupne makrogospodarske politike za otklanjanje neravnoteža. O strukturnim reformama  i poticanju rasta da i ne govorimo.
 
Na koncu, u dokumentu EU-a Europska politika za 2015, 2016. navodi se da će  Ministri država članica EU-a raspravljati  o Preporukama, koje smo iznijeli u ovom  kratkom sažetku, po državama članicama u lipnju prije nego što ih 25. i 26. lipnja podrže čelnici država i vlada EU-a. Preporuke će se formalno donijeti u srpnju. Tada provedba preporuka ovisi o državama članicama, koje ih uključuju u svoje nacionalne politike i proračunske planove za 2015./2016.
 

Zvonko Koprivčić

Zupčanici moraju ići u istom smjeru

 
 
U razgovoru s voditeljima manjih poduzeća primijetio sam da im je potrebno pomoći o temeljnim i općim ekonomskim zakonitostima kako bi jednostavnije i preglednije vidjeli što je potrebno znati o poslovima koje obavljaju. I neki ekonomisti nisu savladali ili učili na fakultetu o elementima marketing miksa, a kamoli oni samozvani voditelji poduzeća bez ikakvih ekonomskih predznanja. Mnogi se služe intuicijom. Kod nas poduzeća vode ljudi različitih struka (tako na primjer ginekolog vodi posmrtnu zadrugu, no možda je taj posao unosniji jer je kod nas veći mortalitet od nataliteta).
http://m.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=788287&shotId=1&width=630&height=360
Ovako ne valja. Zupčanici moraju ići u - istom smjeru!
 
Smatram da su HDZ i(li) HGK pozvani pomagati poduzetnicima, osobito onima koji imaju kvalitetni proizvodni program, a ne znaju kako organizirati, unaprijediti i racionalizirati proces proizvodnje, te kako plasirati svoju robu na tržištu, na kojem tržištu, uz koju cijenu, te koje promocijske elemente primjenjivati. Valjalo bi, prema američkoj vojnoj strategiji, organizirati TASK FORCE; - te takav tim specijalista poslati u određeno poduzeće s definiranim ciljem. Zupčanici moraju ići u istom smjeru, a ne kako ih pogrješno u javnost plasira ministar Gordan Maras.
 

Mr. oec. sc. Vinko Fostač

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Petak, 20/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1085 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević