Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Od 1990. politika je dvaput zaustavila energanu na komunalni otpad na Žitnjaku

 
 
Cijeli radni vijek 40 godina sam proveo u struci, Od 1971. godine radio sam nadvožnjak Zdenčina, na auto cesti Zagreb- Karlovac, rekonstrukciji  mosta u Metkoviću , marini u Dubrovniku. Petnaest godi na kao projektant na savskim, dravskim i malim hidroelektranama. Od 1990. vodio projekte sanacije deponiju Prudinec u Jakuševcu, i spalionicu opasnog i bolničkoga otpada PUTO. Sa ekipom suradnika u ZGO uveo u Zagreb i Hrvatsku u cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim i opasnim otpadom - CGO uz sustavnu edukaciju od vrtića do staračkoga doma. Vodili kompleksni projekt: Ekološki projekt Zagreba I. OSNOVE  II. GRANSKI PROJEKTI i III. SINTEZE u 12 knjiga.
http://www.homedesign3d.org/wp-content/uploads/2015/09/bridge-desgin-1024x598.jpg
Od 2000. SDP kadrovira, novi ljudi, sustav se polako urušava, 2008.  dolazi svjetska recesija i danas 2017. Zagreb je grad bez strateških projekata , odustaju čak i od marginalnih kao Žičara na Medvednicu, Kampus Borongaj, Terme, Jarunski most, gradske prometnice, starački domovi ili hospiciji . Velike investicije kapitalne izostaju SAVA hidroelektrane, Bolnica Blato, Otpad, Klizišta. Ali fontane su tu i po noći svijetle, a Zagreb spava mirno. Udruge i zeleni volonteri i bukači, narodni tribuni  utihnuli, projektanti, a inženjeri zašutjeli, izgubili interes i otišli trbuhom za kruhom u bijeli svijet ili u vječna lovišta.
 
Od 1990. dva puta smo pokušali realizirati energanu na komunalni otpad na Žitnjaku u Zagrebu, i oba puta je politika taj projekt zaustavila, ali ne radi pameti, nego radi straha za gubitak izbora. U EU-u ima 486 energana i koriste gorivi dio otpada za proizvodnju električne i toplinske energije. Zagrebu i Hrvatskoj nedostaje skoro polovica potrebne električne energije. Uvozimo je i skupo plaćamo, HEP ne radi ništa samo se smjenjuju stranačke uprave.
 
Izradili smo „Strategiju gospodarenja otpadom“ - 2006. kao uvjet EU-a a  Vlada, Sabor RH i EK prihvatili. Napravljen je Plan gospodarenja otpadom 2007./2008. s modernim i regionalnim konceptom od jedne energane u Zagrebu i tri u regijama za polovicu količine otpada, a druga polovica bi bila oporaba do 50 % i to je bilo u skladu s europskim iskustvom i direktivama. Godine 2016. opet  novi ljudi, novi ministri, nove paradigme –„cirkularna ekonomija“ EU-ovih lobista koje naši „zeleni“ i još „zeleniji“ ministri oduševljeno prihvaćaju i stvari su opet na početku, tamo gdje smo bili 1990. Izgubili smo 27 godina i dobili skoro 35 milijuna tona otpada na neuređenim deponijama. Prije se   koncept zvao IVO- izbjegavanje, vrjednovanje, odlaganje, ili CGO, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, sada s novim uhljebima  cirkularna ili „kružna ekonomija“ i sve iz početka. Sada EU daje skoro bespovratnaa sredstva,i rastu apetiti. Hrvatska uplaćuje 500milijuna eura u EU godišnje, to je članarina“.
 
Dakle da zaključim, kada i ako bi postigli oporabu otpada od 50 % - što možemo samo sanjati u Hrvatskoj –  trebamo 1+3 energane za preostalih 50 % otpada koji je inače obnovljivi izvor energije. To radi cijela EU, ovih dana i Danska europska perjanica ekologije pa uz solare i vjetroparkove, rade energane na plin i ugljen. Valjda ćemo i mi dobivati energiju iz otpada ili plina  s najnovijom tehnologijom, osim ako ne bude događanja naroda, ulično stručna demokracija i Vlada ne popusti do novih izbora.
 
Mi inženjeri predlažemo rješenja, političari preuzimaju odgovornost i to riješe ili ne riješe i za to odgovaraju, nažalost samo na izborima na kojim dobiju ili izgube. Svejedno mirno spavaju, nema posljedica niti sankcija. Samo mi ne spavamo mirno, jer znamo posljedice i utjecaj neodgovarajućeg gospodarenja otpadom i energijom na zdravlje ljudi, žena i djece, na pitku vodu, na tlo, zemlju i zrak i na gospodarstvo u cjelini, održivi razvitak, ugled i status države u razvijenom svijetu.
 
U ovih tridesetak godina napravili smo stotine elaborata, projekata, znanstvenih radova, simpozija edukacija i obrazovanja i javnih rasprava na kojima nas nezadovoljni građani, bukači i narodni tribuni ušutkaju, a političari radi mira u kući i čestih izbora ne žele riskirati i talasati. Zato odgađaju projekte – ne u mome mandatu - i guraju ih u ladice gdje čekaju bolja vremena. A ona ne dolaze, dolaze samo gora. Zato u Hrvatskoj mora se struka izboriti za poštovanje, zakon, procedure, planove i odluke i interes nadležnih gradskih, županijskih ili državnih institucija. Kada se donesu odluke nakon prezentacija i javnih rasprava, moraju se provesti i nikakvi javni protesti bez stručnih podloga i argumenata ne mogu zaustaviti strateške projekte od državnih interesa, koji znače zapošljavanje, nacionalni interes, napredak za narod, za građane, budućnost za našu djecu i unuke koji u domovini moraju ostati.
 

Stjepan Nikolić

Uredba predviđa angažiranje voditelja informacijske sigurnosti u tvrtkama koje rade s osobnim podacima korisnika

 
 
„Hrvatska je vrlo dobro pozicionirana među europskim zemljama za pitanje rizika vezanih za uništenje podataka tvrtki s 10 i više zaposlenih te u području servisa, dok je na slabijem mjestu pozicionirana u korištenju web stranica tvrtki te u vezi programskih rješenja za malo i srednje poduzetništvo ERP“, istaknuo je poslovni tajnik Udruženja za IT pri HGK Emil Perić otvarajući konferenciju o informacijskoj sigurnosti Secure & Tech  održanoj 15. prosinca u Zagrebu.
https://cdn.neow.in/news/images/uploaded/2017/06/1496601865_gdpr_story.jpg
Tijela Europske unije donijeli su jedan od najjačih zakonskih odredbi koji će se primjenjivati u području informacijske sigurnosti, Uredbu o zaštiti osobnih podataka GDPR koja definira niz regulativnih zahtjeva u području obrade osobnih podataka te druge važne direktive o reguliranju platnih usluga, mreži i informacijskoj sigurnosti te e-privatnosti, istaknuo je Nikola Markovinović iz tvrtke Trilix dijela Span grupe u uvodnoj raspravi o regulativi u digitalnom svijetu.
Primjenom Uredbe GDPR koja je obvezna, bit će potrebne promjene u organizacijom smislu. Uredba predviđa angažiranje voditelja informacijske sigurnosti u tvrtkama koje rade s osobnim podacima korisnika. Ta će osoba, osim spoznaja o tehnikama i tehnologijama, morati biti upoznata sa svim procesima u kompaniji vezanim uz područje informacijske sigurnosti, rekao je Markovinović te je istaknuo važnost informacije u tvrtkama, koja postaje imovina veće vrijednosti i od nafte. Primjena GDPR-a u Hrvatskoj počinje 25. svibnja 2018. te će biti potrebno pripremiti se provoditi sve zahtjeve koje uredba propisuje.
 
„Stručnost i vještine voditelja informacijske sigurnosti morat će biti u skladu sa složenošću, osjetljivosti te količinom podataka u organizacijskim procesima“, naveo je Mariusz Stawowski direktor tvrtke Clico iz Poljske, govoreći o upravljanju rizicima te potrebi sve većeg broja profesionalnih stručnjaka u području informacijske sigurnosti. O budućnost autentifikacije i autorizacije govorio je Ratko Štibrić iz tvrtke ProMDM govoreći o povijesti lozinke naveo je potrebu izbacivanja autentifikacije iz aplikacija, u kojim će se ostaviti autorizacija ali i taj će dio moći izaći iz aplikacija. Umjesto lozinke koristit će se ključevi i certifikati. Provodit će se zaštita privatnog ključa, a koristit će se biometrija za zaštitu ključa te PIN, a ta će se zaštita provoditi i kod protokola za autentifikaciju.
Na konferenciji riječi je bilo i o zaštiti od gubitka i krađe podataka, središtu sigurnosnih operacija SOC, sigurnosti web stranica i drugim temama, a također su održane i  radionice o klasifikaciji podataka te GDPR-u za IT tvrtke. (a.f.)

Malverzacije i nepravilnosti su velika prepreka učinkovitom korištenju europskih fondova

 
 
Na ovaj način riskiramo platiti cijenu skandala, nepravilnosti i pogrješaka. Za programsko razdoblje, EU je Italiji alocirao (odobrio) 43 milijarde eura, ali do sada smo potrošili tek jedan mali dio i to uglavnom na konzultante. I na prošlost i budućnost  sudbine europskih fondova u Italiji nadvio se oblak mogućih rezova europskih fondova kao i rezova nacionalnih i regionalnih i lokalnih proračuna. Isto tako, iskoristivosti europskih fondova ne čine dobro sudske istrage raznih malverzacija i nepravilnosti povezane s korištenjem EU fondova. 
https://openthewordblog.files.wordpress.com/2014/04/paga-intercession-4-8-2014.jpg
Mladi, zaposlenost, integracija, zbrinjavanje otpada, atmosfersko zagađenje, obnovljivi izvori energije. Svaki neriješeni problem postaje potencijalno rješiv pomoću Marshallovog plana, u obliku pomoći kojom je SAD obnovio Europu nakon Drugog svjetskog rata. Danas, ulogu Marshallovog plana je preuzeo Bruxelles koji je Italiji alocirao prilično velika sredstva. U programskom, razdoblju 2014. - 2020.  Bruxelles je Italiji namijenio sredstva u iznosu od skoro 24 milijarde eura. Radi se o novčanoj alokaciji koja je manja samo od one alokacije koju je dobila Poljska. Kada se na navedeni iznos dodaju sredstva nacionalnog sufinanciranja, dobiveni iznos, za razdoblje od 7 godina, premašuje 73 milijarde eura. Radi se o velikim iznosima koje bi se mogle usporediti s onima iz Marshallovog plana, ali na žalost nema nikakve obnove u tijeku. To je zbog toga što je Italija do sada uspjela potrošiti i dokumentirati samo 2,4 %  troškova od navedenog iznosa, dok je iznos koji se odnosi na ugovorene projekte 32% od navedenog iznosa.
 
Ako je u prošlosti Italija izgubila znatna sredstva iz europskih fondova, ne čini se da je po tom pitanju budućnost svjetlija. Naime, pritisnuti jakim državama Europske unije,  koje su sve više osjetljive na rasipništvo europskih fondova, potaknuti efektom Brexita i  zabrinuti ne uvijek transparentnim korištenjem europskih fondova, za što se mogu prozvati i neke regije Talijanskog juga, povjerenici, na svojim internim sastancima, stalno preispituju postojeće modele alociranja europskih sredstava. Tako bi gozba uskoro mogla i završiti, a mi smo još na predjelu. Kako se bliži kraj godine, zaključivanje starih i otvaranje novih proračuna, talijanski računovođe, s kalkulatorom u ruci, zbrajaju učinke europskog new deala, a po onome što je razvidno, izgleda da su od svega, najviše profitirali konzultanti, dok su učinci obnove na teritoriju, vrlo skromni.
 
Malverzacije i nepravilnosti su velika prepreka učinkovitom korištenju europskih fondova. Tako je jedan poseban odjel financijske policije, obučen za borbu protiv nepravilnosti u korištenju europskih fondova, došao do iznosa od 578 milijuna eura, što se odnosi i na nepravilnosti, a i na izgubljena sredstva. Sada ministarstvo treba krenuti tragom tog otuđenog novca, ali ne želi da teret vraćanja tih sredstava EK, pade na teret poreznih obveznika.
 
Većina projekata, financiranih iz fondova EU-a, na papiru izgleda besprijekorno, uredno i  društveno korisno, međutim, kada se krene istraživati kako stvari konkretno stoje na terenu, stvari se drastično mijenjaju i ne odgovaraju stvarnosti projektne ideje. Kada su, na primjer, stručnjaci financijske policije, kontrolirali subvencije koje su se dodjeljivale ribarim, čiji se obrt nalazio u krizi, otkrili su da od njih 200 samo ih četvero djeluje po zakonu. Svih dvjesto je primilo 40.000 € kako bi unutar dvije godine pronašli novo zanimanje. Oni su pak potpuno oglušili na propozicije pod kojima su dobili pomoć, nastavili i dalje ribariti, ali ovaj put na crno. Umjesto da riješe problem, sredstva iz fondova EU su ga ovaj put dodatno pojačali. Možda se u ovom slučaju i ne radi o velikim sredstvima ( 2 milijuna i 900.000 eura) ali  se svakako radi o velikom  i ne izoliranom problemu za lovce na nepravilnosti. Samo htjeti malo zagrepsti ispod površine iznosa od 10 milijardi eura poljoprivrednih poticaja, znači kontrolirati stotine tisuća ugovora i isplata. Tijekom zadnje operacije kontrole 500.000 proračunskih stavki isplaćenih sredstvima iz europskih fondova, 35.000 je rezultiralo nepravilno. Dobro je poznato da  dodjela sredstava za poticanje poljoprivrede sadrži „sive“ i mutne zone u kojim se razne mafije jako dobro snalaze. To nije slučaj samo na Siciliji nego i u Pugli, Kalabriji pa čak i u sjevernim regijama Italije. Dobro vijest je da se ovakve pojave suzbijaju na svim razinama pa je tako 12. listopada 2017. osnovan Ured europskog javnog tužitelja koji će moći i kazneno goniti nepravilnosti i prijevare u trošenju europskih sredstava. Trebalo je proći dvadeset godina od prijedloga za osnivanje i četiri godine pregovora oko osnivanja, ali Ured je sada stvarnost koja će doduše tak postati operativna u 2021. godini.
Ipak, u međuvremenu, Ured je osnovan, što je već samo po sebi veliko ohrabrenje.
  

Francesca Sironi, L'Espresso

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 716 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević