Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Porezni sustav postavljen 2011., koji je, uz ostale mjere, pokazivao znakove gospodarskog oporavka, srušen je 2012. godine

 
 
Mini porezna reforma – 2012. godine ravnomjerno raspoređivanje poreznog tereta a od  2015. povećanje raspoloživog dohotka srednjem sloju građana
Nova tzv. mini porezna reforma, povratak je na početak kada je sadašnja vlast 2012. godine  preuzela upravljanje državom. U tri godine gospodarski rast je u minusu. Nakon minusa od 2,2% u idućim godinama padovi su manji (-0,9 minus 0,7%), a novom poreznom reformom od 1. 1. 2015. godine potiče se povećanje potrošnje stanovništva, posredno povećanje BDP-a, što je u stvari vraćanje na početne pozicije prije porezne reforme iz 2012. godine.
http://danas.net.hr/2011/12/28/0594007.48.jpg
Od Linića do Lalovca u propast!
 
O čemu se radi? Poreznom reformom 2012. godine zadržavaju se tri stope oporezivanja dohotka, 12, 25 i 40%, kako je to bilo i do tada, ali se smanjuje osnovice za oporezivanje - 12% do 2.200,00 25% od 2.200,00 do 8.800,00 i 40% na svotu iznad 8.800,00. Povećava se osobni odbitak sa 1.800,00 na 2.200,00. Do tada se po stopi od 12% plaćao porez na svotu dvostrukog osobnog odbitka, dakle 3.600,00 kuna, po stopi od 25% na svotu od 3.600,00 do 10.800,00 a po stopi od 40% na razliku iznad 10.800,00.
 
Tada se (2012. godine) u obrazloženju ovih izmjena poreznih osnovica  i povećanja osobnog odbitka navodi:
„Ovim Zakonom povećat će se osnovni mjesečni osobni odbitak na 2.200,00 kuna, a osobni odbitak umirovljenika sa 3.200,00 kuna na 3.400,00 kuna, te će se izmijeniti i porezni razredi na način da će se porezna stopa od 12% primijeniti na poreznu osnovicu do 2.200,00 kuna mjesečno, porezna stopa od 25% na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 do 8.800,00 kuna mjesečno, a porezna stopa od 40% na razliku porezne osnovice iznad 8.800,00 kuna mjesečno, te bi se u konačnici za porezne obveznike koji ostvaruju bruto plaću u rasponu od 4.000,00 - 8.000,00 kuna, odnosno mirovinu između 5.000,00-7.000,00 kuna, sa jednim uzdržavanim članom, neto plaća/mirovina povećala (a takvih je oko 800.000,00 radnika i obrtnika te oko 200.000 umirovljenika), dok bi se poreznim obveznicima s plaćom/mirovinom iznad tog iznosa plaća/mirovina smanjila, a sve kako bi se porezni teret ravnomjerno rasporedio na porezne obveznike prema njihovoj gospodarskoj snazi, što znači da će veći teret snositi oni porezni obveznici koji imaju veću gospodarsku snagu, a zaštitit će se porezni obveznici sa najnižim primicima. U prilog tome uvodi se i nova kategorija oporezivog dohotka, a to su dividende i udjeli u dobiti iznad 12.000,00 kuna godišnje, kao izvor dohotka od kapitala čiji bi se predujam oporezivao po stopi od 12%. Također, Zakonom se usklađuju odredbe o dodatku na mirovinu koji je prema posebnim propisima postao sastavni dio mirovine od 1. siječnja 2012. Te nastavno tome isti više nije oslobođen oporezivanja.“
http://accel.bz/wp-content/uploads/2014/06/dengi-chernaya-dyra.jpg
Rezultat primjene toga, tada novoga poreznog sustava, kao i drugih zakona donesenih u okviru toga programa (povećanje PDV-a s 23 na 25%, što u tom razdoblju izaziva porast cijena na malo za oko 5% energije do 15% itd.) je da potrošnja pada za oko 5% a BDP za -2,2%. U idućim godinama minusni trendovi se nastavljaju s time da su padovi manji (-0,9, -0,7%). U 2014. godini nema naznaka znatnijeg povećanja potrošnje stanovništva, a investicije ostaju na razinama iz prethodnih godina ili padaju.
 
Novom poreznom reformom (2015.) stope oporezivanja dohotka su i dalje, 12, 25 i 40% ali se porezne osnovice ne formiraju u visini osobnog odbitka (2.600,00) nego u visini osobnog odbitka iz 2012. godine (2.200,00 kn). Dakle, 12% na 2.200,00, 25% na 11.000,00 i 40% na razliku preko 13.200,00. U obrazloženju prijedloga za donošenje ovih izmjena navodi se slijedeće:
 
„...promjenom poreznih razreda i povećanjem osobnog odbitka, povećao bi se raspoloživi dohodak tzv. „srednjem sloju građana“ što bi posljedično utjecalo na povećanje potrošnje te se mogu očekivati pozitivna kretanja u gospodarstvu“. Dalje se u obrazloženju za donošenja zakona navodi da se „očekuje... da će uslijed navedenih izmjena doći do smanjenja prihoda od poreza na dohodak za 2 milijardi kuna na godišnjoj razini“.
 
Usporedbom ova tri porezna sustava, onoga iz 2011. godine, zatim iz 2012. godine, i ovoga novoga iz 2015. godine, na primjeru bruto plaće od 5,000,00 kuna i bruto plaće od 10.000, 00 kuna (tzv. prvi bruto) dolazimo do sljedećih rezultata (pretpostavljamo da je porezni obveznik iz Zagreba i da je samac):

 

Struktura plaće
2011.
2012.
2015
5.000,00
10.000,00
5.000.00
10.000,00
5.000,00
10.000,00
Bruto
5.000,00
10.000,00
5.000,00
 10.000,00
5.000.00
10.000,00
Doprinos
1.000,00
  2.000,00
1.000,00
    2.000,00
1.000,00
  2.000,00
Porez i
prirez
   311,52
1.276,76
     254,88
    1.373,52
  198,24
   1.255,52
Neto 
3.688,48
6.723,24
3.745,12
   6.626,48
3.801,76
6.744,48
 
Uspoređujući neto plaće 2012. prema 2011. u ovom  primjeru, za bruto plaću od 5.000,00 kuna, neto je porastao za 1,53% (3.745,12/3.688,48) a pri bruto plaći od 10.000,00 kuna neto je  smanjen za 1,45% (6.626,48/6.723,24). Usporedba plaće 2015. prema plaći iz 2012. godine pokazuje da su neto plaće porasle za 1,51% (plaća od 5.000,00 kuna) odnosno 1,78% (plaća od 10.000,00 kuna). Više je porasla neto plaća zaposlenika s brutom od 10.000,00 kuna.
 
Obzirom da do 10% zaposlenih prima plaću preko hrvatskog prosjeka a 4,8% preko 10.000,00 kuna, od tih kategorija se očekuje da će povećati potrošnju koja bi mogla utjecati na povećanje BDP. Treba uzeti u obzir i da jedinice lokalne samouprave uvode ili povećavaju svoje prireze i da  im također prestaje kao mogućnost povećati komunalnu naknadu, da bi  sanirali ovaj gubitak prihoda od poreza na dohodak. Računica od 2 milijardi kuna godišnje koju će izgubiti državni proračun zbog ovakvog načina oporezivanja, kako stoji u obrazloženju prijedloga zakona, sigurno da će se tijekom godine mijenjati. Procjena je da se ova povećanja neto plaća ne će znatnije odraziti na povećanje potrošnje, a posredno i na povećanje BDP-a. Treba uzeti u obzir da će mnogi poduzetnici preliti ova povećanja neto plaća u povećanje svoje novčane imovine.
 
Vlada se opredijelila za povećanje neto plaća tzv. srednjem sloju građana bez uporišta u pozitivnim gospodarskim pokazateljima, uz neka pozitivne pomake rasta industrijske proizvodnje i izvoza. Ovaj obrat u sustavu oporezivanja dohotka, od koncepta ravnomjernog raspoređivanja poreznog tereta a to znači smanjena plaće srednjem sloju građana, pa do pogodovanja tzv. višega srednjeg sloja poreznih obveznika, upućuje na zaključak, da je motiviran vraćanjem izgubljenog  povjerenja birača. Porezni sustav postavljen 2011. godine, koji je, uz ostale mjere, pokazivao znakove gospodarskog oporavka, srušen je 2012. godine i tada je ponovno počeo znatniji pad, a sadašnji porezni sustav zapravo je kao novi početak sa zakašnjenjem od tri godine.
 

Zvonko Koprivčić

Hrvatsko gospodarstvo zaostaje gotovo na svim poljima

 
 
U novim podatcima Eurostata nema dobrih vijesti za Hrvatsku, čije gospodarstvo zaostaje za drugima u EU-u na gotovo svim poljima. Svježi podaci statističke agencije EU-a Eurostat pokazuju da Hrvatska zaostaje za ostatkom Unije po gotovo svim gospodarskim pokazateljima, a ni izgledi u 2015. nisu joj mnogo bolji. Primjerice, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj od 16,6 posto u listopadu znatno premašuje prosjek od 10 posto.
http://www.economywatch.com/files/u15/Croatia_Economic_Structure2.jpg
Zemljama u istočnome susjedstvu ide mnogo bolje. Stopa nezaposlenosti u Bugarskoj iznosi 11,1 posto, a u Rumunjskoj 6,5 posto. Slovenija ima stopu nezaposlenosti od 9,6 posto, a Mađarska 7,4 posto, što znači da su obje u boljem položaju na tome području. Kada je riječ o nezaposlenosti mlađih od 25 godina, Hrvatska se nalazi među tri najgore članice EU-a, na trećemu mjestu iza Grčke i Španjolske. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi 45,5 posto, što je mnogo više od prosjeka EU-a, koji je trenutačno 21,8 posto. U Bugarskoj je 21,4 posto mlađih od 25 godina nezaposleno, a u Rumunjskoj taj broj iznosi 23,3 posto. U Sloveniji je nezaposleno 20,4 posto mladih, a u Mađarskoj 19,8 posto.
 
BDP u Hrvatskoj nalazi se u padu više od tri godine zaredom, a prošle se godine smanjio za 0,9 posto u odnosu na 2013. No pokazatelji na tome području još su gori u susjednoj Sloveniji, gdje je tijekom prošle godine došlo do smanjenja od 1 posto. Mađarska je zabilježila rast BDP-a u iznosu od 1,5 posto, Bugarska ima malen rast od 1,1 posto u istome razdoblju, a Rumunjska bilježi impresivniji rast od 3,4 posto, što je druga najveća stopa rasta u EU-u iza Letonije. Prema predviđanjima za 2015. Hrvatska ove godine neće zabilježiti pozitivan rast BDP-a. Eurostat Bugarskoj prognozira pozitivan rast do 0,9 posto. Očekuje se da će rast u Sloveniji 2015. biti između 1 i 1,9 posto, a Mađarska i Rumunjska trebale bi krenuti naprijed krupnijim koracima rastom od 2 do 2,9 posto.
 

Darko Kovačić

Dugogodišnjim iskustvom uspostavio sam svojih sedam pravila uspješnog poslovanja

 
 
Dragutin Žic, dipl. ing, osnivač Marina Punat Grupe, jedne od najuspješnijih marina na Jadranu dobitnik je većeg broja priznanja za životno djelo, a najnovije dolazi od Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA. U intervjuu za naš portal g. Žic govori o osnivanju prve marine na Jadranu 1964., te brojnim inovacijama za koje je zaslužan. Marina u kojoj je more tako čisto da u njemu rastu periske i žive ježevi bila je prva u uvođenju kompjuteriziranog poslovnog sustava, u njoj je montiran prvi travel lift od 100 tona, prvi sustav mjerenja potrošnje električne energije i vode, prvi i jedini Hydrolift u Hrvatskoj koji podiže brodice iz mora prevozi na vilicama i odlaže na kopno...
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/zic_dragutin-1.jpg
• Kada je i u kojim okolnostima započeo razvoj Marine Punat? 
- Počelo je davne 1964. godine u Brodogradilištu Punat gdje sam kao stipendist svake sezone od 1958. do 1970. godine radio u mehaničkoj radioni. Te 1964. godine u sezoni se završavala gradnja tri drvene brodice dužine 7,2 m pod oznakom radnog naloga simboličnih početnih slova abecede "A'',''B'' i ''C'' na kojima sam radio. Brodice su ostale na čuvanju i održavanju u Brodogradilištu Punat i napravljen je ugovor koji predstavlja početak nautičkog turizma na hrvatskoj obali. Pojam ''nautika'' i ''marina'' tada su bili u najmanju ruku egzotični. Godine 1966. proširena je registracija Brodogradilišta na "zimovanje jahti i čamaca domaćih i stranih brodovlasnika". 1968. uslijedila je izgradnja rive na "garofulinima" i betonske rive dužine 60 m sjeverno od Brodogradilišta gdje su privezane brodice „A, B, C“. Nakon toga intenzivno se tražilo partnera za zajedničko ulaganje u zimovnik, ali partner nije pronađen. Daljnja izgradnja nastavljena je sedamdesetih godina iz vlastite akumulacije i kredita banke. Izgrađeno je četrdeset metara betonske rive, stezalište za brodice i dva betonska mola. 
 
• Marina Punat građena je na poseban način. Možete li pojasniti što je to čini jedinstvenom? 
- Na početku svog radnog vijeka 1970. tražio sam najjeftiniji način gradnje vezova. Gradnja riva i gatova s betonom bila je preskupa. Cijena gradnje vezova nije smjela biti postignuta na uštrb kvalitete,a moralo se razmišljati i o ekološkoj komponenti, jer su vezovi za brodice smješteni u Puntarskoj dragi, koja je dosta zatvorena i cirkulacija mora je uvjetovana samo plimom i osekom. Ideja mi je 'sinula' kad sam se sjetio prvog ispita i predavanja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz predmeta „Osnove nauke o metalima“ ili kako smo mi brucoši govorili „Metali“, koje nam je predavao prof. Niko Malešević. Upitao nas je jesmo li se vozili vlakom, a sljedeće je pitanje bilo da li smo vidjeli tračnice pored pruge i da li su te tračnice korodirale. Na pitanje zašto tračnice nisu korodirale, nitko nije znao odgovor osim profesora koji je rekao: “Tračnice ne korodiraju, jer su legirane s manganom“. Ta mi se rečenica usjekla u pamćenje koje mi se vratilo u pravom trenutku. I tako sam odlučio da ću pokušati izgraditi vezove na pilonima iz starih željezničkih tračnica. Ideju mi je potvrdio 1972. Amerikanac Pearsons koji je nudio sustav dizanja i transporta brodova sistemom sinhrolifta. Brodove je transportirao po kopnu na tračnicama. Tračnica je tako postala i ostala osnovni građevni materijal za gradnju vezova u Marini i na navozima u Brodogradilištu. Ispitali smo sastav materijala i teoretski potvrdili moja saznanja sa studija da u tračnicama ima od 0,7 do 1,7 % mangana koji ih čini otpornim na koroziju. Proračunom na izvijanje i savijanje i praktičnim testiranjem potvrdio sam i čvrstoću tračnica. Konzultirao sam svog rođaka Antona Žic - Ulivina kako oni zabijaju pilone u tvrtki Pomgrad d.o.o. gdje je godinama radio po cijelom Sredozemlju. Pozvao me u luku Ploče gdje sam svjedočio zabijanju pilona "makarom" i shvatio princip rada bata za zabijanje. Nakon povratka u Punat napravio sam nacrte i ubrzo smo u mehaničkoj radionici izradili ponton s vodilicama i batom mase 500 kg koji je podizao motor Victor 5 KS sa spojkom i kamionskim vitlom. U ožujku 1973. izvršili smo prvo zabijanje stare željezničke tračnice u muljevito dno u Puntarskoj dragi. Prva je tračnica bila dužine 11,5 m i zabili smo je u muljevito dno osam metara do tvrde stijene bez ikakvih poteškoća. Tim je činom bio osiguran sustav jeftine gradnje u vlastitoj režiji i vlastitim rješenjima koji je zadovoljavao i uvjet zaštite okoliša, jer je strujanje mora ispod gatova bilo slobodno. Izradio sam projekt marine prema literaturi i po uzoru na strane marine u Italiji i Francuskoj, koje su bile dvadesetak godina ispred nas. Tri zaposlenika i ja smo u toku šest mjeseci zabili tračnica dovoljno za privez 450 brodica, koji su dolazili bez ikakve reklame i vezivali se na novo izgrađene vezove. Zbog jeftine gradnje Marina je mogla imati konkurentne cijene u odnosu na strane marine i vrlo brzo je sačinjena lista čekanja. Danas zabijamo tračnice s modernim pontonom i hidrauličkim čekićem, što je mnogo brže i sigurnije. 
 
• U kojoj mjeri je tadašnji zimovnik bio sposoban pružiti popratne usluge rastućem broju gostiju?
- Od samih početaka marine nastojali smo letvicu postaviti visoko i isključivo kvalitetom i širokom lepezom usluga zadržati postojeće i privući nove klijente. Tada, polovinom 1970-ih godina, infrastruktura zimovnika postala je bogatija za vrlo bitno sredstvo rada - dizalicu. Trebala nam je dizalica za dizanje brodica, jer su gosti tražili podvodno bojadisanje i servise na motorima i trupu broda. U to su vrijeme u brodogradilištu Viktor Lenac preuređivani brodovi za prijevoz automobila. S njih su demontirane dizalice i vitla koja više nisu bila potrebna. Iznio sam potrebe Brodogradilišta Punat za nabavom dizalice. Naišao sam na razumijevanje i vrlo brzo dogovorili dopremu dviju stupnih dizalica do Brodogradilišta Punat. Dizalice su bile nosivosti četiri i sedam tona. Dizalice, zajedno s pet vitala tipa Clarke Chapman i dva ruska vitla za spuštanje čamaca za spašavanje i nekoliko derića od dizalice, smo dopremili na teglenici Luke Rijeka koja je dolazila u Brodogradilište Punat na remont. Nakon dizalica 1973. godine projektirali smo trokutni navoz na tračnicama 30 t po ideji koju sam vidio na sistemu funkcioniranja uspinjače u Zagrebu, koja također ide po tračnicama. Poslovni i financijski uvjeti u marini su se poboljšavali iz godine u godinu. Početkom siječnja 1978. stečeni su uvjeti za financijsko i pravno osamostaljenje Marine Punat. Registriran je OOUR III Marina Punat u sastavu RO Brodogradilišta i Tvornice vijaka. 

• Kakvu su ulogu u stvaranju marine imali zaposlenici?
- Godine 1991. donesen je Zakon o pretvorbi i svi zaposleni i ranije zaposleni, a njih je bilo 410, iskoristili su pravo i mogućnost upisa dionica po važećem zakonu i odluci Radničkih savjeta. Programom pretvorbe bila je dana i mogućnost dokapitalizacije. U to vrijeme kad je u Hrvatskoj još uvijek bilo ratno stanje trebalo je imati hrabrosti ući u kreditni rizik i zadužiti se. Turizam je vrlo osjetljiv na ratna zbivanja i moglo se dogoditi da brodovi i gosti napuste Marinu što je bio veliki rizik za ulagače i egzistenciju marine i većeg dijela Punta. Srećom gosti su najvećim dijelom ostali vjerni marini i uredno plaćali vez iako su puno manje koristili svoj brod. Bilo je pokušaja poznatih tajkuna da kupe kontrolni paket, ali to nisu uspjeli, jer su zaposlenici više vjerovali domaćim ulagačima. U proteklih dvadeset godina od pretvorbe to povjerenje je opravdano a upornim radom uspijevali smo uredno svaki mjesec isplaćivati plaće a istekom godine i dividendu. 
 
• Vrlo brzo ste shvatili da samo motivirani menadžment može dobro voditi tvrtku...
- Da, odmah nakon privatizacije 1994. godine, a koristeći iskustva iz europskih zemalja osnovali smo osam tvrtki kćeri koje su mogle samostalno nastupati na tržištu. Povjerenje je poklonjeno najsposobnijima u određenom zanimanju. Marina je zadržala 51% poslovnog udjela i vlasništvo nad objektima, dok su direktori tvrtki kćeri dobili 49% poslovnog udjela u toj tvrtki, samim time i motiv da tvrtka ostvari što je moguće bolji poslovni rezultat. Takav model je rezultirao većim prihodom i dobiti iz godine u godinu. Organizacija se prilagođavala situaciji u okruženju, pa je Marina 2000. godine ušla u vlasničke strukturu Brodogradilišta i Kvarnera Punat, koji su bili u teškoj financijskoj situaciji i koje je Marina izvukla iz sigurnog stečaja i pomogla je nastavku tradicije brodogradnje i trgovine. Na tu smo činjenicu svi u Marini Punat ponosni. Posebno je bilo važno povezivanje s Brodogradilištem kao prvim susjedima i tvrtkom iz koje je Marina ponikla. Uspostavom nove organizacije i stvaranjem Marina Punat Grupe stvorena je najveća i najbolja servisna baza za remont jahti i brodova na Jadranu gdje se mogu izvršiti svi popravci na brodu. 
 
• Kojim segmentima poslovanja posebno pridajete značaj?
- Od nautičkog turizma koji je cjelogodišnji živi oko tisuća stanovnika Otoka Krka. Sve tvrtke Marina Punat Grupe imaju značajan gospodarski, kulturni, sociološki, ekonomski i ekološki utjecaj na Punat, pa i cijeli otok Krk. Dovoljno je napomenuti da je 60% ukupnog broja zaposlenih općine Punat zaposleno u povezanim društvima Marina Punat Grupe, zajedno sa svim tvrtkama i obrtima ugovornim partnerima. Djelovanje na otoku Krku se očituje u nizu donacija i pomoći raznim ustanovama, udrugama i institucijama, kao i potrebitim privatnim osobama. Marine su u cijelome svijetu u funkciji zaštite okoliša. Marine ne proizvode brodove niti mogu utjecati na smanjenje njihove proizvodnje. Ako povučemo paralelu između morskog i cestovnog prometa marine treba promatrati kao parkirališta. Zamislimo da, imajući u vidu utjecaj automobila na okoliš, prestanemo graditi parkirališta, da li bi to smanjilo proizvodnju automobila. Jasno je da takvo rješenja nije izvedivo. Umjesto toga detaljno promišljenim i kontinuirano provođenim mjerama zaštite okoliša zagađenje se svodi na minimum. Mi u Marini Punat već dugi niz godina primjenjujemo sve poznate svjetske mjere zaštite okoliša i time održavamo visoke standarde u tom segmentu djelovanja Marine Punat, na to smo iznimno ponosni. Rezultati ispitivanja Instituta Ruđer Bošković u Puntarskoj dragi, koje se provodi od 1988. godine, to upravo i potvrđuju, jer je dokazano da je more krajem 2014. godine prve kategorije čistoće i time pogodno za kupanje, ribolov i rekreaciju. Toj konstataciji pridonosi i činjenica da je Marina Punat prva u Republici Hrvatskoj dobila 1998. godine Plavu zastavu. U praksi je također potvrđeno da se love sve vrste riba koje su se i prije gradnje marine lovile. Treba napomenuti da su se posljednjih godina pojavili ježevi, periske, kamenice i dagnje koje potvrđuju stručne nalaze. 
 
• Kakvi su planovi Marina Punat Grupe za budućnost?
- U ovim turbulentnim ekonomskim prilikama u kojima se nalazi gospodarstvo cijeloga svijeta moramo iznaći način na koji ćemo prkositi krizi i nastaviti rast i prosperitet. Jedino je pravilo kvalitetna usluga i uvijek biti za korak ispred konkurencije uz pomoć inovacija. Tog pravila su se svi zaposlenici tvrtki povezanih u Marina Punat Grupu pridržavali i upravo zbog toga epitet ''pionir'' stoji uz ime Marine Punat po svakojakim kriterijima; bila je prva u uvođenju kompjutpriziranog poslovnog sustava, u njoj je montiran prvi travel lift od 100 tona, prvi sustav mjerenja potrošnje električne energije i vode, prvi i jedini Hydrolift u Hrvatskoj koji podiže brodice iz mora prevozi na vilicama i odlaže na kopno. Osim toga, tu je izgrađena prva solarna elektrana na Krku, prvi uspješni iskop morskog dna na Buki, prva brodica na solarni pogon, prvi smo počeli sortirati otpad itd. 
 
• Dobitnik ste više nagrada za životno djelo. Postoje li smjernice koje su pomogle vama i kojih se svaki uspješni poduzetnik treba držati? 
- Dugogodišnjim iskustvom uspostavio sam svojih sedam pravila uspješnog poslovanja a to su: 
1. treba raditi ono što znaš i što te čini zadovoljnim i pritom stvarati ili koristiti inovacije 
2. prije svakog projekta treba napraviti plan i kalkulaciju isplativosti 
3. nikad ne planirati nešto za što nema osiguranih sredstava 
4. organizaciju posla treba prilagoditi svojim sposobnostima i sposobnostima izvršitelja 
5. redovito imati nadzor nad izvršenjem posla i sudjelovati u realizaciji 
6. pridržavati se pravila struke, kvalitete i zakonskih odredbi 
7. sa zaposlenicima i poslovnim partnerima održavati korektne međuljudske odnose 
 
Držeći se tih pravila uspjeli smo u svih 50 godina poslovati pozitivno i uvijek uredno isplaćivati sve obveze prema državi i osobne dohotke. Tijekom rada često sam se konzultirao s kolegama s FSB-a i to posebno Slavkom Canjugom,  Zvonkom Mravuncem, Zdravkom Kuriljom i Milanom Kuglerom koji su mi pomogli u rješavanju pojedinih problema. Još od malih nogu majka i otac su svim kćerima i sinovima, a bilo nas je devetoro, usađivali trajne vrijednosti kako životne, tako i sva stajališta prema radu. Često je otac Martin govorio 'Najvrjedniji kapital je znanje!' Vodeći se tim savjetom dugi niz godina nastojao sam i u Marina Punat Grupi prenositi znanje i vještine, jer to je ono pravo što nikada i od strane nikoga ne može biti oduzeto. Sretan sam što sam ostao u Puntu, a to su učinili i moja tri sina Krešimir, Petar i Ivan i mnogi mladi otočani, te sam ostvario njihov i svoj životni san.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1134 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević