Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Hrvatska u začaranom krugu propadanja

 
 
Hrvatska već više od četvrt stoljeća tapka na mjestu. Dok su ostale zemlje srednje i istočne Europe procvale nakon pada željezne zavjese i prelaska na tržišnu ekonomiju i nakon ulaska u EU, Hrvatska je u razdoblju od 1989. do 2016., kako pokazuju podaci Maddison Projecta, imala realni rast BDP-a od samo 6,5 posto. Uvjerljivo najgori rezultat zbog kojeg smo, kako je vidljivo na karti, dobili svoju zasebnu kategoriju. Od ulaska u EU 2013. godine Hrvatska je vrlo brzo po mnogim kriterijima pala na samo dno među 28 zemalja članica, po standardu nas prestiže čak i Rumunjska, a kako stvari stoje za koju godinu čudit ćemo se kako smo postali lošiji i od Bugarske.
https://ip.index.hr/remote/indexnew.s3.index.hr/zaostttt.jpg
Realni BDP susjedne Slovenije u promatranom razdoblju porastao je za 48,4 posto. Najsnažniji rast među bivšim komunističkim zemljama imala je Poljska koja se transformirala u industrijsku silu, a njezin rast iznosio je 124,7 posto. Snažnu transformaciju imale su i Češka i Slovačka čiji BDP je od pada komunizma porastao za 57,3 i 108,4 posto. Te dvije zemlje danas su jedni od najznačajnijih proizvođača automobila.
 
Nekada vrlo siromašne zemlje, Rumunjska i Bugarska ostvarile su rast od gotovo 54 i 58 posto. Solidan rast imala je i Mađarska koja je od 1989. do 2016. imala realni rast BDP-a od 38,6 posto. Kada pogledamo prema Zapadu, u oči upada Irska, koju su prije nekoliko desetljeća mučili vrlo slični problemi kao i Hrvatsku - relativno siromaštvo i iseljavanje. Irska je od 1989. imala realni rast BDP-a od čak 157,2 posto i uvjerljivi je europski rekorder.
 
Ove brojke zapravo i ne čude s obzirom na to da Hrvatska nikada zapravo i nije profunkcionirala kao država, s neovisnim pravosuđem, efikasnom administracijom, prihvatljivom visinom poreza, a to je bitno svima onima koji žele raditi, stvarati i živjeti u normalnom okruženju. Očekivalo se čudo od iskorištavanja rentne pozicije, odnosno turizma, koji je istisnuo sve ostale sektore i dogurao do 20 posto BDP-a. Zbog nefunkcionirajuće administracije koja se pretvorila u priliku za uhljebljivanje, umjesto u servis onima koji stvaraju, i pravosuđa u kojem procesi znaju potrajati desetljećima i u koje ljudi nemaju povjerenja, izbjegavaju nas ulagači, a ljudi bježe u uređenije zemlje. Iseljavanje dodatno nagriza perspektivu hrvatske ekonomije i cijelog sustava tako da smo se našli u začaranom krugu propadanja.
 

M. R., https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-toliko-zaostaje-da-smo-na-ovoj-karti-dobili-svoju-kategoriju/2003825.aspx

Gospodarska uloga Roma u hrvatskom društvu

 
 
U Zagrebu je 11. lipnja 2018., u dvorani Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu, održano događanje pod nazivom „Romi u poduzetništvu“ u organizaciji udruge Otvorene medijske grupacije. Otvorena medijska grupacija je partner na Erasmus + projektu pod nazivom „Pal Network for Support of the Roma Entrepreneurship“ u sklopu kojeg su održali ovo događanje na kojem su sudjelovali brojni predstavnici hrvatskih agencija i državne uprave kako bi se raspravilo o bitnoj ulozi Roma u hrvatskom društvu, ali i o razvijanju poduzetništva kod Roma.
http://www.zagrebancija.com/wp-content/uploads/2018/06/IMG_3874.jpg
Događanje je svečano otvorio zastupnik Hrvatskog sabora Veljko Kajtazi, koji je održao govor o trenutnom položaju Roma u hrvatskom društvu i prostoru za unaprjeđenje, a nakon toga je izvršna direktorica Otvorene medijske grupacije,  gospođa Anita Juka predstavila  projekt i ulogu udruge u projektu. Predavanja su održali profesor Ekonomskog fakulteta Velimir Srića te predstavnik udruge Roma Korak po Korak, gospodin Franjo Horvat. Profesor Velimir Srića je naglasio koliko je danas potrebno obrazovanje za poduzetništvo s obzirom na to da su poduzetnici temelj lokalnog ekonomskog razvoja. Predstavnik udruge Korak po Korak je zatim predstavio primjer dobre prakse, predstavljajući projekt romske plantaže krastavaca u suradnji s županijom i gradom Koprivnicom.
 
S obzirom na to da su Romi jedna od najvećih etničkih manjina u Europi, sudionici su pozdravili napore Otvorene medijske grupacije u borbi za učinkovitiju integraciju Roma u hrvatsko društvo.
 

Anđelka Felja

Hrvatska država bi trebala platiti ceh bivšeg SDP-ovog ministra Slavka Linića 'težak' 50 milijuna kuna

 
 
Ministar financija Zdravko Marić odbija isplatiti Dalekovodu d.d. 50 milijuna kuna, iako je 2013. godine tadašnji SDP-ov ministar financija Slavko Linić s njima sklopio ugovor sukladno kojem se država obvezala podmiriti taj trošak ako kompanija izgubi sudski spor koji je imala s Podravskom bankom. 
https://2.bp.blogspot.com/-ui2bWf69jCQ/UpkrsSA3wlI/AAAAAAACqhI/b2uLHVbNAxQ/s1600/Buzludzha_Abandoned_Communist_HQ_Bulgaria-0167.jpg
Kad se upravo to dogodilo, kada je Dalekovod izgubio spor protiv Podravske banke, zatražio je isplatu 50 milijuna kuna, no Ministarstvo financija taj novac do danas im nije isplatilo, piše Novac. "Isplata nije obavljena, a u vezi s navedenom problematikom Ministarstvo financija se konzultira s Državnim odvjetništvom", odgovorili su iz Ministarstva financija na pitanje  što će poduzeti u tom slučaju. Dalekovod je prošao s Ministarstvom financija, neslužbeno se doznaje, proces “mirenja”, odnosno pokušali su se nagoditi oko tog potraživanja, ali nisu postigli nikakav rezultat. Zbog toga Dalekovod, kako Novac neslužbeno doznaje, planira tužiti državu.
 
U svojim financijskim izvješćima Dalekovod to potraživanje uredno bilježi kao prihod. No, zašto je tadašnji ministar financija obvezao državu na isplatu čak 50 milijuna kuna, i to privatnoj kompaniji u slučaju gubitka njihova privatnog spora s Podravskom bankom? Sugovornik iz Dalekovoda tvrdi  da nije bilo “loše namjere” te da je bivši ministar Linić tim ugovorom zapravo pomogao Dalekovodu da opstane. "Dalekovod ne bi našao novog investitora da nije potpisao taj ugovor jer nije želio riskirati spor s Podravskom bankom koja, pak, nije željela ući u postupak predstečajne nagodbe", prepričava izvor iz Dalekovoda. Bivši ministar financija Linić nije se mogao prisjetiti detalja tog slučaja, ali je rekao da načelno polazi od toga da “privrednicima dugove treba platiti”.
 

Direktno, https://direktno.hr/direkt/tko-ce-platiti-ceh-bivseg-sdp-ovog-ministra-tezak-50-milijuna-kunag-cijelu-pricu-ukljucio-se-i-dorh-124380/

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1041 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević