Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Jesu li električna vozila kompatibilna s obnovljivcima?

 
 
Vjetar puše uglavnom noću, dok Sunce sije danju pa mnogi misle da je rješenje za punjenje električnih vozila lako i ekonomski isplativo, što nije baš jednoznačno. Masovnost primjene električnih vozila pomaknula bi vrijeme punjenja s noći na dan, a tu nastupa niz problema...
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/img-7968-20150918140929982.jpg
Vjetroelektrane i sunčane elektrane proizvode električnu energiju a baterije električnih vozila mogu je učinkovito pohraniti i zato mnogi vjeruju da su te tehnologije vrlo komplementarne. No, je li to u praksi doista tako jednostavno?! I, uostalom, je li ekonomski opravdano? Snažna sinergija između nestalne proizvodnje obnovljivih izvora i električnih vozila ima potencijal značajno ubrzati elektrifikaciju, istovremeno ublažavajući problem s nestalnom proizvodnjom obnovljivaca. Prometom trenutačno dominira nafta, ostavljajući puno potencijala za diversifikaciju. Električna vozila najčešće su osobna laka vozila, koja čine samo četvrtinu globalne potrošnje nafte. No, privlačnost električnih vozila brzo izblijedi s povećanjem kilometraže, zbog čega je teško očekivati da će zamijeniti 10 % potrošnje nafte u skoro budućnosti bez velikih i kontinuiranih subvencija. Čak i ako dođe do tehnološkog napretka (tj. 30 USD/kWh instalirane baterije s 1 kWh/kg specifične energije izrađene od materijala kojeg ima u obilju) te ako električna vozila budu činila 50 % energije iz prometa, i dalje je pred nama dug put za elektrifikaciju. 
 
Tijekom tipičnog dana otprilike je pet puta više automobila na cestama nego tijekom noći i to je ključan faktor na koji treba računati pri razmatranju sinergije elektrifikacije prometa s obnovljivcima. Dakle, energija je potrebna u trenutku kada je najskuplja. Daleko najatraktivniji model punjenja baterija električnih vozila je tijekom noći jer je vrlo pogodan za vlasnike, no je li to optimalno i s ekonomskog gledišta? Naime, ono zahtijeva jeftini, spori punjač ugrađen u kućanstvima i nije potrebno širenje mreže jer je opterećenje najmanje tijekom noći. Pametnim rješenjima se može podesiti da se punjenje odvija u ranim jutarnjim satima, što bi umjereno utjecalo na trošak, ali ipak bi imalo utjecaja. Međutim, može se očekivati da će se sinergijom s obnovljivim izvorima i većom penetracijom električnih vozila polako napustiti noćno punjenje, što će zahtijevati znatno skuplje punjenje i mrežnu infrastrukturu. 
 
Kada je riječ o korištenju energije Sunca, električni automobili trebali bi se puniti danju, viškovima koji se ne potroše u kućanstvu, no problem je u tome što su u tom periodu automobili najčešće u upotrebi i teže je u tom periodu naći slobodan punjač na svakodnevnoj bazi. Proizlazi da bi takav model punjenja odgovarao najneekonomičnijoj varijanti od svih vrsta prijevoza, a to je „jedna osoba u autu tijekom najveće gužve“. Također, takvo punjenje bilo bi znatno skuplje jer treba imati puno (skupih) punionica koje će zahtijevati i poboljšanja na mreži kako bi se riješio problem angažirane snage i veće opterećenje na mreži zbog većeg „peaka“ potrošnje. Zemlje koje su udaljenje od ekvatora imaju veće sezonske oscilacije u osunčanosti a oblačni dani mogli bi stvoriti pritisak na konvencionalne izvore energije jer će nedostajati energije iz Sunca. Što se tiče korištenja energije vjetra za punjenje električnih vozila, noćno punjenje električnih vozila tijekom vjetrovitih noći pomoglo bi pri povećanju minimalnog opterećenja, no to se uglavnom pokazuje nepraktično, jer previše su dugi periodi kada nema vjetra pa su uglavnom punjenje noću i proizvodnja u vjetroelektranama potpuno neusklađeni. 
 
Kada se sumira, proizlazi da bi u slučaju masovnosti vjetar imao neutralan ili donekle pozitivan učinak u interakciji s električnim vozilima, dok bi solar imao uglavnom negativan učinak. Kad je riječ o izvorima električne energije, proizvođači koji osiguravaju baznu energiju imali bi koristi od noćnog punjenja električnih automobila, jer se fiksni troškovi angažmana mreže lakše opravdavaju većom potrošnjom, čineći struju jeftinijom. Sustavi 'power-to-gas', koji koriste obnovljivu energiju za elektrolizu i proizvodnju vodika traže niske cijene električne energije da bi bila profitabilni i u praksi se pokazalo da su takvi sustavi profitabilni tamo gdje je umjerena penetracija obnovljivaca. Što je više obnovljivaca u sustavu to je i ekonomska opravdanost proizvodnje iz takvog sustava problematičnija, što bi u budućnosti moglo doći u pitanje zbog politika koje forsiraju solarne tehnologije i vjetar. Energija iz (zelenih) nuklearnih elektrana bila bi dobra podrška masovnoj elektrifikaciji prometa, što se često previđa. 
 
Za sada se može zaključiti da je velika flota električnih vozila koja se pune noću optimalna za zemlje koje imaju veliku proizvodnju bazne energije, jer se tako mogu smanjiti prosječni trošak energije potrošačima. Možda iznenađujuće, ali vjetar i, posebno, solar, nisu optimalno rješenje za masovnu elektrifikaciju prometa, pa motori s unutarnjim sagorijevanjem i gorive ćelije imaju svijetlu budućnosti. Paralelno forsiranje obnovljivaca koji imaju nestalnu proizvodnju i električnih automobila značajno povećava rizik da se završi s vrlo kompleksnim, skupim i tek parcijalno dekarboniziranim energetskim sektorom u kojem se perpetuira ovisnost o subvencijama za vjetar i solar te električna vozila.
 

N. Domazet i M. Eppert, www.energetika-net.com

Tekuća brtvila itekako imaju smisla i rješavaju mnoge praktične probleme

 
 
Iako zvuči neobično, nanošenje tekućeg materijala između dvije krute metalne prirubnice kako bi se spriječilo curenje drugih tekućina kroz prazninu između prirubnica zapravo ima smisla. Ipak, u tu se svrhu najčešće koriste rezane krute brtve. Međutim, to znači da konstrukcija prirubnica treba biti prikladna za uporabu takvih brtvi, što obično ograničava slobodu pri konstruiranju prirubnica. Na operativnoj razini to znači da proizvođač mora skladištiti toliko mnogo različitih vrsta brtvi koliko vrsta prirubnica trenutačno proizvodi. Oba se ta problema mogu riješiti uporabom tekućih brtvila. Radi boljeg razumijevanja, možda bi bilo dobro da najprije objasnimo što je brtvilo i zašto je uopće potrebno. Brtvilo je materijal koji se polaže između dvije prirubnice koje su međusobno pričvršćene vijcima. Brtvila sprječavaju curenje tekućina ili plinova potpunim ispunjavanjem prostora između površina prirubnica. Nužno je da zabrtvljeni spoj ostane netaknut i bez curenja dulje vrijeme. Brtvilo mora biti otporno na materijal koji se brtvi te treba moći podnijeti radnu temperaturu, tlak i mikropomicanja koja uzrokuju vibracije i toplinsko širenje, odnosno stezanje.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/loctite2018-20180925100306876.jpg
S obzirom na sve to, možemo savršeno razumjeti to da se tekuća brtvila ne čine kao očigledan izbor. Želite nešto čvrsto, nešto što će zaista ispuniti tu prazninu! No, kada pogledate površinu tih prirubnica na mikroskopskoj razini, tekuća brtvila itekako imaju smisla. Dok golim okom vidimo savršeno glatku površinu, na mikroskopskoj razini to izgleda ovako:

Površinske nepravilnosti koje krute brtve ne mogu ispuniti
 
Ništa ne zalazi u svaku od tih malih udolina i, kada se stvrdne, brtvi svaku prazninu bolje od tekućeg brtvila. Kao i kod krutih brtvi, i kod tekućih brtvila postoje razlike. Vaš će izbor ovisiti o općenitim konstrukcijskim zahtjevima.
Međutim, bez obzira na materijal koji se brtvi, postoje određeni čimbenici koji se trebaju uzeti u obzir, kao što su:
• čvrstoća prirubnica za brtvljenje
• predopterećenje vijaka
• potencijalno različito toplinsko širenje
• opterećenje i naprezanje spoja koje uzrokuju vanjske sile
• distribucija tlačnog opterećenja.
Kao sažetak i vizualnu prezentaciju iznesenoga, pogledajte VIDEO.
Tržišni predvodnik i vodeći autoritet za tekuća brtvila svakako je brand LOCTITE čija paleta tekućih brtvila uključuje dvije tehnologije, odnosno kemijske osnove tekućih brtvila: anaerobnu i silikonsku, koje pod svojim okriljem okupljaju proizvode različitih tehničkih karakteristika prikladnih za najrazličitije vrste prirubnica i neograničen broj tehničkih zahtjeva i radnih uvjeta.
Sve o tekućim brtvilima saznajte na www.loctite.hr.
 

B. L., EGE

Uručene nagrade HGK Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku za hostel, charter kompaniju i lječilište/spa godine

 
 
„Proces stvaranja kvalificirane radne snage bit će puno teži i skuplji od bilo koje investicije u turističku infrastrukturu. No, svima nam je jasno da taj proces mora započeti i da bez kvalitetnih ljudi, nema ni vrhunskoga turističkog proizvoda. Najbolji dokaz su današnji dobitnici nagrada,“ rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević povodom prvoga dijela dodjele 22. nagrada Hrvatske gospodarske komore Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku i nagrada Hrvatske turističke zajednice koje su sinoć dodijeljene u sklopu Dana hrvatskoga turizma, koji se održavaju 24. i 25. listopada u Hvaru.
http://hrturizam.hr/wp-content/uploads/2018/10/DHT-dodjela-nagrada-prva-vecer.jpg
„Kada bismo napravili presjek ove turističke godine u nogometnom žargonu, igrali smo ofenzivno, zabili dosta golova, bilo je i grešaka u obrani, ali na kraju smo došli tamo gdje nam je mjesto. Stvorili smo prednost od nekoliko posto u dolascima i noćenjima te vjerujem da će takva prednost biti i u novcu“, rekao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, uz čestitke svim nominiranima i dobitnicima. „Turizam ne čine ni titule ni funkcije, već ljudi. Čestitam od srca svim dobitnicima nagrada kao priznanju za njihov trud. Hvala vam što sa svojim radom gradite hrvatski turizam,“ rekao je gradonačelnik Grada Hvara Rikard Novak. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić istaknuo je ovogodišnje domaćine, Hvar kao ponos sektora. Čestitao je nagrađenima te istaknuo da su upravo oni najvažniji dio, okosnica hrvatskog turizma. U sklopu Dana hrvatskoga turizma prve večeri manifestacije dodijeljen je prvi dio nagrada Hrvatske turističke zajednice i nagrada Hrvatske gospodarske komore. Nagrade HGK Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku dodijeljene su poslovnome sektoru na temelju pokazatelja uspješnosti poslovanja i pokazatelja kvalitete u sveukupno četiri kategorije prema odgovarajućim potkategorijama: hoteli, kampovi, DMK putničke agencije i marine te u tri glavne kategorije: hosteli, charter kompanije i lječilišta/spa.
 
Nagradu za Charter kompaniju godine osvojila je kompanija Cata Sailing iz Trogira, nagradu za Hostel godine osvojio je Boutique Hostel Forum u Zadru, dok je nagradu za Lječilište/spa godine osvojila Thalassotherapia Opatija. Nagradu za najbolji glamping camp osvojio je Arena One 99 Glamping, Pomer, dok je posebno priznanje za kamp s najinovativnijom ponudom smještaja dobio kamp Plitvice Holiday Resort, Rakovica. Posebno priznanje za najinovativniju uslugu dobila je Marina Punat, Punat, dok je u ruke Croatia Yachting iz Splita otišlo posebno priznanje za sustav upravljanja kvalitetom. 1 od 7 Foto: HGK Foto: HGK Foto: HGK Foto: HGK Foto: HGK Foto: HGK Foto: HGK Drugi dio nagrada dodijelit će se u četvrtak, 25. listopada, za deset najboljih u turizmu, i to u sljedećim kategorijama: Kulturna turistička atrakcija godine, Turistički događaj godine, Inovacija u turizmu godine, Restoran godine, Turistička agencija godine, Marina godine, Kamp godine, Hotel godine, Turistička destinacija godine te nagrada „Anton Štifanić“ za životno djelo te za osobu godine. Organizatori skupa su Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora koji ovu manifestaciju zajedno organiziraju već jedanaestu godinu za redom. Dani hrvatskog turizma ove se godine održavaju uz potporu domaćina Grada Hvara i Turističke zajednice Grada Hvara koji ove godine obilježavaju 150 godina organiziranoga turizma.


Anđelka Felja

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1248 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević