Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Trenutačni hrvatski prioritet je smanjenje proračunskog manjka

 
 
Sve se više javljaju u europskom gospodarstvu, što se tiče financiranja općih potreba, kritike postojećeg sustava državne potrošnje, onako kako ga je krajem XIX. stoljeća, kroz niz obveznih osiguravajućih mjera, zamislio i ustrojio tadašnji  njemački kancelar Otto von Bismarck. Sustav poznat pod nazivom država blagostanja. Taj je sustav zamijenio dotadašnji sustav dobrovoljnog uzajamnog financiranja određenih općih potreba.
https://static.miraheze.org/allthetropeswiki/e/e4/Otto_von_Bismarck_5552.jpg
Otto von Bismarck
 
U nemogućnost da se iz postojećih poreza plate sve potrebe mirovinskog, zdravstvenoga osiguranja i ostale opće potrebe, i izraženih težnji za sve većim subvencijama i drugim državnim privilegijama, države se zadužuju tako da države i s relativno jakim gospodarstvima imaju visoku razinu duga s izgledima da dolazi u pitanje vraćanje toga duga. Dug Velike Britanije povećao se brzinom da će samo isplaćivanje kamata biti u visini 27 % BDP-a do 2040. godine.    
 
Država blagostanja, sintagma koja se koristi za taj sustav, zahvatila je i SAD, ali u nešto drugačijem obliku od onih oblika koji su ustrojeni anti-liberalnim pokretima u Europi. Počelo je s prijenosom novca iz državnog proračuna putem raznih vrsta jamstava i raznih vrsta privilegija, pa programa Medicare predsjednika Georgea Busha ml. i programa Obamacare predsjednika Obame. SAD ima prema procjenama proračunski manjak preko 100 % BDP-a, pa nije ništa manji  rčke, Irske i Italije (preko i 100 % BDP-a). Sve veći i veći su zahtjevi za plaćanjem raznih oblika subvencija i privilegija iz državnog proračuna, a mogućnosti proračuna su limitirane.
 
Neutemeljene kritike ministru
 
Koliko je samo, na primjer, kritika bilo, pa do zahtjeva da odmah podnese ostavku, na odluku  aktualnog ministra kulture da ukine dotadašnje povjerenstvo koje je odlučivalo u protekloj godini ili proteklim godinama o dodjeli novca neprofitnim medijima, a da o ukidanju tih medija nije još bilo niti govora. Koristili su se pri tome i tzv. udarci ispod pojasa pripisujući mu da je navodno negirao neke ustavne odrednice, a da to on nije nikad izgovorio. Iza toga je, može se naslutiti, stajala bojazan da će doći u pitanje financiranje pojedinih tih neprofitnih medija na teret proračuna.
 
SAD i Europa
 
Također, životni vijek stanovništva u Europi je sve veći i veći. Povećao se od 62 godine u 1950. godini na 80 godina u 2012. godini. Omjer zaposlene populacije i umirovljene pogoršava se u korist umirovljene populacije, pa je i financiranje zdravstvenog osiguranja i mirovina i ostalih općih potreba, sve više problem. S toga stajališta problem je povezan i s demografskim odnosno natalitetnom politikom (više umrlih nego rođenih) u Europi posebice u Hrvatskoj. Ekonomisti Jagadeesh Gokhale i Kent Smetters su još 2006. godine izračunali da će federalni proračunski manjak SAD-a 2012. godine iznositi 80 trilijuna dolara. Gokhale dalje dorađuje navedene brojke. Europski proračunski manjak prema Gokhalu iznosio je u 2010. godini 13,1 trilijuna eura, a to je tada bilo ukupnog godišnjeg BDP-a za 27 država članica Europske zajednice 434 % (godišnji BDP tadašnjih 27 članica je iznosi 12,2 triliujna eura). Prema Gokhalu ta je brojka podcijenjena. Državna potrošnja u SAD-u nije na razini one u Europi. Iznosi oko 24 % BDP-a, ali prema procjenama do 2050. porast će na 42 %. U Europi je udio državne potrošnje prosječno oko 52 % BDP-a.
 
Prioritet proračunski manjak
 
Pitanje što i kako dalje i gdje je tu Hrvatska? Europski gospodarski koncept, koji je ulaskom u Europsku uniju prihvatila i Hrvatska, temelji se na tri stupa i to na smanjenju proračunskog manjka, poticanju ulaganja i strukturnim reformama. Trenutačni hrvatski prioritet je smanjenje proračunskog manjka. Odlučnost na tom planu ne bi smjela doći u pitanje jer za to nema mnogo, gotovo ništa vremena. Kako je često objašnjavao i govorio poznati nobelovac Milton Friedman, pravi problem nije kako plaćati državnu potrošnju, dugom ili porezima, nego je problem u samoj potrošnji. Od ovoga načela čini se da će polaziti i Vlada u izradi plana proračunskih prihoda i rashoda. Državna potrošnja se mora smanjiti i zaustaviti povećavanje njezina udjela u bruto domaćem proizvodu. Kako to učiniti? Analize državne potrošnje u Europi pokazuju da je udio državnih izdataka u BDP-u za mirovine, zdravstvo, i opće potrebe (socijala) u Hrvatskoj oko16% BDP-a. Taj je udio ispod prosjeka europskih država.
 
Kad se u taj obračun uključe i sve naknade zaposlenima koje se plaćaju iz proračuna (plaće i druge naknade zaposlenima) tada je u Hrvatskoj udio oko 12 % u BDP-u, što je iznad europskog prosjeka. Za primjer, to je iznad udjela državne potrošnje u BDP-u koji ima Austrija i Njemačka. I na kraju, kada se u taj obračun uključe i plaćanja za nabavu roba i usluga onda je Hrvatska pri vrhu europskih država po državnoj potrošnji. Je li to putokaz za koncepciju izrade proračuna za 2016. godinu? Morao bi biti jer se radi o usporedbi s državama EU-a koje imaju znatno veći porast BDP-a od Hrvatske kao i BDP-a po glavi stanovnika.
 
Sistematizacije
 
I na kraju, na prvoj sjednici nove Vlade više je puta bila spominjana sistematizacija radnih mjesta i kadrovska popunjenost, pa je spominjano da sva radna mjesta nisu u nekim ministarstvima popunjena u skladu s tim aktima. Neprijeporno je da izrada sistematizacije radnih mjesta u javnim službama ima svoja načela i pravila. Ali, to me podsjeća na jednu priču koju je u svojoj knjizi izdanoj negdje 2007. godine (Autobiografija) opisao potpredsjednik kompanije Ford Lee Iacocca. Opisuje razdoblje kada se pojavila prva naftna kriza sedamdesetih godina, pa su do tada puna skladišta u SAD-u japanskih automobila začas razgrabljena. Nakon posjeta automobilskoj industriji Toyota u Japanu, Iacocca opisuje zašto nisu bili konkurentni japanskim automobilima. On kaže, da je razlog tome, između ostalih koje tamo navodi, i sporazum koji su američki poslodavci u automobilskoj industriji zaključili sa sindikatima, u kojima je bila do detalja razrađena sistematizacija radnih mjesta. On nastavlja, da je takav sporazum doprinio da američki radnik kada nema na primjer posla na svom radnom mjestu, ne će uskočiti da radi drugi posao na drugom radnom mjestu a japanski radnik kada završi svoj posao (na svom radnom mjestu) ako nema posla odmah pomaže drugom, pa i mete pogon ako treba. 
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Sve manja žeđ za naftom

 
 
Uzalud se ove godine smanjuje izvoz proizvođača nafte koji nisu članovi OPEC-a, Iran će nadomjestiti taj manjak, a potražnja se dalje smanjuje – tvrdi jedna od najvažnijih konzultantskih organizacija svijeta u naftnoj industriji, IEA. Višak se više nema gdje skladištiti, prijeti prelijevanje zaliha.
http://media2.intoday.in/btmt/images/stories/petrol_pump_505_101613021225_122613030434.jpg
Naftna tržišta svijeta naprosto će se zadaviti u moru nafte koju se ne može prodati, što cijenu crnoga zlata može potisnuti na još nižu razinu od sadašnje – citira Bloomberg izvješće savjetodavne organizacije OECD-a, International Energy Agency (IEA). Stručnjaci IEA su s obzirom na hlađenje kineskoga gospodarstva izmijenili prognoze glede svjetske trgovine naftom. Iako će proizvođači koji nisu članovi OPEC-a smanjiti izvoz 2016. godine, no Iran, koji ponovno ulazi na tržište, kao član kartela, nadomjestit će taj manjak. U rezultatu toga dnevno na tržište dolazi cca 1,5 milijuna barela nafte više od onoga što traže potrošači.
 
Cijena crnog zlata početkom tjedna pala je na 12-godišnji minimum, time da je londonski Brent u jednom trenutku stajao svega 28 dolara, a i u utorak prije podne tek malo iznad 29 dolara po barelu, nakon što se Iran riješio međunarodnih sankcija koje su ograničavale i njegov izvoz nafte. Pored toga, najveći proizvođač nafte u svijetu - Saudijska Arabija - protekli je vikend potvrdio da neće promijeniti strategiju prema kojoj u interesu očuvanja tržišnih pozicija svoj izvoz neće smanjiti ni unatoč nižoj cijeni.
 
Nakon što će širenje eksploatacije nafte u Iraku zastati, ove godine bi Iran mogao biti jedini član OPEC-a koji će moći povećati svoj izvoz. Prema procjeni IEA perzijska bi država do kraja prvoga kvartala na svjetsko tržište mogla stavljati 300 tisuća barela naftne dnevno, što bi do sredine godine moglo porasti na 600 tisuća barela. U prosincu prošle godine u Iranu se proizvodilo 2,9 milijuna barela nafte dnevno, što je tro i pol godišnji rekord. Izvoz perzijske zemlje će upravo nadomjestiti smanjeni izvoz proizvođača nafte izvan OPEC-a. Potonje zemlje od 1992. godine nisu prodavale tako malu količinu nafte koju će prema očekivanjima IEA prodati 2016. godine.
 
Zemlje OPEC-a su u prosincu proizvodile 32,28 milijuna barela naftne dnevno, što je za 600 tisuća barela više od onih 31,7 milijuna kojim će ispuniti planove za 2016. godinu. U međuvremenu je potražnja za naftom zbog blage zime pala na godišnji minimum u zadnjem kvartalu 2015. godine. Rast potražnje bi se ove godine mogao smanjiti na 1,2 milijuna barela dnevno, u odnosu na prošlogodišnjih 1,7 milijuna. Time bi prosječna potrošnja dnevno mogla iznositi 95,7 milijuna barela.
 
Slijedom toga, nagomilane zalihe nafte bi 2016. godine mogle porasti za 285 milijuna barela, nakon što su prošle godine dostigle količinu od jedne milijarde barela. S obzirom da su skladišni kapaciteti na kopnu sve više popunjeni, moglo bi postati profitabilnim čuvanje crnoga zlata u privezanim tankerima. Iran je proteklih godina na taj način rezervirao znatnu količinu, nadajući se da će tu zalihu moći prodati nakon ukidanja sankcija.
 

Napi Gadaság, Napi.hu

Samsungov ekološki sustav grijanja

 
 
Strogi propisi Europske unije, ali i zdrava logika korisnika zahtijevaju iznimno učinkovita rješenja za toplinsku regulaciju doma, pa i za njegovo zagrijavanje u nadolazećim hladnijim mjesecima. Stoga valja reći nešto više o Samsungovim rješenjima za rezidencijalne korisnike i o ekološkim sustavima grijanja.
http://images.energetika-net.com/media/articles/nove_tehnologije/samsung-1.jpg
Tipičan Samsungov ekološki sustav grijanja sastoji se od vanjske jedinice, tzv. hidro-jedinice povezane sa solarnim kolektorima, podnog grijanja i klasičnih radijatora, sobnog termostata te svih potrebnih instalacija za opskrbu potrošnom toplom vodom i dodatnog daljinskog upravljača sustava. Ponudu sustava čini lepeza od čak devet monoinverterskih dizalica topline i čak 14 inverterskih split sustava, u rasponu učina 4 - 16 kW. Monosustav će svaki dom zagrijati i opskrbiti PTV-om, a s obzirom na to da je reverzibilan, moći će ga i rashladiti pomoću vodenog hlađenja. Vanjska monojedinica uparena je sa spremnikom PTV-a, a energijom se može napajati hibridno, pomoću solarnog kolektora i pričuvnog zagrijača vode (bojlera).
 
Osim svega toga, split sustav ima vanjsku jedinicu, hidro-jedinicu i spremnik PTV-a. Split sustav ekološkog grijanja kompatibilan je sa svim uobičajenim sustavima za raspodjelu topline i ima iznimno veliku energetsku učinkovitost. Uz jednostavnu instalaciju i upravljanje, može opskrbiti dom ogrjevnim medijem (vodom) zagrijanim na 55 °C, čak i pri vanjskoj temperaturi zraka od -25 °C. Primjerice, pri vanjskoj temperaturi zraka od -10 °C, sustav će raditi s velikim stupnjem djelovanja od 90%. Sustav se u cijelom rasponu učina, 4 - 16 kW, može pohvaliti klasom energetske učinkovitosti A+++ i iznimno tihim radom, za što manje zvučno onečišćenje okoliša.
 
Nova generacija kompresora odlikuje se dvostrukim lopaticama, čime se oscilacije u radu i vibracije smanjuju za 75 posto. Istodobno, sustav pri radu proizvodi još manje buke i dodatno mu je povećana pouzdanost. Za dodatnu udobnost, ekološki sustavi grijanja tvrtke Samsung pružaju mogućnost upravljanja pomoću bežičnog kompleta. Jednostavnim povezivanjem sa sustavom i kućnom bežičnom mrežom, korisnik će uz svega nekoliko dodira na zaslonu pametnog telefona moći uključiti ili isključiti sustav i namjestiti temperaturu, kako bi dom odmah nakon dolaska bio ugodno zagrijan. Samsungov ekološki sustav grijanja može se povezati i s drugim podsustavima kao što su već ugrađeni spremnik PTV-a, termostat, pumpa za centralno grijanje, solarni kolektor ili pričuvni zagrijač vode, što ga čini još svestranijim u odnosu na prethodne generacije takvih proizvoda.
 
Za kraj, vrijedi spomenuti kako Samsung na sva ta rješenja za toplinu doma nudi petgodišnje jamstvo na kompresore i dvogodišnje jamstvo na ostale elemente sustava EHS. Više informacija o Samsungovoj sustavnoj klimatizaciji može se pronaći na stranicama: www.samsung.com/hr/business.
 

B. L., www.energetika-net.hr

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Ponedjeljak, 10/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1162 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević