Get Adobe Flash player
Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Stanković nijednom nije niti spomenuo Domovinski...

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Početkom 1990. tadašnji oficir JNA nije se nimalo razlikovao od...

Srbin koji voli domovinu!

Srbin koji voli domovinu!

Peđa Mišić: "Branili smo obitelj, djecu, kuću, ulicu,...

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Sramotan odnos Hrvatske prema šestorici Hrvata u Den...

Ljevičarima je sve dozvoljeno

Ljevičarima je sve dozvoljeno

U Hrvatskoj možeš svaki dan pljuvati po Hrvatima iz...

  • Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:05
  • Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:01
  • Srbin koji voli domovinu!

    Srbin koji voli domovinu!

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:25
  • Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:21
  • Ljevičarima je sve dozvoljeno

    Ljevičarima je sve dozvoljeno

    srijeda, 22. studenoga 2017. 23:57

Više novca dajemo EU-u nego što povlačimo

 
 
Hrvatska je u ovoj godini ugovorila i isplatila puno manje sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a nego što je bilo planirano, kasnilo se s pripremom postupaka i objavom natječaja, kao i s provedbom projekata, pa je sukladno tome plan povlačenja za 2017. podbacio za čak 1,9 milijardi kuna. To se najbolje vidjelo po ovogodišnjem rebalansu proračuna, gdje su sredstva iz pomoći EU-a smanjena s 11,2 milijarde kuna na 9,3 milijarde. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a nisu htjeli komentirati zašto je toliki podbačaj, već su nas uputili na Ministarstvo financija, koje pak tvrdi da oni nisu nadležni za fondove EU-a.

Ariana Vela
 
- Razlozi tome proizlaze iz više faktora - od pripreme poziva, njihove objave i postupka dodjele bespovratnih sredstava koja često kasne do provedbe projekata u kojima probleme imaju i korisnici, čije aktivnosti kasne, ali i sustav koji ne može apsorbirati toliki broj izvještaja koje zaprima - analizira Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU i direktorica tvrtke „EU projekti“. Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, Hrvatska je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014.-2020. od početka provedbe do 30. rujna ove godine ukupno ugovorila 2,8 milijardi eura, a isplaćeno je samo 743,25 milijuna eura. Fondove smo počeli koristiti od 2015., pa ispada da smo u tri godine korištenja krajnjim korisnicima isplatili samo 5,572 milijarde kuna.
 
Pelješki most
 
Ako pogledamo podatke koje su prikupili u „EU projektima“, do kraja svibnja ukupna alokacija iznosila je 11,9 milijardi eura, ugovoreno je 2,4 milijarde eura, a isplaćeno 580 milijuna eura. U postocima to izgleda tako da smo ugovorili 20 posto od ukupne alokacije, a isplatili nešto manje od pet posto sredstava. Budući da smo u međuvremenu ugovorili i projekt Pelješkog mosta, gdje bespovratna sredstva EU iznose 357 milijuna eura, dolazimo i do ove brojke ugovorenosti koju su nam poslali iz Ministarstva. Ako pak gledamo samo ovu godinu, do kraja rujna ukupno je ugovoreno 1,6 milijardi eura kroz 744 projekta i gotovo 400.000 potpora (Program ruralnog razvoja), ali ukupno je isplaćeno tek 400 milijuna eura ili 3 milijarde kuna. U istom razdoblju objavljeno je 109 natječaja za programe ESIF-a ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava od 2,2 milijarde eura.
 
Godinu ranije ugovorili smo 861 milijun eura, a isplatili 276 milijuna eura i tu smo podbacili. Plan je bio da ćemo povući 9,7 milijardi kuna, a na kraju smo povukli 6,4 milijarde kuna, odnosno 3,3 milijarde kuna manje od planiranog, dok je u 2015. ukupno bilo ugovoreno 410 milijuna eura, a isplaćeno 66,78 milijuna eura. Tadašnja SDP-ova Vlada u proračunu za 2015. planirala je pomoći od EU u iznosu od 7,3 milijarde kuna, no i to se ispostavilo kao previše ambiciozan plan, pa smo povukli samo nešto više od 3 milijarde kuna. Ovogodišnji planovi za iduća razdoblja ponovno su ambiciozni - ukupno planiram prihodi od pomoći EU u 2018. iznose 13,8 milijardi kuna, u 2019.14,6 milijardi kuna te 15,1 milijardu kuna u 2020. Istodobno prošle smo godine u zajedničku blagajnu Europske unije uplatili 3,2 milijarde kuna, ove ćemo godine uplatiti 100 milijuna kuna više, a 2018. godine 3,6 milijardi kuna.
 
Ako usporedimo ugovorena sredstva iz fondova EU-a u 2016. i naš doprinos proračunu EU, onda smo u toj godini bili u plusu 3,2 milijarde kuna, a godinu ranije plus je bio manji i iznosio je samo 1,23 milijarde kuna.
- Plan za korištenje sredstava EU u 2017. bio je vrlo optimističan i nerealan. Nažalost, u više sam navrata upozoravala institucije da će se dogoditi uska grla i u provedbi, ali čini se da one ne razmišljaju dugoročno, nego probleme počnu rješavati kad voda dođe do grla. Rezultat toga je situacija koju imamo danas, a to je da smo ugovorili i isplatili znatno manje sredstava EU nego što smo trebali - kaže Ariana Vela.
Ističe i još jedan važan element zbog kojeg je EU financiranje u Hrvatskoj problematično, a to je izostanak sankcija za institucije.
- Paradoksalno je da se korisnike kažnjava za svaku pogrešku, čak i one minimalne, dok s druge strane sustavi kasne s objavama poziva, obradom prijava, izvještajima i nikome ništa. Kad uvedemo sustav u kojemu će svatko zaista biti odgovoran za svoj posao i kada se nekompetencije sustava neće prevaljivati na leđa korisnika, moći ćemo reći da smo napravili korak naprijed. Upravo to bi trebao biti jedan segment reforme uprave i strukturnih promjena koje se od Hrvatske očekuju - zaključuje A. Vela.
 
Nerealno planiranje
 
Uspoređujući bivšeg SDP-ova ministra Branka Grčića i HDZ-ovu aktualnu ministricu za fondove EU Gabrijelu Žalac, A. Vela kaže da je to teško uspoređivati jer se SDP-ova Vlada više bavila programiranjem i pripremom za uspostavu okvira za korištenje sredstava, a sada je fokus upravo na korištenju sredstava i eventualnim manjim izmjenama operativnih programa.
- Grčić je morao puno bolje programirati te se u pripremi projekata fokusirati na ESIF 2014-2020. Njegova se administracija bavila 2013., odnosno malim ESIF-om i to je njegova najveća greška. Žalac je postala ministricom u situaciji u kojoj je sustav uspostavljen, ali bi trebala raditi na tome da ga ojača - ocjenjuje A. Vela. Dodaje da svaka Vlada nerealno planira sredstva iz fondova EU, te nisu u potpunosti transparentne prilikom objave informacija o tome koliko je sredstava ugovoreno, koliko plaćeno i kakav je zapravo novčani tijek.
 
- Činjenica da je Hrvatska do ove godine koristila više izvora financiranja kroz više sustava omogućila je takvo ponašanje jer se o iskorištenosti sredstava izvještavalo tako da su se sve brojne alokacije iz različitih izvora zbrajale pa je javnost mogla dobiti dojam da je situacija znatno bolja u odnosu na stvarnu. Od 2017. zbog specifičnih pravila koja se odnose na EU-ovo financiranje, koristimo isključivo sredstva za razdoblje 2014. - 2020. i ne će biti toliko prostora za kreativnost prilikom izvještavanja - naglašava A. Vela.
 

Goran Penić, http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vise-novca-dajemo-u-eu-nego-sto-povlacimo-u-2017-dobili-smo-gotovo-2-milijarde-kuna-manje-od-planiranog/6729255/

Rast cijena nafte vraća Jadran u fokus svjetskih naftnih kompanija

 
 
Visoki dobro obaviješteni izvor iz naftaških krugova Nacionalu je koncem proteklog tjedna izjavio da će rast cijena sirove nafte preko 70 dolara za barel, Jadran zasigurno vratiti u fokus interesa svjetskih kompanija koje žele istraživati nove rezerve ugljikovodika. Cijena nafte, koja je sada u uzlaznom trendu, može iduće godine otići iznad granice od 70 dolara ako američki proizvođači nafte iz škriljevaca ne odluče reagirati i aktivirati na stotine vlastitih izvora nafte iz škriljevaca. Ti su izvori posljednje dvije godine mirovali upravo zbog niskih cijena nafte koji su tu vrstu proizvodnje, koja je značajno skuplja od proizvodnje iz konvencionalnih ležišta, činili neisplativom. Ako se ti izvori aktiviraju, nafta iz tih izvora koja se isporuči na svjetskom tržištu držat će cijene otprilike na sadašnjoj razini i ona ne će značajnije porasti, tvrdi Nacionalov izvor.
http://www.offshoreenergytoday.com/wp-content/uploads/2014/04/Adriatic-Marine-acquires-three-OSVs.jpg
U suprotnom, cijena će zbog porasta potražnje, a posebno ako se produži dogovor Rusije i zemalja OPEC-a o zadržavanju razine proizvodnje od 1,8 milijuna barela na dan, početi rasti i može dosegnuti razinu od 70-ak dolara. Ostvari li se takav scenarij, rast cijena sirove nafte ponovno će potaknuti interes velikih naftnih kompanija za ulaganja u off-shore istraživanja ugljikovodika na srednjem i južnom Jadranu, pa je novi početak istraživanja na koncesijskim poljima prilično izgledan jer ta cijena opravdava ulaganja u istražne radove, tvrdi isti izvor.
 
Posljednjih nekoliko mjeseci, naime, zabilježen je nagli skok cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, ponajprije onih nama referentnih tipa Brent na londonskom tržištu, ali i onih na američkom tržištu (WTI). Brojni svjetski analitičari najavljuju da će se uzlazna dinamika kretanja nastaviti i iduće godine, što će neminovno izazvati značajne promjene i preslagivanja na svjetskim tržištima energenata, a posljedično i politička preslagivanja u određenim dijelovima svijeta.
 
Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, ovako je odgovorio na Nacionalovo pitanje kako će Vlada reagirati na takve svjetske trendove koji čine logičnim promišljanja o nastavku projekta istraživanja nafte i plina u Jadranu i namjerava li obnoviti natječaj za dodjelu koncesija za istražne radove: „Hrvatska vlada u ovom trenutku skoncentrirana je na donošenje novog zakona o istraživanju ugljikovodika, koji bi narednih tjedana trebao ući u završnu fazu. Još je prerano govoriti o nastavku procesa odabira budućih koncesionara za istraživanje ugljikovodika u Jadranu.“ Taj bi zakon trebao kvalitetnije riješiti neke probleme koji su se do sada pojavljivali, prije svega one koji se odnose na dvostruku nadležnost visokih državnih tijela - Ministarstva gospodarstva i Ministarstva zaštite okoliša i energetike - prilikom realizacije projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Uz to što će biti usklađen s propisima i regulativama EU-a, novi bi zakon trebao kvalitetnije urediti i neka druga pitanja koja dosadašnji zakonski akti nisu dovoljno jasno riješili, a odnose se između ostaloga i na pitanja utvrđivanja rezervi ugljikovodika, utvrđivanja eksploatacijskog polja, registra istražih prostora i eksploatacijskih polja i neka druga pitanja.
 
„Kada usvojimo zakon, a on bi mogao biti usvojen u prvom kvartalu iduće godine, te kada donesemo sve potrebne podzakonske akte i pravilnike, tada ćemo krenuti i s natječajem“, objasnio je Milatić. Nesumnjivo je da će novi zakonodavni okvir, uz to što će maksimalno zaštititi državne interese, morati istovremeno dati i dovoljno prostora naftnim kompanijama da u budućim projektima na prostoru Hrvatske, pa tako i na Jadranu, pronađu svoj financijski interes. Vjerojatan žestok otpor javnosti, na koji sigurno treba računati, bit će veliki izazov Vladi da problemu pripreme javnog mnijenja na velike energetske projekte od nacionalnog interesa pristupi znatno ozbiljnije i sveobuhvatnije negoli se to radilo do sada.
 
Nacionalovi sugovornici slažu se u zaključku da će, osim prihvatljive razine cijene nafte na svjetskom tržištu koja će stimulirati ulaganja u nove istražne projekte, odlučujući faktor biti i hrabrost i spremnost hrvatske vlade da ponovno pokrene projekt istraživanja nafte na Jadranu koji je svojedobno izazvao burne reakcije i proteste u cijeloj zemlji.
 
Naftni konzultant Jasminko Umićević Nacionalu je kazao kako ne vjeruje da hrvatska vlada konkretno razmišlja o nastavku natječaja za odabir koncesionara za istraživanje nafte i plina na Jadranu te da se isključivo koncentrirala na donošenje novog zakona o istraživanju ugljikovodika. No drugi izvor upozorava na to da zainteresirane svjetske naftne kompanije hrvatskoj vladi zamjeraju premalu površinu blokova na kojima se predviđa dodjela istražnih koncesija. „U ovom je trenutku istražno područje na srednjem i južnom Jadranu podijeljeno na ukupno 26 blokova, što je neadekvatno. Ti su blokovi površinom premali. Situacija bi se značajno izmijenila i Jadran bi postao daleko zanimljiviji velikim kompanijama kada bi se taj broj smanjio na 12 do 13 površinom većih istražnih blokova“, upozorio je taj Nacionalov izvor.
 
Osim toga, idućih godina počinju istražna bušenja u susjednoj Crnoj Gori koja će uskoro započeti grčka kompanija Energean Oil & Gas, talijanski Eni i ruski Novatek. Rezultati tih istraživanja zasigurno će značajno utjecati na stavove hrvatskih građana i nevladinih udruga o prihvatljivosti sličnih projekata na hrvatskoj strani Jadrana. Sve će to biti važni parametri koji će odrediti budućnost projekata istraživanja nafte u Jadranu, a time posredno i budućnost Hrvatske u narednim desetljećima.
 
Projekt istraživanja potencijalnih ležišta nafte i plina u Jadranu ponovno je, nakon gotovo 40 godina od prvih seizmičkih i geoloških mjerenja, postao aktualan nakon što je krajem 2013. godine, na poziv hrvatske vlade, u Jadran stigao specijalni istraživački brod britanske tvrtke Spectrum Geo Limited, čiji je zadatak bio obaviti geološka snimanja i seizmička mjerenja jadranskog podmorja. Podaci prikupljeni tim istraživanjem, s informacijama koje su prikupljene 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, trebali su pružiti kompletniji uvid u geološki sastav stijena, njihovu gustoću i ostale karakteristike koje mogu ukazivati na prisutnost ugljikovodika, odnosno moguće postojanje ležišta nafte i plina. U to vrijeme cijene sirove nafte na svjetskom tržištu kretale su se u rasponu od 95 do 105 dolara za barel, što su bile poticajne cijene za takvu vrstu off-shore (odobalnih) istraživanja koja su, podsjetimo, višestruko skuplja od klasičnih bušotina na kopnu. No hrvatska javnost prisutnost Spectrumova broda nije dobro prihvatila, na noge su se narednih mjeseci podigli i građani i brojne nevladine udruge, ali i političke stranke, usprotivivši se svakoj mogućnosti postavljanja naftnih bušotina duž jadranske obale, pisale su se peticije i održavali protestni skupovi u znak neslaganja s tim projektom. Osim negodovanja javnosti, koje tadašnja vlada nije mogla ignorirati, dogodio se još jedan ključni, vjerojatno i najvažniji trenutak koji je nagnao Vladu da odustane od projekta: cijene sirove nafte na svjetskom tržištu naglo su u siječnju 2015. godine s dotadašnjih 100-tinjak dolara pale na oko 45 dolara za barel, što je gotovo trenutno zaustavilo sve zahtjevnije istraživačke off-shore projekte u svijetu, pa tako i ovaj u Jadranu.
 
Sve do prije nekoliko tjedana cijene sirove nafte nastavile su se kretati na razinama koje su bile demotivirajuće za ulaganja u off-shore istraživanja, no njihovim porastom na sadašnjih 60-ak dolara i najavama daljnjeg rasta u idućoj godini, projekt dodjele koncesija za istraživanje novih ležišta nafte i plina u srednjem i južnom Jadranu ponovno postaje zanimljiv, a velike svjetske naftne kompanije u pravilu brzo reagiraju na svaki pozitivan pomak koji se dogodi na svjetskom tržištu.
 
Cijena Brent nafte na londonskom tržištu kraj prošloga tjedna dočekala je na visokih 62,12 dolara za barel, što je najviša razina u posljednje dvije i pol godine, odnosno nakon drastičnog pada cijena s početka 2015. godine. Prema analizama svjetskih medija koji posebno prate kretanja na tržištima energenata, to je u kratkom roku od svega pet mjeseci povećanje cijene od čak 38 posto u odnosu na najniže cijene zabilježene u lipnju ove godine. Američka nafta na teksaškom tržištu (WTI) dosegla je također visokih 55,68 dolara za barel (povećanje od 31 posto u odnosu na razine iz lipnja ove godine), dok je cijena sirove nafte iz popularne OPEC-ove „košarice“ (referentni izvještaj o prosječnoj cijeni sirove nafte zemalja članica OPEC-a, 14 proizvođača s područja Bliskog istoka, Afrike i Južne Amerike) skočila na 58,49 dolara po barelu. Ni cijena ruske nafte (Urals) ne odskače značajno i drži se na 57,54 dolara za barel. Svaka od navedenih cijena svojevrsni je marker, odnosno pokazatelj stanja na svjetskom tržištu sirove nafte, no za Hrvatsku je cijena Brent nafte (London Brent) posebno značajna budući da je upravo ona referentna za trgovanje naftom i naftnim derivatima u velikoj većini zemalja, posebno na mediteranskom tržištu, a time je i jedan od parametara za izračun maloprodajne cijene naftnih derivata na hrvatskom tržištu energenata.
 
Kao najvažniji razlozi naglog povećanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu navode se konstantan rast potražnje za naftom kao energentom u Kini, jednoj od najbrže rastućih ekonomija u svijetu koja je količinama uvezene nafte već premašila one SAD-a kao donedavnog najvećeg uvoznika, te paralelno s time najava zemalja članica OPEC-a o vjerojatnom nastavku ranijeg dogovora o ograničenju proizvodnje sirove nafte. Naime, kako navode brojne svjetske agencije, predstavnici zemalja članica OPEC-a krajem ovoga mjeseca će na ranije zakazanom sastanku u Beču odlučivati o tome hoće li produžiti jednogodišnji ugovor, sklopljen početkom ove godine sa zemljama izvan organizacije OPEC (a među njima je najistaknutija Rusija), o zadržavanju proizvodnje sirove nafte na razini od 1,8 milijuna barela na dan koji istječe u ožujku iduće godine, kako bi stabilizirali cijene sirove nafte na svjetskom tržištu i odnos ponude i potražnje za najvažnijim svjetskim energentom.
 
Ruska novinska agencija TASS je krajem prošloga tjedna izvijestila o razgovorima koje je ruski ministar energetike Aleksandar Novak vodio sa saudijskim princom Mohammedom bin Salmanom, nakon kojih je najavio da bi sporazum zemalja članica OPEC-a i ostalih zemalja o ograničenju proizvodnje nafte, mogao biti produljen i nakon ožujka 2018. i to vrlo vjerojatno do kraja iduće godine ako to bude potrebno. Većina svjetskih medija navodi da je scenarij produljenja ugovora, koji prema pisanju ruskih medija podupire i sam ruski predsjednik Vladimir Putin, još uvijek neizvjestan, s obzirom na povećanu potražnju, a tržišta su zabilježila i skok cijena nafte koju Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati isporučuju kupcima na Dalekom istoku, prvenstveno Kini kao najvećem potrošaču čije potrebe za naftom stalno rastu. No princ Salman je, prema navodima TASS-a, nakon sastanka s ruskim ministrom Novakom izjavio da je njegova zemlja spremna na produljenje ugovora o ograničenju proizvodnje sirove nafte te je konstatirao da je povećanje potražnje na tržištu donekle kompenzirano američkim povećanjem proizvodnje nafte iz škriljevaca.
 
Njegove riječi potvrdili su i najavljeni projekti najveće kineske, ali i svjetske tvrtke s lancem rafinerija Sinopec, o gradnji golemog podmorskog naftovoda koji bi spojio obale Kine i SAD-a i time Kini omogućio pristup američkoj nafti iz škriljevaca. Uz to, aktualan rast cijena nafte na svjetskom tržištu samo dodatno potiče rast proizvodnje nafte iz škriljevaca u SAD-u, koja svakim dodatnim dolarom na sadašnju cijenu barela postaje sve isplativija, čime američki proizvođači dodatno ugrožavaju izvoznike nafte iz Južne Amerike i Bliskog istoka i polako ali sigurno oduzimaju im značajan dio tržišta, posebno onog u Aziji, jer je cijena američke nafte (WTI) u prosjeku pet do šest dolara jeftinija od nafte tipa Brent koja se prodaje na londonskom tržištu. Svjetski analitičari dodatno upozoravaju na to da se američki proizvođači nafte iz škriljevaca ne drže ugovora o zadržavanju proizvodnje nafte na dogovorenoj razini jer ga nisu ni potpisali, a ta situacija dodatno destabilizira odnos ponude i potražnje na naftnom tržištu. Svi spomenuti dogovori i sadašnja situacija oko odnosa ponude i potražnje sirove nafte na tržištu, tako vode prema zaključku da je nastavak rasta cijena nafte u narednoj godini vrlo izvjestan, upozoravaju svjetski analitičari.
 
Jedan od najiskusnijih domaćih naftaša, akademik Mirko Zelić, kaže da bi razina cijene od 70 do 80 dolara za barel sirove nafte svakako mogla biti stimulirajuća za svjetske naftne kompanije da se ponovno zainteresiraju za koncesije na Jadranu. Zelić je podsjetio na to da su niske cijene nafte u protekle dvije godine uzrokovale masovno odustajanje brojnih naftnih kompanija od već započetih istražnih projekata u svijetu, što je značajno utjecalo na smanjivanje svjetskih rezervi nafte. „Ako se era niskih cijena nafte nastavi i narednih godina, postoji objektivna opasnost da će ta situacija dovesti do globalne energetske krize u naredih 20-ak godina, a posljedično i do gospodarskih i političkih nestabilnosti u svijetu kada cijene nafte strelovito krenu rasti zbog ubrzanog pražnjenja sadašnjih rezervi.
 
Situacija u Hrvatskoj još je lošija, jer se u nas u obnovu rezervi gotovo uopće ne ulaže i mi ćemo za koju godinu u potpunosti ovisiti o uvozu nafte i plina. Stoga je dobro da cijene sirove nafte u svijetu rastu, jer to stvara podlogu za interes naftnih kompanija za dodjelu novih istražnih koncesija u konvencionalnim i nekonvencionalnim ležištima“, rekao je Zelić. On je upozorio na to da Hrvatska, prema procjenama geologa, ima značajne potencijale s rezervi nafte i plina koje treba istražiti. „Hrvatska doista što prije mora poduzeti konkretne mjere kako bi potaknula istraživanje novih ležišta nafte i plina. Vlada pritom ima odlučujuću riječ i ona mora natjerati Inu da više ulaže u obnovu rezervi, a ne samo u trgovinu“, objasnio je Zelić. Rekao je i kako  sumnja da je hrvatska vlada u potpunosti svjesna važnosti vlastitog utjecaja na obnovu rezervi nafte i plina te dodao da je po sastavu stručne grupe koja bi trebala donijeti novu Strategiju energetskog razvitka Hrvatske, posve jasno da Vlada ne namjerava doista poduzeti konkretne korake kako bi potaknula taj proces. „Bojim se da u toj grupi nema relevantnih stručnjaka koji poznaju naftnu industriju, a ministri nisu skloni tražiti savjete i mišljenja iskusnih naftaša. A Hrvatska ima iskusnih stručnjaka koji mogu pomoći u kvalitetnijem planiranju budućnosti naftne industrije“, upozorio je Zelić. Predavač na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i naftni ekonomist dr. Igor Dekanić također se složio s time da najnoviji rast cijena nafte na svjetskom tržištu ponovno vraća Jadran u žižu interesa svjetskih naftnih kompanija, no njihov će konkretan interes ovisiti o reakciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Agencije za ugljikovodike te o ponovnom raspisivanju natječaja za dodjelu koncesija.
 
Dekanić je, naime, upozorio na to da pri tome treba uzeti u obzir i činjenicu da su dugoročne procjene kretanja cijena nafte, kakve rade velike svjetske kompanije, ponešto rezerviranije od onih koje se iz mjeseca u mjesec objavljuju na svjetskim tržištima. „Preostaje pratiti kada će dinamika očekivane cijene nafte i troškova istraživanja prijeći razinu koju kompanije procjenjuju kao isplativu. Naime, kod svakog porasta cijena nafte na svjetskom tržištu, naftne kompanije okreću se i onim izvorima koji su donedavno bili nezanimljivi, odnosno procijenjeni kao neisplativi. Pritom valja znati da kompanije u dugoročnim projektima nikada ne računaju s aktualnim cijenama na svjetskom tržištu, već rade vlastite prognoze, odnosno planske cijene koje su uvijek 20 do 30 posto niže od aktualnih tržišnih cijena. Takve se procjene zadržavaju unutar kompanije kao svojevrsna poslovna tajna i time se poslovanje štiti od rizika.
 
To je poslovna praksa koju prakticiraju sve velike svjetske naftne kompanije“, objasnio je Dekanić i dodao kako najnovije procjene, utemeljene na aktualnim tržišnim cijenama, a onda i na planskim dugoročnim procjenama, motiviraju kompanije da se okrenu i onim izvorima koji su im do jučer bili neisplativi, poput off-shore istraživanja, istraživanja u dubokome moru, na Arktiku ili pak u nekonvencionalnim ležištima. Jedan od takvih projekata je zasigurno i Jadran, no Dekanić je dodao i da će budućnost toga projekta isključivo ovisiti o političkoj volji hrvatske vlade, a onda i o načinu na koji će se politički vrh odnositi prema otporu javnosti koji je u ovom slučaju izrazito velik.
 
„Ono što može ići u korist ovome projektu jest činjenica da će se istraživanja vršiti u dobro poznatom području koje je politički stabilno, da je riječ o zemlji članici EU-a koja će projekt voditi u skladu s važećim regulama i propisima koji vrijede za sve zemlje članice Unije i koja je krenula zakonodavno sređivati područje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika te da to daje vrlo visoku dozu sigurnosti kompanijama koje će se natjecati za koncesije“, zaključio je Dekanić.
 

Sandra Carić Herceg, https://www.nacional.hr/rast-cijena-nafte-vraca-jadran-u-fokus-svjetskih-naftnih-kompanija/

Mjere energetske učinkovitosti

 
 
Petrokemija, poznata tvornica gnojiva iz Kutine, u suradnji s tvrtkom HEP ESCO modernizirala je sustave elektromotornih pogona na postrojenjima Voda-2, Energana i Crpna stanica Pakra i jedan dio sustava cestovne rasvjete. Sve to ostvareno je prema ESCO modelu, odnosno financiranjem iz postignutih ušteda.
http://petrokemija.hr/Portals/0/Slike/Novosti/tvornica_srpanj%202017.jpg
Proizvodni kompleks Petrokemije u Kutini iznimno je energetski intenzivan i, kako bi bolje gospodarila energijom, tvrtka je tijekom 2015. godine u svoje poslovanje uvela sustav upravljanja energijom prema HRN ISO 50 001. Osnovni cilj uspostave sustavnog gospodarenja energijom je smanjenje potrošnje energenata, a time i snižavanje troškova proizvodnog postrojenja. Upravo zbog toga se i pristupilo izvedbi projekta s tvrtkom HEP ESCO koja ima značajna iskustva u provođenju projekata energetske učinkovitosti i gospodarenja energijom.
 
Projekt energetske učinkovitosti na sustavima elektromotornih pogona uključivao je modernizaciju upravljanja centrifugalne crpke za dobavu sirove vode, centrifugalnog ventilatora primarnog zraka za loženje parnih kotlova i ventilatora rashladnih tornjeva. Energetska učinkovitost tih sustava podignuta je ugradnjom frekvencijskih pretvarača koji omogućavaju regulaciju brzine vrtnje motora, a time i regulaciju protoka vode i zraka.
 
Dosadašnja regulacija tih sustava bila je izvedena pomoću ventila i zaklopki kojima se izvodilo prigušivanje protoka, odnosno uključivanjem i isključivanjem pojedinih motora. Primjenom frekvencijskih pretvarača omogućeno je lokalno i daljinsko upravljanje radom elektromotora, odnosno reguliranje broja okretaja crpke i ventilatora (protoka) u skladu s trenutačnim potrebama za dobavu vode i zraka, pri čemu se postižu značajne uštede na električnoj energiji.
 
Kao druga mjera energetske učinkovitosti proveden je pilot-projekt modernizacije manjeg dijela sustava vanjske rasvjete. Ugrađeno je 75 cestovnih svjetiljki i 15 svjetiljki u protueksplozijskoj izvedbi. Kao izvor svjetlosti u postojećim svjetiljkama koristile su se živine žarulje pojedinačne snage 250 W, male učinkovitosti i ekološki neprihvatljive. Definirani svjetlotehnički zahtjevi postignuti su ugradnjom svjetiljki sa svjetlećim diodama (LED) i pojedinačnom snagom 68 W.
 
Cjelokupan projekt, koji je obuhvatio modernizaciju spomenutih sustava, od izrade studija izvodljivosti, preko glavnih projekata, do postavljanja opreme i puštanja u rad proveden je vlastitim znanjem (‘know-how’) stručnjaka Petrokemije i HEP ESCO-a. Takvim se investicijama u mjere energetske učinkovitosti postižu uštede na električnoj energiji na razini oko 3,4 GW h godišnje, uz vrijeme povrata investicije od dvije godine.
 
Pored modernizacije elektromotornih pogona i rasvjete, uspostavljeno je i daljinsko očitanje energenata i instaliran ESCO Monitor® kao podrška pri uvođenju sustava upravljanja energijom prema ISO 50 001. To je računalno-poslovni sustav za gospodarenje energijom koji omogućava uvid u potrošnju, analizu i planiranje potrošnje, nadzor i upravljanje te rano otkrivanje i alarmiranje u slučaju promjene potrošnje energije.
 

Martin Đukić, mag. ing. el., Energetika-net

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Subota, 25/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 821 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević