Get Adobe Flash player
Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Pupavac točno odrađuje ono što je odšutio kada je Vučić...

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Nijednom riječju nije Pupi spomenuo da su ta djeca bila žrtve međusobnog...

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

"Pustimo medije neka rade svoj...

Plenković griješi poput Mačeka

Plenković griješi poput Mačeka

Nikakva Hrvatska, ni srbofilska ni liberalna ni europska ne odgovara...

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Demokracija u rukama jednog čovjeka ne može...

  • Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:05
  • Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:01
  • Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:56
  • Plenković griješi poput Mačeka

    Plenković griješi poput Mačeka

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:51
  • Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:45

Kaskaju li Amerikanci za drugima

 
 
Sjedinjene Države trebaju se suprotstaviti ruskim naporima za uzurpiranje bogatih regionalnih energetskih resursa. Strategija predsjednika Reagana za pobjedu nad komunizmom tijekom Hladnog rata – „Mi smo pobijedili, oni su izgubili" – pristup je koji trebamo koristiti kako bi ponovno vratili svoju ekonomsku prednost i neutralizirali rusku ekspanziju u dijelu svijeta koji je bogat naftom koja se treba otkriti  i rezervama plina, što će imati  velike geopolitičke posljedice - Arktiku.
http://www.arcticpoliticaleconomy.com/wp-content/uploads/2014/10/20081123-0003-750x380.jpg
Naime, nedavna analiza Nacionalnog vijeća za naftu, savjetodavnog vijeća američkog Ministarstva energije, pokazalo je da Sjedinjene Države trebaju odmah osigurati pristup  istraživanju na Arktiku, ako SAD želi zadržati domaću proizvodnju visokom, a uvoz niskim. U izvješću je dodano da je potrebno između 10 i 30 godina priprema i bušenja kako bi se nafta dovela do tržišta – a to je zapanjujuće dugo vrijeme, s obzirom da se predviđa da će potražnja za naftom rasti tijekom narednih desetljeća, bez obzira na daljnji napredak alternativne energije. Boljim korištenjem američkih resursa na Arktiku i donošenjem politike koja povećava proizvodnju postiglo bi se to da bi  Sjedinjene Države, a ne OPEC, i dalje mogle određivati globalne cijene sirove nafte.
 
Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji i inovativnim, sigurnim metodama vađenja nafte iz škriljevca, Sjedinjene Države su katapultirane na prvo mjesto u globalnoj proizvodnji nafte, te su zasitile svjetsko tržište s toliko nafte da je to uzdrmalo ekonomsku stabilnost Rusije. Potencijal Kanade i Meksika da se pridruže SAD-u kroz Sjevernoamerički energetski savez dodatno osnažuje tu prednost. Nažalost, predsjednik Obama i dalje čini sve što je u njegovoj moći da  uništi američku energetsku sigurnost, premda američki vozači i dalje uživaju  ​​u raskoši niske cijene benzina. On je nedavno stavio veto na zakonu koji se odnosi Keystone XL plinovod te zatvorio  područja Arktičkog nacionalnog rezervata divljih životinja za  razvoj energetike i ograničio pristup resursima izvan obale Aljaske.
 
Te akcije pokazuju OPEC-u i Rusiji da Sjedinjene Države nisu ozbiljne glede svoje energetske budućnosti. To ukazuje na to  da ako naftni oligarsi malo pričekaju, naša energetska neovisnost će nestati, što će im omogućiti da preuzmu kontrolu nad svjetskim cijenama nafte i američkim lisnicama. Kao bivši zapovjednik Zapovjedništva Aljaske, šokiran sam kad vidim da će predsjednik riskirati i našu nacionalnu sigurnost tim koracima.
 
Kao arktička država, Sjedinjene Američke Države - preko Aljaske – nalaze se usred  sve nesigurnije i važne regije. Arktik postaje sljedeći epicentar geopolitičkih borbi za moć, ne samo za države u arktičkom krugu, nego i za druge globalne sile poput Kine. Nove, učinkovite plovne rute i neusporedive rezerve neiskorištene nafte i prirodnog plina potaknule su države u regiji - osobito našeg bivšeg neprijatelja u hladnom ratu – da se bore kako bi ojačale svoju nazočnost na Arktiku. Zbog mlakog američkog odgovora, Rusija je ponovno otvorila mnoge svoje bivše vojne baze na Arktiku, među kojima je i jedna baza koja je 300 milja od teritorija Aljaske  i 420 milja od kopna Aljaske. Štoviše, Rusija, čije se gospodarstvo nalazi na rubu propasti zbog niskih globalnih cijena  nafte, sada ima teritorijalne sporove s Kanadom. Odluka Rusije nije bila da ide u Ujedinjene narode - kao što je to učinila Kanada – nego da poveća svoje snage kroz vojni proračun koji je  33 posto veći u odnosu na prošlu godinu.
 
Blizina i agresivnost ruske vojne nazočnosti podsjeća na hladni rat, a hladnoću ovog najnovijeg kruga američko-ruske agresije treba shvatiti ozbiljno. Umjesto da koristi novo američko vodstvo u Arktičkom vijeću za ograničavanje energetskog razvoja i protiv klimatskih promjena, Obama bi trebao nastojati podupirati  dugoročno jačanje energetske sigurnosti svoje zemlje, podržavajući politiku proširenja američkog pristupa resursima izvan obala Atlantika i Aljaske, te na državnoj zemlji na Zapadu. Dok je Arktik svijet koji je daleko za većinu Amerikanaca, njegova važnost doseže sve do naših ulaznih vrata na različite, nevidljive načine. Stoga se mora poduzeti odlučan korak kako bismo iskoristili naše resurse u ovoj regiji, suprotstavili se Rusiji i povećali naš energetski potencijal. Ako to učinimo, pobrinut ćemo se za to da "mi pobijedimo, a oni izgube" u ovom globalnom energetskom natjecanju. 
 

Tomislav Pavelić

Srednjoročni izgledi daleko su od ružičastih

 
 
Gospodarski rast u eurozoni počeo se oporavljati u prvom  tromjesečju, a monetarna unija prvi je put od prvog tromjesečja 2011. prestigla SAD i Veliku Britaniju. No iako će 2015., čini se, označiti početak dugo odgađanog oporavka od globalne financijske krize  i dužničke i bankovne krize u toj regiji koje su došle nakon nje, srednjoročni izgledi daleko su od ružičastih.
Evo pet prepreka jakom rastu u eurozoni:
http://roarmag.org/wp-content/uploads/2011/06/Eurozone-Crisis-Timebomb.png
1. Visoka zaduženost
Unatoč pola desetljeća stroge štednje u mnogim dijelovima eurozone, državni dugovi i dalje rastu i na rekordnim su razinama. Privatni sektor ima slične probleme u smanjenju zaduživanja, a šest od 10 najzaduženijih zemalja na svijetu nalaze se u eurozoni. 
 
2. Visoka nezaposlenost
Kako je kazala Europska komisija ističući projekcije rasta u svojim proljetnim prognozama, „čini se da će nezaposlenost dugo ostati nepodnošljivo visoka“. Iako oporavak rast vodi stvaranju nešto novih radnih mjesta, reforme koje bi trebale povećati fleksibilnost tržišta rada i dugoročno smanjiti nezaposlenost neposredno povećavaju broj otkaza, kako pokazuje primjer Italije.   
 
3. Smanjen kapacitet
Zbog godina slabih investicija od strane tvrtki i vlada eurozona ima zastarjelu opremu i infrastrukturu koja propada, što je kočnica njezinoj sposobnosti brzog rasta sljedećih godina. Službena reakcija bio je Investicijski plan za Europu, a političari se nadaju da će on potaknuti tvrtke na aktivnost i riješiti neke infrastrukturne probleme. No čak i ako plan bude  funkcionirao, trebat će vremena da se poveća brzina rasta gospodarstva.  
 
4. Starenje radne snage
Kratkoročni problem eurozone možda je stvoriti radna mjesta za nezaposlene radnike, ali dugoročno će to vjerojatno biti kako pronaći radnike za nepopunjena radna mjesta. Natalitet pada, osobito u Njemačkoj, i broj ljudi u radnoj dobi u eurozoni je u padu.
 
5. Problematične točke
Pat situacija između Grčke i njezinih međunarodnih kreditora mogla bi završiti štetnim bankrotom države i, što je još gore, izlaskom te zemlje iz eurozone. narušeni odnosi Europe i Rusije zajedno s uzajamnim gospodarskim sankcijama također će ometati trgovinu, a ni razvoj događaja u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku neće djelovati pozitivno.
 

Paul Hannon, The Wall Street Journal, SAD

Putokaz za pravce djelovanja

 
 
Rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2014. godinu (bez banaka i financijskih organizacija) objavljeni su nedavno na mrežnim stranicama Financijske agencije (28. travnja 2015.).
Zvonko Koprivčić
 
Kakva su kretanja uočena i što se može iz tih podataka zaključiti, uspoređujući te podatke s godinama 2011., 2012. i 2013. usporedbom s podatcima iz tih godinama mogu se uočiti neka kretanja u pravcu poboljšanja ili pada gospodarskih pokazatelja u pojedinim godinama. Iako se već objavljuju rezultati poslovanja poduzetnika za prvo tromjesečje 2015. godine, obrađeni podaci FINA-e za 2014. godinu daju sada mogućnost raščlambe ovih rezultata i procjene o pravcima djelovanja.
https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcT97I4fHltn3FNuYZan8pkge4Ri7jNWSOLFNdQAH2Y_ff5OKV71
Na konferenciji o Hrvatskom novčarskom tržištu koja je održana 8. i 9. svibnja oove godine guverner HNB-a Boris Vujčić upozorava na mogućnost da bi se primarni deficit mogao znatno povećati na gotovo 29 milijardi kuna ukoliko bi se kamatne stope povećale za 1 postotni poen. Također u procjeni, uz korekciju procjene rasta BDP s 0,2 % na 0,4 % u ovoj godini, najavljuje mogućnost rasta primarnog deficita do konca 2017. godine na 10 mlrd. kuna, što bi iznosilo preko 3 % BDP-a (u 2014. godini je 7,3 mlrd. kuna).
 
Na istoj konferenciji potpredsjednik Vlade Branko Grčić iznosi  podatke o deficitu proračuna koji je manji za 2,5 mlrd. kuna nego 2013. godine, s tim da su prihodi od PDV-a veći za 1,5 mlrd. kuna a porez na dobitak za oko 200 miljuna kuna. U 2014. godini porezna obveza poreza na dobitak veća je nego u 2013. godini za 304 milijuna kuna, ali je ta obveza manja za 1,4 mlrd. od utvrđene u 2011. godini, što je prikazano u tabelarnom pregledu. Je li 2013. godina ona s kojom bi se trebalo uspoređivati i određivati pravce djelovanja, pokušaj je da se u ovoj analizi poslovanja poduzetnika od 2011. do 2014. godine  utvrdi, na temelju podataka FINA-e objavljenima na njezinim internetskim stranicama.
 
Kao  početna godina za usporedbu uzeta je godina 2011. zbog toga, što je nakon te godine u 2012. godini, zbog promjene zakonodavne infrastrukture (uz promjene PDV-a na 25 % mijenjaju se porezni propisa, doprinosi i ostalo). Neznatno su rasli neki pokazatelji a padaju drugi (prihodi su porasli, povećan je gubitak, konsolidirani neto dobitak smanjen) a u 2013. godini je došlo do pada gospodarskih pokazatelja. Zato je 2011. godina uzeta kao bazna za usporedbu.
  
U tabelarnom pregledu navedeni su ukupni prihodi, ukupni rashodi, bruto dobici, gubici, porez na dobitak, neto dobici, konsolidirani neto dobici i konsolidirani bruto dobici, ukupna glavnica (kapital i pričuve) - (podatci su u milijunima kuna)
Veličine/Godine
2011.
2012.
2013.
2014
2014/
2013
Profitabil-
Nost
2011%
2014%
Ukupni prihod
607.709
610.376
599.136
618.791
3,28%
 
 
Ukupni rashodi
594.637
601.183
591.215
604.884
2,31%
 
 
Bruto dobitak
37.368
38.388
33.896
39.147
15,49%
 
 
Gubitak prije poreza
24.296
29.195
25.974
25.240
97,17%
 
 
Porez na dobitak
5.607
4.252
3.849
4.153
7,89%
0,92
0,64
Neto dobitak
31.599
34.053
29.737
34.904
17,37%     
 
 
Gubitak
24.135
29.112
25.664
25.150
97,99%
 
 
Konsolidirani neto dobitak
7.464
4.941
4.073
9.754
139%
1,22
1,57
Glavnica (kapital i pričuve)
366.545
360.813
366.422
374.351
2,16%
 
 
Konsolidirani bruto dobitak
13.072
9.193
7.992
13.907
74,01%
2,15
2,24
 
Od 2011. do 2014. najprije pad, pa porast profitabilnosti!
 
Rezultati osciliraju u usporebi  s proteklim godinama, od 2011. do 2014. godine. Tako je u 2011. godini ostvaren konsolidirani bruto dobitak od 13, 072 mlrd. kuna, a konsolidirani neto dobitak od 7,464 mlrd. kuna. U toj je godini profitabilnost mjerena odnosom konsolidiranog bruto dobitka prema ukupnom prihodu (ukupno uloženoj imovini), dakle bez utjecaja poreznog sustava na oporezivanje dobitka, bila 2,15 %, a profitabilnost mjerena odnosom konslidiranog neto dobitka prema ukupnim prihodima bila je 1,23 %. Iduće 2012. godine ukupni se prihodi povećavaju za minimalnih 0,43 %, a rashodi rastu za 1,10 %, a pada profitabilnost konsolidiranog bruto dobitka na 1,50 % a konsolidiranog neto dobitka na 0,82 %. U 2012. godini uočava se smanjenje obveza za plaćanje poreza na dobitak za 1,35 mlrd kuna (4,252 mlrd. prema 5,607 mlrd. u 2011. godini). 2012. godine u ožujku je donesen zakon o porezu na dobit kojime se oslobađa od plaćanja poreza na dobitak, dobitak kojime se  povećava temeljna glavnica poduzetnika, što se primjenjivalo prvi puta po završnim računima za 2012. godinu. Iz podataka proizlazi da su ovu pogodnost koristili mnogi poduzetnici pa je tako i smanjena obveza plaćanja poreza na dobitak za 2012. godinu. U 2013. godini se smanjuju sve bilančne pozicije, ukupan prihod, bruto dobitak konsolidirani bruto dobitak i konsolidirani neto dobitak. Također je u 2013. godini smanjena obveza za plaćanje poreza na dobitak. Poduzetnici su i dalje koristili olakšicu za oslobođenja od plaćanja poreza na dobitak reinvestiranjem odnosno unosom u temeljnu glavnicu gospodarskog subjekta.
 
Porast neto dobitka u 2014. povećanjem temeljne glavnice!
 
U 2014. godini prema 2013. godini povećani su gospodarski pokazatelji. Ukupni prihodi su povećani su za 3,2 % a rashodi za 2,31 %. Ostvaren konsolidirani bruto dobitak za 74 % je veći nego u 2013. godini a konsolidirani neto dobitak za 139 % prema 2013. godini. U 2014. godini poduzetnici i dalje koriste olakšicu za smanjene poreza na dobitak unosom dobitka u temeljnu glavnicu. Obveza poreza na dobitak je iskazana veća nego u 2013. godini (4,153 mlrd. kuna), ali manja nego prije uvođenja te olakšice za 26 % (u 2011. godini 5,607 mlrd. a u 2014. godini 4,153. mlrd. kuna).
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/FINA_Logo.svg/630px-FINA_Logo.svg.png
Izmjenama u oporezivanju dobitka koje su donesene koncem 2014. godine, porezna olakšica za plaćanje poreza na dobitak, smanjena je.  Uvjetuje se samo ulaganjem dobitka u dugotrajnu imovinu (unošenjem u temeljnu glavnicu) i da se time očuvaju radna mjesta. U obrazloženju Vlade uz nacrt  prijedloga izmjena zakona navodi se, da je porezna olakšica za reinvestirani dobitak u 2013. i 2014. godini smanjila  prihode državnog proračuna za 1,12 mlrd. odnosno 1,25 mlrd. kuna, dok istovremeno nisu učinjeni značajni koraci u investiranju, a da  tijekom 2013. godine zbog olakšica koje su tada vrijedile nije došlo do planiranog razvoja koji bi doveo do rasta BDP-a. Povećanje konsolidiranog dobitka za 139 % (konsolidirani dobitak povećan za 139 % a konsolidirani bruto dobitak za 74 %)  proizlazi iz toga što su poduzetnici koristili olakšicu za reinvestiranje dobitka unosom u temeljnu glavnicu, ali se od 2015. godine takva olakšica ukida odnosno smanjuje samo na učinak ulaganja u dugotrajnu imovinu.
 
Povoljniji odnosi u 2011. godini država - poduzetnik
 
Godina 2014. – restrikcija olakšica! Ravnomjerniji odnos u profitabilnosti poduzetnika i ubiranju poreznih prihoda postignut 2011. godine. Na deset uloženih kuna u 2011. godini ostvaren je neto dobitak od 0,122 lipe,  bruto dobitak od 0,215 lipa a porezna obveza je bila 0,092 lipe, dok je u 2014. godini taj odnos bio 0,157 zatim 0,224 i porezna obveza 0,064 lipe. Ovaj pad poreznog prihoda izražen ovim koficijentom na 10,00 kuna ulaganja od 0,092 lipe u 2011. godini na 0,062 lipe u 2014. godini u apsolutnoj svoti znači manje prihoda u proračun u 2014. godini od 1,4 mlrd. kuna, zbog čega je i ukinuta olakšica kakva je bila do 2015.godine.
 
Gubici su bili najmanji 2011. godine 24,135 mlrd. prema 25,150 mlrd. u 2014. godini. Odnos vlastite glavnice (kapitala i pričuva) prema ukupnoj aktivi poduzetnika, koji pokazuje koliko se iz vlastite glavnice financira imovina, u svim godina kreće se oko 35 %. Minimum bi bio 50 %. Uočava se tendencija porasta vlastite glavnice zbog navedenih olakšica u oporezivanju. Do ove 2015. godine mogao je cijeli bruto dobitak biti oslobođen od plaćanja poreza na dobitak, ako je poduzetnik povećao temeljnu glavnicu i ako nije imao drugih oporezivih izdataka. Time je povećavao i ukupnu svoju glavnicu (kapital i pričuve) što se vidi iz tabelarnog pregleda i osiguravana stabilnost budućeg poslovanja.
 
Uz porast gospodarskih pokazatelja u 2014. godini prema 2013. godini, 2011. godina konkurira što se tiče pokazatelja poslovanja poduzetnika, ovoj godini porasta, i ravnomjernijeg zadovoljavanja potreba u poduzetništvu svih aktera u procesu, od poduzetnika do države, pa tu treba tražiti i odgovor u svezi s mogućim kreiranjem novih gospodarskih mjera. S jedne strane Vlada se hvali s pokazateljima o rastu konsolidiranog neto dobitka, koji proizlazi iz olakšica u oporezivanju dobitka, a iste te olakšice koncem 2014. smanjuje na razinu ulaganja u dugotrajnu imovinu.      
 

Zvonko Koprivčić

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 15/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 945 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević