Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Na investicije se uvodi moratorij?

 
 
Vlada je rekla prvo slovo o energetici, a tu optimizma nema. Hoćemo li sada iz aktivističke ili stručne perspektive promišljati projekte koje smo već trebali domisliti, projekte za koje nikada ne će biti postignut stopostotni konsenzus, kao uostalom ni o ko čega... A do tada ćemo "rasturati" HEP?
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/dalekovod-samobor-3-20120229110208997.jpg
Vlada HDZ-a i MOST-a dala je prve smjernice onoga što namjerava poduzimati u energetskom sektoru, a najave baš nisu isuviše optimistične. Naime, na investicije se uvodi moratorij; privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana i moratorij na dosadašnji projekt istraživanja ugljikovodika na Jadranu. Dakle, jedina dva projekta s kojima je bivša Vlada donekle dotjerala "do kraja" zaustavljaju se na neodređeno i za sada nitko za to nije dao suvislo obrazloženje. Sada pak proizlazi da ćemo (iz aktivističke ili stručne perspektive?) promišljati projekte koje smo već trebali domisliti, projekte za koje nikada neće biti postignut stopostotni konsenzus, kao uostalom ni o ko čega. Daleko da u realizaciji oba projekta nije bilo grešaka koje se daju ispraviti, ali zašto svi kada dođu na vlast smatraju da od njih počinje povijest i pamet? Svake četiri godine na Markovom trgu i u Vukovarskoj 78 izmjenjuju se "veliki reformatori" iza kojih uglavnom ne ostaje mnogo, a ne jedan napravio je više štete nego koristi, posebno u energetici gdje je pola mudrosti u držanju pametnog dugoročnog "kursa". U kompleksnom okruženju energetska politika ne vodi se zabranama i moratorijima. Da nismo 1999. izglasali zabranu istraživanja mogućnosti gradnje nuklearne elektrane možda danas u elektroenergetici ne bi imali ovakve probleme kakve imamo.
 
Ovo s čime je premijer za sada izašao čak nije originalan HDZ-ov energetski program (koji ima svojih mana, ali je ipak promišljeniji i zaokruženiji) već je to MOST-ov program koji je nastao nakon izbora i predstavlja neobičan neoliberalni miš-maš nedovoljno promišljenih ideja i rješenja, dok su neka ključna pitanja neadekvatno odgovorena ili potpuno zaobiđena, poput odnosa Vlada-MOL. Iz programa koji bi stopirao sve energetske projekte izašao je i zahtjev za hitan početak rada Hrvatske burze električne energije. Onaj tko je to pisao valjda ne zna da burza nema smisla, osim ako HEP na nju ne stavi masu energije koju proizvodi. Ako HEP to učini, još će brže gubiti ionako opadajući tržišni udio. Autor energetskog programa izjavio je da smatra da će se time drastično sniziti cijena energije (što je krajnja besmislica) i ujedno primorati HEP na gašenje neučinkovitih pogona (kao da HEP i sada ne "vozi" samo one elektrane koje mu se u danom trenutku tržišno isplative?!).
 
Iz MOST-ova programa dolazi i najava nove Vlade o potpunom vlasničkom razdvajanju operatora prijenosnog i distribucijskog sustava iz HEP-a, kako bi bili u potpunosti posvećeni gospodarstvu i građanima. Kada je riječ o certifikaciji HOPS-a po ITO modelu, situacija nije sjajna. Prema odabranoj varijanti, OPS ostaje u vlasništvu vertikalno integrirane tvrtke, ali je samostalan. Europska komisija je konstatirala da HOPS trenutno ne udovoljava svim zahtjevima za certifikaciju, a ta tvrtka i HERA trebat će se još dobrano namučiti da proces provedu do kraja. ITO model je najkompliciraniji u primjeni, ali potpunim vlasničkim odvajanje OPS-a iz HEP-a, iz Elektroprivredine bilance odlepršale bi milijarde kuna vrijedna infrastruktura. U tom smislu ide i odvajanje distribucije, što uopće nije zahtjev Trećeg energetskog paketa, ali je nekako ugurano u Zakon o tržištu električne energije. Odvajanje distribucije može biti samo uvod u njezinu postupnu privatizaciju, jer u protivnom za to nema potrebe. Dosadašnja praksa u svijetu i Europi pokazala je da su distribucijske kompanije prodavane doslovce "za kikiriki", za znatno, znatno manje novca nego što bi komercijalno vrijedili svi priključci u prodavanom distributivnom području. Novi, strani vlasnici poboljšali su upravljanje i naplatu. Usluga je ionako uglavnom bila dobra i prije privatizacije. Pa sad, treba vidjeti je li takvo nasilno restrukturiranje vertikalno integrirane elektroprivrede u interesu države i kupaca još uvijek relativno jeftine i dostupne električne energije.
 

Nina Domazet, www.energetika-net-hr

Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije

 
 
Ove godine će tema Seminara 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije' biti energetsko iskorištavanje biomase i bioplina. Naime, riječ je o izvorima kojima Hrvatska obiluje i čijim bi se većim iskorištavanjem svakako približila 100-postotnoj energetskoj neovisnosti.
http://www.ucsusa.org/sites/default/files/styles/large/public/images/2015/11/energy-renewable-biomass-switchgrass-sun-blue-sky.jpg?itok=BVphbsTH
Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - biomasa & bioplin
• vrijeme održavanja: 25. veljače 2016. godine
• mjesto održavanja: Zagreb, hotel 'Antunović'
• organizator: ENERGETIKA MARKETING
• e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
• internet: www.em.com.hr/obnovljivi_izvori
 
U proteklih osam godina, koliko se održavaju jednodnevni Seminari 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije', svake godine je tema seminara bilo nešto drugo. Prve godine su to bile dizalice topline (to je ujedno bio prvi stručni skup s tom temom u Hrvatskoj uopće), dok su sljedeće godine (kada je zapravo Seminar dobio svoj današnji naziv) uslijedili su solarni toplinski sustavi. Zatim su tema Seminara bili fotonaponski sustavi pa šumska biomasa, da bi 2013. naglasak bio na prikazu ostvarenih projekata iz svih područja obnovljivih izvora s osvrtom na problematiku njihovog financiranja, a 2014. na kogeneracijskim i mikrokogeneracijskim postrojenjima, dok će ove godine tema biti energetsko iskorištavanje biomase i bioplina.
Kako je Seminar posvećen biomasi, koji je održan 2012, kada je ujedno predstavljena knjiga 'Osnove primjene biomase' bio iznimno dobro posjećen, a zanimanje za problematiku biomase i bioplina neprestano raste, ove godine se s pravom očekuje još bolji i uspješniji skup.
 
U prvoj tematskoj cjelini Seminara najprije će se ukratko prikazati sadašnje općenito stanje primjene obnovljivih izvora u Hrvatskoj i predstavit će se novosti vezane uz ostvarivanje projekata obnovljivih izvora (zeleni certifikati, burza električne energije i sl). Isto tako, prikazat će se i iskustva iz prvih nekoliko mjeseci od stupanja na snagu novog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/2015). Konačno, bit će riječi i o mogućnostima financiranja projekata za energetsko iskorištavanje biomase i bioplina iz sredstava domaćih i europskih fondova, regionalnih energetskih agencija te jedinica lokalne uprave i samouprave.
 
Druga tematska cjelina obradit će problemi do kojih dolazi pri izvođenju, odnosno ostvarivanju projekata gradnje energetskih postrojenja na bioplin i biomasu. Dakle, bit će riječi o priključivanju takvih postrojenja na elektroenergetsku mrežu, problematici viškova proizvedene električne energije, ishođenja dozvola, ugovorima za opskrbu biomasom itd. I na kraju, u trećoj tematskoj cjelini bit će prikazani neki od najzanimljivijih projekata koji su ostvareni u posljednje vrijeme, odnosno novi proizvodi, rješenja i usluge koje nude ključni sudionici na tržištu.(www.energetika-net.hr)

Budućnost je u kružnoj ekonomiji

 
 
Uspoređujući odvajanje otpada u 28 europskih metropola EK je zaključila da je po tome najgori Zagreb, koji odvaja svega 1 posto papira, metala, stakla, plastike i biootpada. Europski uzor je Ljubljana - 150 km od Zagreba i svjetlosnu godinu udaljena...
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/otpad-2-20120229152646975.jpg
Europska komisija prošli je tjedan objavila Izvješće o postotku otpada koji se odvojeno prikuplja i reciklira u 28 europskih metropola. Prema tom izvješću Zagreb se smjestio na posljednje mjesto na tablici, odmah iza Sofije i Bukurešta, jer se pokazalo da se u metropoli reciklira tek jedan posto otpada! Da stvar bude zanimljivija, prvo mjesto zauzela je Ljubljana, koja je po pitanju brige o otpadu odmakla najdalje u Europi, jer odvojeno prikuplja čak 55,4% metala, plastike, papira, stakla i biootpada. Iza Ljubljane slijede estonski Tallin sa 47,2% i finski Helsinki sa 38,6%. Zagreb je u "ugodnom" društvu metropola Bugarske i Rumunjske. Ipak, izvješće je pokazalo da mnogi ne rade kako treba jer je prosjek europskih metropola u odvojenom prikupljanju i dalje relativno niskih 19%.
 
Slovenija već sada odvojeno prikuplja 39,5 % otpada i uspjet će zadovoljiti EU ciljeve za pet godina, dok se računa da su u proteklih deset godina na deponijima smeća u Hrvatskoj završilo sirovina vrijednih čak pet milijardi kuna, kažu službeni podaci s kojima barata Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. To što se događa u Zagrebu rezultat je to destruktivne politike guranja glave pod tepih desetljećima, što je rezultiralo činjenicom da do danas uopće nije ni određena niti lokacija za gradnju Centra za gospodarenje otpadom za Zagreb i županiju. Tome se protive lokalni građani, a političari im u svojoj kratkovidnosti povlađuju. Odlagalište otpada Jakuševac je rak-rana koju se ni ne liječi. U Zagrebu je sustav brige o otpadu uglavnom usmjeren na gomilanje miješanog komunalnog otpada, uz izuzetak PET ambalaže i limenki, na kojima sirotinja može zaraditi pa se ta vrsta otpada vadi iz smeća i nosi u dućane gdje se za to prima naknada. Po broju zelenih otoka i promidžbi reciklaže i odvojenog prikupljanja Zagreb bio uspješniji davnih 90-ih prošloga stoljeća kada je taj posao pionirski radila mala tvrtka ZGOS na Zelenom trgu 2. Umjesto da gradi na njezinim temeljima, Čistoća je logično "usisala" ZGOS, ali i pogasila glavninu njegovih napora. Broj reciklažnih dvorišta nije se povećavao od 90-ih, sada ih je devet u cijelom gradu, a urbanističko planiranje i GUP nisu išli za planskim stvaranjem novih zona gdje građani mogu odnijeti otpad. Najnoviji je primjer zatvaranje reciklažnog otoka na Kunišćaku. Dakle, reciklažni otoci čak ne postoje ni u svakom zagrebačkom naselju, a da ne govorimo o sustavu prikupljanja otpada "od vrata do vrata", koji se pokazuje najuspješniji. U Zagrebu se to do sada svelo na pilot projekte prikupljanja biootpada u pojedinim naseljima, iste takve kakve je još 90-ih provodio ZGOS na Horvatovcu.
 
"Ključ za uspjeh Ljubljane je bilo uvođenje sakupljanja od vrata do vrata, posebno za biootpad, koji najviše pridonosi brzom usponu prikupljenog postotka. Sustav je podržalo vrlo dobra komunikacijska strategija komunalnom poduzeća Snaga u suradnji s drugim dionicima, medijima i udrugama", ističe se u izvještaju EK. U Ljubljani su zato shvatili da je ključno smanjenje otpada u nastajanju što je jedno od ključnih načele kružne ekonomije, najnovijeg hita iz Briselske kuhinje. Uloženo je dosta truda u osvješćivanje građana kako smanjiti proizvodnju otpada, a partnerska organizacija koja im u tome pomaže je REUSE - Centar za ponovnu upotrebu, gdje raznim aktivnostima nastoje motivirati građane da stvari popravljaju umjesto da ih se rješavaju bacanjem u smeće. Naravno, REUSE je ostvario partnerski odnos i sa školama, jer ključ je u ranom učenju. Sada je ta inicijativa proširena na nacionalne pokušaje smanjivanja prehrambenog otpada i bacanja hrane. Dobri primjeri ne moraju se vidjeti preko granice, dovoljno je skočiti do Međimurja gdje se odvojeno prikuplja oko 50% otpada. Umjesto ulaganja dodatnih napora da se količina otpada umanji i odvoji "na pragu", u Zagrebu se radi drugačije, vjerojatno u nadi da nečime ipak treba pogoniti planiranu spalionicu otpada pa zašto to ne bio dobar, stari miješani komunalni otpad, što više, tim bolje... U novom modelu naplate otpada, s kojim je gradska vlast krenula lani u prosincu, kvadratura kućanstva se zamjenjuje s izmišljenim fiksnim volumenom spremnika za miješani otpad i fiksnim brojem odvoza koji ne odgovaraju potrebama građana, prigovorila je Zelena akcija koja promovira zero-waste koncept. Takvim sustavom većina građana mora plaćati odvoz veće količine otpada nego što zaista proizvede. Osim što se nastavlja nepravedna i štetna naplata, okolišu se nanosi velika šteta zbog nastavka proizvodnje velikih količina miješanog otpada za gomilanje na Jakuševcu. Novim modelom naplate građanima se mjesečni računi više ne izračunavaju po kvadraturi, već na temelju volumena spremnika za miješani otpad i broja odvoza tog spremnika. Problem je da građani ne mogu sami, sukladno svojim potrebama, odabrati veličinu spremnika i broj odvoza, čime ih se ne motivira da drugačijim postupanjem s otpadom utječu na smanjenje svojih računa i veći postotak odvojenog prikupljanja. Čistoćini kamioni i dalje odvoze poluprazne kante više puta tjedno, a računi za otpad manji su svega par kuna. Nastavlja se neučinkovit sustav odvajanja bez ikakve kontrole u malobrojnim spremnicima raštrkanim po gradu, a Zagrepčanima uglavnom nisu osigurani nikakvi dodatni spremnici za odvajanje otpada na kućnom pragu.
 
A što kaže Europa? S novim paketom cirkularne ekonomije koji je Europska komisija usvojila u prosincu 2015., još veći naglasak stavljen je na odvojeno prikupljanje. To podrazumijeva ambicioznije ciljeve za komunalni otpad i ambalažu, sa zabranom bacanja na odlagališta odvojeno prikupljenog papira, metala, stakla, plastike i novog elementa – biootpada. Prema novoj Direktivi o otpadu, do 2030. trebati reciklirati 65% komunalnog otpada i 75 % ambalažnog otpada, a uvedena je i obvezujuća direktiva o maksimalno 10 % ukupnog otpada koji smije završiti na odlagalištima. S poražavajućom stopom reciklaže od oko 18 % Hrvatska je, uz još nekoliko članica, dobila prijelazni period od pet godina da se prilagodi novim pravilima. S ovako nestimulativnom politikom prema otpadu koju provodi Zagreb, izvjesno je da ćemo podbaciti. U Planu gospodarenja otpadom 2015.-2021. prevencija, ponovna upotreba, odvajanje i recikliranje otpada popustile su pod konceptom zbrinjavanja otpada u velikim centraliziranim centrima, koji se u EU-u sve više napušta kao neučinkovit. Ne zaboravimo, najviše uspjeha u odvojenom prikupljanju otpada (sirovina) imaju upravo općine u Međimurju, koje slijede "zero-waste" koncept. Novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović kao civil i stručnjak bio je veliki zagovornik tog koncepta pa sad valja vidjeti kako će "disati" kad se snađe u novoj političkoj ulozi.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.hr

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Subota, 08/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1288 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević