Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    utorak, 20. studenoga 2018. 13:04

Snažno gospodarstvo i uređena pravna država jedine su mogućnosti zaštite radničkih prava

 
 
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je Petom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata te u svom obraćanju istaknula značaj društvene i gospodarske sigurnosti kao važnog aspekta ljudske sigurnosti. „Pravo na rad i prava radnika igraju odlučujuću ulogu u ostvarenju ljudske sigurnosti“, naglasila je hrvatska predsjednica i dodala kako bi pravo na rad kao standard ljudskih prava trebalo sezati dalje od pukog preživljavanja. Istaknula je kako rad čovjeku ne osigurava samo preživljavanje ili blagostanje, već mora biti povezan s odnosom i sudjelovanjem čovjeka u društvu, pa je stoga rad usko povezan sa samoodređenjem, samopoštovanjem, samoostvarenjem, a time i s ljudskim dostojanstvom. Opasni, nezdravi ili nepravični uvjeti rada, ali i nezaposlenost vode osobnoj nesigurnosti te uzrokuju i nestabilnost u društvu, kazala je.
http://www.nhs.hr/_cache/6eaf82ef10b701e55ffd521403e4812a.jpg
Krešo Sever i Kolinda Grabar Kitarović
 
Osvrnuvši se na globalizaciju, Predsjednica Republike kazala je kako ona razotkriva duboke socijalne razlike između ljudi s obrazovanjem, vještinama i pokretljivošću, od onih koji te uvjete nemaju. „Pozitivni učinci globalizacije nisu jednako raspodijeljeni“, istaknula je dodavši kako države imaju sve manju moć ublažavanja njezinih negativnih učinaka. Isto tako, nove tehnologije i globalna razmjena podataka imaju potencijal potpune preobrazbe svijeta rada u većoj mjeri nego li je to postigla industrijska revolucija.
 
„Gospodarsko stanje u kojem se nalazimo pokazuje kako se nismo snašli, kako nismo prepoznali promjene pa im se nismo niti prilagođavali“, istaknula je Predsjednica dodavši kako je krajnji trenutak za promjenu našega odnosa prema budućnosti naše djece. U Hrvatskoj svakodnevno svjedočimo ulasku novih tržišnih igrača koji iz temelja mijenjaju tradicionalne industrije, usluge i načine ponašanja. Kazala je kako se te promjene ne mogu zaustaviti, kako ih se može samo prihvatiti, prilagoditi im se, usvajati ih te pronalaziti načine kako im konkurirati.
 
„Samo u vašem zajedništvu u različitosti, u vašem dijalogu, u izboru da ujedinite snagu tržišta s autoritetom sveopćih načela i općeprihvaćenih vrijednosti možemo graditi održivi razvoj hrvatskog društva na dobrobit svih njezinih građana“, kazala je hrvatska predsjednica istaknuvši ulogu sindikata. Pozvala je sindikate da nikada ne odustaju od dijaloga i razgovora koji će se odvijati u duhu tolerancije, međusobnog uvažavanja i želje za postizanjem kompromisa. Izrazila je uvjerenje kako Hrvatska svoj gospodarski razvoj može temeljiti na zajedništvu radnika i poslodavaca, na njihovom međusobnom uvažavanju i nadvladavanju partikularnih interesa.
 
„I na ovom mjestu željela bih ponoviti nešto što sam isticala više puta do sad: reforme koje moramo provesti u našem društvu nisu bolni rezovi, već one koje smanjuju ili olakšavaju bol koju trenutačno svi zajedno osjećamo“, istaknula je Predsjednica Republike. Ne mogu se prikazivati negativnima mjere koje će dovesti do održive zaposlenosti, rasta gospodarstva i rasta standarda života naših ljudi, dodala je Predsjednica i pozvala sve na hrabro i odlučno djelovanje u tom cilju.
 
Hrvatska predsjednica drži kako će daljnja globalizacija i internacionalizacija hrvatskog gospodarstva te sve oštrija tržišna utakmica, staviti pred poslodavce nove zahtjeve za atipičnim oblicima rada i deregulacijom radnih odnosa u sustavu radnog prava. U posebnom fokusu naći će se pitanja kolektivnih ugovora, minimalnih nadnica, stabilnosti zaposlenja i socijalne sigurnosti. U tom smislu uputila je prijateljski i motivirajući poziv sindikatima za prilagodljivost i otvorenost promjenama i novim trendovima.
 
Na kraju svog obraćanja predstavnicima hrvatskog radništva, predsjednica Grabar-Kitarović uputila je poziv svima, a posebice političkim strankama koje se kroz političku kampanju bore za svoje mjesto u Hrvatskom saboru, da realno i racionalno sagledaju stanje u državi, da smognu hrabrosti i mudrosti za napor koji se mora poduzeti radi ozdravljenja državnih financija i poticanja rasta gospodarstva. Isto tako, pozvala je sindikate, ali i buduću Vladu, da uređenju radnih odnosa i socijalnom dijalogu u cjelini pristupite racionalno, uz više međusobnog razumijevanja i odgovornosti, a manje politikantstva i demagogije.
 
„Hrvatska računa na vaše djelovanje i odgovornost u dostizanju našeg zajedničkog cilja – imati državu snažnog gospodarstva i zadovoljnih ljudi, državu u kojoj vladaju odnosi zasnovani na povjerenju i razumijevanju, državu pravne sigurnosti i vjerodostojne zaštite rada i radnika.“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.(v.h.)

Hrvatska je od sredine prošle do sredine ove godine svoj javni dug povećala za 15,1 milijardu kuna ili 4 posto BDP-a

 
 
Javni dug Hrvatske na kraju lipnja bio je na 283 milijarde kuna, što prema Hrvatskoj narodnoj banci predstavlja 86,2 posto BDP-a, a prema Eurostatovu izvješću objavljenom u petak 85,7 posto. U odnosu na 288,5 mlrd. duga potkraj prvoga kvartala u drugome je, dakle, zabilježen pad. I u većini ostalih, tj. u 18 od 28 članica EU razina je državnog duga u drugom tromjesečju pala, s tim da su veće smanjenje omjera duga i BDP-a od Hrvatske imale samo Nizozemska i Irska. Nažalost, u našem slučaju to je bio samo mali predah. Već u prvoj polovici srpnja država se kroz obveznice i kreditni aranžman s bankama zadužila za gotovo 10 milijardi kuna, od čega za refinanciranje postojećih dugova malo više od polovice, a ostatak je bio novi dug, prirast.
https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSkyIEGmXgUMFesl4TchGomJPJZBYDLW0NR8flgydkOrSZKuFKM
Osim toga, Nizozemska i Irska i na godišnjoj su razini smanjile javni dug (kao i 14 drugih članica), a Hrvatska je svoj od sredine prošle do sredine ove godine povećala, i to za 15,1 milijardu kuna ili 4 posto BDP-a. Veći godišnji porast duga bilježe samo Bugarska i Austrija. Bugarska je time stigla tek do 28,3 posto BDP-a, dok se austrijski omjer izjednačio s hrvatskim. No, s obzirom na stupanj razvijenosti, potencijale rasta i trošak servisiranja, hrvatska je putanja duga neodrživa, što se za austrijsku ne može reći.
 
Prema procjenama Europske komisije, Hrvatskoj će troškovi kamata ove godine biti 3,7 posto BDP-a. To je više od bilo koje zemlje iz posljednja dva vala proširenja s kojima se obično uspoređujemo, ali i od većine tzv. starih članica s višim razinama duga, ali jeftinijeg. Konkretno, veći teret izdataka za kamate u Uniji se 2015. očekuje samo u Portugalu (4,9 % BDP-a), Italiji (4,3 %) i Grčkoj (4,2 %), zemljama čiji dug premašuje njihov BDP za četvrtinu (Portugal), odnosno za čak 80 posto (Grčka). Konačno, o putanji javnog duga dovoljno je reći da se i ove godine očekuje deficit opće države od oko 16 milijardi, što uz izostanak većih privatizacijskih prihoda javni dug vodi prema 90% BDP-a.
 

Jadranka Dozan, Poslovni dnevnik

Svoj javni dug Hrvatska bi trebala do 2030. smanjiti za 30 postotnih poena

 
 
Europska je komisija u svom poreznom izvještaju za 2015. godinu izračunala da “srednjoročni jaz održivosti” za Hrvatsku iznosi 5,15 posto BDP-a. Taj podatak pokazuje koliko neka zemlja mora smanjiti primarni deficit da bi spustila javni dug ispod 60 posto BDP-a. Hrvatska bi, po tome, svoj javni dug trebala do 2030. smanjiti za 30 postotnih poena, a prilagodba teška 5,15 posto BDP-a treba biti provedena idućih pet godina. Srednjoročni jaz održivosti za Hrvatsku je izračunat prvi put. Najveća se štednja očekuje od Grčke, Hrvatske, Irske, Belgije i Velike Britanije, dok devet članica, među kojima su baltičke, pojedine skandinavske zemlje, Njemačka te Slovačka i Mađarska, imaju negativnu stopu, što znači da nisu opterećene otplatama dugova.
http://www.emsdettenervolkszeitung.de/storage/pic/mdhl/automatischer-bildimport/mz-mlz-evz-gz/emsdetten/1216487_1_090820em-ObstGemuese002.jpg?version=1250685411
Takva lagodna financijska pozicija omogućila je njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da kaže kako Njemačka može prihvatiti stotine tisuća izbjeglica s Bliskog istoka bez povećanja poreza. Uz trenutačnu budžetsku potrošnju i javni dug, na izračun srednjoročnog jaza održivosti utječu i očekivani izdaci za stare, kao što su mirovine, troškovi liječenja i slično. U Njemačkoj se, primjerice, očekuje rast izdataka za stariju populaciju na blizu jedan posto BDP-a, dok se Hrvatska nalazi u grupi od nekoliko država gdje se očekuje smanjenje javnih troškova za starije i to za 0,51 posto BDP-a, što nam je jedini plus u ovoj računici. Hrvatska, kao i drugi, ima problema sa starenjem stanovništva i slabim natalitetom, no državi će u brizi o starijoj populaciji uskočiti u pomoć privatni mirovinski fondovi jer će nakon 2020. godine krenuti prve značajnije isplate mirovina iz drugog mirovinskog stupa. U Europskoj komisiji napominju da je upaljena crvena lampica kod svih zemalja gdje je jaz iznad 2,5 posto BDP-a, a takvih je osam, s tim što je Italija na granici. Od Hrvatske se zapravo očekuje da idućih 15 godina sustavno, iz godine u godinu, reže potrošnju kako bi se vratila u prihvatljive okvire.
 
Domaći je javni dug preskočio “magičnu” granicu od 60 posto BDP-a posljednjih šest godina, no oko 15 posto duga koji se krio po javnim poduzećima (HRT, HAC, ARZ, HBOR, HŽ) postojao je i prije, ali ga Hrvatska do ulaska u EU i primjene nove metodologije nije prikazivala. Ekonomisti ne znaju za primjer europske države koja je uspjela 15 godina zaredom smanjivati deficite pa je pitanje možemo li se do 2030. vratiti na razine javnog duga od 60 posto BDP-a. Na vrtoglav rast javnog duga skrenuo je pozornost ovaj tjedan i guverner Boris Vujčić koji je izračunao da bi nova vlada u prve dvije godine svog mandata morala srezati proračun najmanje deset milijardi kuna da bi usporila negativan “učinak grude snijega”.
 
Riječ je o situaciji kad neka država plaća za kamate više nego što stvori nove vrijednosti. Ove će godine kod nas ta razlika biti nešto manja od tri posto BDP-a, a ako kamate porastu samo za jedan postotni poen, javni bi dug samo za razliku kamate u nekoliko godina skočio 11 milijardi kuna, a da se iznova ne zadužimo ni lipe. Kojim god alatima mjerili hrvatsku zbilju, proizlazi da su veliki dugovi glavna zapreka bržeg gospodarskog rasta.
 
Da bi zaustavili njegov rast, od iduće se vlade očekuje da sastavi proračun uz pet milijardi kuna primarnog suficita, što je i u okolnostima očekivanog rasta BDP-a između 1,5 i dva posto nemoguće učiniti bez smanjenja potrošnje koja uključuje izdatke za plaće, socijalu, mirovine, pa i investicije. Vodeći se politički blokovi, međutim, ne dotiču tih tema u izbornoj kampanji pa će i razočaranje birača biti veće nakon što se svi vratimo u realnost.
 

Ljubica Gatarić, Večernji list

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Srijeda, 21/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1335 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević