Get Adobe Flash player
Aktualni Normalni opet nenormalan

Aktualni Normalni opet nenormalan

Neposredni izbor predsjednika RH treba "negdje...

Zbog

Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

Zbilja hrvatskog biračkog tijela u svijetlu filozofije Hannah...

George Soros -

George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

»Zamišljao sam sebe kao neku vrstu...

Politička trgovina cvjeta

Politička trgovina cvjeta

Kupuje se i prodaje izravno i(li) uz...

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Je li previše toga znao, ipak je bio dobar i s Bakarićevom...

  • Aktualni Normalni opet nenormalan

    Aktualni Normalni opet nenormalan

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:54
  • Zbog

    Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:28
  • George Soros -

    George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:03
  • Politička trgovina cvjeta

    Politička trgovina cvjeta

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:20
  • Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 10:59

Panenić naglašava da su cijene struje vrlo niske i da treba dobro promotriti projekte

 
 
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić kazao je da idu dalje razgovori s japanskom tvrtkom "Marubeni" o izgradnji termoelektrane Plomin 3, unatoč stavu Mosta da će se uvesti moratorij na izgradnju tih elektrana, ali je dodao i da će se o tome konzultirati sa Slavenom Dobrovićem, ministrom zaštite okoliša i prirode. Kada je riječ o istraživanju ugljikovodika na Jadranu, novi ministar će vjerojatno jako pritisnuti "kočnicu" na taj proces, dok će se nastaviti istraživanje i proizvodnja nafte i plina na kopnu. Govoreći o odnosima s Molom, rekao je kako je njegov zadatak zaštita interesa RH u Ini i da će na tome raditi zajedno s premijerom, piše Slobodna Dalmacija. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić u intervjuu, objavljenom u četvrtak u Lideru, kao svoje ključne projekte istaknuo je arbitražne postupke povezane s upravljačkim pravima u Ini i energetska ulaganja, usprotivio se ideji uspostave državnog holdinga te najavio reviziju industrijske strategije
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/plomin3-eko-20120314104030216.jpg
Ključne projekte za koje će se novi ministar gospodarstva zauzimati su arbitražni postupci povezani s upravljačkim pravima u Ini, ulaganjima u sklopu HEP-a u Plominu C i Termoelektranu u Osijeku te LNG terminalu. 'Ti projekti nisu privedeni kraju, treba ih opet analizirati, vidjeti zašto nisu ostvareni u zadanom roku te ih uskladiti s aktualnim tržišnim potrebama', rekao je Panenić, dodavši da su cijene električne energije povijesno niske te da je nastavak određenih investicija u ovome trenutku upitan, dok niske cijene nafte dovode u pitanje financijsku prihvatljivost bušenja nafte u Jadranu. Također, izrazio je svoj osobni stav da se gospodarski rast zemlje ne smije temeljiti isključivo na EU fondovima. Panenić nije za osnivanje državnog holdinga. 'Nisam za osnivanje državnog holdinga. Da su holdinzi općenito uspješni, onda bismo vjerojatno imali nekoliko takvih uspješnih modela u državi', rekao je.(n.d., www.energetika-net.hr)

HERA je trebala upozoriti građane da razdjelnici ne donose uštede, kažu političari

 
 
Raspravljajući o izvješću o radu HERA-e saborski su zastupnici prebacili Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) da je propustila građane pravodobno informirati da ugradnja razdjelnika za toplinsku energiju ne znači nužno i uštede u kućnom budžetu. Josip Katalinić (MOST) upozorio je da su građani zakonom prisiljeni na ugradnju razdjelnika toplinske energije, kazavši da je cijelo vrijeme isticano da će ugradnjom razdjelnika uštedjeti, što smatra obmanom.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/hera-logo-20120307071837784.png
Upozorio je i kako se građani u stanovima u rubnim dijelovima zgrade, kojima je ugradnjom razdjelnika poskupjelo grijanje, ne mogu isključiti jer i dalje dobivaju visoke račune pod izlikom da njihovim stanovima prolaze cijevi koje opskrbljuju cijelu zgradu. Na nedostatnu informiranost građana upozorio je i Ivan Šuker (HDZ). "Ove priče o razdjelnicima su pričanje ljudima bajke jer - ako cijela zgrada nije poslužena kako treba - vi možete razdjelnike ugrađivati kako god hoćete, to vam ništa ne znači. Međutim, kad razgovarate s građanima, oni to naprosto ne znaju. Ako smo osnovali neovisno tijelo, a to je regulatorna agencija, onda ja smatram da to neovisno tijelo mora reagirati u tom trenutku", ocijenio je Šuker. I Tomislav Žagar (SDP) smatra da bi HERA trebala više raditi na informiranju građana. "Podaci pokazuju da se najviše mlađih kategorija kupaca odlučuje za promjenu opskrbljivača, uglavnom je to dostupno na internetu, a tome je razlog mala informiranost građana. Istina da je HERA u tom smislu poduzela znatne korake, ali mislim da postoji još prostora u edukaciji kako bi se se tako što više građana educiralo da ne bi plaćali nepotrebno skuplju energiju", rekao je Žagar i dodao kako bi građani trebali imati koristi od liberalizacije tržišta.
 

Nina Domazet, www-energetika-net.hr

SDP-ov ministar ostavio dugove od 45 milijuna kuna!

 
 
»Bivši ministar Gordan Maras ostavio mi je dugove od 45 milijuna kuna što znači da mi je gotovo 25 posto proračuna za 2016. godinu unaprijed zacrtano«, zavapio je Darko Horvat novi ministar poduzetništva i obrta. Nakon što je preuzeo ministarstvo obrta i poduzetništva, HDZ-ov Darko Horvat nije mogao vjerovati svojim očima. Zbrajajući i pregledavajući knjige ministarstva utvrdio je kako je ministarstvo zaduženo za 25 posto svoga proračuna gotovo bez ikakve potrebe.
https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/236x/bf/1e/2b/bf1e2b06351347a0787c4f86af85ff4d.jpghttp://www.l2-dizajn.hr/images/ormari/thumbs/ormari-s-kliznim-vratima.jpg
Horvat je zasjevši u ministarsku fotelju pregledao svu dostupnu financijsku i drugu dokumentaciju, no kako god zbrajao i oduzimao, ispadalo je da je bivši ministar Maras svom nasljedniku ostavio dugove u iznosu od gotovo četvrtine proračuna zbog čega se Horvat sada našao u nezgodnoj situaciji. Novi ministar poduzetništva i obrta za Jutarnji je taksativno prebrojio kako je došao do ove računice.
 
Kao prvo, dočekale su ga ugovorne obveze u iznosu od 7,6 milijuna kuna za program stipendiranja učeničkih deficitarnih obrtničkih zanimanja koji su, tvrdi, prema uvjetima ugovora trebali biti isplaćeni u 2015. godini, ali su iz njemu nepoznatih razloga ipak prebačeni u sljedeću. Potom je u 2015. godini, kaže Horvat, od ukupno 147 milijuna kuna namijenjenih za isplatu subvencija kamata za kredite poduzetnicima i obrtnicima, u novu godinu prebačeno 35 milijuna kuna, iako je riječ o obvezama koje su prema odredbama ugovora trebale biti isplaćene u drugoj polovici prošle godine. Preostala su još dva manja dugovanja - 302 tisuće neisplaćenih kuna na ime projekta Revitalizacije poslovnih prostora koji je ukupno bio težak 1,5 milijuna kuna, a u ovoj će se godini morati pronaći još 228 tisuća kuna, za koliko su ostali uskraćeni korisnici prošlo-godišnjeg projekta Klasteri i zadruge, teškog 4 milijuna kuna. "Ne znam iz kojih je razloga došlo do prebacivanja ovih obveza novom ministru, ali ukoliko bivši ministar nije imao novca za te programe, onda je upitno zašto je potpisivao ugovore. To dugovanje činit će nam prilične teškoće u definiranju proračuna za 2016. godinu jer sada moramo namaknuti45 milijuna kuna iz proračuna koji ukupno iznosi samo 200 milijuna kuna", požalio se ministar Horvat, dodavši kako se nada da će premijer Tihomir Orešković uvidjeti nužnost povećanja proračuna za poduzetnike.
 
Naime, Horvat smatra da bi proračun ministarstva trebalo podići najmanje na 400 milijuna kuna kako bi Hrvatska mogla financirati onih 15 posto troškova koje će biti dužna platiti za sve projekte poduzetnika financirane sredstvima iz fondova Europske unije. "S obzirom na našu dosadašnju komunikaciju, premijer Tihomir Orešković zna da je povećanje BDP-a moguće prvenstveno napraviti investicijama u sektoru poduzetništva i obrta u kojima se kroz narednih par godina može otvoriti 7 tisuća novih radnih mjesta", izjavio je Horvat.
 
Njegov prethodnik Gordan Maras demantirao je Horvatove optužbe o dugovima poručivši novom ministru da 45 milijuna kuna, koje smatra spornima, ne isplati odjednom želi li nastaviti s transparentnim poslovanjem ministarstva. "Kada je u pitanju onih 35 milijuna kuna subvencija kamata za kredite, ministar bi morao znati da se krediti podižu na rok od sedam do osam godina što onda znači da se i kamate isplaćuju kroz taj period. Dakle, takva je dinamika otplate kamata za kredite unaprijed dogovorena, jednako kao i dinamika uplate subvencija za deficitarna učenička zanimanja jer školska godina, kao što svi znamo, osim u 2015. traje i u 2016. godini", rekao je bivši ministar Maras. Novom ministru Horvatu je također poručio da je SDP namjerno prekinuo s praksom koja je podrazumijevala da se sva sredstva za sve projekte obvezno isplate unaprijed, a kasnije više nikoga i nikad ne pita u što je i kako uložio novac.(www.direktno.hr)

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Utorak, 02/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1222 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević