Get Adobe Flash player
Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Pupavac točno odrađuje ono što je odšutio kada je Vučić...

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Nijednom riječju nije Pupi spomenuo da su ta djeca bila žrtve međusobnog...

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

"Pustimo medije neka rade svoj...

Plenković griješi poput Mačeka

Plenković griješi poput Mačeka

Nikakva Hrvatska, ni srbofilska ni liberalna ni europska ne odgovara...

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Demokracija u rukama jednog čovjeka ne može...

  • Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:05
  • Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:01
  • Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:56
  • Plenković griješi poput Mačeka

    Plenković griješi poput Mačeka

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:51
  • Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:45

Dugogodišnjim iskustvom uspostavio sam svojih sedam pravila uspješnog poslovanja

 
 
Dragutin Žic, dipl. ing, osnivač Marina Punat Grupe, jedne od najuspješnijih marina na Jadranu dobitnik je većeg broja priznanja za životno djelo, a najnovije dolazi od Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA. U intervjuu za naš portal g. Žic govori o osnivanju prve marine na Jadranu 1964., te brojnim inovacijama za koje je zaslužan. Marina u kojoj je more tako čisto da u njemu rastu periske i žive ježevi bila je prva u uvođenju kompjuteriziranog poslovnog sustava, u njoj je montiran prvi travel lift od 100 tona, prvi sustav mjerenja potrošnje električne energije i vode, prvi i jedini Hydrolift u Hrvatskoj koji podiže brodice iz mora prevozi na vilicama i odlaže na kopno...
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/zic_dragutin-1.jpg
• Kada je i u kojim okolnostima započeo razvoj Marine Punat? 
- Počelo je davne 1964. godine u Brodogradilištu Punat gdje sam kao stipendist svake sezone od 1958. do 1970. godine radio u mehaničkoj radioni. Te 1964. godine u sezoni se završavala gradnja tri drvene brodice dužine 7,2 m pod oznakom radnog naloga simboličnih početnih slova abecede "A'',''B'' i ''C'' na kojima sam radio. Brodice su ostale na čuvanju i održavanju u Brodogradilištu Punat i napravljen je ugovor koji predstavlja početak nautičkog turizma na hrvatskoj obali. Pojam ''nautika'' i ''marina'' tada su bili u najmanju ruku egzotični. Godine 1966. proširena je registracija Brodogradilišta na "zimovanje jahti i čamaca domaćih i stranih brodovlasnika". 1968. uslijedila je izgradnja rive na "garofulinima" i betonske rive dužine 60 m sjeverno od Brodogradilišta gdje su privezane brodice „A, B, C“. Nakon toga intenzivno se tražilo partnera za zajedničko ulaganje u zimovnik, ali partner nije pronađen. Daljnja izgradnja nastavljena je sedamdesetih godina iz vlastite akumulacije i kredita banke. Izgrađeno je četrdeset metara betonske rive, stezalište za brodice i dva betonska mola. 
 
• Marina Punat građena je na poseban način. Možete li pojasniti što je to čini jedinstvenom? 
- Na početku svog radnog vijeka 1970. tražio sam najjeftiniji način gradnje vezova. Gradnja riva i gatova s betonom bila je preskupa. Cijena gradnje vezova nije smjela biti postignuta na uštrb kvalitete,a moralo se razmišljati i o ekološkoj komponenti, jer su vezovi za brodice smješteni u Puntarskoj dragi, koja je dosta zatvorena i cirkulacija mora je uvjetovana samo plimom i osekom. Ideja mi je 'sinula' kad sam se sjetio prvog ispita i predavanja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz predmeta „Osnove nauke o metalima“ ili kako smo mi brucoši govorili „Metali“, koje nam je predavao prof. Niko Malešević. Upitao nas je jesmo li se vozili vlakom, a sljedeće je pitanje bilo da li smo vidjeli tračnice pored pruge i da li su te tračnice korodirale. Na pitanje zašto tračnice nisu korodirale, nitko nije znao odgovor osim profesora koji je rekao: “Tračnice ne korodiraju, jer su legirane s manganom“. Ta mi se rečenica usjekla u pamćenje koje mi se vratilo u pravom trenutku. I tako sam odlučio da ću pokušati izgraditi vezove na pilonima iz starih željezničkih tračnica. Ideju mi je potvrdio 1972. Amerikanac Pearsons koji je nudio sustav dizanja i transporta brodova sistemom sinhrolifta. Brodove je transportirao po kopnu na tračnicama. Tračnica je tako postala i ostala osnovni građevni materijal za gradnju vezova u Marini i na navozima u Brodogradilištu. Ispitali smo sastav materijala i teoretski potvrdili moja saznanja sa studija da u tračnicama ima od 0,7 do 1,7 % mangana koji ih čini otpornim na koroziju. Proračunom na izvijanje i savijanje i praktičnim testiranjem potvrdio sam i čvrstoću tračnica. Konzultirao sam svog rođaka Antona Žic - Ulivina kako oni zabijaju pilone u tvrtki Pomgrad d.o.o. gdje je godinama radio po cijelom Sredozemlju. Pozvao me u luku Ploče gdje sam svjedočio zabijanju pilona "makarom" i shvatio princip rada bata za zabijanje. Nakon povratka u Punat napravio sam nacrte i ubrzo smo u mehaničkoj radionici izradili ponton s vodilicama i batom mase 500 kg koji je podizao motor Victor 5 KS sa spojkom i kamionskim vitlom. U ožujku 1973. izvršili smo prvo zabijanje stare željezničke tračnice u muljevito dno u Puntarskoj dragi. Prva je tračnica bila dužine 11,5 m i zabili smo je u muljevito dno osam metara do tvrde stijene bez ikakvih poteškoća. Tim je činom bio osiguran sustav jeftine gradnje u vlastitoj režiji i vlastitim rješenjima koji je zadovoljavao i uvjet zaštite okoliša, jer je strujanje mora ispod gatova bilo slobodno. Izradio sam projekt marine prema literaturi i po uzoru na strane marine u Italiji i Francuskoj, koje su bile dvadesetak godina ispred nas. Tri zaposlenika i ja smo u toku šest mjeseci zabili tračnica dovoljno za privez 450 brodica, koji su dolazili bez ikakve reklame i vezivali se na novo izgrađene vezove. Zbog jeftine gradnje Marina je mogla imati konkurentne cijene u odnosu na strane marine i vrlo brzo je sačinjena lista čekanja. Danas zabijamo tračnice s modernim pontonom i hidrauličkim čekićem, što je mnogo brže i sigurnije. 
 
• U kojoj mjeri je tadašnji zimovnik bio sposoban pružiti popratne usluge rastućem broju gostiju?
- Od samih početaka marine nastojali smo letvicu postaviti visoko i isključivo kvalitetom i širokom lepezom usluga zadržati postojeće i privući nove klijente. Tada, polovinom 1970-ih godina, infrastruktura zimovnika postala je bogatija za vrlo bitno sredstvo rada - dizalicu. Trebala nam je dizalica za dizanje brodica, jer su gosti tražili podvodno bojadisanje i servise na motorima i trupu broda. U to su vrijeme u brodogradilištu Viktor Lenac preuređivani brodovi za prijevoz automobila. S njih su demontirane dizalice i vitla koja više nisu bila potrebna. Iznio sam potrebe Brodogradilišta Punat za nabavom dizalice. Naišao sam na razumijevanje i vrlo brzo dogovorili dopremu dviju stupnih dizalica do Brodogradilišta Punat. Dizalice su bile nosivosti četiri i sedam tona. Dizalice, zajedno s pet vitala tipa Clarke Chapman i dva ruska vitla za spuštanje čamaca za spašavanje i nekoliko derića od dizalice, smo dopremili na teglenici Luke Rijeka koja je dolazila u Brodogradilište Punat na remont. Nakon dizalica 1973. godine projektirali smo trokutni navoz na tračnicama 30 t po ideji koju sam vidio na sistemu funkcioniranja uspinjače u Zagrebu, koja također ide po tračnicama. Poslovni i financijski uvjeti u marini su se poboljšavali iz godine u godinu. Početkom siječnja 1978. stečeni su uvjeti za financijsko i pravno osamostaljenje Marine Punat. Registriran je OOUR III Marina Punat u sastavu RO Brodogradilišta i Tvornice vijaka. 

• Kakvu su ulogu u stvaranju marine imali zaposlenici?
- Godine 1991. donesen je Zakon o pretvorbi i svi zaposleni i ranije zaposleni, a njih je bilo 410, iskoristili su pravo i mogućnost upisa dionica po važećem zakonu i odluci Radničkih savjeta. Programom pretvorbe bila je dana i mogućnost dokapitalizacije. U to vrijeme kad je u Hrvatskoj još uvijek bilo ratno stanje trebalo je imati hrabrosti ući u kreditni rizik i zadužiti se. Turizam je vrlo osjetljiv na ratna zbivanja i moglo se dogoditi da brodovi i gosti napuste Marinu što je bio veliki rizik za ulagače i egzistenciju marine i većeg dijela Punta. Srećom gosti su najvećim dijelom ostali vjerni marini i uredno plaćali vez iako su puno manje koristili svoj brod. Bilo je pokušaja poznatih tajkuna da kupe kontrolni paket, ali to nisu uspjeli, jer su zaposlenici više vjerovali domaćim ulagačima. U proteklih dvadeset godina od pretvorbe to povjerenje je opravdano a upornim radom uspijevali smo uredno svaki mjesec isplaćivati plaće a istekom godine i dividendu. 
 
• Vrlo brzo ste shvatili da samo motivirani menadžment može dobro voditi tvrtku...
- Da, odmah nakon privatizacije 1994. godine, a koristeći iskustva iz europskih zemalja osnovali smo osam tvrtki kćeri koje su mogle samostalno nastupati na tržištu. Povjerenje je poklonjeno najsposobnijima u određenom zanimanju. Marina je zadržala 51% poslovnog udjela i vlasništvo nad objektima, dok su direktori tvrtki kćeri dobili 49% poslovnog udjela u toj tvrtki, samim time i motiv da tvrtka ostvari što je moguće bolji poslovni rezultat. Takav model je rezultirao većim prihodom i dobiti iz godine u godinu. Organizacija se prilagođavala situaciji u okruženju, pa je Marina 2000. godine ušla u vlasničke strukturu Brodogradilišta i Kvarnera Punat, koji su bili u teškoj financijskoj situaciji i koje je Marina izvukla iz sigurnog stečaja i pomogla je nastavku tradicije brodogradnje i trgovine. Na tu smo činjenicu svi u Marini Punat ponosni. Posebno je bilo važno povezivanje s Brodogradilištem kao prvim susjedima i tvrtkom iz koje je Marina ponikla. Uspostavom nove organizacije i stvaranjem Marina Punat Grupe stvorena je najveća i najbolja servisna baza za remont jahti i brodova na Jadranu gdje se mogu izvršiti svi popravci na brodu. 
 
• Kojim segmentima poslovanja posebno pridajete značaj?
- Od nautičkog turizma koji je cjelogodišnji živi oko tisuća stanovnika Otoka Krka. Sve tvrtke Marina Punat Grupe imaju značajan gospodarski, kulturni, sociološki, ekonomski i ekološki utjecaj na Punat, pa i cijeli otok Krk. Dovoljno je napomenuti da je 60% ukupnog broja zaposlenih općine Punat zaposleno u povezanim društvima Marina Punat Grupe, zajedno sa svim tvrtkama i obrtima ugovornim partnerima. Djelovanje na otoku Krku se očituje u nizu donacija i pomoći raznim ustanovama, udrugama i institucijama, kao i potrebitim privatnim osobama. Marine su u cijelome svijetu u funkciji zaštite okoliša. Marine ne proizvode brodove niti mogu utjecati na smanjenje njihove proizvodnje. Ako povučemo paralelu između morskog i cestovnog prometa marine treba promatrati kao parkirališta. Zamislimo da, imajući u vidu utjecaj automobila na okoliš, prestanemo graditi parkirališta, da li bi to smanjilo proizvodnju automobila. Jasno je da takvo rješenja nije izvedivo. Umjesto toga detaljno promišljenim i kontinuirano provođenim mjerama zaštite okoliša zagađenje se svodi na minimum. Mi u Marini Punat već dugi niz godina primjenjujemo sve poznate svjetske mjere zaštite okoliša i time održavamo visoke standarde u tom segmentu djelovanja Marine Punat, na to smo iznimno ponosni. Rezultati ispitivanja Instituta Ruđer Bošković u Puntarskoj dragi, koje se provodi od 1988. godine, to upravo i potvrđuju, jer je dokazano da je more krajem 2014. godine prve kategorije čistoće i time pogodno za kupanje, ribolov i rekreaciju. Toj konstataciji pridonosi i činjenica da je Marina Punat prva u Republici Hrvatskoj dobila 1998. godine Plavu zastavu. U praksi je također potvrđeno da se love sve vrste riba koje su se i prije gradnje marine lovile. Treba napomenuti da su se posljednjih godina pojavili ježevi, periske, kamenice i dagnje koje potvrđuju stručne nalaze. 
 
• Kakvi su planovi Marina Punat Grupe za budućnost?
- U ovim turbulentnim ekonomskim prilikama u kojima se nalazi gospodarstvo cijeloga svijeta moramo iznaći način na koji ćemo prkositi krizi i nastaviti rast i prosperitet. Jedino je pravilo kvalitetna usluga i uvijek biti za korak ispred konkurencije uz pomoć inovacija. Tog pravila su se svi zaposlenici tvrtki povezanih u Marina Punat Grupu pridržavali i upravo zbog toga epitet ''pionir'' stoji uz ime Marine Punat po svakojakim kriterijima; bila je prva u uvođenju kompjutpriziranog poslovnog sustava, u njoj je montiran prvi travel lift od 100 tona, prvi sustav mjerenja potrošnje električne energije i vode, prvi i jedini Hydrolift u Hrvatskoj koji podiže brodice iz mora prevozi na vilicama i odlaže na kopno. Osim toga, tu je izgrađena prva solarna elektrana na Krku, prvi uspješni iskop morskog dna na Buki, prva brodica na solarni pogon, prvi smo počeli sortirati otpad itd. 
 
• Dobitnik ste više nagrada za životno djelo. Postoje li smjernice koje su pomogle vama i kojih se svaki uspješni poduzetnik treba držati? 
- Dugogodišnjim iskustvom uspostavio sam svojih sedam pravila uspješnog poslovanja a to su: 
1. treba raditi ono što znaš i što te čini zadovoljnim i pritom stvarati ili koristiti inovacije 
2. prije svakog projekta treba napraviti plan i kalkulaciju isplativosti 
3. nikad ne planirati nešto za što nema osiguranih sredstava 
4. organizaciju posla treba prilagoditi svojim sposobnostima i sposobnostima izvršitelja 
5. redovito imati nadzor nad izvršenjem posla i sudjelovati u realizaciji 
6. pridržavati se pravila struke, kvalitete i zakonskih odredbi 
7. sa zaposlenicima i poslovnim partnerima održavati korektne međuljudske odnose 
 
Držeći se tih pravila uspjeli smo u svih 50 godina poslovati pozitivno i uvijek uredno isplaćivati sve obveze prema državi i osobne dohotke. Tijekom rada često sam se konzultirao s kolegama s FSB-a i to posebno Slavkom Canjugom,  Zvonkom Mravuncem, Zdravkom Kuriljom i Milanom Kuglerom koji su mi pomogli u rješavanju pojedinih problema. Još od malih nogu majka i otac su svim kćerima i sinovima, a bilo nas je devetoro, usađivali trajne vrijednosti kako životne, tako i sva stajališta prema radu. Često je otac Martin govorio 'Najvrjedniji kapital je znanje!' Vodeći se tim savjetom dugi niz godina nastojao sam i u Marina Punat Grupi prenositi znanje i vještine, jer to je ono pravo što nikada i od strane nikoga ne može biti oduzeto. Sretan sam što sam ostao u Puntu, a to su učinili i moja tri sina Krešimir, Petar i Ivan i mnogi mladi otočani, te sam ostvario njihov i svoj životni san.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Nakon znakova oporavka u 2011. godini, oštriji pad 2012. godine i početak drugoga recesijskog kruga do danas

 
 
Višegodišnja recesija obilježje je hrvatskog gospodarstva. Recesija traje od 2009. godine, kada počinje oštriji pad bruto društvenog proizvoda (BDP) pa do aktualnog minusa za treće tromjesečje 2014. godine. Pad BDP-a je dosezao minuse od 7,4%  odnosno 6,9% (metodologija ESA 1995.) u 2009. godini, pa do nešto ispod nule u 2011. godini i pada bruto nacionalnog proizvoda (BDP) u 2014. godini od minus 0,5% za treće tromjesečja.
http://www.mingo.hr/public/galerija/dalekovod.jpg
Recesija se kretala u dva kruga. Na temelju tromjesečnih pokazatelja, prvi recesijski krug je bio od početka 2009. godine, do zaključno s prvim tromjesečjem 2011. godine, a drugi od četvrtog tromjesečja  2011. godine koji traje još i danas s procjenom da se negativni trendovi mogu pomaknuti do blizu nule u 2015. godini.
 
Nakon zadnjega rasta godišnjeg bruto nacionalog proizvoda u 2008. godini od 2,2%, slijedi već spomenuti pad u 2009 godini, pa pad u 2010. godini, a u 2011. godine završava se treća godina toga kruga u kojoj je došlo do određenih pozitivnih kretanja što se tiče rasta BDP-a.  U drugom tromjesečju 2011. godine je prekinut niz od devet uzastopnih tromjesečnih negativnih kretanja BDP-a. U drugom i trećem tromjesečju 2011. godine, ostvaren je porast BDP-a od plus 0,4  odnosno 0,7%. U četvrtom tromjesečju 2011. godine ostvaruje se ponovo pad BDP-a od -0,4%. Od tada do trećeg tromjesečja 2014. godine ostvaruje se kontinuirani dvanaesti uzastopni tromjesečni pad BDP-a, koji je prešao i uzastopni devetotromjesečni pad od 2009. godine do prvog tromjesečja 2011. godine.  Pad BDP-a u četvrtom tromjesečju 2011. godine, početak je drugoga recesijskog kruga hrvatskog gospodarstva.
 
Godine 2012. promjenom izvršne vlasti (vlast preuzima koalicija predvođena SDP-om) dolazi do promjene zakonodavnih okvira koji će u idućim razdobljima utjecati na gospodarska kretanja, što će biti prikazano u tablici broj 1 u nastavku, kao i prikaz kretanja od 2008. godine. Promjene su sljedeće:
- od 1. ožujka 2012. godine, opća stopa PDV-a povećava se s 23% na 25%,
- PDV na ugostiteljske usluge od 1. srpnja 2013. godine je 10%, po kojoj se stopi PDV na ove usluge plaćao i do tada, a od 1. siječnja 2014. godine ta stopa je povećana na 13%;
- od 1. ožujka 2012. godine, stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjuje se s 15% na 13%, a od 30. ožujka 2014. povećana je ponovno na 15%, na stopu po kojoj se doprinos plaćao do 1. ožujka 2012. godine;
 
- od 1. ožujka 2012. godine, tri su stope oporezivanja dohotka, 12, 25 i 40, kao i do tada, ali se smanjuju osobni odbici, s 3.600, 00 na 2.200,00. Porez na dohodak od 40% plaća će se na dohodak preko 8.800,00 kuna, a do tada se plaćao na dohodak od preko 10.800,00 kuna;
- uveden je porez na isplate dividende i udjela u visini od 12%  također od 1. ožujka 2012. godine i to retroaktivno na isplate dividende i udjele iz dobitka ranijih godina.    
- od 1. ožujka 2012. godine dobit poduzetnika kojom se povećava temeljna glavnica oslobođena je od plaćanja poreza na dobit.
 
Podizanje stope PDV-a u 2012. godini odražava se na porast potrošačkih cijena za 3,4%, od toga samo u svibnju 2012. godine prema prosjeku 2011. godine za 4,6%. Cijene energije povećavaju se u 2012. godini prema prosjeku 2011. godine za 10,5% ili u rujnu 2011. godine prema prosjeku 2011. godine za 14,5%.
 
Ukupno povećanje poreza na dodanu vrijednost prema tadašnjim projekcijama državnog proračuna trebalo je opteretiti građane za oko 2 milijarde kuna, ali je istodobno i za toliko trebalo biti rasterećenje poduzetnika zbog smanjenja doprinosa iz dohotka za zdravstveno osiguranje i oslobođenja od plaćanja poreza na dobitak, što je trebalo utjecati na povećanje gospodarske aktivnosti. Projekcije se nisu ostvarile u planiranim veličinama, pa je koncem 2012. godine došlo do rebalansa proračuna za tu  godinu. Rebalansom za tu godinu, planirano je povećanje prihoda za 1,39 milijarde, od prihoda od imovine i doprinosa, i planirano je povećanje rashoda za 1,48 milijarde kuna, te je deficit je s 9,890 milijardi kuna povećan na 9,985 milijarde kuna.    
http://dubrovacki.hr/datastore/imagestore/article_home/article_home_1271071221index_r20_c4.jpg
Predloženim zakonskim rješenjima, smanjivanjem oporezivanja plaća poduzetnika, povećanjem temeljne glavnice poduzetnika, cilj je bio  povećati njihovu konkurentnost i na taj način utjecati na rast poduzetničkih aktivnosti. Vlada odustaje od koncepta da se uvede porez na nakretnine a da se i dalje smanjuje porez na dohodak kroz smanjenje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Već gotov zakon o porezu na nekretnine stavlja se na čekanje za neku drugu prigodu.
 
Fiskalizacija kao sustav uredne naplate poreznih prihoda, koji je uveden od početka 2013. godine, dobar je temelj za redovitu naplatu poreznih prihoda. O predstečajnim nagodbama, kao pokušaju rješavanja nelikvidnosti i spašavanja radnih mjesta, ima dosta suprotstavljenih mišljenja. Pojedini primjeri ukazuju na uspješnost provedbe predstečajnih nagodbi, ali su kritike uglavom upućene na mogućnost da predstečajni dužnik odlučuje o svojem dugu. Jesu li to defekti u samom sustavu ili su posljedica protuzakonitosti u primjeni zakona, to bi tek trebala pokazati raščlamba ukupnih rezultata primjene zakona. Prijedlozi su da se predstečajna nagodba uključi u stečajni zakon i postupak prepusti sudovima.  
 
Tablica 1.
BDP, promet u trgovini na malo realni, investicije, izvoz, 2008. do 2014. (izvor: Državni zavod za statistiku).
R. b.
Veličina
                                      Godine                
       
Godina 2014.
 
2008
2009
2010
2011
2012
2013.
 
I-III
 
IV-VI
 
VII-IX
 
1.
BDP
+2,2
-7,4
(-6,9)
-1,7
(-1,2)
-0,3
(-0,2)
-2,2
-0,9
-0,7
-0,8
-0,5%
2.
Promet u trg. na malo – realni
 
 
 
 
99,5
 
 
       
 
84,7
 
 
 
 
97,9
 
 
 
 
100,6
 
 
 
 
95,9
 
 
 
 
99,4
 
 
 
 
100,5
 
 
 
 
99,5
 
 
 
 
 
3.
Investi-
-cije
82 mlrd
66 mlrd
49 mlrd
46 mlrd
44 mlrd
45 mlrd
 
 
 
4.
 
Izvoz
 
104,7
79,7
117,4
109,8
101,6
100,3
I-VII/14:I-VII/13=112,1
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
U 2014. godini realni promet u trgovini na malo za kreće se od povećanja od 1,1% (III./14: III./13) do povećanja od 0,3% (VIII./14.: VIII./13). Kvartalno se kreće na razini prethodne godine.  Izvoz pokazuje znakove oporavka. Za prvih sedam mjeseci 2014. godine u odnosu na isto razdoblja 2013. godine povećan je za 12,1%. Podatci iz tabele 1. o padu BDP-a od 2009. do 2013. godine, uzeti su prema ESA metodologiji 2010. U zagradi su podaci o padu BDP-a prema ESA metodologiji 1995.  Prema  metodologiji ESA 2010. nešto su veći padovi BDP-a u pojedinim godinama, ali trend pada ostaje isti, strmoglaviji u 2009. godini pa prema manjem padu u idućim godinama. Investicije u 2013. godini ostale su na razini 2012. godine (oko 45 milijardi kuna).
 
Pad osobne potrošnje ( realni promet u trgovini na malo) kao i pad investicija u godinama 2009. do 2013. uzrokovao je i pad bruto nacionalnog proizvoda. Izvoz je porastao u 2010. godini, kao i u 2011,  ali je u 2012. godini došlo do pada odnosno minimalnog rasta u odnosu na 2011. godinu.
 
Porast osobne potrošnje mjerene realnim prometom trgovine na malo u 2011. godini (100,6) kao i porast izvoza te zadržavanje investicija na razini prethodne godine, rezultirali su porastom BDP-a u dva tromjesečja. Time je i prekinut deveti uzastopni tromjesečni pad BDP-a od početka 2009. godine. U godinama 2009., 2010. i 2012. ostvaren je znatni pad osobne potrošnje a rezultat toga je i pad bruto nacionalnog proizvoda u tim godinama. U godinama 2010, 2011. i 2012. investicije su se zadržale na približno istoj razini, pa je osobna potrošnja imala prevladavajući utjecaj, s time što su investicije u 2010. godini značajnije pale (od 66 milijardi kuna na 49 milijardi kuna), uz mali oporavak osobne potrošnje (97,9 u 2010. prema  84,7 u 2009).
 
Godina 2011. je znakovita u smislu da je porastom u dva tromjesečja 2011. godine, ostvaren minimalni pad BDP-a (-0,2%). U četvrtom tromjesečju 2011. godine, ostvaren je ponovo pad BDP-a a taj se negativni trend nastavio i u prvom tromjesečju 2012. godine.  
 
Nagli pad osobne potrošnje u 2012. godini na 95,9% prema 2011. godini i pad investicija, rezultirao je padom BDP-a za minus 2,2%.  Rebalansom proračuna za 2012. godinu deficit je povećan za 94 mil. kuna. Mjere koje su donesene 2012. godine, nisu se odrazile na povećanje BDP     
 
Drugim rebalansom proračuna za 2014. godinu (prvi donesen sredinoma 2014. godine) zbog toga što su proračunski prihodi ostvareni manje za 2,6 mlrd kuna od planiranih, plan prihoda se sa 117 milijardi kuna smanjuju se na 114,5 a rashodi se planiraju u visini od 130 milijardi kuna. Prema tom rebalansu deficit raste sa 13,6 milijardi na 15,5 milijardi. Prenošenjem nekih rashoda u iduću godinu, procjenjuje se da je deficit još i veći.
 
Novom poreznom reformom, plan je da se potakne rast osobne potrošnje, kako bi se povećao BDP. Podsjeća na vraćanje u tom  segmentu na 2011. godinu. U obrazloženju u svezi s predloženim izmjenama u oporezivanju dohotka navodi se: „...promjenom poreznih razreda i povećanjem osobnog odbitka, povećao bi se raspoloživi dohodak tzv. „srednjem sloju građana“ što bi posljedično utjecalo na povećanje potrošnje te se mogu očekivati pozitivna kretanja u gospodarstvu“. Dalje se u obrazloženju za donošenja zakona navodi da se „očekuje... da će uslijed navedenih izmjena doći do smanjenja prihoda od poreza na dohodak za 2 milijarde kuna na godišnjoj razini“. Tri porezne stope (12, 25 i 40%), ostale su iste kao do tada (od 1. ožujka 2012. do  31. prosinca 2014.), ali su povećani porezni razredi za stope od 25% i 40% i osobni odbitak od 2.200,00 na 2.600,00.  Pri tome je izveden jedan porezni presedan na način da je porezni razredi ostavljeni na razini od 2.200,00 kuna i nisu izjednačeni s osobnim odbicima. Da su porezni razredi izjednačeni s osobnim odbicima, tada bi poreznom obvezniku s plaćom od 10.000,00 kuna ako je sam, još više porasla neto plaća u 2015. godini (za 31,36 kuna više u odnosu na usvojene porezne  razrede).     
  
Moguće je da će i dio poslodavaca ovu promjenu poreznih razreda preliti u povećanje svoje likvidnosti za tekuće poslovanje. Neto dohodak bi ostao isti a bruto se smanjuje. Također se u obrazloženju izmjena navodi, da će će se prihodi od poreza na dohodak umirovljenika smanjiti za 136 milijuna kuna.
 
Izmjenama u oporezivanju dobiti olakšice za reinvestiranu dobit uvjetuju se samo ulaganjem dobiti u dugotrajnu imovinu i da se time očuvaju radna mjesta. Porezna olakšica za reinvestiranu dobit u 2013. i 2014. godinu smanjila je prihode državnog proračuna za 1,12 milijardi odnosno 1,25 milijardi kuna, dok istovremeno nisu učinjeni značajni koraci u investiranju. Tijekom 2013. godine zbog olakšica koje su tada vrijedile nije došlo do planiranog razvoja koji bi doveo do rasta BDP-a.  
 
Trendpada investicija, osobne potrošnje već je bio uočljiv proteklih  godina, ali je izostala primjena mjera koje će taj trend promijeniti.Trenutna vlast najavljivala je prigodom preuzimanja vlasti da će otvoriti velike investicijske radove, kao hidoelektrana Ombla i termoelektrana Plomin, ali je sve ostalo na obečanjima. Istodobno, bez potrebitih reformi javne uprave, zdravstva, pravosuđa, u cilju povećanja njihove učinkovitosti i smanjenja rashoda proračuna, teško da će doći do povoljnijih kretanja u rastu GDP (BDP). U Programu gospodarskog oporavka od travnja 2010. godine, u cilju racionalizacije javne uprave bile su, između ostalih, predviđene i  sljedeće aktivnosti:
- Smanjenje broja zaposlenih za 5% sustavom „dva otišla jedan novi zaposleni“,
- Provedba reforme sustava plaća u cijelom javnom sektoru;
- Praćenje učinkovitosti javne uprave putem mjerljivih pokazatelja,
- Nastavak izdvajanja pomoćnih djelatnosti itd.
  
Što sada imamo? Promjene u segmentu povećanja raspoloživog dohotka zaposlenih s dohotkom iznad 5.000.00 kuna u cilju povećanja osobne potrošnje, više kao predizborni pokušaj da se pridobije izgubljeno povjerenje birača. Smanjuje se olakšica za oporezivanje dobiti i uvodi porez na kamate na štednju,  bez potrebitih reformi o kojima se već dugi niz godina govori i naglašava da su one uvjet bez kojega nema rasta. Zaduženje do konca 2014. godine od milijardu eura, pod povoljnim uvjetima, namijenjeno je za otplatu dijela dugova u 2015. godini. Također se planira provesti i tzv. dubinska analiza svih rashoda proračuna u cilju smanjenja proračunskog manjka.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/5/55/Croatia_statistics_bureau_logo.png
U zadnjoj godini pred izbore, teško da će doći do nekih značanijih strukturalnih zahvata. Promjenama u oporezivanju dohotka,  jedinicamama lokalne samouprave će se smanjiti dio njihovih prihoda u 2015. godini. Kako će na to one regirati, otvoreno je pitanje.
 
Iduća 2015. godina bitće još jedna teška godina u nastojanju da se promijene negativni trendovi, s nesigurnim izgledima da će do toga doći. Vlada koja bi preuzela odgovornost za vođenje gospodarske politike od konca 2015. godine, morat će razmisliti o tome da relaksira  poreznu politiku u 2016. godini. Što je razlogom da se oslobođenje od plaćanja poreza na dobitak unošenjem u temeljnu glavnicu (kapital) nije znatnije odrazilo na gospodarsku aktivnost poduzetnika, pa se vraćamo na sustav poznat od prije dvadesetak i više godina (oslobođenje samo ulaganjem u tzv. osnovna sredstva)? Zatim,  pitanje oporezivanja dividende, osobito nakon što je Ustavni sud u dva navrata poništio odredbe o retroaktivnom oporezivanju. Kako strukturirati proračun u uvjetima mogućega smanjenja oporezivanja potrošnje (PDV) i ostalih poreznih opterećenja poduzetnika, da bi se potakao gospodarski rast. Ali, paralelno s time i bez odgađanja poduzeti potrebno strukturne zahvate, u onim javnim djelatnostima za koje se utvrdi analizom  njihovih rashoda i prihoda, da bi se smanjio  proračunski deficit. U protivnom doći će, ako bude odgađala provedbi tih mjera, u istu situaciju kao i ova sadašnja, s izgledima da se multiplicira nezadovoljstvo i poslodavca i zaposlenika.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Knjiga Marijana Kalea Obnovljivi izvori energije

 
 
Osnovni nedostatak u pristupu većine onih koji se (čak i najdobronamjernije) bave obnovljivim izvorima energije je taj da svoja sagledavanja usmjeravaju na pojedine njihove oblike ili (rijetko) na njihovu cjelinu, ali vrlo rijetko (najčešće: nikada) na cjelinu sveukupnih energetskih sustava u kojima bi se trebao naći ili već nalazi pojedini obnovljivi izvor. A, pojedini obnovljivi izvor vrijedan je samo onoliko koliko čini vrednijim svojstva (naravno, najšire poimanih) cjelokupnog sustava u kojem se promatra.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/obnovljivi-izvori-energije-kalea-20141201192816497.jpghttp://www.energetika-net.com/media/articles/predstavljamo/oie_knjiga-2.jpg
'Obnovljivi izvori energije - energetski pogled'
autor: Marijan KALEA, dipl. ing.
nakladnik: Kiklos - Krug knjige d.o.o., Zagreb
ISBN: 978-953-56937-9-6
broj stranica: 336
godina izdanja: 2014.
uvez: tvrdi
format: 17 × 23 cm
cijena: hrvatski
CAT: 250 kuna
e-mail za narudžbe: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
Nova knjiga pod naslovom ‘Obnovljivi izvori energije - energetski pregled’, čiji je autor poznati energetski stručnjak Marijan KALEA, dipl. ing., nastoji dati zaokruženi pogled na danas uobičajeno primjenjivane obnovljive izvore energije, ali pogled koji je smješten u najširi okvir cjelokupnog energetskog sustava. Knjiga je podijeljena u šest poglavlja. U prvome se iznose podloge za poimanje energije i daju moguće klasifikacije izvora energije te opisuju jedinice za mjerenje energije. Od drugog do četvrtog poglavlja opisuju se, kvantitativno i kvalitativno, energetska kretanja u svijetu, Europskoj uniji i Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Pri tome su istaknute značajke tih kretanja na sveukupnom energetskom planu, a nakon toga slijede opširniji osvrti na kretanja u korištenju obnovljivih izvora. Za EU i Hrvatsku su, uz to, uvodno protumačene zakonodavno-pravne prilike. U svim pregledima, daju se i iskazi koji se odnose na električnu energiju, kao iznimno značajni podsustav svakog energetskog sustava. 
 
U petom poglavlju knjige pod naslovom ‘Opća svojstva obnovljivih izvora energije’ iznesena su i detaljnije opisana pojedina opća svojstva svih obnovljivih izvora: od potencijala, preko prirodne distribucije i gustoće, mogućnosti izvornog transporta, uskladištenja i izravnog korištenja, zauzimanja prostora, mogućnosti kogeneracije, kumulativne neutralnosti prema ugljičnom dioksidu, stupnja djelovanja kod pretvorbe, oscilacije prirodnog dotoka, trajanja godišnjeg iskorištenja instalirane snage, nužnosti rezerve ili akumulacije, povjerenja u instaliranu snagu pa sve do njihovog mogućeg utjecaja na zapošljavanje i prigušenje uvozne ovisnosti te troškova gradnje i pogona takvih postrojenja, naknade za poticanje korištenja i zajamčenih otkupnih cijena proizvodnje iz obnovljivih izvora. U posljednjim, šestom poglavlju knjige pod znakovitim naslovom ‘Kronika’ priloženo je dvadesetak autorovih članaka o temama kojih se dotiče knjiga, a koji su u posljednje tri godine objavljeni u časopisima (dakako, i u časopisu EGE) i kojima se ilustriraju autorova gledanja na pojedinačna energetska svojstva uobičajenije, ili poželjnije, primjenjivanih obnovljivih izvora u Hrvatskoj. 
 
Knjiga je namijenjena novinarima, političarima, aktivistima (osobito zelenima), gospodarstvenicima, studentima i srednjoškolcima, svim zainteresiranim građanima, energetičarima, kako bi se iz nje mogli što svestranije informirati o obnovljivim izvorima i spoznati njihove prednosti i nedostatke (poželjna i nepoželjna svojstva) te dokučiti zašto je neko rješenje dobro tamo, a ne ovdje, ili privlačno danas, a bit će loše sutra...  
 

http://www.energetika-net.com

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 15/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 945 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević