Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

HNB treba preuzeti u svoju aktivu po nultim kamatama zaduženja koja  će pasti na teret državnog proračuna

 
 
Dvanaest godina nakon gospodarske krize 2008. godine, izazvane padom vrijednosti u aktivama poslovnih subjekata američkih CDO-a vrijednosnih papira (CDO - kolateralne dužničke obveze), svijet ove 2020. godine upravo potresa nova kriza izazvana pandemijom virusa COVID -19. U pojedinom državama i regijama potpuno je stao gospodarski i društveni život. Tadašnja je kriza bila financijska kriza, kriza upravljanja imovinom poduzetničkog entiteta, a ova je potaknuta medicinskim fenomenom širenjem virusa kojemu je još nepoznata terapija. Te 2008. godine CDO kolaterali bili su, potaknuti i utjecajem agencija za kreditnu ugled poduzetnika, vrjednovani kao imovina poslovnog subjekta najveće AAA vrijednosti, izjednačena s gotovinom. Na prvu naznaku da se krediti slabo otplaćuju sve je palo u vodu. Toliko o tome koliko vrijedi analiza kreditnih agencija o vrijednosti imovine gospodarskih subjekta i država.
https://ifund.lv/wp-content/uploads/2019/11/blog_cdo.jpg
Hrvatsku ova situacija pogađa kao i sve druge države, ali još pogoršana nedavnim potresom u Zagrebu i okolici koji se dogodio 22. 3. 2020. godine. Kako sanirati sve te nastale štete? Koji novac stoji na raspolaganju. Tri su moguća izvora sredstava, za otklanjanje posljedica od potresa poručuju iz Vlade. Jedan je Grad Zagreb, drugi je državni proračun, treći su međunarodna sredstva, a četvrti i sami vlasnici mogu sanirati štete na njihovim stanovima i kućama". Pred donošenjem su nova zakonska rješenja kojima se otpisuje porezni dug poduzetnicima i druga obvezna davanja. Cijena toga otpisa i ostalih rješenja procjenjuje se na između 40 i 50 mlrd. kuna. Predviđa se smanjenje rashoda državnog proračuna, prije svega plaća i drugih koji se ne uklapaju u ovu kriznu situaciju. Po ovome će porezni obveznici podnijeti glavni teret spašavanja, što znači da nam predstoji opet desetljeće mukotrpnog oporavaka i vraćanja podignutih kredita. Hrvatska pogođena novom krizom sada plaća i danak što nije provela strukturne reforme koje joj je preporučala Europska komisija tijekom desetljeća od 2008. do danas (mirovinska, zdravstvena, javne uprave, radnih prava i drugih). Sve Vlade su od reforme odustajale na reakciju interesnih sindikalnih skupina koje su vještim demagoškim trikovima i manipulacijama sloganima “iz mirovine na groblje“ i sličnima,  prikupile potpise za raspisivanje referenduma protivno  reformskim rješenjima.
 
Moglo bi se postaviti i pitanje u tom kontekstu tko Vlada Hrvatskom. Je li te grupe ili Vlada koja ima izborni legitimitet. I u izvještaju Europske komisije od 26. 2. 2020. na više se mjesta kritizira Vlada što je odustala od reforme mirovinskog osiguranja prošle 2019. godine. Isto tako, u izvještaju se navodi da „kad je riječ o gospodarskom sustizanju ostatka EU-a, Hrvatska je izgubila deset godina“,što znači da nisu provedene potrebite reforme. Učinci rasta produktivnosti rada i ukupne faktorske produktivnosti i dalje su relativno niski, a sada smo suočeno s novim izazovima. Zadnja velika kriza sličnih razmjera počela je, kako je rečeno, prije 12 godina. Bilježimo da su tada američke Federalne rezerve svu tu lošu aktivu banaka prebacile u svoje poslovne knjige dok vlasnici ne počnu ponovno ostvarivati prihod. To spašavanje nisu plaćali porezni obveznici. Sličan primjer nalazimo i u europskom modelu spašavanja. Između prosinca 2011. godine i veljače 2012. godine, Europska središnja banka je posudila insolventnim bankama eurozone 1 bilijun EUR-a u zamjenu za njihov kolateral. ECB je to učinila unatoč tome što ima u svome statutu zabranu financiranja javnog duga rizičnim kolateralima, ali postoji i iznimka od toga, koja je dobivena uz suglasnosti eurotrojke. Sve je provedeno protivno pravilima koji to zabranjuju.
 
Nije li ova kriza izazvana dosad neviđenom situacijom u svijetu,  višom silom, i potresom u Zagrebu i okolici, razlogom da se i Hrvatska odluči za takav slični model. HNB se mora uključiti u preuzimanje tereta ove krize po sličnim modelima. To je pitanje o čemu treba odlučivati službena politika kao što to rade i drugi sustavi. HNB treba preuzeti u svoju aktivu po nultim kamatama zaduženja koja  će pasti na teret državnog proračuna. Inače nam predstoji opet desetljeće sporog oporavka.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Ova užasna kriza osobito je pogodila turizam - kralježnicu naše nakaradne ekonomije

 
 
Krenimo s dobrom viješću; smatra se da će se 50.000 Hrvata vratiti iz inozemstva u domovinu, jer će Svjetska ekonomska kriza otplaviti njihova radna mjesta. Zašto je to dobra vijest? Zato jer su cijele regije u Hrvatskoj (Gorski kotar, Lika, Zagora) ispražnjene, a većini nedostaju mladi (Slavonija). Zato jer smo 2019. imali najniži natalitet u povijesti Hrvatske. Zato jer će ti radišni i pametni ljudi dati svoj glas onima koji žele stvarne promjene i ozdravljenje hrvatske od administrativne gube i ekonomske anemije. Ova užasna kriza će osobito pogoditi kralježnicu naše nakaradne ekonomije tj. turizam.
https://www.telegraph.co.uk/content/dam/Travel/2019/June/dubrovnik-cash.jpg?imwidth=480
Svaka kriza je ujedno i prilika; kineski znak za krizu je kombinacija znakova za opasnost i priliku. Kriza nas može natjerati na neugodne i uporno odgađane reforme; izgradnju manje, efikasnije i poštenije administracije, smanjivanje plaća u administraciji, uozbiljivanje zdravstvenog sustava, jačanje Imunološkoga zavoda (tu je Bandić ruku na srce imao pravo), preorijentacija školstva (pa i fakulteta) na zanimanja koja donose život i napredak, obnovu poljoprivredne proizvodnje, rezanje sredstava parazitima u nevladinim udrugama, okretanje prema kvalitetnijim oblicima turizma, zdravstvenom turizmu, seoskom turizmu (neoprostivo je da već 15 godina Dubrovnik kao biser Jadrana živi od masovnoga turizma najgorega tipa kojega prati i očajni urbanizam), pružanje prilike ljudima koji znaju poput Marijana Ožanića da unaprijede tehnologiju, uvedu inovacije, stimuliraju maloga poduzetnika; prilika za novu poreznu i obiteljsku politiku!
 
Moram kazati da nitko nije pravio alarme oko ogromnoga broja, većinom mladih ljudi, ovisnika o kladionicama, narkomana, neradnika i neženja, ili više stotina tisuća mladih, stručnih i zdravih koji su otišli iz države. Resetiranje svjetske ekonomije je stvar o kojoj ovoga puta ne ću pisati, samo je znakovito da smo sve poluge izbili sebi iz ruke prodajući državno zlato (Rohatinski), prodajući naftnu kompaniju (INA Račan, Sanader i dr.), napuštajući polja u Siriji (gđa Pusić), prodajući PLIVU (što bi nam sad značio Sumamed!), ostajući bez svojih banaka (time profit dajemo inozemstvu i gubimo priliku da sami financiramo državne projekte). Ipak ističem da ćemo previše ovisiti o drugima, Mađarima koji imaju većinski udio u INA-i, Rusima koji imaju većinski udio Agrokora, njemačkom kapitalu, MMF-u. U najoptimističkijem slučaju da se stanje normalizira do 1. lipnja, te da ostvarimo 70 posto očekivanog prihoda od turizma; i u tom slučaju se stvara proračunska provalija koju je nemoguće zakrpiti bez novih dugova; a uvjeti zaduživanja će biti nesmiljeni, lihvarski - ili ćemo se morati odreći obale, zemljišta...
 
Pogledajmo i statistiku; u Domovinskom ratu je poginulo više od 18.000 ljudi i imali smo 550.000 izbjeglica. U prometu nam godišnje pogine više od 340 ljudi, ispred nas su samo Bugari i Rumunji  https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwichq306tXoAhXTiVwKHfPxByoQFjABegQIBhAB&url=https%3A%2F%2Fwww.tportal.hr%2Fautozona%2Fclanak%2Falarmantna-crna-statistika-u-prometu-su-od-nas-u-eu-gori-samo-rumunji-i-bugari-foto-20190228&usg=AOvVaw2IJe_EnBK4Ik6oOOUma2bA. Imamo preko 300.000 alkoholičara, i tu smo na vrhu u EU-a. Naravno da mnogi i umru prije vremena zbog alkohola, ili postanu srčani bolesnici, šećeraši i dr., o nasilju u obitelji i grješkama u prometu da ne govorimo.
 
Život je rizik; uvijek se zbrajaju plusevi i minusevi; inače nikada ne bismo nikada zasnivali obitelj, izlazili na ulicu, vozili automobil, ulazili u zrakoplov, plivali, bili rudari, vojnici, pomorci, građevinci. Koja je mogućnost da ćete pasti s motora, da će vas napasti životinja (koze su smrtonosnije od morskih pasa!), da ćete dobiti AIDS (1 % stanovnika svijeta ima AIDS!). Što se tiče smrtnosti od karcinoma na drugom smo mjestu u EU-u, rak ubije svakoga četvrtoga stanovnika EU-a. Moj prijatelj, hrvatski politolog i ratni heroj Marko Mišo Mujan kaže da proizvodnju treba održati makar nosili plinske maske na radnom mjestu! Uvijek realan, pošten i nimalo sklon panici Mujan smatra da vrlo strogi uvjeti moraju biti u bolnicama i staračkim domovima, ali da će psihičke i ekonomske posljedice izoliranja zdrave populacije biti daleko teže od mogućih gubitaka. Poziva se na vodećeg francuskoga stručnjaka Didiera Raoulta. Vratimo se Koronavirusu (rat nisam unio u usporednu statistiku, kao ni umorstva).
 
Broj umrlih u svijetu (izvor ECDC): 68.796 (usporedbe radi AIDS 411.000, pobačaj 10 milijuna, TBC 1,5 milijuna kao i promet) gladuje 820 milijuna.
Broj oboljelih u Europi (EU/EEA i UK – izvor ECDC-a): 582.554
Broj umrlih u Europi (EU/EEA i UK): 47.741
Broj oboljelih u Hrvatskoj: 1222
Broj umrlih u Hrvatskoj: 16
Jasno i metodologija je sasvim upitna, pogotovo kod vrlo starih osoba i kroničnih bolesnika. Strah i panika također utječu na imunitet.
 

Teo Trostmann

Ožanić je otišao u mirovinu, a mladi i pametni iz Hrvatske

 
 
“Moramo reindustrijalizirati Zagreb”, govorio je Marijan Ožanić 2012. godine zagrebačkoj političkoj vrhuški, “ako želite da vam djeca imaju ovdje što raditi i od čega živjeti”. Uzalud. Marijan Ožanić je otišao u mirovinu, a djeca su otišla u Irsku
https://www.sveopoduzetnistvu.com/sveopodulaz/source/images/MO-SLIKA-3.jpg
Epicentar hrvatskog tehnološkog razvoja posljednjih 25 godina nije bio ni na zagrebačkom Sveučilištu, ni u istraživačkim institutima Plive ili Podravke, niti na Hrvatskom vojnom učilištu“Dr. Franjo Tuđman”, nego u jednoj baraci na zagrebačkoj Trešnjevci. Tu je, uz zapadni rub Končareva tvorničkog kruga, 1994. godine osnovan prvi hrvatski “tehnološki park” i “poduzetnički inkubator” za visoke tehnologije, zapravo fenomen koji nije lako opisati. Nekoliko desetaka briljantnih genijalaca tu je iznjedrilo tehnološke inovacije koje su osvojile 13 patenata, više od 150 nagrada i brojna znanstvena, državna i privredna priznanja. Svake je godine tu nastajalo, proizvedeno je i na tržište plasirano i do 40 novih inovativnih proizvoda, kroz razne seminare prošlo je više od osam tisuća polaznika, a nebrojeno je puno stručnjaka došlo po savjet ili na razgovor o novim poduzetničkim pothvatima. ma ništa se od toga nije zbivalo niti u nekom velebnom staklenom tornju, niti u svemirski opremljenom industrijskom kompleksu, nego uklimavoj montažnoj prizemnici pokrivenoj valovitim azbestnim pločama i pod starim orahom u dvorištu.
 
Grad Zagreb, formalni vlasnik Tehnološkoga parka, koji nikada nije pokazivao ni najmanji interes niti na poduzetništvo niti za gospodarstvo, međutim, prvoga lipnja ove godine, na samu obljetnicu osnivanja Parka, svoje najvažnije i najvrednije umove izbacio je i iz te barake. Godinama sam pobožno hodočastio u “baraku u Drvinju”, kako se nekoć zvala ulica iz koje se u Tehnološki park ulazilo, na kavu, razgovor i poduku o tehnološkom razvoju i poduzetništvu kod inženjera Marijana Ožanića, pokretača i voditelja Parka te njegovih suradnika i prijatelja. Upijao sam nevjerojatno intelektualno ozračje tog “inkubatora”, uživao u kolegijalnoj atmosferi među start-upovima koji su zauzimali samo jednu sobicu natrpanu osciloskopima i lemilicama, pratio razvoj njegovih poduzetnika koji su u nekoliko godina od zanesenjaka narastali na poduzeća s 200 zaposlenih i izvozom inovativnih proizvoda po čitavom Globusu, a da o tome ni hrvatska javnost ni hrvatska politika nisu znale gotovo ništa.
Nažalost, državna politika nije bila zainteresirana niti za jedinstveni, izvanredno inovativan i uspješan model poduzetničkog “inkubatora” koji je razvio inženjer Ožanić pa je bez ikakva odjeka ostala i njegova briljantna vizija da se u “tehnopolis” preoblikuje jedno krilo nedovršene Sveučilišne bolnice u zagrebačkom Blatu.
 
“Moramo reindustrijalizirati Zagreb”, govorio je Marijan Ožanić 2012. godine zagrebačkoj političkoj vrhuški, “ako želite da vam djeca imaju ovdje što raditi i od čega živjeti”. Uzalud. Marijan Ožanić je otišao u penziju, a djeca su otišla u Irsku. A dan prije nego što će se zauvijek iseliti iz svoje barake na Trešnjevci genijalci zagrebačkog Tehnološkog parka svojih četvrt stoljeća druženja i nebrojene uspjehe proslavili su uz roštilj. Došao je i Marijan Ožanić, bio je tu i planetarno uspješni Zvonimir Viduka. Ni iz Vlade niti iz Grada nitko ih se nije ni sjetio.
 

Ratko Bošković, 11. VII. 2019., https://www.vecernji.hr/premium/ozanic-je-otisao-u-mirovinu-a-mladi-i-pametni-iz-hrvatske-1331462

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Ponedjeljak, 10/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1230 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević