Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Rast cijena nekretnina poništava poticajne državne mjere

 
 
Nova godina donijela je i novosti na tržištu nekretnina. Porez na promet nekretninama pao je s 4 na 3 posto, a pravo produženja petogodišnje državne subvencije pri kupnji nekretnine na dodatne dvije godine imat će i kupci koji već imaju dijete, a ne samo oni koji dijete dobiju nakon što postanu korisnici programa.
http://realestatelawyer.com.ph/wp-content/uploads/2015/11/basin-1059909_1280-604x270.jpg
„Uvođenje smanjenja stope poreza na promet nekretnina dobra je vijest jer smanjuje porezno opterećenje za 25 posto. Vjerojatno se neće značajnije odraziti na tržište u smislu da će kupci više ili manje kupovati, ali ono što je dobro jest da će podaci biti točni i da će ljudi imati manje motiva za prikazivanje manjih iznosa u kupoprodajnim ugovorima, što se u prošlosti često događalo. Sve to znači da ćemo imati točnije podatke u bazi Porezne uprave i e-nekretninama, a to će nam dati bolji uvid u cijene i realna kretanja na tržištu nekretnina“, pojasnio je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
 
Po pitanju promjena u državnom subvencioniranju kupovine nekretnina koje su najavljene za deveti mjesec 2019., Vujović smatra kakoveć sada dio kupaca računa da će koristiti te subvencije. „Zbog ovih najava produženja subvencija na kupce koji već imaju dijete vjerojatno će nastati rupa na tržištu jer oni ne će do šestog mjeseca uopće gledati nekretnine koje bi kupili“, izjavio je Vujović.
 
Unatoč najavljenim mjerama, kretanja na tržištu nekretnina ne idu u prilog kupcima jer su cijene kvadrata u cijeloj Hrvatskoj u odnosu na godinu ranije porasle između 6 i 7 posto. Za sličan iznos rasle su cijene i 2017. u odnosu na 2016. godinu. Samo u Zagrebu prošle godine je zabilježen rast za 9 posto pa je cijena prosječnog četvornog metra skočila na 1.900 eura. „Trenutna situacija na tržištu je dobra, s rastom BDP-a rastu i cijene stanova, kamate na kredite su niske, a sve to više ide na ruku prodavateljima nego kupcima“, zaključio je Vujović.
 

Anđelka Felja

Još uvijek mizerna ulaganja u obnovljivce u nerazvijenim zemljama

 
 
Milijardu ljudi na svijetu živi bez električne energije a novac iz UN-ovog klimatskog fonda za pomoć siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena uglavnom se ne troši na čistiju energetiku.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/obnovljivi-izvori-z-emlja-ilustracija-ekologije-20150706153210250.jpg
U svijetu, koji napućuje više od sedam milijardi ljudi, otprilike milijardu njih živi bez električne energije i mala je vjerojatnost da će imati nikakve koristi od novca koji vlade daju za razvoj obnovljivih izvora energije, a razliku očigledno neće napraviti ni UN-ov Zeleni klimatski fond, osnovan upravo da se olakša utjecaj klimatskim promjena u siromašnim zemljama. Da ironija bude veća, upravo će stanovništvo tih siromašnih zemalja, mahom smještenih u ekvatorijalnom pojasu, imati najveće probleme zbog klimatskih promjena koje dijelom uzrokuje i upotreba fosilnih goriva. A nikada nije bilo bolje vrijeme da zemlje u razvoju instaliraju obnovljive izvore energije poput vjetroelektrana i fotonapona, kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje i odgovorilo na problem energetskog siromaštva koje pogađa sedminu populacije Zemlje. 
 
UN-ov Zeleni klimatski fond (GCF), osnovan 2010. i Svjetska banka potpomognute regionalnim bankama za razvoj objavile su namjeru da značajno povećaju investiranje u zelenu energetiku dajući jeftine zajmove zemljama u razvoju i grantove. Na UN-ovom klimatskom summitu COP24 koji se upravo održava u Poljskoj i okuplja 190 zemalja, rečeno je da javni novac nije ni približno dovoljan da osigura čistu električnu energiju za ljude koji žive bez elektroenergetske mreže. UN-ov fond u koji bi bogatiji trebali davati za energetsku tranziciju siromašnijih, ne prikuplja dovoljno novaca - lani je Donald Trump otkazao donaciju dvije od tri milijarde USD koje je obećao njegov prethodnik Barack Obama, a Australija je nedavno objavila da ne će uplaćivati novac. Općenito, novac zadnjih godina u fond nije pritjecao očekivanom dinamikom, dijelom radi Trumpa a dijelom radi procedure Brexita, niti je isplaćivan kako se očekivalo. 
 
Fond koji tvrdi da raspolaže s 10,3 milijarde USD trenutno ima 93 projekta vrijedna 4,6 milijarde USD, 39 projekata vrijedna 1,6 milijardi USD već se provode, a očekuje se da će se do kraja godine utrošiti 483 mil. USD. Više od 40% GCF-ovog novca odlazi na mikro ili male investicije ispod 250.000 USD, kažu u fondu službeno. Stariji istraživač londonskog Instituta za okoliš i razvoj Neha Rai analizom je došao do podataka da je od 14 milijardi USD namijenjenih borbi protiv klimatskih promjena oko 40% ili 5,6 milijardi USD otišlo je na energetske projekte. 
 
Od do sada alociranog novca iz Fonda tek je 3% (475 mil. USD) iskorišteno za decentraliziranu proizvodnju energije. Između listopada 1999. i kolovoza 2017. GEF je odobrio samo 1,19 milijardu USD za 254 projekta obnovljivih izvora energije, od čega su 43% mikromreže, mini-mreže i decentralizirana proizvodnja. "Problem nije u tome da manjka novca. One čega manjka je politička volja. Smatramo da je obnovljiva energija javno dobro te da vlade i međunarodne financijske institucije moraju koristiti javne fondove da povedu u razvoju demokratskih sustava obnovljive energije", kaže Lidy Nacpil, koordinatorica Azijskog građanskog pokreta za dug i razvoj. Umjesto da dobivaju novac iz javnih fondova svojih vlada, zemlje u razvoju moraju se okretati komercijalnim bankama koje su motivirane profitom i zaziru od zemalja i projekata koje smatraju riskantnima. 
 
U obnovljivce je 2017. globalno investirano 333 milijarde USD, procijenio je Bloomberg Energy Finance. Od tog novca samo 25 milijardi USD otišlo je u zemlje u kojima je najveći broj ljudi bez električne energije. Analizom financijskih podataka u 48 zemalja uključujući Bangladeš, Gvatemalu, Keniju i Vijetnam došlo se do podataka da takve, osjetljive zemlje moraju plaćati 62 milijarde USD ekstra troškova za kapital u proteklih 10 godina kroz više kamatne stope. Dapače, očekuje se da će bankari te stope još podizati, što će te zemlje još više udaljiti od primjene čistih izvora energije i borbe protiv energetskog siromaštva, objavio je The Guardian.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.hr

Najviše će biti pogođeni stručnjaci, ali i ostali s nižom stručnom spremom

 
 
Prema novom istraživanju Institute for Employment Research (IAB), Society for Economic Structural Research i Federal Institute for Vocational Education and Training, prijelaz na elektromobilnost će Njemačku dugoročno koštati oko 114.000 radnih mjesta. Pogotovo će kod izgradnje vozila poslove izgubiti 83.000 zaposlenika. Trenutačno, u njemačkoj automobilskoj industriji zaposleno je više od 800.000 ljudi. Prognoza se temelji na pretpostavci da će tržišni udio električnih vozila do 2035. iznositi 23 %. Razlozi gubitka tolikog broja radnih mjesta bi bili zato što proizvodnja motora s unutarnjim izgaranjem zahtjeva više radnika, dok su električni pogoni manje složeni i zahtijevaju manje radne snage. Pogođeni bi bili stručnjaci, no također bi mogli biti pogođeni i zaposlenici s nižom i višom stručnom spremom, objavio je portal Teller Report.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/electa-nevo-20141003144728394.jpg

 

M. E., Energetika-net

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1222 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević