Get Adobe Flash player
Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

Svjedočenje vlasnika Agrokora u DORH-u 7. lipnja...

Rada-Lambada protiv hrvatske države

Rada-Lambada protiv hrvatske države

Petokolonaška izdajnička djelatnost pored spomenika Oca...

Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

Oberschnell-ovska revizija titoizma!     „Ako...

I politička trgovina ima vijek trajanja

I politička trgovina ima vijek trajanja

Smiju li nam se oni s povlaštenim saborskim mirovinama na...

Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

Komedijaška predstava s pokušajem tobožnjeg utvrđivanja...

  • Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

    Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 12:36
  • Rada-Lambada protiv hrvatske države

    Rada-Lambada protiv hrvatske države

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:27
  • Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

    Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 12:27
  • I politička trgovina ima vijek trajanja

    I politička trgovina ima vijek trajanja

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:22
  • Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

    Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:18

Velika pozornost posvećuje se homoseksualcima i feministicama, a bjelačka rasa izumire

 
 
Ostavljam po strani liberalni kapitalizam; povijesno ekonomski tema je izazovna od Engleske koja je u svojoj "splendid isolation", pomorskoj orijentaciji i životu radnika opjevanom od Charlesa Dickensa zakoračila na put tehnološke i vojne dominacije svijetom do njezine "kćeri" SAD-a koja je zavladala više zahvaljujući dvama svjetskim ratovima (pretežno su u njima Europljani ubijali i pljačkali jedni druge) nego li chicaškom (ekonomskom, ne gangsterskom) školom ili uravnoteženijim pristupima "kejnzijanskim" i državnokapitalističkim. Danas je stanje drugačije, tehnologiju imaju i Indija i Kina, uspinje se Brazil, a resursi su u rukama arapskih zemalja, Konga, Rusije, JAR-a itd. Krajem XIX. st. Europljani i njihovi potomci kontrolirali su svijet, te činili više od 50 posto stanovništva kugle zemaljske. Nakon propalih ideologija fašizma i komunizma izgledalo je da nastupa kraj povijesti, tj. trijumf liberalizma.
http://www.achevx.com/sites/default/files/blog/20120121_LDP001_0.jpg
Zaista ne sporeći rast tehnologije i standarda moramo pogledati u mračno naličje medalje. Demografski Europa ima 1,2 djece po ženi; za normalnu smjenu generacija potebno je najmanje 2,56. Većina rođene djece su potomci imigranata, kojih u većim gradovima ima i do 40 posto. I dok se velika pažnja posvećuje problemima marginalnih grupa poput homoseksualaca i feministica dotle još uvijek tinjaju nacionalni i regionalni sukobi (Škota i Engleza, Valonaca i Flamanaca, Katalonaca i Kastiljanaca, sjevera i juga Italije itd.), a u europskom dvorištu (Ukrajina, Sjeverna Afrika, JZ Azija) Rusi i Amerikanci "dijele pravdu". I onda kada se ruše arapski svjetovni režimi (recimo gđa Pusić i Prijatelji Sirije) stvara se kaos i
fanatizam (ISIS) jer pod starim režimima barem su kršćani i manjine bili zaštićeni, postojala je ekonomija, školstvo, nekakav pravni poredak. I danas nakon svoje avanturističke politike Zapad mora primati "plimu" očajničkih bjegunaca kao posljedicu svoje neokolonijalne politike.
 
Liječiti posljedice a ne pomagati u razvoju i podržavati konstruktivne snage stara je politika znana kao i "divide et impera". Grčka je pak paradigma neodgovornih mediteranskih Vlada i njihovih još neodgovornijih kreditora, ona odbija biti pasivna žrtva. Očito da turizam, građevina i laka industrija nisu dovoljni za uspjeh jednog društva. Da stvar bude još gora nije neki konzervativni mislilac iz naftalina poput Spenglera, G. Ferrera ili Ortege y Gasseta taj koji proriče propast Zapada već liberalni engleski psihijatar Oliver James koji u svojoj knjizi prostačkog naslova "Zaj... su Vas" superiornom statistikom i hladnim znanstvenim jezikom govori o odgoju djece, tj. o porastu otuđenja, kriminala, nastranosti, shizofrenije, raspada obitelji i zajednice (50 posto brakova u Engleskoj se rastavi), droga, kladionica, infantilnog i neodgovornog ponašanja  u tzv .bogatim i uređenim državama sjeverne hemisfere. James izvodi zaključak da je je sve to posljedica odgoja i društvene klime smatrajući genetiku tek drugorazrednim faktorom u oblikovanju ponašanja i moralnih normi.
 
Što se tiče SAD-a i njegovog "melting pota" ipak su npr. Afroamerikanci, Meksikanci i Anglosaksonci ostali što su i bili i dobro se zna u kojem kvartu tko živi, što nije dobro. Postoje naravno svijetli izuzeci poput Seattlea, te podjela sjever - jug kao u Europi.
 

Teo Trostmann

Značaj Laboratorija ponajviše se ogleda u brojnim istraživačkim projektima

 
 
Glavni cilj Laboratorija za energetsku učinkovitost Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu je biti centar znanja i aktivnosti u području energetske učinkovitost i time doprinijeti jačanju suradnje i prepoznatljivosti FSB-a kao jedne od vodećih ustanova u tom području u Hrvatskoj. U skladu s time, Laboratorij je opremljen najsuvremenijim računalnim programima za obavljanje kompleksnih analiza u području energetske učinkovitosti.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/info_box/laboratorij-za-energetsku-ucinkovitost-logo-20140618102244463.jpg
Laboratorij za energetsku učinkovitost FSB-a
adresa: Ivana Lučića 5, 10.000 Zagreb
telefon: 01 6168 136
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
voditeljica: dr. sc. Tea Žakula, dipl. ing.
U ciljeve novoosnovanog Laboratorija za energetsku učinkovitost Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ubraja se:
• stvaranje tima stručnjaka i osiguravanje računalnih alata za provođenje kompleksnih analiza i istraživanje naprednih tehnologija
• jačanje suradnje i stvaranje centra znanja i aktivnosti u području energetske učinkovitosti
• doprinos prepoznatljivosti FSB-a kao jedne od vodećih ustanova u području energetske učinkovitosti.
 
Djelovanje Laboratorija odvija se na više razina: 
prezentacijskoj, edukacijskoj, istraživačkoj, razvojnoj, proizvodnoj i savjetodavnoj. No, sve to ne bi bilo moguće bez donacija, čija ukupna vrijednost već sada iznosi 878.000 eura, a u najvažnije donatore ubrajaju se tvrtke kao što su Intergraph, Numikon, Impuls ing, Baldini studio, Veka-ing i Excedo. Naime, upravo zahvaljujući tim donacijama nabavljena je vrhunska računalna oprema i programski alati za provođenje podrobnih simulacija kao što su Smart3D, MIT Design Advisor, MATLAB, TRNSYS17, System Advisor Model, Ax3000, OhmTech, IntegraCAD, AutoCAD Mechanical, CoolVent itd. No, značaj Laboratorija ponajviše se ogleda u brojnim istraživačkim projektima. 
 
Jedan od tih projekata je 'Model Predictive Control of Building HVAC Systems' koji za cilj ima dobiti odgovor na pitanje kako optimirati rad sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije u pametnim zgradama. U njemu kao partneri sudjeluju i HEP ESCO i Državni hidrometeorološki zavod iz Hrvatske te Sveučilište u Montrealu i tvrtka Manitoba Hydro iz Kanade.
 
Drugi projekt je 'Demand Side Participation in Smart Grids' kojim će se, između ostaloga, pokazati kolika je stvarna cijena sudjelovanja zgrade na tržištu energije. Suradna ustanova na tom projektu je glasoviti Masačusetski tehnološki institut (MIT) iz SAD-a, a u okviru projekta ove godine je pripremljen i rad pod naslovom 'A Framework for the Quantification of Costs for HVAC-Provided Ancillary Services'.
 
Tu je i projekt 'Retrofitting Public Buildings in Intelligent Mediterranean Cities', na kojem Laboratorij surađuje s Energetskim institutom Hrvoje Požar, glavnim nositeljem projekta s hrvatske strane. Riječ je o projektu iz europskog programa IPA, a glavni zadatak je pronaći koje su energetski i financijski optimalne mjere obnove javnih zgrada u području sredozemne klime. Kako se radi o europskom projektu, suradnici su brojni: Agencija za održive sredozemne gradove i područja (AVITEM) i Metropolitansko područje Nice Cote d'Azur iz Francuske, Centar za obnovljive izvore energije (CRES) i Grad Pirej iz Grčke, Regija Emilia i Romagna i Zaklada Democenter-Sipe iz Italije, Energetska agencija Ribera i Valencijski građevinski institut (IVE) iz Španjolske te Agencija za razvoj Zadarske županije (ZADRA), Energetski institut Hrvoje Požar, DHMZ te Fakultet elektrotehnike i računarstva i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu iz Hrvatske. Projektom su na području Hrvatske obuhvaćeni objekti kao što su dječji vrtić u Obrovcu, osnovna škola u Zadru, Gradska vijećnica i Trg sv. Frane u Pagu te Ulica Zadarskog mira u Zadru. 
 
Projekt 'Poboljšanje hlađenja tipskog kontejnera za telekomunikacijsku opremu' provodi se u suradnji s Hrvatskim telekomom i tvrtkom Fisal, s glavnim ciljem proučavanja pasivnog hlađenja telekomunikacijske opreme. Pri tome je pokazano da se primjenom pasivnog hlađenja može ostvariti čak 82 puta manja potrošnja energije za hlađenje na godišnjoj razini u odnosu na postojeće stanje. Isto tako, u sklopu projekta pripremljen je i 2014. godine predstavljen rad pod naslovom 'Hybrid Cooling of a Container for Telecommunication Equipment'. 
 
Još jedan projekt iz sklopa programa IPA je i 'Research and the Promotion of Use of Shallow Geothermal Potential'. Provodi se u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom s ciljem utvrđivanja koji je toplinski potencijal tla za primjenu dizalica topline u sustavima grijanja, odnosno hlađenja. Konačno, tu je i projekt 'Nacionalni program akumulacije rashladne energije u zgradarstvu' koji se provodi u sklopu Trećeg nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. - 2016. Suradnička ustanova na projektu je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, a njegov je cilj izraditi nacionalni plan s ciljem potpore pravnim i fizičkim osobama za investiciju rashladnih uređaja u sprezi sa sustavima za akumulaciju rashladne energije (spremnici hladne vode, banke leda) u području zgradarstva.
 

www-energetika-net.com

Strukturne reforme izostale, a česte promjene poreznog sustava destimuliraju potrošnju

 
 
Novi podatci o prekomjernom proračunskom manjku i  razini duga opće države u Hrvatskoj u travnju 2015. godine usklađeni s novim metodologijom ESA 2010. godine, u razdoblju od 2011. do 2014. godine,  tabelarno prikazano,  sadrže slijedeće podatke (u milijunima kuna):
 
 
2011.
 
2012.
2013.
2014.
 
%
 
%
 
%
 
%
Bruto domaći proizvod
332.587
100%
330.456
100%
330.135
100%
328.927
100%
Dug opće države % u BDP-u
 25.038
7,5%
  17.504
5,3%
 17.672
5,4%
18.844
5,7%
Konsolidirani opći dug države -% u BDP-u
211.898
63,7%
228.790
69,2%
266.134
80,6%
279.569
85,0%
Proračunski manjak opće države - % u BDP-u
-25.038
7,5%
-17.504
5,3%
-17.672
5,4%
-18.844
5,7%
Primarni deficit opće države % u BDP-u
-14.966
-4,5%
-6.278
-1,9%
-.272
-1,9%
-7.236
-2,2%
 
Dakle:
-          Ujednačena metodologija ne daje mogučnosti za različitim tumačenjem podataka,
-          Bruto nacionalni proizvod je 2014. godine 98,8% onoga iz 2011. godine,
-          Dug opće države iznosio je 7,5% u BDP-a. 2011. godine u dug opće države uključen je kompletan dug  za sanaciju brodogradnje koji je plaćen.  Iduće 2012. godine  smanjen je dug opće države na 5,3%, a 2014. godine iznosi 5,7% u BDP-a,
http://tuzlalive.ba/arhiva/wp-content/uploads/kontejner-za-smece.jpg
Odlaskom HDZ-a i dolaskom na vlast SDP-a u Hrvatskoj se živi sve gore i siromašnije
 
-          2011. godine konsolidirani opći dug države u BDP-u iznosio je 63,7% a 2014. godine iznosi 85 % BDP-a od 328 mlrd. kuna,
-          Dug je povećan za od 211, mlrd. kuna na 279 mlrd. kuna  ili za 67 mlrd. kuna od 2012. godine do 2014. godine ili prosječno godišnje za oko 22 mlrd kuna.
-          Primarni deficit je smanjen u 2012. godini na 1,9 % BDP.a, a u 2014. godini povećan je na 2,2 % BDP-a.
 
Poremećaji su nastali 2012. godine kada je povećan PDV na 25% i uz ostale tada donesene  mjere , te povećanje cijena za između 5 do 15%,  utjecalo je to na smanjenje potrošnje za 5 % i smanjenje BDP-a. Od tada do 2014. godine nije se oporavila osobna potrošnja u toj mjeri da znatanije utječe na porast BDP-a. Podatci koji su prikazani jasno upućuju na put kojime treba ići. To su prije svega strukturne mjere koje će doprinjeti smanjenju rashoda proračuna, zatim temeljito restrukturiranje poreznog sustava koje će utjecati na povećanje potrošnje. Povećanje poreznog tereta do određene razine utječe na povećanje prihoda proračuna, ali nakon toga, dolazi unatoč povećanju poreza, do suprotnog efekta zapravo pada poračunskih prihoda. Strukturne reforme ove Vlade su izostale a često promjene poreznog sustava, od toga da se destimulira potrošnja pa zatim da se potiče potrošnja, utjecali su da poduzetnici nisu poduzimali neke opsežne investicjske zahvate.
 
Investicije? Što od toga ostaje na rspolaganju? Maksimalno korištenje novca iz Europskih fondova. Od 2014. godine do 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju oko 10 mlrd. eura ili oko 80 mlrd kuna. Tek kao napomena, da su 2008. godine kao godine u kojoj je bio zadnji rast BDP-a od 2,2 % investicije  u toj godini iznosile oko 84 mlrd kuna. Ovako, 2011. godina u kojoj je bilo u dva tromjesečja rast BDP-a a dug opće države iznosio je 63 % BDP-a, čini se kao nedosanjani san.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 19/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1226 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević