Get Adobe Flash player
Sociolog religije napada Hrvate, brani Titu!

Sociolog religije napada Hrvate, brani Titu!

Najgore je što je profesor koji predaje...

DRUGI POGLED - Birači i Plenković se ne vole

DRUGI POGLED - Birači i Plenković se ne vole

Desnica je nezadovoljna Plenkovićem i zato će HDZ biti sve...

Hod za život ne krši izbornu šutnju

Hod za život ne krši izbornu šutnju

"Pokret za modernu Hrvatsku" koji bi vrlo rado uveo zabranu svih...

Boris Miletić osjetio se prozvanim

Boris Miletić osjetio se prozvanim

Dokle će bezbožni puljski gradonačelnik docirati...

Korijeni mržnje prema hrvatskome narodu

Korijeni mržnje prema hrvatskome narodu

Karl Marx i Friedrich Engels: Hrvate i Ruse treba...

  • Sociolog religije napada Hrvate, brani Titu!

    Sociolog religije napada Hrvate, brani Titu!

    srijeda, 24. travnja 2019. 14:13
  • DRUGI POGLED - Birači i Plenković se ne vole

    DRUGI POGLED - Birači i Plenković se ne vole

    četvrtak, 25. travnja 2019. 11:17
  • Hod za život ne krši izbornu šutnju

    Hod za život ne krši izbornu šutnju

    četvrtak, 25. travnja 2019. 09:19
  • Boris Miletić osjetio se prozvanim

    Boris Miletić osjetio se prozvanim

    srijeda, 24. travnja 2019. 14:08
  • Korijeni mržnje prema hrvatskome narodu

    Korijeni mržnje prema hrvatskome narodu

    četvrtak, 25. travnja 2019. 10:41

Sve iz inozemstva - od češnjaka preko mesa do krumpira

 
 
U 2014. uvezeno prehrambenih artikala u vrijednosti od 3,06 milijardi dolara. Vjerovali ili ne, uvoz se godinama vrtio do dramatičnih dvije milijarde dolara, no Hrvatska je lani uvezla hrane za više od tri milijarde dolara. Nagli skok dogodio se baš za mandata ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, kojeg neki drže najgorim do sada.
http://www.ncsl.org/portals/1/ImageLibrary/Hero/agriculture.jpg
Crno stanje hrvatske poljoprivrede svelo se stoga na nekoliko riječi - malo proizvodimo, puno uvozimo. Zapuštena zemljišta, blizu milijun hektara, gotovo ništa iz EU fondova - i propast poljoprivrednih gospodarstava, glavni su razlozi takvog stanja. Kako se uvoz hrane u Hrvatskoj čak i potiče pogodovanjem uvozničkim lobijima, potpisivanjem TTIP-a, odnosno Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama između EU-a i SAD-a, Hrvatska bi sirotinja vrlo brzo mogla jesti samo jeftinu američku GM hranu i ostalo za zdravlje rizično smeće iz uvoza. Hrvatska Vlada podupire TTIP; poduprijeti ovaj sporazum, kažu, smatra se hrvatskim nacionalnim interesom jer on omogućuje plasman i hrvatskih prehrambenih proizvoda i prerađevina na američko tržište. Ma, o kakvom je izvozu riječ, jer uglavnom nitko više i ne spominje klimatske i sve ostale uvjete prema kojim bi se hrana mogla proizvoditi u Hrvatskoj. Zašto? Zato što se ni jedna dosadašnja vlada, kao ni ova Milanovićeva, nije sustavno bavila strategijom razvoja te izuzetno profitabilne proizvodnje, o čemu svjedoče i parcijalni pokazatelji iz vremena bivše države. Velik dio proizvođača još uvijek je okovan obvezama prema organizatorima proizvodnje koji kreditiraju njihovu proizvodnju, što znači da ne mogu samostalno raspolagati svojim usjevima.
 
Ni dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju rezultati domaće poljoprivrede nisu sjajni, priznao je i ministar Jakovina. I na nedavnoj konferenciji “Snaga hrvatske hrane” upozoreno je da je u poljoprivredi u posljednje dvije godine izgubljeno čak 9000 radnih mjesta. Najgore je u mljekarstvu i stočarstvu. Hrvatska proizvodi puno manje mlijeka, kukuruza i pšenice od drugih država članica Unije. Osim toga, uvozi mnogo voća i povrća koje bi mogla proizvoditi za vlastite potrebe, ali i za potrebe izvoza. Međutim, iako su se ulaskom u EU za hrvatsku poljoprivredu očekivali bolji dani, to se još nije dogodilo jer poljoprivredna proizvodnja već dvije godine pada brže od BDP-a.
 
Politička pogodovanja
 
Očito je da hrvatska proizvodnja hrane, a posebno primarna poljoprivredna proizvodnja, pokazuje nekonkurentnost na zajedničkom tržištu. Sektor je neučinkovit s produktivnošću nižom i do 30 % u odnosu na članice EU. Godinama se, zaključuju stručnjaci, na političkim principima uvjetovalo povećanje poticaja i dodjela poljoprivrednog zemljišta, a nisu rješavani temeljni problemi.
 
Rasprave oko poboljšanja agrarnog sektora vode se u tri glavna smjera. To su podizanje efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, unapređenje unutarnjeg i regionalnog tržišta, podupiranje manjih poljoprivrednika te malih i srednjih poduzetnika za snažnije uključivanje u lanac vrijednosti u proizvodnji hrane.
 
Od gubitka tržišta CEFTA-e i ulaska u EU, preko otvaranja granica do ruskog embarga, kriza se najbolje oslikava na ukidanju kvota za mlijeko. Sve je to negativno utjecalo na situaciju u hrvatskoj poljoprivredi koja je pritom propustila priliku da se prilagodi novim tržišnim uvjetima u pretpristupnom razdoblju. U 2014. godini ostvarena je najveća negativna izvozno-uvozna bilanca mlijeka. Uvoz mliječnih proizvoda kontinuirano raste, posebice u godinama nakon ulaska u članstvo EU-a, dok izvoz, ali i proizvodnja, bilježe pad. Europa 70 posto proizvedenog mlijeka daje u prerađevine, izvozi i vrlo dobro na njima zarađuje, a tek 30 % ostavlja za konzumno mlijeko, a u nas je pak obrnuto. Najjeftinije je proizvesti konzumno mlijeko, a prerađevine su te koje daju veću dobit, kažu u mljekarskim organizacijama.
 
Broj proizvođača mlijeka jest pao ispod 10.000, no smanjenje njihove proizvodnje nadomještaju veliki sustavi. Prodaja konzumnog mlijeka je najlakša jer nema troškova prerade, no i dobit je onda znatno manja, gotovo neisplativa. Mnogi razlog traže i u tome što znatno više sireva dolazi u RH, pa prerađivači na tržište plasiraju više konzumnog mlijeka. Upravo se njega najmanje uvozi, a više se uvoze prerađevine. Tako plaćamo tuđu dodanu vrijednost, a svoju ne iskorištavamo. U usporedbi s Mađarskom, hrvatska krava godišnje daje oko 4500 litara mlijeka, dok ona mađarska oko 7000 litara. U toj zemlji je 255.000 muznih krava, a u nas mnogo manje, tek 159.000.
 
Zemlja u korovu
 
S najnovijim podacima o proizvodnji mlijeka izišao je i Državni zavod za statistiku, a među kojima najviše boli to da je u odnosu na prosjek 2014. proizvodnja mlijeka za piće porasla čak za petinu, za 21 posto, a da je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u ožujku 2015. u odnosu na ožujak 2014. manja za 4,4 posto.
 
Uglavnom, iz godine u godinu raste trošak uvoza hrane, dok stotine tisuća hektara zarastaju u korov i šiblje, a izdašni zemljopisni uvjeti, kojima se među 28 članica EU uz Hrvatsku još mogu pohvaliti tek Španjolska, Grčka, Francuska i Italija, pogoduju eventualno turizmu i turistima kojima na tanjuru uglavnom nudimo uvoznu svinjetinu, rajčice, jagode... Iako Hrvatska ima goleme poljoprivredne površine, proizvodimo tek 4,5 tona pšenice po hektaru, dok Belgija, koja je površinom mnogo manja, čak devet tona po hektaru. Kada je riječ o kukuruzu, Hrvatska proizvodi pet tona po hektara, a Austrija, koja ima mnogo nepovoljnije klimatske uvjete, proizvodi 11 tona po hektru.
 
U zadnje dvije godine Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je natječaje i sklopila ugovore o dugogodišnjem zakupu na 50 godina. Ugovorili su samo 1400 hektara! Podsjećamo da je ministar Jakovina prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu - nakon što su na njemu “stručnjaci” radili više od godinu dana - naglasio da će se osigurati stavljanje u funkciju čak 500.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Provedbom navedenog zakona, Jakovina je realizirao mizeran postotak planiranih poljoprivrednih površina. Jedinice lokalne samouprave nemoćne su u pogledu stotina tisuća hektara poljoprivrednih površina koje stoje neiskorištene i zapuštene, a poljoprivredna gospodarstva ih ne mogu niti koristiti niti registrirati za povlačenje sredstava iz fondova EU-a.
 
Uz veliki udio neobrađenog zemljišta jedan od problema su usitnjena obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja u prosjeku imaju 5,6 hektara nasuprot europskom prosjeku koji iznosi 14 hektara po gospodarstvu. Akademik Franjo Tomić naglašava da se gospodarstva moraju povećati, a postojeće parcele okrupniti, za što postoje dobri pravni okviri u sklopu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Poručuje da svi oni koji nisu zainteresirani za obradu zemljišta trebaju dati zemlju u zakup bilo da je riječ o privatnim vlasnicima ili o državi. No, iako je rješenje za održivo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem okrupnjavanje, Ferdo Bašić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta izrazio je bojazan da će taj posao trajati još desetljećima.
 
Jedemo čak i tikvice iz Albanije
 
Hrvatska je u postratnom razdoblju najviše izvozila šećer, svježu ribu, kukuruz..., dok su joj glavne stavke u uvozu bile svježa svinjetina, kruh i peciva, čokolada i stočna hrana. Na popisu uvoznih artikala danas se nalaze i riba, meso, masline, pa čak i krumpir i salata, koje Hrvatska može i sama proizvoditi. Osim toga, uvoze se grašak iz Moldavije, tikvice iz Albanije, paprike i rajčice iz Jordana, mrkva iz Turske, češnjak iz Kine, grah iz Perua, Urugvaja i Kirgistana, bademi i kivi iz Irana. Proizvodnja graha u Hrvatskoj prije deset godina obavljala se na 6477 hektara, a prošle godine ta kultura je uzgajana na samo 800 hektara. Pad proizvodnje zabilježen je i kod drugih poljoprivrednih kultura, zbog čega Hrvatska na svaki izvezeni dolar voća uveze novog za sedam dolara, a povrća za šest.
 

Damir Gregorović, Glas Slavonije

Tema konferencije: Kina i Europa: izazovi vodstva u globaliziranom XXI. stoljeću

 
 
IEDC-Poslovna škola Bled svake godine u lipnju organizira godišnju konferenciju u okviru Europskog centra za vodstvo, u okviru koje se posvećuje izazovima vodstva u Europi. S obzirom na to da smo u rujnu prošle godine ugostili >Drugi simpozij između Republike Kine i zemalja srednje i istočne Europe< u organizaciji Ministarstva za vanjske poslove Republike Slovenije i da među svojim profesorima imamo dva vrsna poznavatelja političkih i ekonomskih prilika u Kini, dr. Jean-Pierrea Lehmanna s IMD Lausanne i dr. Hellmuta Schüttea, dekana CEIBS-a (China Europe International Business School), ovogodišnju konferenciju odlučili smo posvetili temi "Kina i Europa: izazovi vodstva u globaliziranom 21. stoljeću" 4. i 5. lipnja 2015 u našoj školi na Bledu.
https://www.peninsulalifestylecapital.com/images/BSF_2012/BSF_Business_Panel/BSF_Buisness_BSF_Forum_Audience_Center_Rear_Speaker_Jean-Pierre_Lehmann.jpg
Između panelista nastupit će također:
Giorgio Gobbi, CEO Calligaris Italy,
Holger Postl, CEO TAM Durabus, Slovenia
Roberto Siagri, CEO Eurotech, Italy
Dionis Teqja, President, Megatek SA, Albania
Dr. CUI Hongjian, China Institue of International Studies
Na konferenciji će biti oko 150 gospodarstvenika, predstavnika vlada, medija i drugih organizacija.
 

Tonja Blatnik

Razina ambicije ispod očekivane, rizik usklađena deficita

 
 
U dokumentu Europske komisije KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI - Godišnji pregled rasta 2015., od 26. 11. 2014. godine, Komisija preporučuje tri osnovna stupa gospodarske i socijalne politike EU-a u 2015.:
- Koordinirano poticanje ulaganja;
2. Ponovno zauzimanje za strukturne reforme: one su ključne kako bi države mogle izaći iz duga te kako bi se potaknulo veće zapošljavanje i otvaranje boljih radnih mjesta.
3. Primjena fiskalne odgovornosti.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQ7VZYKVT3gRfN1YQGX5uctU_uRQA6S3dINTHg2mGUIFpBhrq6g8Q
Konstatira se da  usprkos znatnom napretku u fiskalnoj konsolidaciji, države članice još uvijek trebaju osigurati dugoročni nadzor nad visinom deficita i duga. U očekivanju oštrijih mjera u postupku otklanjanja prekomjernih makrogospodarskih neravnoteža što ih provodi Vijeće Europe, mjera koje zahtjevaju odlučne mjere politika i pokretanje postupka (zadnja skupina VI.) u slučaju prekomjernih neravnoteža, Hrvatska je u skupini V država prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučne mjere politika i posebno praćenje. U zadnjem dokumentu Europske komisije pod nazivom Preporuka za Preporuku vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2015. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2015. od 13. 5. 2015. godine, iznose se ocijene o gospodarskoj politici i preporuke koje treba poduzeti Hrvatska za otklanjenje tih neravnoteža.
 
U uvodnom se dijelu toga dokumenta  po točkom (7) navodi se, da su  u ožujku 2015., nakon što je objavljeno izvješće za Hrvatsku, da su hrvatska državna tijela stupila u dijalog sa službama Komisije o reformama koje su najpotrebnije za rješavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U dokumentu se dalje  navodi da su  državna  tijela pristupila dijalogu konstruktivno i najavila niz važnih mjera. Te mjere uključuju i slijedeće korake koje će Hrvatska poduzeti, a to su:
1. smanjenje parafiskalnih nameta tijekom 2016. i 2017.,
2. racionalizaciju sustava državnih agencija i područnih jedinica središnjih tijela državne uprave,
3. poticanje jedinica lokalne samouprave na dobrovoljno spajanje,
4. smanjenje pravne nesigurnosti i jačanje Državnog ureda za reviziju.
 
Zatim u dokumentu slijedi zaključak (točka (7), da je Hrvatska  detaljnije predstavila planove za reforme u nekoliko drugih područja, među ostalim u smanjenju administrativnog opterećenja i poboljšanju upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. „Razina ambicije, međutim, ispod je očekivane u mnogim područjima, osobito u pogledu postroživanja propisa o prijevremenom umirovljenju te objavi i provedbi nalaza revizije rashoda,što je djelomično kompenzirano predstavljanjem određenih dodatnih mjera“ zaključak je iznesen u točki (7) Preporuke.
 
U točki (8) Preporuke navodi se da je  Hrvatska  trenutačno obuhvaćena korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu, te da  u Programu konvergencije 2015. vlada planira smanjiti prekomjerni deficit do 2017., što nije u skladu s rokom do 2016 kako je preporučilo Vijeće (3 %), jer  Vlada planira postupno smanjiti ukupni deficit na 5,0 % BDP-a u 2015., 3,9  % u 2016. te na 2,7 %. BDP-a u 2017. Prema  Vladinom  Programu konvergencije očekuje se da će udio državnog duga u BDP-u dosegnuti 92,5 % u 2017., a zatim se uglavnom stabilizirati na 92,4 % BDP-a u 2018.  
 
U točki (8) Preporuke se nadalje ocijenjuje, da prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2015., ne očekuje se pravodobno i održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. te da sudeći prema količini poduzetih diskrecijskih mjera, fiskalni je napor tijekom 2014. bio u skladu s preporukom Vijeća i to unatoč prognoziranom manjku za 2015. vrijedi i u kumulativnom smislu za 2014. i 2015. Kao zaključak točke (8) navodi se, na temelju ocjene Programa konvergencije i uzimajući u obzir Komisijinu proljetnu prognozu 2015., Vijeće smatra da postoji rizik od toga da Hrvatska ne će biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
 
U Preporuci se naglašava, da u zdravstvenom sektoru fiskalni rizik i dalje čine periodični zaostaci u plaćanjima,što znači da se time  povećava deficit, te da su pokrenute mjere za racionalizaciju u financiranju bolnica. Hrvatskoj se u razdoblju 2015.- 2016. godine preporučuju da poduzme sljedeće mjere:
1. Osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016.  Kontrola nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje subjekata koji ne poštuju proračunska ograničenja.
2. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jačati sposobnosti i ulogu Državnog ureda za reviziju.
Zakon o fiskalnoj odgovornosti donesen je u prosincu 2010. godine, a mijenjan je u veljači 2014. godine.Promijenjena je odredba članka 5. toga zakona koja je određivala da će se ukupni rashodi općeg proračuna izraženi udjelom u procijenjenom bruto domaćem proizvodu godišnje  smanjivati za najmanje 1 postotni bod. Sada se naglašava da  se donese zakon o fiskalnoj odgovornosti.  
3. Destimulirati prijevremeno umirovljenje povećanjem umanjenja za prijevremene mirovine.  
4. Rješavati fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru.
   
U Preporuci se iznose još neke mjere koje Hrvatska mora pokrenuti, kao na primjer, u sektoru javnih poduzeća, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i druge mjere. Pokazatelji, koji se odnose na ulaganja u investicije poslovnih subjekata, upućuju na zaključak da poslovni subjekti znatno ne povećavaju investicije koje bi doprinosile rastu BDP-a. Prema nedavno objavljenim podatcima FINE o poslovanju poduzetnika u 2014. godini, razina godišnjih ulaganja u novu dugotrajnu imovinu ne prelazi od 2011. do 2014. godine, godišnja ulaganja od oko tridesetak milijardi kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu u 2011. i 2012. godini iznosile su oko 33 mlrd kuna, da bi se u 2013. godini ta svota povećala na oko 37 mlrd. kuna i u 2014. godini smanjila na  na oko 35 mlrd. kuna.   
 
Ovih se dana, konac svibnja 2015. godine, očekuje objava Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP u prvom tromjesečju 2015. godine. Očekuje se i dalje skromni rast u prvom tromjesečju, kao i  u četvrtom tromjesečju 2014., što bi moglo značiti izlazak iz krize, dakle izdizanje barem iznad nulte stope odnosno minusa. Da bi se uopće moglo govoriti o vraćanju kamata i mogućem utjecaju na smanjenje javnog duga,trebaju se ostvariti stope rasta dugoročno od preko 2,5 do 3 i više postotaka, što bi se moglo odraziti i na povećani standard  stanovništva.
 
Hrvatski javni dug iznosi gotovo 100 % BDP-a, pa se, kako se i u Preporuci navodi, na svim razinama treba stati na kraj neracionalnom trošenju proračunskog novca. Često organiziranje raznih  prekooceanskih  i drugih putovanja bez ikakvih donesenih mjerljivih rezultata osoba odgovornih za vođenje gospodarske politike, financiranje raznih „nezavisnih“ civilnih udruga proračunskim novcem, pa i trošenje proračunskog novca za organiziranje raznih prigodnih proslava i obljetnica, sve je to dio politike koju treba preispitati. To naravno čini samo dio ukupne makrogospodarske politike za otklanjanje neravnoteža. O strukturnim reformama  i poticanju rasta da i ne govorimo.
 
Na koncu, u dokumentu EU-a Europska politika za 2015, 2016. navodi se da će  Ministri država članica EU-a raspravljati  o Preporukama, koje smo iznijeli u ovom  kratkom sažetku, po državama članicama u lipnju prije nego što ih 25. i 26. lipnja podrže čelnici država i vlada EU-a. Preporuke će se formalno donijeti u srpnju. Tada provedba preporuka ovisi o državama članicama, koje ih uključuju u svoje nacionalne politike i proračunske planove za 2015./2016.
 

Zvonko Koprivčić

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Petak, 26/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1304 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević