Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Cijena nafte gura ove zemlje u propast

 
 
Opec de facto  je odustao od proizvodnih kvota tako da cijena nafte pada. Barel nafte stoji manje od 40 dolara. Mnogim zemljama tako niska cijena toliko šteti da im prijeti bankrot. U Parizu su proteklih dana moćnici ovog svijeta pokušali zapečatiti kraj fosilne energije. Teži se tome da posebno nafta izgubi na relevantnosti. No koliko je ambiciozan taj cilj i koliko je crno zlato još uvijek važno, najbolje se trenutno vidi u Venezueli. U toj južnoameričkoj zemlji pad cijene nafte doveo je do toga da su građani vladajućem socijalističkom predsjedniku dali crveni karton.
http://blogs.shu.edu/diplomacy/files/2015/02/Venezuela.jpg
Povijesna pobjeda konzervativaca na parlamentarnim izborima neizravno znači okretanje Venezuele od socijalizma XXI. stoljeća, kojeg je proglasio Hugo Chávez 1999. Chávezov nasljednik Nicolás Maduro izgubio je većinu u Nacionalnoj skupštini i time ima znatno manje izgleda za nastavak bolivarske revolucije. Popularnost N. Madura među građanima pala je zajedno s cijenom nafte. Prekretnica na energetskom tržištu uvelike je promijenila većinske odnose u parlamentu.
 
Gotovo nijedna zemlja ne ovisi toliko o nafti koliko Venezuela. Gotovo nijedna druga zemlja nije toliko loše pripremljena na dugoročno niske cijene nafte. Nafta čini 95 posto izvoza, a prihodi od prodaje energenata čine oko dvije trećine ukupnog državnog proračuna. Posljedice pada cijena nafte građani itekako osjećaju. Ove godine BDP bi mogao pasti za još 10 posto, a inflacija bi se mogla povećati za oko 190 posto.
 
„Venezuela će ove godine steći nadimak najgore svjetske ekonomije“, kaže Helima Croft iz kanadske banke RBC. Ta stručnjakinja za naftu Venezuelu je na svom popisu rizičnih zemalja stavila odmah nakon Libije i Iraka koje su napaćene građanskim ratom. Koliko je situacija postala kritična najbolje se vidi po deviznim rezervama. Državne rezerve su u roku od samo godinu dana pale za 25% na ukupno 15,4 milijardi dolara, što nije dovoljno da bi se preživjelo do kraja 2016. U narednih 13 mjeseci Venezuela mora osigurati 15,8 milijardi dolara za kamate i otplatu kredita. Da bi Maduro mogao financirati proračun, cijena nafte morala bi biti 117 dolara po barelu. A trenutna je cijena manja od trećine tog iznosa.
 
Naftni kartel 13 zemalja izvoznica na koji otpada trećina ukupne proizvodnje nije se uspio usuglasiti oko fiksnih proizvodnih kvota. To znači da svaka zemlja može crpiti onoliko nafte koliko želi tako da će na tržištu energenata i dalje vladati velika ponuda koja već mjesecima ruši cijene. Analitičari banke Citi očekuju da će doći do velike borbe za kupce među pojedinim članicama Opeca. Dogodine bi Iran i Irak mogli pokušati preoteti Saudijskoj Arabiji tržišne udjele u Aziji. A to bi cijene i dalje održalo na niskoj razini. Na početku tjedna cijena nafte je dodatno pala. I europska nafta tipa Brent i američki WTI pali su na rekordnu nisku razinu u posljednjih sedam godina.
 
Samo u 2015. crno zlato je izgubilo gotovo trećinu svoje vrijednosti. Sudeći prema terminskim tržištima na kojima se trguje budućim cijenama, nije za očekivati da će cijena nafte rasti u doglednoj budućnosti. Pretpostavlja se da će u narednih deset godina cijena nafte biti ispod granice od 60 dolara. Ako se taj scenarij obistini, to bi imalo dramatične posljedice za većinu izvoznica nafte. U prosjeku ministrima financija tih zemalja trebala bi cijena od 96 dolara po barelu kako bi mogli financirati državne proračune. Prema procjenama američke investicijske banke Bank od America prihodi od nafte članica Opeca pali su sa 1200 milijardi u 2012. na aktualnih 510 milijardi dolara, što znači da su se smanjili više od 50 posto. „Proračun mnogih članica Opeca je u vrlo lošem stanju“, napisao je Francisco Blanch, strateg za sirovine u spomenutoj banci.
 
Najfleksibilnije su naftne izvoznice s malim brojem stanovnika. Zemlje poput Kuvajta, Katara ili Ujedinjenih Arapskih Emirati mogli bi svoje proračune mnogo bezbolnije prilagoditi novoj eri. Većim zemljama poput Nigerije (181 milijun stanovnika) ili Venezuele (30 milijuna stanovnika) to nije tako jednostavno. U slučaju većih rezova prijete nemiri ili politički prevrati. I tako strah od bankrota već muči brojne zemlje. Prema procjeni tržišta vjerojatnost da će Venezuela u narednih pet godina proglasiti bankrot veća je od 90 posto, dok je taj postotak za Nigeriju oko 33 posto. Kreditna tržišta kritična su i prema Alžiru.
 
Ali za razliku od Venezuele ili Nigerije, koje u geostrateškom pogledu imaju sporednu ulogu, postoje i izvoznice nafte koje imaju veću težinu za svjetsku politiku. Primjerice Rusija: za tamošnje gospodarstvo također postoji granica bola, koja se još nije dosegnula. Bloomberg je nedavno među 27 stručnjaka proveo anketu, glavno pitanje glasilo je kolika bi cijena nafte mogla ugroziti egzistenciju površinom najveće zemlje svijeta. Većina ih je kao kritičnu granicu navela cijenu od 30 dolara po barelu.  „Toliko niska cijena nafte toliko bi opteretilo gospodarstvo da bi bila ugrožena stabilnost financijskoj sustava. Ako cijena nafte nastavi padati ili tijekom duljeg razdoblja ostane na niskoj razini, znatno će porasti rizik od fiskalne i financijske destabilizacije, objasnio je Sergej Narkevič, analitičar u banci PAO Promsvyazbank. Rusija je proteklih mjeseci i godina na pad cijene nafte i smanjenje prihoda od izvoza energenata reagirala devalvacijom rublja i proračunskim rezovima. U slučaju daljnjeg zaoštravanja situacije, zemlja neće imati mnogo opcija. Još jedna nadprosječno topla zima mogla bi dovesti do pada potražnje loživog ulja, a time potaknuti dodatno pojeftinjenje u smjeru od 20 dolara po barelu. Toga se boje energetski stratezi Goldman Sachsa. Financijska tržišta već su alarmirana. Rizik od ruskog bankrota stručnjaci procjenjuju na više od 17 posto. Čak ni moćni ruski predsjednik Vladimir Putin ne može biti ravnodušan prema moći koju ima cijena nafte.
 

Holger Zschäpitz, Die Zeit

Dođite u Šumećane kod Ivanić Grada

 
 
Seoski turizam Kezele jedan je od najstarijih objekata te vrste u Hrvatskoj. Godine su učinile svoje, iskustvo isto tako pa danas na imanju ove obitelji možete uživati u vrhunskoj usluzi, uređenju, predivnoj prirodi i svemu onome što i očekujete od ovakvog mjesta. 
http://www.vikendi.com/data/destination/000073/seoski-turizam-kezele_25a5a1.jpg
Ljubitelji domaće kuhinje uživat će u ponudi  jela iz vlastite proizvodnje i okolnih seoskih gospodarstava a recepti su tradicionalni obiteljski, kao i autohtoni za to područje. Domaći kruh, gibanice, zeljanice, krepke juhe, divljač, kotlovina, marčanski roštilj, peka, pite, orehnjače...  Za svakoga ponešto, i za ljubitelje mesa ali i vegetarijance i vegane. Subotom i nedjeljom možete jesti do mile volje s 'moslavačkog stola' – inačice švedskog stola na način obitelji Kezele. No ne zaboravite najaviti svoj dolazak – zbog gužve biste mogli ostati i bez jela i bez stolca.
Vjenčanje kod obitelji Kezele velik je događaj koji će mladencima i gostima dugo ostati u sjećanju. Vožnja fijakerom, let balonom, cvijećem okićeno dvorište, festival vina, rakije i dobre domaće hrane i na kraju poklon kuće – besplatno noćenje za mladence u miru i idili seoskog imanja u prekrasno uređenim etno sobama s tri zvijezdice.
No sobe će vam dobro doći i ako organizirate team building, poslovni seminar ili sastanak. Na raspolaganju su vam i tri poslovne dvorane sa svom pratećom tehničkom opremom.
 
Bez obzira dolazite li iz poslovnih ili emocionalnih razloga, jeste li samo zaljubljenik u prirodu i životinje, ljubitelj hrane ili jednostavno putnik koji treba malo odmora – seosko imanje Kezele zadovoljit će sve vaše potrebe.
Ljubitelji životinja uživati će u društvu domaćih životinja: imanjem se bezbrižno kreću guske, patke, ovce pa i konji i to oni autohtoni hrvatski - pasmine posavac.
Volite li starine, uživat ćete u etno zbirci koja je prikupljana stotinu godina, a sadrži oko 4000 predmeta kojima su se još u 19. stoljeću služili ljudi na selu pri obradi zemlje i u svakodnevici. I zato, iskoristite priliku i posjetite jednu od posljednjih oaza koja čuva običaje, recepte, alate i dah prošlosti koji zauvijek nestaje.
 
Seoski turizam Kezele
Vinogradska 6, Šumećani,
10 313 Ivanićko Graberje (kod Ivanić Grada)
tel./faks:+385 (0)1 2820 496, +385 (0)1 2889 900
Mob:+385 091 2820 496, +385 091 5213 857
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Web: www.kezele-vino.hr
 

Darko Kovačić

Sjedinjene Države nastavljaju s pritiskom na energetsku strategiju Europske unije

 
 
Loša američka gospodarska konjunktura Bijelu kuću, koja i na području energetike pokušava drugima nametnuti vlastite interese, općenito prisiljava na aktivnije vršenje pritiska. Dobar primjer za to je doktrina označena imenom Amosa Hochsteina, čiji je cilj po svaku cijenu istisnuti Rusiju s europskih tržišta i koja se trenutno prije svega fokusira na Balkan. Ta zamisao koja se tiče i Mađarske oslanja se na skupi ukapljeni plin, te pod velom diversifikacije srednjoj i južnoj Europi nameće novu, od dosadašnje neizvjesniju izloženost.
http://www.desmogblog.com/sites/beta.desmogblog.com/files/styles/blog_teaser/public/blogimages/Amos%20Hochstein.jpg?itok=2-JPdIDw
Amos Hochstein
 
Sjedinjene Države već odavna nastoje vršiti pritisak na energetsku strategiju Europske unije. U stvari se ta težnja povlačila u pozadini propalog projekta Nabucco, a takvo je razmišljanje afirmirano i u miniranju konkurentnoga Južnog toka. Washington je zabrinjavao i Turski tok, no dok je s Bugarskom imao lagani posao u miniranju prethodnoga ruskog projekta, s Ankarom i Atenom je imao puno problema, a teško se nosi i protivljenjem Rima koji je zainteresiran za izgradnju južnoga plinskog koridora. Napokon, situacija u Siriji trenutno je od pomoći Washingtonu, a kao odgovor na to Rusija želi udvostručiti kapacitet Sjevernoga toka. Cilj Amerike je u svakom slučaju potiskivanje Rusije s europskog tržišta koja daje otprilike trećinu europske potrošnje, te popunjavanje praznine povećanjem vlastitog i izvoza svojih partnera. Ovan za probijanje zida uvijek je Bruxelles koji je tu ideju sada već digao na razinu vlastite strategije.
 
Bijela kuća ništa ne propušta slučaju, te je već poslije pada Južnoga toka započela s ostvarivanjem svojih zamisli u južnom dijelu Europe. Političku osnovu za to daje memorandum o integraciji i diversifikaciji plinskoga tržišta regije koje je u Dubrovniku potpisalo desetak zemalja iz regije i EU-a. U smislu memoranduma, te će zemlje izgraditi zajedničku infrastrukturu i optimizirati trenutno postojeću iskorištenost, to jest povezat će postojeće cjevovode. Središnji element strategije je LNG terminal koji se treba izgraditi na otoku Krku, s izgradnjom kojeg bi se, prema planovima, trebalo započeti sredinom sljedeće godine. Kako je o tomu više puta govorio i povjerenik za energetiku EU-a Maroš Šefčović, bez Hrvatske se taj projekt za jačanje energetske sigurnosti regije ne može ostvariti, bez tog terminala, naime, teško da regija može doći do novih izvora. Prema slovačkom političaru ta je investicija važna ne samo na regionalnoj, nego i na europskoj razini, a Hrvatska može postati distribucijskim centrom za opskrbljivanje južne i srednje Europe.
 
Političari i europski mediji ustvari uočljivo šute o tomu da se ta ideja zapravo vezuje uz ime posebnog povjerenika za energetiku američkog State Departmenta, Amosa Hochsteina, koji je u siječnju ove godine na sjednici Globalnog energetskog centra NATO-a na isti način govorio o ideji s kojim bi se Krk povezao s LNG terminalom u poljskomu Swinouscieju, čime bi se jačala energetske sigurnost cijele regije od Hrvatske preko Mađarske do Ukrajine. Američku upletenost dobro pokazuju i obrati u raspravama oko terminala na Krku koje traju već godinama. Ideja se je pojavila još početkom 2000-ih godina, no stručnjaci su osporavali smisao iste. Projekt nije uspjelo oživjeti čak ni članstvo Hrvatske u EU-u, s obzirom da stručne analize ideju nisu smatrale konkurentnom. Kako međutim piše i Večernji list, geopolitički interesi Sjedinjenih Država promijenili su te izračune. Hrvatski dnevni list ukazuje kako je Europska komisija još 2004. godine osigurala 4,9 milijuna eura za studije utjecaja, a u srpnju ove godine dala je dodatnih pola milijuna eura, no ovaj puta već tvrtki LNG Hrvatska koja je, suprotno neovisnim analitičarima, potkrijepila učinkovitost projekta.
http://www.seanews.com.tr/images/article/2010_09/38148/u1_nabuccoooo.gif
Jutarnji list je otkrio kako je za tu potkrjepu i američki State Department osigurao financijski okvir, time posredno vršeći pritisak na Europsku uniju. I to uspješno, kako piše list, naime EU je financirao izradu dokumentacije za tehničke pripreme i modela gradnje. Kako je o tomu već obavijestila i hrvatska vlada, ukupan iznos investicije je približno jedna milijarda eura, kapacitet bi bio 4-6 milijardi prostornih metara plina godišnje, a Hrvatska polaže pravo na pola od te količine. Ideja, međutim, i osim navedenih nameće cijeli niz pitanja. Prije svega cijene, a onda i resursa. Kako litvanski list Geopolitika ukazuje, azerbajdžanske zalihe su već rezervirane, stoga ova regija može računati samo na velike izvoznike LNG-ja, prije svega na Katar, Maleziju, Indoneziju, Australiju i Alžir. Katar pokriva četvrtinu svjetskoga izvoza LNG-ja, no partner broj jedan te zaljevske zemlje nije Europa, nego od 1996. godine Japan, a promjena bi iziskivali milijardske investicije, a k tomu prema prognozama do 2023. godine i zalihe male naftne imperije će početi nestajati.
 
Slično je problematično i što se plan Hochsteina uglavnom bazira na opskrbljivanju Ukrajine koja leluja na rubu državnoga bankrota i teško da će u dogledno vrijeme biti solventna. Nameću se pitanja i u pogledu izvozne sposobnosti SAD-a. Naime, iako će se prema planovima do 2020. godine kapacitet američkih LNG terminala povećati na 118 milijardi prostornih metara, to još uvijek neće dostići veličinu trenutačnih isporuka Gazproma u Europu. A onda još nismo niti spomenuli cijene, naime američki trgovci trenutno u Aziji dobivaju za stotinjak dolara više od onoga što bi mogli dobiti u Europi. Iako je geopolitički interes važan, ali tko će platiti cijenu toga?
 

Gábor Stier, Magyar Nemzet

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Ponedjeljak, 10/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1469 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević