Get Adobe Flash player
Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

Siguran sam da nije ni retka napisao o pobijenoj osječkoj djeci od strane...

Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

U Istri i ostatku Hrvatske vladajući i dalje brane jugokomunističke...

Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

KPJ je bila islamska država u Hrvatskoj     Možda...

Mamac za naivne i neobaviještene

Mamac za naivne i neobaviještene

Kako čovjek bez karaktera može biti "Predsjednik s...

HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

Zastupnike bi trebalo zatvoriti u sabornicu i da 24 sata gledaju film...

  • Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

    Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 15:49
  • Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

    Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:38
  • Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

    Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:30
  • Mamac za naivne i neobaviještene

    Mamac za naivne i neobaviještene

    srijeda, 06. studenoga 2019. 08:14
  • HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

    HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:27

Poduzetništvo Grada Zagreba i susjedne Zagrebačke županije ostvaruje 59 posto ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva

 
 
Poduzetništvo Grada Zagreba i susjedne Zagrebačke županije ostvaruje 59 posto ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva, s bitnim utjecajem na njegov rast, razvoj ili, pak, zastoj.
http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/zgrada%20p..jpg
Grad Zagreb i Zagrebačka županija kao šire metropolsko područje s više od milijun stanovnika motor su hrvatskoga gospodarstva, s bitnim utjecajem na njegov rast, razvoj ili, pak, zastoj. Naime, u te dvije teritorijalno bliske županije (Grad Zagreb ima status županije) čije gospodarstvo je obuhvaćeno djelatnošću HGK-Komore Zagreb, registrirano sjedište ima 40.655 poduzetnika – obveznika poreza na dobit (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija), što je 39 posto od ukupnog broja hrvatskih poduzetnika. Kod njih je lani posao imalo 377.246 radnika, a to je 45,4 posto od ukupno zaposlenih u poduzetništvu Hrvatske. U poduzetništvu Grada Zagreba i susjedne Zagrebačke županije ostvareno je 59 posto ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva, uz prihodovanih 365,2 milijarde kuna, što je 2,7 % više nego godinu prije. Više od trećine hrvatskih poduzetnika koncentrirano je na području Grada Zagreba, s njegovim dominantnim udjelom u ukupnim rezultatima poslovanja, primjerice, od čak 52,8 posto u ukupnom prihodu. Na županijskoj rang ljestvici daleko ispod je Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 6,3 posto, a odmah iza nje slijedi Zagrebačka županija, uz dosegnutih 6,2 posto udjela u ukupnom prihodu hrvatskog poduzetništva, što metropolsko područje čini gospodarski još snažnijim u odnosu na ostatak Hrvatske.
 
Primat tercijarnog sektora
 
Promatrano s aspekta ukupnih prihoda kao pokazatelja opsega poslovnih aktivnosti, najveći doprinos njihovom ostvarenju u metropolskoj regiji dolazi iz sektora trgovine, u okiviru kojeg posluje i najveći broj poduzetnika pa se tako trgovinom u Gradu Zagrebu bavi 27 posto, a u Zagrebačkoj županiji njih 29 posto od ukupnog broja poduzetnika u tim teritorijalnim jedinicama. Po broju poduzetnika u Gradu Zagrebu drugorangirane su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (22,1%), a na trećem mjestu je građevinarstvo (9,2%) iza kojeg slijede prerađivačka industriji (8,9%) te informacije i komunikacije (7,8%) kao djelatnost u sve većem usponu. U Zagrebačkoj županiji, pak, nakon trgovine, najviše je poduzetnika zastupljeno u prerađivačkoj industriji (18,3%), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (12,8%) te građevinarstvu (11,8%). Poduzetnička aktivnost metropolske regije ukazuje na dominiranje tercijarnih djelatnosti kao posljedice dugogodišnjeg procesa deindustrijalizacije koji se danas pokušava preokrenuti u reindustrijalizaciju, s manje ili više uspjeha.
 
Struktura ukupnog prihoda
 
U strukturi ukupnoga prihodapoduzetništva Grada Zagreba trgovina sudjeluje s 37,9%,  a slijedi prerađivačka industrija s udjelom od 19,8 posto te djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija čije je udjel u ukupnom prihodu zagrebačkog poduzetništva 9,3 posto. Niz nastavljaju djelatnost informacija i komunikacija s udjelom od 7,4 posto, građevinarstvo s udjelom u ukupnom prihodu od 5,5 posto, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti uz udjel od 5,2 posto te prijevoz i skladištenje s 4,1 postoudjela u ukupnom prihodu poduzetnika Grada Zagreba. U tih sedam djelatnosti ostvareno je 89,2 posto ukupnog prihoda poduzetništva Grada Zagreba, dok ostale djelatnosti imaju udjele manje od tri posto. Na razini  ukupnoga prihoda poduzetništva Zagrebačke županije, prvorangirana je trgovina s visokih 49,4 posto udjela, a na drugom mjestu je prerađivačka industrija s udjelom od 29,8 posto, dok je trećerangirana djelatnost prijevoza i skladištenja s udjelom u ukupnom prihodu poduzetništva Zagrebačke županije od 8,0 posto, a slijedi građevinarstvo s udjelom od 4,1 posto. Te četiri djelatnosti ostvaruju 91,3 posto ukupnog prihoda poduzetništva Zagrebačke županije.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/21828/zagrerbacka-zupanija-skupstina.jpg
Što se pak zapošljavanja tiče, u poduzetništvu Grada Zagreba prednjači trgovina s udjelom od 25,8 posto, a drugo rangirana je prerađivačka industrija s 16,4 posto zaposlenih, dok je na trećem mjestu djelatnost prijevoza i skladištenja u kojoj je 9,4 posto od ukupno zaposlenih u poduzetništvu Grada Zagreba, iako je njezin udjel u broju poduzetnika tek 2,6 posto. Na području Zagrebačke županije prve tri djelatnosti po broju zaposlenih su prerađivačka industrija s udjelom od 37,1 posto, trgovina s 29,3 posto te građevinarstvo s 8,6 posto udjela u ukupnom broju zaposlenih u županijskom poduzetništvu.
 
Potencijal metropolske regije čine poduzetnici investitori i izvoznici
 
Unatoč često spominjanom nepovoljnom poslovnom okruženju, poduzetnici Grada Zagreba i Zagrebačke županije uglavnom uspješno savladavaju sve prepreke, što pokazuju i financijski rezultati. Njihov je zajednički udjel u ukupnoj dobiti razdoblja na razini Hrvatske lani bio 59,1 posto, uz ostvarenih 20,5 milijardi kuna, a u investicijama u novu dugotrajnu imovinu, kao razvojnom pokazatelju, dosegnut je udjel od 53,6 posto, pri čemu je vrijednost ulaganja bila 20,3 milijarde kuna. Status poduzetnika investitora imalo je ukupno 8330 poduzetnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a oni čine 40,7 posto poduzetnika investitora u Hrvatskoj. Na razni područnih gospodarstava njihovi udjeli su nešto veći od 20 posto. Povećan je i broj zaposlenih, u poduzetništvu Grada Zagreba za 0,7 posto, a Zagrebačke županije za 3,8 posto. Porast je zabilježen i kroz financijske pokazatelje, pa su ukupni prihodi poduzetnika Grada Zagreba bili veći za 2,1 posto, a dobit nakon oporezivanja za 20,9 posto, pri čemu je od ukupnog broja zagrebačkih poduzetnika njih 21.996 odnosno 64,1 posto poslovalo s dobiti. Poduzetnici Zagrebačke županije povećali su ukupne prihoda za 7,5 posto a dobit nakon oporezivanja porasla je za 24,5 posto, pri čemu je od ukupnog broja županijskih poduzetnika njih 4.466 odnosno 70,7 posto poslovalo s dobiti. Zapaženi su i izvozni rezultati, ostvareni kroz poslovanje ukupno 7.326 poduzetnika šireg metropolskog područja sa statusom izvoznika, uz dosegnut izvoz od 50,3 milijardi kuna prihoda, te smanjenje trgovinskog deficita, barem na razini zagrebačkoga gospodarstva.
 
Birokratske kočnice
 
Rezultati poduzetništva Grada Zagreba i Zagrebačke županije ohrabruju i otvaraju novu perspektivu prema gospodarskom boljitku, no kako i poduzetnici ističu,.na tom putu ima previše birokratskih kočnica i parafiskalnih nameta te hrpe papirologije, a u svemu tome,pritisnuti sa svih strana, oni trebaju zaraditi za plaće, poreze i sve ostalo, žele li opstati na tržištu. Otvoreno o tome govorili su i na nedavno provedenim skupovima koje je pod nazivom Ususret poduzetništvu organizirala zagrebačka gospodarska komora kako bi čula njihove probleme, potrebe i prijedloge za suradnju intitucije i poslovne zajednice. Poduzetnici su pozitivno ocijenili izlazak institucije na teren, kao pretpostavke obostrano bolje informiranosti, no mnogi su tada istaknuli potrebu većeg utjecaja Hrvatske gospodarske komore na donošenje zakona iz sfere gospodarstva i njezinog lobiranja za interese poduzetnika, jer svaki novi zakon, rekoše poduzetnici, još više zakomplicira i tako teško poslovanje. Komentari su obuhvatili iprobleme oko ostvarivanja tzv. poticajnih mjera u praksi, uz opasku da administrativne barijere u vidu različitih propisa otežavaju provedbu poduzetničkih inicijativa. Poduzetnici traže pojednostavljene uvjete poslovanja i manje porezne presije, a ako su oni ti pokretači rasta i razvoja, logika nalaže da ih se podrži, ne samo na riječima, čega ne nedostaje, nego i kroz primjeren i poticajan pravni okvir.   
 

Snježana Habulin

Potpuno obnovljena Vila Vipolže slovenski je ponos

 
 
Nakon cjelovite obnove uz pomoć Ministarstva kulture Republike Slovenije Vila Vipolže u Brdima otvara svoja vrata. Najljepša renesansna vila u Sloveniji oduševljava novim kongresnim, kulturnim i društvenim središtem gdje će se moći organizirati događaji i susreti s daškom venecijanske elegancije i gostoprimstva Goričkih brda. Vila je svečano otvorena 17. srpnja 2015., kada je potpisan ugovor i tim činom Ministarstvo kulture na čelu s ministricom mr. Julijanom Bizjak Mlakar predalo jee sasvim obnovljenu Vilu Vipolže na upravljanje općini Brda.
http://psn.sdn.si/sn/img/s800x534/15/194/635723968761841373_zenska.jpg
Svečani dokument, koji za Brda znači veliku dobit i odgovornost, osim ministrice kulture potpisat će gradonačelnik općine Brda Franc Mužič i direktorica Zavoda za turizam, kulturu, mladež i šport Brda Tina Novak Samec. »U općini Brda vrlo smo zadovoljni što Vila Vipolže otvara svoja vrata. Izuzetno je dragocjeno što smo zajedno s Ministarstvom kulture pomoću europskih sredstava u potpunosti obnovili ovako velik biser slovenske arhitekturne baštine. Ponosni smo na raznolikost sadržaja koji će bogatiti ritam života i okupljati posjetitelje. Velika nam je čast što će se u vili nalaziti Centar slovenskih iseljenika po svijetu«, ne krije zadovoljstvo gradonačelnik općine Brdo Franc Mužič.
 
Vila Vipolže, koja Sloveniji, Europi i svijetu otvara vrata sloganom »Veze između svjetova i ljudi«, lijep je primjer kako izuzetnom spomeniku kulturne baštine udahnuti život pomoću suvremene opreme i vizije usmjerene u turizam i gostoprimstvo. Svaki događaj, bilo to poslovno druženje, protokolarni susret, kulturna večer ili privatna zabava, ovdje će biti jedinstven. »Okolina renesansne vile usred Goriških brda koja osim ljepote i tradicije nudi najsuvremeniju tehnološku podršku privlačit će brojne organizatore događaja i susreta. To je izuzetna prilika za razvoj poslovnoga i kulturnoga turizma u široj goričkoj regiji. U Brdima se jako trudimo da kao zemlja opojnih trenutaka oduševljavamo posjetitelje nezaboravnim doživljajima«, kaže direktorica Zavoda za turizam, kulturu, mladež i sport Brda Tina Novak Samec.
 
U renesansnoj vili nalazi se odraz povijesti života na stjecištu triju svjetova i kultura. Najprije je vila bila lovački dvorac goričkih grofova, a njegovi vlasnici kasnije bili su plemićke obitelji Herberstein, Della Torre, Attems i Teuffenbach. Mlečani su dvorac pretvorili u elegantnu vilu pravokutnog oblika s dva tornja. Vlasnicima je služila kao ljetna rezidencija sa zelenim parkom. Ispred vile još se danas prema nebu penju višestoljetni, najstariji čempresi koji rastu u Sloveniji. Osim veličanstvenim prvim katom sa suvremenim dvoranama koji je očuvao ime Piano Nobile, Vila Vipolže može se pohvaliti kavanom, restoranom s nadsvođenim vinskim podrumom, najsuvremenijom kuhinjom i banketnom sobom. Četiri apartmana i dvije suite s najljepšim pogledom na Gorička brda bit će ekskluzivna dodana vrijednost ako unajmite Vilu Vipolže.
http://www.delo.si/assets/media/picture/20150717/sz5_Delo_Foto-20150717102011-26093000.jpeg?rev=1
Pomoću sredstava Europske unije Ministarstvo kulture Republike Slovenije u cijelosti je obnovilo vanjštinu i unutrašnjost Vile Vipolže. Zahtjevni konzervatorski radovi obavljeni su pod stručnim nadzorom Zavoda za zaštitu kulturne baštine OE Nova Gorica. Sada je ljepotica Goričkih brda spremna da se u nju useli novi život. Prvi će biti Zavod za turizam, kulturu, mladež i sport Brda, a slijedit će najamnici ugostitelji. Svi će se u prepoznatljivom stilu Goričkih brda brinuti za velikodušno gostoprimstvo, koje je u Brdima uvijek praćeno svjetski poznatim vinima i lokalnim specijalitetima te jedinstvene pokrajine između Alpa i Mediterana.
 
Cjelovitu obnovu Vile Vipolže djelomično je financirala Europska unija iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Postupak je proveden u sklopu Operativnoga programa jačanja regionalnih razvojnih potencijala za razdoblje 2007.–2013., razvojnog prioriteta »Povezivanje prirodnih i kulturnih potencijala«, prioritetnih usmjerenja »Umreženje kulturnih potencijala«.
 

Aljaž Filej, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; +386 31 699 458

Vlade trebaju dobro promisliti oko planova gradnje novih TE na ugljen, poručuje glavni tajnik

 
 
Prvi čovjek organizacije OECD-a, koja okuplja 34 zemlje, poznatije i kao klub najbogatijih zemalja na svijetu, preporučio je vladama da dobro razmisle o svojim planovima gradnje novih termoelektrana na ugljen, s obzirom na to da su one prepoznate kao "najhitnija prijetnja" planetu. Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria rekao je vladama "da razmisle dva puta, tri puta, pa i četiri puta" prije nego dozvole gradnju novih termoelektrana na ugljen, javlja The Guardian. "Te će elektrane emitirate stakleničke plinove u narednim godinama", upozorio je na predavanju u London School of Economics, a kao rezultat toga mogle bi biti  "prijevremeno otpisana imovina", odnosno morale bi biti konzervirane desetljećima prije svog ekonomskog životnog vijeka.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/termoelektrana2-20130910112122740.jpg
"Radimo u koliziji s prirodnim zakonima", upozorio je Gurria. Novo istraživanje, koje je OECD objavio prošli tjedan, otkriva da će prema postojećim trendovima proizvodnja struje iz ugljena rezultirati s više od 500 milijardi tona ugljičnog dioksida u atmosferi od danas do 2050. To je ekvivalentno otprilike polovini "budžeta CO2", količina stakleničkih plinova koje možemo slobodno pustiti u atmosferu u narednih pola stoljeća, ako mislimo ostati u razini koja je široko priznata kao prag za opasne klimatske promjene. Na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Parizu trebalo bi govoriti o financiranju inovativnih tehnologija za proizvodnju energije, kazao je Gurria, dodavši da obnovljivcima pada cijena te da predstavljaju sve bolju investicijsku priliku za zemlje u razvoju. 
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Utorak, 12/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1156 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević