Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Kako bi se pomoglo svima, nužno je ojačati sustav socijalne zaštite

 
 
Od sredine ožujka do početka travnja 2020. Vlada je (na 214. i 222. sjednici) uvela 70-ak mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica epidemije koronavirusa na gospodarstvo. Najsnažnije ekonomske i proračunske učinke od svih mjera ima potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Potpora će zaštititi radna mjesta i očuvati životni standard brojnih zaposlenih i samozaposlenih. No, dio zaposlenih, kao i dio građana koji pripadaju drugim ekonomskim skupinama, a koji bi u 2020. itekako mogli osjetiti pad životnog standarda, neće biti obuhvaćen ovom mjerom. Kako bi se i njima pomoglo, nužno je prilagoditi sustav socijalne zaštite.
https://coebank.org/media/images/02B44384.width-500.jpg
Ukratko o potpori. Zbog epidemije koronavirusa velik broj poduzetnika prestao je djelovati ili radi sa smanjenim kapacitetom. Kako isplaćivati dohodak radnicima u situaciji znatnog smanjenja ili potpunog nestanka tržišnih prihoda? Kako bi u što većoj mjeri pokušala spriječiti propadanje poduzeća i obrtnika te masovan odlazak na burzu rada država je dio plaće odlučila nadomjestiti „potporom za očuvanje radnih mjesta“ (u nastavku: potpora).
 
Zahtjev za potporom mogu podnijeti: (a) poduzetnici kojima je spriječena djelatnost odlukama stožera civilne zaštite, (b) poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, djelatnosti prijevoza i skladištenja te radno-intenzivnih djelatnosti unutar prerađivačke industrije (tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj), te (c) ostali poduzetnici koji mogu dokazati utjecaj „posebnih okolnosti“.
 
Poduzetnicima se smatraju poduzeća (pravne osobe) i samozaposleni (obrtnici i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima). U slučaju poduzeća, potpora se isplaćuje radnicima, a samozaposleni potporu mogu namijeniti sebi i svojim radnicima. Poduzetnici koji su kršili određena pravila (primjerice, nisu isplatili plaću za veljaču 2020. ili su poslovali unatoč zabrani stožera civilne zaštite) ne mogu ostvariti potporu.
 
Potpora je uvedena na vrijeme od tri mjeseca – od ožujka do svibnja – a isplaćuje se u mjesečnom neto iznosu od 3.250 kn za ožujak, odnosno 4.000 kn za travanj i svibanj.[1] Osim ove potpore u neto iznosu, za primatelje potpore država se obvezuje podmiriti i doprinose za obvezna osiguranja. Iznosi doprinosa izračunavaju se kao da se radi o standardnom obračunu plaća, ali u obrnutom smjeru, na način kako je prikazano u tablici 1. Dobivanje potpore ne znači kako ona postaje jedino primanje radnika jer bi poduzetnici i dalje svojim radnicima trebali isplaćivati ostatak plaće iznad visine potpore, odnosno do uobičajeno ugovorenog iznosa plaće, i na taj dio plaće obračunavati doprinose.[2]
 
Tablica 1. Izračun doprinosa vezanih uz potporu za očuvanje radnih mjesta 
-----------------------------------------------------------------------
Ožujak      Travanj     Svibanj
-----------------------------------------------------------------------
Potpora u neto iznosu          3.250        4.000        4.000
Bruto iznos potpore
(osnovica za doprinose)       4.063         5.000        5.000
Doprinos za mirovinsko
osiguranje u 1. stup (15%)     609           750           750
Doprinos za mirovinsko
osiguranje u 2. stup (5%)       203           250           250
Doprinos za zdravstveno
osiguranje (16,5%)                670           825           825
Ukupan trošak potpore        4.733        5.825        5.825
-------------------------------------------------------------------------
Izvor: Izrada autora
 
Za ostvarenje potpore zainteresirani poduzetnici trebaju se javiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na čijoj se mrežnoj stranici nalazi detaljan opis mjere te upute za ostvarivanje prava na potporu.
 
Potpora ili „minimalna plaća“?
 
Bruto minimalna plaća u Hrvatskoj 2020. iznosi 4.062,51 kn, a neto minimalna plaća jednaka je 3.250 kn. Kao što pokazuje tablica 1., potpora za očuvanje radnih mjesta u ožujku je iznosila upravo koliko i neto minimalna plaća: 3.250 kn. Zbog toga su se prvih dana nakon uvođenja potpore u medijima umjesto stvarnog naziva pojavljivali pojmovi „minimalna plaća“ ili „minimalac“. Problem u korištenju te terminologije najbolje se vidio kada je potpora za travanj i svibanj određena u iznosu od 4.000 kn, jer se tada moglo pročitati i čuti kako je „povećana minimalna plaća“.[3] To je uistinu moglo zbuniti i domaće i međunarodne analitičare jer se minimalna plaća uopće nije promijenila već je samo povećan iznos potpore za očuvanje radnih mjesta.
 
Primjeri hipotetskih radnika
 
Potpora za travanj i svibanj iznosi 4.000 kn, što opet nije slučajno, jer toliko od siječnja 2020. iznosi osnovni osobni odbitak u porezu na dohodak. Naravno, ovakve koincidencije u veličini parametara različitih fiskalnih instrumenata ne predstavljaju problem. Neovisno od toga, međutim, uslijed povećanja potpore za 750 kn (s 3.250 na 4.000 kn) javlja se zanimljiva situacija za radnike koji su prije početka krize imali neto plaću manju od 4.000 kn jer se njihov dohodak povećava u odnosu na pretkrizno razdoblje.
 
Kao ilustraciju takve situacije zamislimo dva radnika koji su prije krize primali neto plaću od 3.500 kn. Poslodavac prvog radnika ostvario je potporu, a poslodavac drugoga nije. Prvi radnik u travnju dobiva potporu od 4.000 kn, a drugi radnik i dalje prima plaću od 3.500 kn. Dodatno zamislimo da prvi radnik ne radi jer je njegovo poduzeće zatvoreno odlukom stožera civilne zaštite, a drugi i dalje ide na posao. Zamislimo i trećeg radnika, također s neto plaćom od 3.500 kn prije krize, koji je u ožujku dobio otkaz i ne dobiva potporu. Ako ima pravo na novčanu naknadu za nezaposlene, za travanj će primiti 2.625 kn. Ako nema pravo na tu naknadu, a zadovoljava uvjete za primanje zajamčene minimalne naknade, može ostvariti iznos od 800 kn.[4] Ako ne zadovoljava niti uvjete za zajamčenu minimalnu naknadu, u potpunosti će ostati bez primanja.
 
Poanta ove kratke analize hipotetskih radnika je pokazati kako postoje radnici i samozaposleni koji u ovoj kriznoj situaciji neće biti zaštićeni ili će pomoć od države za njih biti znatno manja od potpore za očuvanje radnih mjesta. Nadalje, osim radnika i samozaposlenih postoje i druge skupine građana koje će u krizi, posebice od ožujka do svibnja, ali i tijekom 2020. i kasnije, doživjeti pad životnog standarda te je potrebno razmotriti kako pomoći i njima.                                                             
 
Primjerice, uobičajena neto plaća radnika iznosi 6.000 kn. U travnju poslodavac isplaćuje 4.000 kn iz sredstava potpore, a preostalih 2.000 kn iz vlastitih sredstava, na koje obračunava i doprinose (u obzir je također potrebno uzeti i porez na dohodak te prirez).  3 Tako stoji i u naslovu priopćenja Vlade RH na engleskom jeziku: „Net minimum wage to be increased to HRK 4,000 as of April“, odnosno: „Neto minimalna plaća povećat će se u travnju na 4.000 kn“.  4 Radi jednostavnosti pretpostavljeno je kako se radi o osobi samcu koja, uz zajamčenu minimalnu naknadu, može ostvariti i naknadu za ugroženog kupca energenata, u iznosu troškova električne energije (a najviše 200 kn mjesečno), te naknadu za troškove stanovanja, do 400 kn mjesečno (ako osoba živi u Gradu Zagrebu). 
 
 Pohvale, kritike i preporuke Prema podatcima Vlade RH, potporom za ožujak obuhvaćeno je više od pola milijuna radnika, a broj primatelja u travnju i svibnju vjerojatno će se i povećati. Uz pretpostavku da će je primati 550.000 korisnika tijekom sva tri mjeseca, može se jednostavno izračunati da bi neto potpora državni proračun mogla koštati 6,2 mlrd. kn, a dodatnih 2,8 mlrd. kn bi trebalo izdvojiti za obvezne doprinose (od čega oko 390 mil. kn za doprinose u 1. stup mirovinskog osiguranja). Dakle, potpora je iznimno skupa.
 
Potpora će pozitivne učinke imati u tome što će spriječiti brojne stečaje poduzeća, masovne otkaze, a time otkloniti mogućnost društvene nestabilnosti. Stoga je dobro prihvaćena od različitih dionika u gospodarstvu.
 
Istodobno se govorilo i o određenim problemima u provedbi ove mjere, kao što su nejasna i nedorečena pravila, no to se kvalitetno može riješiti isticanjem dodatnih objašnjenja na portalu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. S obzirom na veliko zanimanje inozemnih analitičara za gospodarske mjere glede epidemije izazvane koronavirusom, bilo bi korisno pružiti važne informacije o potpori i na engleskom jeziku.
 
Ovih dana je također istaknuto da potpora smanjuje fleksibilnost tržišta, potiče neprofitabilna poduzeća i prikrivenu nezaposlenost. Srećom, potpora bi trebala trajati samo tri mjeseca, pa ni negativni učinci ne bi trebali biti pogubni.
 
Kao što joj ime govori, potpora je namijenjena „očuvanju radnih mjesta“, a zacijelo će pomoći i očuvanju životnog standarda brojnih zaposlenih i samozaposlenih, ali, ipak, ne svih koji će se naći u problemima. Pad životnog standarda doživjet će i dio građana iz drugih ekonomskih skupina. Kako bi se pomoglo svima, nužno je ojačati sustav socijalne zaštite (primjerice, privremenim povećanjem izdašnosti novčane naknade za nezaposlene, ublažavanjem uvjeta za dobivanje zajamčene minimalne naknade, povećanjem potpora za obitelji s djecom iz nižih i srednjih dohodovnih skupina).
 
Bilješke:
 
[1] Spomenuti iznosi odnose se na rad u punom radnom vremenu tijekom cijelog mjeseca i proporcionalno se smanjuju ako se radi o manjem broju sati rada od redovnog. 
[2]Primjerice, uobičajena neto plaća radnika iznosi 6.000 kn. U travnju poslodavac isplaćuje 4.000 kn iz sredstava potpore, a preostalih 2.000 kn iz vlastitih sredstava, na koje obračunava i doprinose (u obzir je također potrebno uzeti i porez na dohodak te prirez). 
[3]Tako stoji i u naslovu priopćenja Vlade RH na engleskom jeziku: „Net minimum wage to be increased to HRK 4,000 as of April“, odnosno: „Neto minimalna plaća povećat će se u travnju na 4.000 kn“. 
[4]Radi jednostavnosti pretpostavljeno je kako se radi o osobi samcu koja, uz zajamčenu minimalnu naknadu, može ostvariti i naknadu za ugroženog kupca energenata, u iznosu troškova električne energije (a najviše 200 kn mjesečno), te naknadu za troškove stanovanja, do 400 kn mjesečno (ako osoba živi u Gradu Zagrebu).
 

Ivica Urban, Institut za javne financije, Zagreb

Poboljšanje financiranja gospodarstva EU-a

 
 
Sekuritizacija (engleski securitization, od security < latinski securitas:sigurnost), pretvaranje manje likvidnih (utrživih) potraživanja u lako utržive dužničke instrumente koji se mogu plasirati na tržištu kapitala.
https://i0.wp.com/dailyfintech.com/wp-content/uploads/2019/10/CMU.jpg?resize=723%2C257&ssl=1
Veći se broj potraživanja iz aktive objedinjuje u jedan skup (engleski pool), na temelju kojega se, s dodatnim osiguranjem potraživanja ili bez njega, emitiraju obveze u obliku udjela u tom skupu ili pak obveznice otplata kojih se jamči novčanim priljevima po potraživanjima iz toga skupa. Na taj način financ. ustanove i velike korporacije iz bilance izbacuju potraživanja rizičnih obilježja i dolaze do likvidnosti. To predstavlja financiranje na osnovi aktive, prodajom budućega novčanog tijeka izdavanjem dužničkih instrumenata osiguranih aktivom. Pritom se stvaraju raznovrsni skupovi potraživanja sličnih ili istih obilježja, koji se tada mogu odijeliti u instrumente fiksne denominacije, što omogućuje snižavanje troškova i šire mogućnosti investiranja i dezinvestiranja. Sekuritizacija se počela koristiti u SAD-u 1970-ih godina u sekuritizaciji hipotekarnih kredita, a potom se proširila na automobilske zajmove, potraživanja po kreditnim karticama, leasing te na ostale oblike kredita i potraživanja iz aktive.
 
Napori koji se ulažu u ponovno pokretanje tržišta sekuritizacije u EU-u s ciljem poboljšanja financiranja gospodarstva EU-a među glavnim su sastavnicama unije tržišta kapitala. U tu su svrhu uključena dva zakonodavna prijedloga kojima se uvode nova pravila o sekuritizaciji:
• uredba o jednostavnoj, transparentnoj i standardiziranoj (STS) sekuritizaciji
• uredba o izmjeni uredbe o kapitalnim zahtjevima.
Vijeće i Europski parlament postigli su 30. svibnja 2017. politički dogovor o obama prijedlozima. Konačna verzija uredaba donijet će se nakon što se tekstovi finaliziraju na tehničkoj razini.
Tim dvjema uredbama utvrđuju se zajednička pravila za sve sekuritizacije i stvara okvir za sigurne, jednostavne, transparentne, standardizirane sekuritizacijske proizvode koji se primjereno nadziru te tako pomaže u njihovu razlikovanju od složenijih i rizičnijih financijskih instrumenata.

Novim pravilima pomoći će se ulagateljima da ocijene rizike povezane sa sekuritizacijom, unutar proizvoda i među njima.
To bi trebalo pomoći stvaranju novih mogućnosti ulaganja diljem EU-a i pružiti dodatni izvor financiranja u gospodarstvu, posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća.
Uredbe bi trebalo donijeti redovnim zakonodavnim postupkom, tj. donose ih Vijeće i Europski parlament.
Zašto je potrebna uredba o sekuritizaciji?
Sekuritizacija je postupak u kojemu zajmodavac, poput banke, preoblikuje zajmove koje posjeduje (npr. hipoteke) u vrijednosne papire koji se mogu prodati ulagateljima. Ulagatelji zatim primaju prinose koji nastaju na temelju tih zajmova.
Diversifikacija izvora financiranja, bolje upravljanje rizikom
Sekuritizacijom banka može osloboditi dio svojeg kapitala (koji bi inače bio predviđen za pokrivanje rizika zajmova koje je prodala) za dodatno financiranje gospodarstva.

Osim toga, sekuritizacijom se doprinosi raspodjeli rizika diljem financijskog sektora jer banke prenose dio rizika na druge banke ili druge institucijske ulagatelje (npr. osiguravajuća društva ).
Raznovrsnijim izvorima financiranja koji u manjoj mjeri ovise o bankarskom sektoru doprinosi se ukupnoj stabilnosti i otpornosti financijskog sustava. Razlog je tome da učinak koji bi potencijalni problemi bankarskog sektora mogli imati na pristup financiranju postaje manje izražen.
Pružanje dodatnog izvora financiranja MSP-ova
Prema podacima Europske komisije, u 2014. obujam sekuritizacije u EU-u smanjen je za 42 % u usporedbi s prosječnim razinama u razdoblju prije krize (2001. – 2008.).

Sekuritizacija zajmova važan je izvor financiranjaza mala i srednja poduzeća.
Podaci Komisije pokazuju da je iznos sekuritizacije zajmova MSP-ima smanjen sa 77 milijardi eura u 2007. na 36 milijardi eura u 2014. U 2013. 35 % MSP-ova nije od banaka dobilo sve financiranje koje su tražili.

Procjene pokazuju da bi sekuritizacija u EU-u proizvela između 100 i 150 milijardi eura dodatnog financiranja da njezin obujam dosegne prosjek iz razdoblja prije krize.
Stoga se sekuritizacijom, kada je pravilno strukturirana, može:
•poboljšati učinkovitost i stabilnost financijskog sustava
•pružiti mogućnosti ulaganja
•stvoriti koristi za poduzeća i građane jeftinijim i dostupnijim zajmovima.
 

Darko Kovačić

Vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati

 
 
Hrvatska zbog koronavirusa koristi mjere slične onima u većini europskih zemalja, no situacija i mjere se mijenjaju gotovo svakodnevno, te se – i u Hrvatskoj i u drugim zemljama – s vremenom očekuju i još izdašnije mjere pomoći gospodarstvu. Premda svaka od tih mjera ima svoju cijenu i premda bi za kvalitetne odluke bilo dobro raspolagati svim parametrima za analizu troškova i koristi te procjene fiskalnih učinaka, u izvanrednim okolnostima vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati.
https://img.favpng.com/17/3/7/secondary-sector-of-the-economy-actividad-econ-mica-economics-industry-espacio-geogr-fico-png-favpng-qujKJ3a3fT4nb2qfuks178kLY.jpg
Svijet se uslijed korona virusa brzo i nepovratno promijenio, s brojnim i bolnim posljedicama za gospodarstvo i javne financije, a Hrvatska se uz to mora boriti i s posljedicama potresa u i oko Zagreba. Hrvatske javne financije su pred izazovima možda većim nego 1990-ih, a situaciju pogoršava i dugogodišnje neprovođenje suštinskih strukturnih reformi i podilaženje parcijalnim interesima. Za razliku od nekoliko zadnjih godina obilježenih smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, uravnoteženjem proračuna i smanjivanjem stope nezaposlenosti, situacija se odjednom mijenja i stavlja hrvatske javne financije u težak i neugodan položaj. EU je za sada zemljama članicama osigurao paket pomoći od 37 mlrd. eura iz europskih fondova, ali i članice same smišljaju načine ograničavanja i sprječavanja zaraze te usvajaju različite mjere kako bi pomogle građanima i poduzećima. 
 
Mjere usvojene u zemljama OECD-a podijeljene su na: mjere protiv zatvaranja poduzeća, za smanjenje izloženosti radnika virusu, financijsku podršku bolesnim radnicima i njihovim obiteljima, potpore radnicima u karanteni koji ne mogu raditi kod kuće, pomoć u rješavanju nepredviđenih situacija uslijed potrebe za njegom, financijsku podršku osobama koje gube posao ili samostalni dohodak, pomoć tvrtkama u prilagodbi radnog vremena i očuvanju radnih mjesta, financijske potpore tvrtkama pogođenim padom potražnje, mjere za otpuštanje uslijed gospodarskih razloga, pomoć ekonomski nesigurnim radnicima za ostankom u svojim domovima. Detaljne mjere po zemljama dostupne su na poveznici, s time što se obuhvat i vrsta mjera po zemljama mijenja gotovo svakodnevno. 
 
I Vlada RH predstavila je prvi paket od 63 mjere (drugi je paket najavljen za 2. travnja 2020.) koji su poduzetničke inicijative „dočekale na nož“, držeći da mjere nisu dovoljne za rješavanje ni aktualnih ni budućih poteškoća te kako neće (ili će nedovoljno) riješiti ključno pitanje njihova opstanka na tržištu i zaposlenosti, zbog čega se snažno protive npr. odgodi plaćanja poreza, doprinosa i raznih drugih nameta, umjesto njihovog privremenog ukidanja, itd. Vlada je zasad „gluha“ na njihove zahtjeve. Poduzetničke inicijative predložile su da se, pored ovih usvojenih, donesu i mjere kao npr. oslobađanje plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza na 3+3 mjeseca; oslobađanje naplate komunalnih naknada, najma državnih i gradskih prostora, javnih površina te ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta gradova i općina također na 3+3 mjeseca; moratorij na otplatu kredita i leasinga bez naknada i kamata na 12 mjeseci, plaćanje PDV-a po naplati potraživanja, ukidanje obveze uplate akontacije poreza na dobit za 2020., smanjivanje svih nepotrebnih troškova javne i lokalne samouprave, promptnu obustavu javnih nabava koje nisu nužne za funkcioniranje države, privremeno smanjenje povlaštenih mirovina i plaća zaposlenih u ministarstvima i agencijama, itd. Poduzetnici, posebice mali i mikro, sve više šalju radnike na zavod za zapošljavanje (što iz perspektive javnih financija itekako košta), a vidjet će se kako će reagirati na najavljeni drugi paket mjera.
 
Detaljniji uvid u do sada uvedene mjere (po različitim instrumentima) u Europi i svijetu pokazuje kako trenutačni odgovor Vlade ne odstupa bitnije od onoga što poduzimaju druge zemlje. U prvom valu mjera: prevladavaju odgode plaćanja poreza (npr. u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Španjolskoj i Sloveniji), izuzeća od plaćanja predujma poreza (npr. u Austriji, Češkoj i Njemačkoj) te nekažnjavanje u slučaju kašnjenja poreznih prijava (npr. u Češkoj i Estoniji); tek nekolicina se europskih zemalja odlučila na potpuna porezna oslobođenja najugroženijih tvrtki. Mađarska je, primjerice, 80.000 tisuća obrta (pretežno iz uslužnog sektora) oslobodila poreznih obveza, dok su tvrtke iz najugroženijih sektora oslobođene plaćanja doprinosa na plaću radnika do kraja lipnja (s izuzetkom doprinosa za zdravstveno osiguranje). U Grčkoj je do lipnja na snazi oslobođenje od doprinosa na plaću i obustava plaćanja PDV-a dospjelog na kraju ožujka, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo sve tvrtke u maloprodaji, turizmu i industriji zabave oslobodilo plaćanja poreza na imovinu tijekom sljedećih 12 mjeseci; razmjerno je mali broj europskih zemalja smanjio porezne stope. Grčka je, primjerice, za proizvode od vitalne važnosti stopu PDV-a snizila s 24 na 6 %, Norveška je privremeno smanjila porez na dohodak za 4 %, a Turska je, u cilju pomoći posebice pogođenom avioprometu, stopu PDV-a za domaće letove snizila s 18 na 1 %; jedna od učestalijih mjera je i ubrzavanje povrata poreza (Rumunjska, Francuska i Belgija); većina članica EU-a subvencionira troškove plaće zaposlenika u tvrtkama čiji je rad privremeno zabranjen te onih koji zbog zaraženosti ili samoizolacije nisu u mogućnosti obavljati svoj posao. U Danskoj i Nizozemskoj primjerice država subvencionira do 90 % plaće (ovisno o vrsti ugovora o radu i djelatnosti poslodavca), u Češkoj do 80 %, u Letoniji do 75 %, dok u Bugarskoj taj udio iznosi 60 %. Inicijativa GLAS PODUZETNIKA u kratko vrijeme okupila je 22.000 tvrtki, obrta, paušalaca i samozaposlenih, koji traže od Vlade da se nakon prvog paketa mjera donese i drugi za pomoć mikro, malim i srednjim poduzetnicima.  
 
Što se tiče projiciranih iznosa državnih intervencija, oni ovise o razvijenosti pojedine ekonomije i trenutnoj razini javnog duga, ali i o stupnju pogođenosti gospodarskih aktivnosti. Usporedbe radi, mjere u Njemačkoj su procijenjene na 28,5 % BDP-a (od čega se 24 % odnosi na državna jamstva, a 4,5 % na direktne potpore), dok su Cipar i Rumunjska zasad za ovu svrhu namijenile 3 % BDP-a. Ukratko, većina europskih zemalja koristi mjere slične onima u Hrvatskoj, no situacija i mjere se mijenjaju gotovo svakodnevno, te se – i u Hrvatskoj i u drugim zemljama – s vremenom očekuju i još izdašnije mjere pomoći gospodarstvu. Premda svaka od tih mjera ima svoju cijenu i premda bi za kvalitetne odluke bilo dobro raspolagati svim parametrima za analizu troškova i koristi te procjene fiskalnih učinaka, u izvanrednim okolnostima vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati. 
 

Vjekoslav Bratić i Josip Franić, Institut za javne financije, Zagreb

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Nedjelja, 27/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1908 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević