Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Na Bledu se 14. i 15. travnja 2016. održava međunarodna konferencija rukovodstva

 
 
Poštovani, zadovoljstvo nam je pozvati vas na sudjelovanjem na međunarodnoj konferenciji rukovodstva pod nazivom "Žene voditelji - Agenti promjena u Europi", koja će se održati u četvrtak popodne i petak ujutro, 14. i 15. travnja 2016. na IEDC-Bled Školi za menadžment. Očekujemo stotinu visokopozicioniranih žena lidera iz gospodarstva, politike i NVO. S ovom konferencijom želimo predstaviti najbolje prakse rukovodećih žena u Europi, te stvoriti svijest o tome kako su žene lideri važni čimbenici promjena u Europi , a posebno u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi.
http://image.pbs.org/video-assets/KUED/utah-culture/86222/images/Mezzanine_989.jpg.fit.344x192.jpg
Susan R. Madsen
 
Glavni govornik na konferenciji biti će prof. dr. Susan R. Madsen, Sveučilište Utah Valley, Sjedinjene Američke Države, svjetski priznati ekspert za žene na rukovodećim pozicijama. Ona će ekskluzivno predstaviti rezultate istraživanja u svojoj novoj knjizi 'Women and Leadership Around the World' (Žene i rukovođenje širom svijeta) objavljenoj 2015. Kao prilog prof. dr. Madsen uslijedit će brojni okrugli stolovi gdje će se održati diskusije koje će sudionicima pružati nove izvore inspiracije kroz osobne priče utjecajnih žena.
 
Prilažemo dnevni red konferencije, te se radujemo vašem dolasku kako bi vam mogli izraziti dobrodošlicu na Bledu, 14. i 15. travnja 2016.
16:30 - 17:00
Registration
17:00 - 17:10
Welcome and Opening of the Conference
Prof. Dr. Danica Purg, President, IEDC-Bled School of Management, Slovenia
17:10 - 17:50
Role of Women Leaders as Change Agents
Keynote speech by H.E. Sheikha Lubna Bint Khalid Al Qasimi, Minister of International
Cooperation and Development, United Arab Emirates (TBC)
Thursday, April 14
With this conference we would like to create awareness that women leaders are an important factor of development
in Europe, and particularly in Central, Eastern and Southern Europe. By presenting the best practices in
different fields (business, government, and NGO) created by women leaders we will encourage younger women
to take over the responsible positions.
The keynote speaker: Prof. Dr. Susan Madsen, a world renowned expert in women leadership
Moderator of the conference: Prof. Dr. Mollie Painter-Morland, Nottingham Business School, UK, and the
Coca-Cola Chair of Sustainable Development at IEDC- Bled School of Management
Day 1
International Leadership Conference organized in cooperation with
Coca - Cola Chair for Sustainable Development at IEDC-Bled School of Management
April 14 - 15, 2016; Bled, Slovenia
09:00 - 10:00
Building, Bridging and Blazing Pathways for Women and Leadership
Keynote speech by Prof. Dr. Susan Madsen, Utah Valley University,
Woodbury School of Business, USA
10:00 - 11:00
Being a Women of Influence
Danica Purg, President, IEDC-Bled School of Management, Slovenia
Gordana Kovačević, CEO, Ericsson Nikola Tesla, Croatia (TBC)
Role model session moderated by Susan Madsen
11:00 - 11:30
Networking over a cup of coffee
Friday, April 15
17:50 - 18:20
Megatrends in CEE and SEE Region with the Focus on the Role of Women
Melanie Seier Larsen, Principal, The Boston Consulting Group
18:20 - 19:30
The Leadership Roundtable; panel with business and political leaders,
led by Tanja Fajon, Member of the European Parliament
Sasha Bezuhanova, founder of the civil MoveBG and former General Director of
Hewlett-Packard, Bulgaria
Anastasia Sideri, Communications Director, Coca-Cola Central & Southern Europe, Greece
and Chair of the Women in Business Committee of Amcham, Greece
19:30 -19:45
Closing Comments of the day
Mollie Painter-Morland, Nottingham Business School, UK, and the Coca-Cola Chair of
Sustainable Development at IEDC- Bled School of Management
20:00
Dinner; Plates with stories
Taste the creative approach of the best Slovenian chef Mrs. Ana Roš (TBC)
Special Dinner Address by Dr. Miro Cerar, Prime Minister of the Republic of Slovenia (TBC)
Day 2
11:30 -12:30
Creative Workshops
Business Leadership and Diverstiy
Panel leader: Irena Prijović, Secretary General, Slovenian Directors’ Association, Slovenia
Zeynep Bodur Okyay, President and CEO of Kale Group, Turkey (TBC)
Prof. Dr. Dianne Bevelander, Executive Director, Erasmus Centre for Women and
Organizations, the Netherlands
New Sustainable Business Models
Panel leader: Branimir Brkljač, Founding President Terra Panonica, Serbia
Iza Login, Director, Outfit 7, Slovenia
Young Women taking leadership responsibilities
Panel leader: Olga Veligurska, Director, CEEMAN, Slovenia
Why the World Needs Women Entrepreneurs?
Panel leader: Gülden Türktan, W20 President & Member of KAGIDER Council of Presidents,
Turkey
Nuša Pavlinjek, Director of Marketing, Roto d.o.o, Slovenia (TBC)
Entrepreneur from Germany
Klaus Schuster, Manager & Author of Management Books, Slovenia
The Impact of Digitalization on Today’s Business
Panel leader: Medeja Lončar, Director, Siemens, Slovenia
12:30 - 13:15
Presentation of the Conclusions of the Creative Workshops
13:15 - 13:20
Stretching Break
13:20 - 14.20
Making Collaboration Among Women Work
Leadership Roundtable led by Mirella Visser, Managing Director, Centre for Inclusive
Leadership, The Netherlands
Bola Olabisi, Founder and Chair of Global Women Inventors and Innovators Network, UK
Sonja Lokar, President of Women’s Lobby of Slovenia, and former President of European
Women’s Lobby and former Chair of the Stability Pact Gender Task Force
Caroline Pickard, Catalyst Europe (TBC)
14.20 - 14.30
Closing comments of the Conference: Mollie Painter-Morland
14.30
Farewell lunch
 

Tonja Blatnik

Ne vjerujem da će projekt poput TE Plomin C rezultirati značajnijim angažmanom domaćih kooperanata

 
 
Hrvatski elektroenergetski sustav je malen i zato treba pametno sagledati sve aspekte izgradnje jakih baznih elektrana poput TE Plomin C, smatra konzultant dr. sc. Milan Puharić. S obzirom na postojeći konzum električne energije i znatnu snagu budućih obnovljivaca, doći ćemo u situaciju da nam ne treba puno novih izvora energije. Ipak, ne treba se odricati mogućnosti izgradnje TE na plin na nekoj HEP-ovoj lokaciji i gradnje nove hidroelektrane. HEP ne bi trebalo privatizirati kao INA-u, niti odvajati regulirane djelatnosti, ali dobar menadžment i svježi know-how itekako ima smisla, misli naš sugovornik.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/milan-puharic-naslovna-20160204091312342.jpg
Dr. sc. Milan Puharić diplomirao je i magistrirao na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a doktorat je stekao na Ecole Centrale de Lyon 1992. Radio je na Institutu za elektroprivredu, a zatim u francuskoj elektroprivredi EdF od 1988. do 1994. u Direkciji za razvoj i istraživanje u Clamartu. Nakon povratka iz Francuske Puharić je radio u Institutu Hrvoje Požar, a od 2005. do 2008. bio je član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) zadužen za elektroenergetski sektor. Karijeru je nastavio radeći kao konzultant velikih europskih kompanija iz Francuske kao što su EdF, Gas de France Suez, Alstom, Ansaldo i ECA Robotics.
 
• Kako bi komentirali aktualnu situaciju u elektroenergetskom sektoru u Hrvatskoj i Europi?
- Europska unija pokušava učiniti daljnji iskorak u uspostavi jedinstvenog europskog tržišta. Riječ je o implementaciji zajedničkih pravila (tzv. network code-ovi), uspostavi Energetske unije i davanjem uloge operatorima distribucijskog sustava u području maloprodajnog tržišta električne energije. Na EU razini nametat će se sve više obvezujućih odluka. Postoji tendencija odvajanja ODS-a od funkcije opskrbe i uspostava neutralnog energetskog moderatora, a ubuduće će se pojaviti i agregatori, dakle, opskrbljivači će se međusobno dogovarati kako bi ujedinili što više tržišnog portfelja. Opskrbljivačima je trenutno vrlo teško na tržištu, marže su jako male i teško funkcioniraju. S druge strane implementacija pravne stečevine EU u području energetike u RH nije uvijek jednostavna. Za naš elektroenergetski sektor karakteristično je da nedostaje energetska strategija jer ona iz 2009. je zastarjela. To se posebno odnosi na segment proizvodnje električne energije. Tu su i poteškoće s implementacijom obnovljivih izvora radi njihovog fluktuirajućeg karaktera, posebno velikog broja vjetroelektrana. S jedne strane ti izvori rezultiraju pritiskom na cijenu električne energije zbog visokih poticaja, a s druge strane u sadašnjim okolnostima u neku ruku narušavaju sigurnost elektroenergetskog sustava zbog karaktera proizvodnje. Hrvatska je i bez tih izvora ''zelena'', zbog značajno udjela velikih HE u proizvodnom miksu. Veliki udio proizvodnje koja se potiče predstavlja distorziju tržišta električne energije.
 
• Kao i prošla i nova Vlada govori o strateškim investicijama u energetici kao zamašnjaku gospodarstva. Pritom se protivi gradnji termoelektrana, a nije joj mio ni projekt istraživanja ugljikovodika u Jadranu. Ako se ne stvore novi proizvodi stihijska ulaganja u energetiku otplaćuju se postojećim radnim mjestima. Kako gledate na manjak strategije u energetskom sektoru?
- Ne vjerujem da će projekt poput TE Plomin C rezultirati značajnijim angažmanom domaćih kooperanata. To se posebice odnosi i na vjetroelektrane. Smatram da bi zamašnjak gospodarstvu predstavljala izgradnja hidroelektrana, ali i veliki dio investicija u prijenosnu i distribucijsku mrežu. Hrvatska je sama izgradila sve svoje hidroelektrane, pri čemu mislim na Končar koji je sudjelovao u gradnji 2.000 MW hidroelektrana. Te elektrane zadovoljavaju prosječno 40% ukupnih potreba za električnom energijom zbog čega smo s proizvodnjom hidroenergije u samom europskom vrhu. Izgradnja termoelektrane je gotovo u cijelosti uvozna tehnologija. Domaći kooperanti mogu se angažirati na montaži i u građevinarstvu, ali ne vidim gdje drugdje.
 
• HEP je, čini se odustao od gradnje TE na plin u Osijeku, a moguće je da ni od TE Plomin C ne bude ništa. U čemu je problem s tim projektima?
- Hrvatski elektroenergetski sustav je malen i zato treba dobro sagledati sve aspekte izgradnje jakih elektrana poput TE Plomin C. Ta bi elektrana imala velike troškove izgradnje, uz rizik da će u budućnosti biti opterećena velikim davanjima za zbrinjavanje ugljičnog dioksida. Uostalom, veliki je problem što Marubeni kao potencijalni partner traži ugovor o otkupu energije kojim bi se jamčio otkup bar 50 % proizvodnje. To je narušavanje tržišnih odnosa. Osim toga, tražena cijena od strane Marubenija je vjerojatno jako visoka, zbog razumljive želje za profitabilnošću i smanjivanjem rizika u tom poslu. TE na plin u Osijeku je po svemu sudeći nerentabilan projekt. Treba imati na umu da će se do 2020. u Hrvatskoj izgraditi 745 MW vjetroelektrana, oko 120 MW bioenergana i oko 100 MW elektrana na bioplin. Prosječna proizvodnja iz hidroelektrana iznosi oko 6 do 6,5 TWh, iz NE Krško dobivamo 2,7 TWh, 1,5 TWh iz TE Plomin 2, a tu je i proizvodnja iz zagrebačkih kogeneracija. Uz to, već imamo više od 1 TWh proizvodnje iz obnovljivih izvora, a kada se sagrade sve elektrane iz kvote bit će to više od 3 TWh energije koja će imati prednost prihvata u mrežu. Potrošnja električne energije u Hrvatskoj je nešto veća od 15 TWh, a HEP je već izgubio više od 2 TWh kupaca. Kada se razmišlja o TE Plomin C treba uzeti u obzir da je to elektrana koja bi radila u baznom režimu, a minimum dijagrama opterećenja prijenosnog sustava je 1300-1400 MW. Kada se u obzir uzme TE Plomin C, hidroelektrane i obnovljivci ja jednostavno ne vidim prostora za ekonomski opravdan plasman tako velike količinu energije na tržištu.
 
• Nova Vlade najavila je privremeni moratoriju na gradnju novih termoelektrana. Je li pametno da se zemlja tako lako odrekne iskorištavanja fosilnih izvora energije?
- Pitanje je složeno. U zadnjih deset godina dogodile su se drastične promjene u elektroenergetskom sustavu Hrvatske i cijele Europe, a cijene energije su se u odnosu na 2010. godinu prepolovile poglavito zbog obnovljivih izvora. Proizvodnja energije iz ugljena je najjeftinija, cijene ugljena su jako pale, ali je ta proizvodnja ekološki dubiozna. Potrošnja električne energije od 2009. do 2015. pala je u Hrvatskoj za 5% i trend je negativan; možda sada vidimo male naznake povećanja potrošnje. Ne vidim nasušne potrebe za velikim proizvodnim objektima jer se u ovom trenutku ne vidi značajniji porast potrošnje električne energije u budućnosti. U Hrvatskoj se ne očekuje izgradnja teške industrije, a trend je da se provode mjere energetske učinkovitosti kojima se potrošnja smanjuje. S druge strane, ako se ostvare planovi izgradnje novih obnovljivih izvora električne energije doći ćemo u situaciju da nam ne treba puno novih izvora.
 
• Trebaju li nam uopće nove konvencionalne elektrane?
- Potpuno odricanje od gradnje TE na plin bilo bi preuranjeno, s obzirom da imamo svoja nalazišta plina i trebali bi svoje rezerve strateški valorizirati. Smatram da bi ipak imalo smisla izgraditi jednu učinkovitu termoelektranu na prirodni plin. Takva elektrana bi imala veliku ulogu u očuvanje sigurnosti sustava, u uvjetima značajnog udjela fluktuirajućih obnovljivih izvora i uvjeren sam da bi bila ekonomski isplativa, posebno pokrivajući vršna opterećenja kada je energija skupa. Pri tome bi trebalo iskoristi lokaciju neke postojeće TE koja će se zatvoriti, jer HEP ima dobre lokacije sa svom pripadajućom infrastrukturom koja bi se mogla uklopiti u buduću strategiju izgradnje proizvodnih objekata. Time bi se značajno smanjili troškovi izgradnje. Sadašnje cijene plina na granici s Hrvatskom su ispod 20 eura/MWh uključujući transportne troškove i s tom cijenom plina može se konkurentno proizvoditi električna energija.
 
• U što bi se još isplatilo ulagati u elektroenergetici? HEP ODS je najavio uvođenje naprednih brojila...
- Široka primjena naprednih mjernih uređaja kod krajnjih kupaca proizlazi iz nekoliko europskih direktiva, prema kojima operator distribucijske mreže utvrđuje tehno-ekonomske kriterije za njihovo uvođenje. Jedna od prednosti implementacije naprednih mreža je upravljanje potrošnjom i na taj način smanjivanje potrebe za vršnom energijom u sustavu. Takva energija je u pravilu najskuplja i zadatak je operatora mreže uravnotežiti dijagrame opterećenja. Prvi korak je uvođenje naprednih brojila koja omogućuju dvosmjernu komunikaciju između potrošača i opskrbljivača. Kupac sam može optimirati svoju potrošnju, a tu je i mogućnost uvođenja različitih tarifa. Hrvatska industrija, koja je preostala, treba i mora se uključiti u proces u smislu da se brojila električne energije ne uvoze već da se izrađuju u Hrvatskoj jer jedino tako ćemo pokrenuti investicijski ciklus. Proces uvođenja naprednih mreža u Europi traje već dugi niz godina, a možda najznačajnije masovno uvođenje tih uređaja se upravo odvija u Francuskoj, gdje je nacionalna elektroprivreda EdF, poslije godina pripreme kroz studije, pilot projekte i javne rasprave ove godine odlučila ugraditi 35 milijuna naprednih brojila.
 
• Vlada najavljuje potpuno vlasničko razdvajanja operatora prijenosnog sustava i distribucije iz HEP-a. Svojedobno ste se založili da OPS ostane u vlasništvu HEP-a, kako gledate na vladine najave?
- Takvo razdvajanje nije jednostavno za provesti. Vertikalno integrirane kompanije su legitimne u EU, dapače, trend u Europi je zadržavanje reguliranih djelatnosti u kompaniji-majci. Pitanje je što bi se vlasničkim razdvajanjem dobilo i zato mislim da bi HEP strateški trebao zadržati regulirane djelatnosti jer mu osiguravaju sigurne prihode neovisno o tome je li godina sušna ili ne. Ipak, nužno je održati propisanu razinu unutrašnjeg razdvajanja reguliranih djelatnosti od tržišnih djelatnosti kompanije, kako bi se spriječilo unakrsno subvencioniranje. Ta zadaća se može osnažiti kroz zakonske i podzakonske akte, pri čemu je posebno značajna uloga energetskog regulatora koji mora osigurati dosljednu primjenu takvih akata. Uz to, ako nova politička administracija zaista ima namjere napraviti bilo kakve ozbiljne statusno-organizacijske promjene HEP grupe, mislim da će se morati suočiti s mogućnošću blokade takvih radnji od strane institucionalnih investitora, a to su svi kupci korporativnih vrijednosnih papira HEP grupe. HEP je u zadnje četiri godine u dva navrata izašao na međunarodno tržište kapitala s emisijama dolarskih obveznica i to 500 milijuna USD 2012. godine i 550 milijuna USD 2015. godine. Naime, standardna je odredba u svim pratećim dokumentima kod te procedure zabrana obavljanja bilo kakvih statusnih promjena bez suglasnosti kupca obveznica.
 
• Treba li privatizirati HEP ili tražiti strateškog partnera? Kakva je po vama budućnost te kompanije?
- Mislim da bi HEP-ova strategija apsolutno trebala biti usmjerena u gradnju hidroelektrana jer to je europski i svjetski trend i za to bi tvrtka mogla naći strateškog partnera jer sama ne bi mogla podnijeti tako veliku investiciju. HEP-u zbog loše kadrovske politike fali know-how, a ujedno nema samodostatnost proizvodnje i ranjiv je u sušnim godinama. Tvrtka još uvijek dobro funkcionira jer ima dobro izgrađenu infrastrukturu i ne predstavlja joj problem uvesti energiju, no ne zna se koliko će trajati ovaj period niskih cijena. Privatizacija kompanija koje imaju monopolne djelatnosti i nacionalne resurse, pri čemu mislim na hidroelektrane, je vrlo rizična. Dovoljno je vidjeti slučaj INA-e. Strani vlasnik ima tendenciju stalnog podizanja cijena, u želji da čim prije vrati ulaganja i ostvari ekstraprofite. Posebno je delikatna situacija u području prijenosa odnosno distribucije. Zbog monopola tu cijene određuje HERA. Nisam siguran koliko bi regulator imao snage oduprijeti se pritiscima moćnih stranih vlasnika. Iskustva iz drugih tranzicijskih država nisu baš dobra. Posebno se to odnosi na nevoljkost stranih vlasnika da investiraju u elektroenergetske objekte. To smo vidjeli i kod INA-e. A u konačnici povećane cijene će doći na naplatu. Da li nam to treba? Po mom mišljenju optimalno rješenje bilo bi angažiranje u HEP-u specijaliziranog manadžmenta iz srodnih europskih kompanija. Naravno, ti ljudi bi trebali dobiti slobodu rada, odlučivanja. Nikako se više ne smije dopustiti angažman vodećih ljudi po političkom ključu.
 
• Bili ste aktivni i kada je riječ o trgovini plinom. Kako komentirate pad cijena plina u Europi i ne bi li se on konačno trebao na neki način pozitivno odraziti i na Hrvatsku?
- Pad cijena plina je uslijedio poslije drastičnog pada cijena nafte. Nitko barem u Hrvatskoj nije predvidio ovakav scenarij što implicira da je veoma teško zaključiti koliko će niske cijene plina trajati. Ovakva situacija otvara prostora gradnji elektrana na plin jer su one ekološki prihvatljive a njihova proizvodnja fleksibilna te se prilagođava potrebama elektroenergetskog sustava.
 

Nina Domazet i Antonia Hohnjec, www.energetika-net.hr

Rusija i Saudijska Arabija spremne su za zamrzavanje proizvodnje na maksimumu

 
 
Rusija, Saudijska Arabija, Venezuela i Katar spremni su zamrznuti proizvodnju nafte na razini od siječnja pod uvjetom da ovu odluku podrže i drugi izvoznici nafte. To je rezultat dogovora ministara nafte i energetike četiriju zemalja postignutog u Dohi. Međutim, zamrzavanje može biti neučinkovita ako mu se ne pridruže zemlje u kojima se očekuje najveći rast isporuke - Iran i Irak. Kao rezultat sastanka ministara nafte i energetike u Dohi, Rusija, Saudijska Arabija, Venezuela i Katar složili su se da će zamrznuti proizvodnju nafte na razini od siječnja, uz pristanak drugih zemalja proizvođača, prenosi se na internetskoj stranici ruskog Ministarstva energetike, pozivajući se na izjavu šefa resora Aleksandra Novaka. Katar koji je organizirao sastanak, započet će "intenzivne konzultacije" s drugim izvoznicima nafte, priopćio je ministar nafte te zemlje Mohammed al-Sada.
http://images.rigzone.com/images/news/library/maps/10/415.jpg
Podsjećamo kako početkom prosinca zemlje OPEC-a nisu uspjele donijeti nikakvu odluku o promjeni razine proizvodnje, ne isključivši mogućnost skoroga susreta (prema planu, trebao bi se održati u lipnju). Po prvi put o planovima za takav sastanak krajem siječnja je govorio nigerijski ministar nafte Emmanyuel Ibe Kachikvu, ali glavni lobist za smanjenje proizvodnje postao je venezuelanski ministar nafte i rudarstva Eulogio del Pino. Vlada Saudijske Arabije - glavnoga dobavljača u OPEC-u koja ranije nije podržavala nikakvo smanjivanje kvota, također se suglasila s održavanjem pregovora pod uvjetom da sve strane smanje proizvodnju. Nije jasan položaj Irana, koji nije sudjelovao na sastanku: Ministarstvo energetike te zemlje objavilo je kako želi povećati proizvodnju u narednim mjesecima nakon ukidanja sankcija, i to za 500 tisuća barela po danu uz naknadno povećanje i za 1 milijun barela dnevno, ali u siječnju (sankcije su ukinute 17. siječnja) ta je zemlja povećala svoje isporuke za samo 80.000 barela, dakle na 2,99 milijuna barela dnevno. (Podaci iz Međunarodne agencije za energiju).
 
Podsjećamo da su upravo zemlje kartela jače od svih povećali proizvodnju u prošloj godini: u siječnju, unatoč padu cijena, ona je dostigla 32,33 milijuna barela dnevno, što je za 131 tisuća barela dnevno više nego u prosincu, a za 1,7 milijuna barela više nego prije godinu dana. Veliki dio rasta osigurali su Saudijska Arabija i Irak. Potonji je rekorder rasta: za godinu dana isporuke te zemlje porasle su za 660 tisuća barela dnevno. Usporedbe radi, Saudijska Arabija povećala je proizvodnju za 450 tisuća barela dnevno. Izvan OPEC-a, proizvodnja po prognozama te organizacije može se smanjiti u tekućoj godini za 600-700 tisuća barela dnevno, uključujući i u Rusiji za 60 tisuća barela dnevno (na 10,74 milijuna barela dnevno), a u SAD-u i Meksiku za 470 tisuća, odnosno 200 tisuća barela dnevno. Sljedeći sastanak održat će se u Teheranu u srijedu s ministrima naftne industrije Irana i Iraka, priopćio je venezuelanski ministar naftne industrije Eulogio del Pino.
 

Tatjana Jedovina, Kommersant, Moskva

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Srijeda, 30/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1636 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević