Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Kvalitetna hrvatska vina višestruko nagrađena na sajmu ProWein 2018.

 
 
„Sajam ProWein vrlo je bitan za hrvatsko vinarstvo jer je to prilika da se naša vina predstave profesionalnoj publici u Njemačkoj, ali i ostatku Europe i svijeta. Veliki interes posjetitelja potvrđuje da se na tradicionalnim tržištima traže nove vrste vina, a to je svakako prilika za naše autohtone sorte. Hrvatski vinari ovdje mogu direktno razgovarati s kupcima o plasiranju vina na zajedničko tržište EU-a, ali i na neka zahtjevnija svjetska tržišta poput SAD-a, Kanade, Kine i Japana“, istaknuo je tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2018. koji se održava od 18. do 20. ožujka 2018. godine u Dusseldorfu, u Njemačkoj.
https://www.hospitalitymarketplace.co.za/wp-content/uploads/2018/03/istock-516799356.jpg
U organizaciji Udruženja vinarstva HGK na sajmu se predstavlja 16 hrvatskih vinarija i dva proizvođača jakih alkoholnih pića pod brandom „Vina Croatia“.   Na dva štanda površine 102 m² svoje proizvode izlažu Badel 1862, Osilovac, Feravino, Lagradi, Iločki podrumi, Dingač Skaramuča, Dvanajščak – Kozol, Krauthaker, Vinarija Iuris, Kutjevo, Poljopromet – Vina Terra Madre, Veralda, Belje, Timarist – Vinarija Raak, Zlatan Otok, Degrassi, Kraljevski vinogradi te dva proizvođača jakih alkoholnih pica: Maraska i Apimel.
 
„Nastup na ovom sajmu je izuzetno važan zbog kontinuiteta izgradnje imidža branda hrvatskih vina Vina Croatia – Vina Mosaica po kojem smo prepoznatljivi“, kazao je Barbarić. Hrvatska je u Njemačku prošle godine izvezla vina u vrijednosti preko 2 milijuna eura što tu zemlju čini drugim po veličini izvoznim tržištem za domaća vina nakon BiH. Čak 16 % ukupnog izvoza hrvatskih vina ide za Njemačku.  Ukupno gledajući prošlu godinu u odnosu na 2016., uvoz vina se vrijednosno smanjio za 7%, dok se izvoz povećao za 24%. Badel 1862 već tradicionalno nastupa na ovom sajmu te uz Kutjevo izvozi i najveće količine vina na njemačko tržište.
 
„Želja nam je još više se približiti hrvatskim, ali i stranim konzumentima koji su Hrvatsku prepoznali kao posebnu turističku destinaciju. Badelov asortiman bijelih vina u posljednjih godinu dana doživio je snažno stilsko i kvalitativno unapređenje po uzoru na naš portfelj crvenih vina. Tako smo tržištu uz prepoznatljive brandove Korlat, Korlat Supreme, Ivan Dolac i Dingač, ovih dana predstavili graševinu berbe 2017. iz Vinarije Daruvar pod brandom Vezak. Riječ je o vinu koje je po ocjenama stručnjaka veliki favorit i smiješi mu se sjajna budućnost. Svaki naš proizvod je jedinstven što potvrđuje i najnovija nagrada osvojena pod okriljem sajma Prowein 2018, Mundus Vini - Spring tasting 2018, Best of show Croatia za Arhivsku graševinu 1990.“, rekla je Kristina Bocak Gojun, direktorica marketinga i inovacija u Badelu 1862.
 
Vina Belje su na ovom sajmu dobila čak tri nagrade na prestižnom ocjenjivanju Mundus Vini i to zlato za najnagrađivaniju Graševinu Goldberg berbe 2016. te srebro za vrhunsku Graševinu 2017. „Najviše smo ponosni na srebro koje smo dobili za kvalitetnu Graševinu 2017. jer smo ovim potvrdili kako je kvalitetna butelja Graševine najbolji omjer cijene i kvalitete. Ovo tržište je prepoznalo kvalitetu naših vina i spremnost za izlazak na zahtjevna svjetska tržišta“, izjavila je Ivana Grepo iz Vina Belje.
 
„Sudeći po posjetiteljima u ova dva dana, sajam je odlična prilika za male proizvođače da predstave i plasiraju svoje proizvode na europsko i svjetsko tržište“, poručio je Viktor Dvanajščak iz vinarije Dvanajščak – Kozol koja na sajmu izlažu prvi puta poslije nekoliko godina. „Inače, ove godine dobitnici smo srebrne medalje Mundus Vini za Pušipel prestige, što dokazuje našu pretpostavku da je Europa spremna i želi nove i posebne autohtone sorte. Očekujemo veću mogućnost plasmana naših međimurskih proizvoda u zemlje Beneluxa i Skandinavije“, istaknuo je Dvanajščak.
 
ProWein je vodeći međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića na kojem se tradicionalno susreću posjetitelji i vodeći svjetski proizvođači i distributeri, a izlagači predstavljaju kompletan pregled svjetskog tržišta u deset izlagačkih paviljona. Ove godine se predstavilo preko 6600 izlagača iz više od 60 zemalja na prostoru od 71.924 m², uključujući 400 međunarodnih distributera i dobavljača alkohola i alkoholnih pića.
 

Anđelka Felja

Iz šest županija ide 58 posto hrvatskog izvoza

 
 
Prema posljednjim, ali još uvijek privremenim podacima službene statistike, Hrvatska je lani izvezla robu u vrijednosti od 104,3 milijarde kuna, što je 12,5 posto više nego godinu prije. No, nije izostao ni rast uvoza i to za 9,6 posto. Ukupna vrijednost uvezene robe iznosila je 162,7 milijardi kuna. Prošla je godina završila tako s vanjskotrgovinskim deficitom od 58,3 milijarde kuna.
https://s.moj-posao.org/data/images/preview/article/3a/6b8fc3a3-resize-820x0x100.jpg
Pokrivenost uvoza izvozom bila je 64,1 posto, što je za 1,6 postotnih bodova povoljnije nego godinu prije. Oko 58 posto ukupnoga robnog izvoza išlo je iz šest hrvatskih županija, a vrijednost izvezene robe iznosila je više od 60 milijardi kuna. Na županijskoj ljestvici vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom one čine top pet, jer peto mjesto dijele dvije županije, jedna sa sjevera, a druga s istoka zemlje.
 
Metropola na izvoznom, ali i uvoznom tronu
 
Najviše robe iz Hrvatske u svijet odlazi s područja Grada Zagreba, što i ne čudi s obzirom na visoku koncentraciju gospodarske aktivnosti upravo na tom području. Na Grad Zagreb otpada nešto više od trećine ukupnoga hrvatskog robnog izvoza, ali skoro i polovica ukupnoga uvoza, no pokrivenost uvoza izvozom je podosta slaba, tek 41 posto. Drugorangirana je Varaždinska iz koje na strana tržišta odlazi 7,3 posto od ukupno izvezene robe, uz visoku pokrivenost uvoza izvozom od čak 99 posto. Na trećem mjestu je Zagrebačka županija s udjelom u ukupnom hrvatskom robnom izvozi od 5,4 posto, ali uz vrlo lošu pokrivenost uvoza izvozom sa svega 35 posto. Slijedi Istarska županija s udjelom u ukupnom hrvatskom robnom izvozu od 4,7 posto, a pokrivenost uvoza izvozom je 74 posto. Peto mjesto dijele Međimurska i Osječko-baranjska županija čiji su udjeli po 4,4 posto, a obje su lani ostvarile trgovinski suficit, svaka oko 700 milijuna kuna.
 
Prerađivačka industrija nositelj izvoza
 
Najveći udjel u hrvatskom robnom izvozu ima prerađivačka industrija,  a on se penje do 88 posto. Tako je i na razini većine županija. U Varaždinskoj, primjerice, prerađivačka industrija čini čak 95 posto ukupnoga izvoza. U Međimurskoj 89 posto, a u Osječko-baranjskoj 76 posto. Više od 60 posto sudjeluje i u izvozu Zagrebačke te Istarske županije, dok u Gradu Zagrebu čini 37 posto izvoza njegovog gospodarstva.  Lani je prerađivačka industrija u tim županijama, osim u Zagrebačkoj, bilježila trgovinski suficit, odnosno više se izvozilo nego uvozilo. Pozitivan saldo robne razmjene kreće se od 500 milijuna kuna u Istarskoj, do 1,3 milijarde kuna u Osječko-baranjskoj županiji. Pokrivenost uvoza izvozom prerađivačke industrije Zagrebačke županije iznosila je 92 posto, a deficit 300 milijuna kuna.
 
Stanje na ostatku izvozne ljestvice
 
U ukupnom hrvatskom robnom izvozu udjele veće od dva posto ostvaruje još pet županija. Najveći od  četiri posto ima Primorsko-goranska županija, u kojoj je pokrivenost uvoza izvozom 58 posto, pri čemu je udjel prerađivačke industrije u izvozu oko 60 posto. S udjelom u hrvatskom izvozu od 3,6 posto slijedi Splitsko-dalmatinska županija uz nešto bolju pokrivenost uvoza izvozom  sa 66,7 posto. Niz nastavlja Krapinsko-zagorska županija čiji je udjel u izvozu 3,5 posto, te Sisačko-moslavačka s udjelom od tri posto i Koprivničko-križevačka s 2,5 posto udjela.  Tih pet županija  ostvaruje 16,6 posto hrvatskog robnog izvoza. Pribroji li se tome udjel onih šest izvozno najjačih, ukupno na 11 njih otpada 75 posto izvoza.
Udjeli ostalih 10 županija kreću se od 0,3 posto, koliko ostvaruje Ličko-senjska, do 2,2 posto Brodsko-posavske. Zajedno je to 25 posto.
 
Deset županija s trgovinskim suficitom
 
Od ukupno 21. hrvatske županije njih deset lani je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom ostvarilo suficit. Njihova gospodarstva izvezla su robu u većoj vrijednosti nego što je bio uvoz. Uz već spomenute Međimursku i Osječko-baranjsku županiju, to su još Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska. Trgovinskom suficiti u Lici, primjerice, najveći doprinos dala je djelatnost rudarstva i vađenja s udjelom u izvozu od 50 posto, a u ostalima bila je to uglavnom prerađivačka industrija, čiji se udjel u županijskom robnom izvozu kreće od 82 posto u Brodsko-posavskoj, do 96 posto u Sisačko-moslavačkoj te Karlovačkoj županiji. Ostale županije, dakle njih 11, ostvarile su vanjskotrgovinski deficit. Najlošiju pokrivenost uvoza izvozom imaju već spomenuta Zagrebačka te Dubrovačko-neretvanska županija, svega 35 odnosno 36 posto.
 
Najveći rast izvoza imala je Lika
 
Najveći rast izvoza na godišnjoj razini i to za čak 50 posto imala je lani Ličko - senjska županija, uz dosegnutih 353 milijuna kuna. Po rastu izvoza od 22,6 posto u odnosu na godinu prije slijedi Brodsko-posavska županija, ostvarivši 2,3 milijarde kuna izvoza, te Vukovarsko- srijemska s porastom izvoza od 19,1 posto i ostvarenih 1,6 milijarde kuna. Najveći pad izvoza imala je Dubrovačko-neretvanska županija i to za 22,4 posto u usporedbi s godinom prije, te Karlovačka županija s padom od 11 posto. Što se tiče izvozno najjačih hrvatskih županija, kod njih pet došlo je do rasta, a najviše u Zagrebačkoj za 14,4 posto, te Međimurskoj za 11,3 posto, no i uvoz je u tim županijama porastao i to za 13,3 odnosno 12,7 posto na godišnjoj razini. U Varaždinskoj je rast izvoza i uvoza bio podjednak, oko 6,3 posto, dok je u Gradu Zagrebu rast izvoza od 8,1 postobio brži od uvoza (7,9 posto). Osječko-baranjska županija zabilježila je rast izvoza od sedam posto, uz pad uvoza od 0,8 posto, a u Istarskoj je bilo obrnuto, izvoz je pao za 3,3 posto, dok je uvoz na godišnjoj razini porastao za 6,3 posto.
 
Zemlje s kojima se najviše trguje
 
Oko 65 posto ukupnoga hrvatskog izvoza je u zemlje Europske unije, a s tog tržišta uvozi se 78 posto robe. Najznačajniji trgovinski partneri su Italija, Njemačka i Slovenija te Austrija i Mađarska. Ali lani je znatno povećan i izvoz u azijske zemlje, najviše u Japan i Kinu, uz dosegnutih 380 odnosno 835 milijuna kuna. Izvoz u američke zemlje porastao je za 36 posto, najviše u Kanadu i to za 33 posto, no uz ostvarenih tek 373 milijuna kuna, dok je u apsolutnom iznosu najveći izvoz od četiri milijarde kuna dosegnut u razmjeni sa SAD-om. Izvoz u Srbiju povećan je za 27 posto, a u BiH za 20 posto, s tim da je i uvoz iz tih zemalja  rastao  na godišnjoj razini za 14 odnosno 18 posto. Što se pojedinih županija tiče, kompanije posluju s partnerima iz cijelog svijeta, no najveća robna razmjena je ipak sa zemljama EU-a. Varaždinska i Međimurska županija, primjerice, iako to nije slučaj na razini zemlje, u trgovanju s Njemačkom, kao najjačim trgovinskim partnerom, ostvaruju pozitivan saldo. Više izvoze na tržište te zemlje nego što uvoze.
 

Snježana Habulin

Deregulacija cijene plina za kućanstva vrlo je poželjna

 
 
Iza Prvog plinarskog društva izvrsna je godina - tvrtka je sve profitabilnija, potpisali su dugoročni ugovor s Gazpromom i proširili poslovanje na druge segmente i susjedne zemlje. Članica Uprave Antonija Glavaš,dipl. oec.,ističe da se na otvorenom tržištu cijena plina za poduzetništvo smanjila za više od 30 posto, a od 2021. cijena će biti deregulirana i za kućanstva, što u PPD-u pozdravljaju.
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/antonija_glavas-2.png
• Molim vas da ukratko predstavite poslovanje PPD-a u Hrvatskoj i inozemstvu?
- U 2017. godini ostvarili smo odlične rezultate. Utjecaj hladne zime i povećane potrošnje prošle godine za nas je značio jednaku stopu profitabilnosti kao i u prethodnom razdoblju, ali s većim prihodima. Naši prihodi ostvareni su na domaćem tržištu, a jedan dio donijela nam je naša tvrtka u Mađarskoj koja rezultate ostvaruje na maloprodajnom tržištu. Osim toga prisutni smo i na mađarskoj burzi na kojoj trgujemo na dnevnim razinama. Istaknula bih dva velika događaja za nas u 2017. a to je potpis dugoročnog ugovora s Gazpromom i otvaranje tvrtke u Švicarskoj - PPD Global. Ugovorom s Gazpromom osigurali smo količine plina koje pokrivaju veliki dio domaćih potreba. Ovaj ugovor je pokazatelj kako Gazprom u nama vidi ozbiljnog poslovnog partnera, a mi smo pak osigurali dugoročno stabilnu isporuku prirodnog plina. Što se tiče naše tvrtke u Švicarskoj, svjesni smo konstantnih promjena u energetskom sektoru i da bismo osigurali dugoročnu opstojnost, moramo imati alate koji će ju osigurati. PPD Global nam je važan za optimizaciju portfelja, kontakte te povezivanje s drugim sudionicima na europskom tržištu, posebno kada govorimo o burzama. S druge strane, naš posao iziskuje iznimno velika financijska sredstva, financijske instrumente i proizvode. Na domaćem tržištu zbog limita banaka nije ih moguće realizirati, dok je u Švicarskoj to apsolutno moguće.
 
• Uz INA-u najjači ste trgovac plinom u Hrvatskoj - jeste li time dosegli svoj maksimum i ima li prostora za vaš rast na domaćem plinskom tržištu?
- Naša pozicija na domaćem tržištu je rezultat dugogodišnjeg rada, puno ulaganja u razvoj i znanje. Trudimo ju se konstantno zadržati na ovim razinama, a nadamo se i razvoju domaćeg tržišta na kojem ćemo svi imati priliku povećati svoj portfolio. U tom željenom scenariju naša pozicija ne bi se trebala bitno mijenjati. Hoćemo li još narasti? Pričekajmo utakmicu.
 
• Sve je više akvizicija u djelatnosti distribucije plinom, kakve su vaše ambicije?
- Do danas se dogodilo već nekoliko akvizicija i da, mi iskazujemo interes za njih. Tvrtke koje imaju financijski stabilno poslovanje, zbog optimizacije troškova, danas investiraju u ovakve projekte i time osiguravaju dugoročnu opstojnost manjih sustava.
 
• Možete li komentirati novosti koje donosi novi Zakon o tržištu plina - što vam se čini osjetljivo i koji procesi zahtijevaju oprez?
- Novi Zakon je rezultat vjerojatno i političke odluke da se ipak omogući nekakav oblik zaštite od potencijalnih promjena cijena za domaćinstva. Osnovna razlika je da cijenu plina za kupce iz obveze javne usluge sada određuje HERA temeljem metodologije. Opskrbljivači u obvezi javne usluge nisu obvezni nabavljati plin od opskrbljivača na veleprodajnom tržištu po reguliranoj cijeni, no to su mogli i prema starom Zakonu. Svima nam treba biti jasno da nitko ne mora kupovati plin po reguliranoj cijeni i da su već prošle godine neki opskrbljivači samostalno nabavljali plin na tržištu. Na HERA-i je sada velika odgovornost donijeti metodologiju prije svega za cijenu plina, koja će se vjerojatno referirati na neku od europskih burzi. Koja je to burza, koji proizvod s burze te kolika će biti visina premije, nije nimalo jednostavan zadatak za HERA-u. Naime, premija treba obuhvatiti sve troškove koje bilo koji dobavljač ima i naravno, maržu. Premija treba biti atraktivna da bi se sudionik uopće natjecao za ulogu veletrgovca i pri tome osigurati stabilnu cijenu bez oscilacija za kućanstva. Unazad par godina cijene plina imaju vrlo dinamične putanje koje su rezultat raznih kratkoročnih utjecaja, međutim dovoljno su jake da se u razdobljima u kojima očekujemo drastičan pad cijena (npr. ljetni period) taj pad ne dogodi. 2021. godina će biti jako bitna za opskrbljivače u obvezi javne usluge jer će oni tada "seliti" svoje poslovanje na druga opskrbna područja za tu kategoriju kupaca pri čemu je intencija da tržište samo iznjedri najpovoljnije uvjete za krajnje kupce.
 
• Kako gledate na perspektive za deregulaciju cijene plina za kućanstva i prije 2021. - je li uopće moguća i pod kojim uvjetima?
- Kupci već sada imaju mogućnost kupiti plin po nereguliranim uvjetima, što neki i čine. Koliko su zadovoljni to bismo trebali vidjeti s njima. Uvijek ističem jer smatram bitnim da je zadnjih pet odnosno šest godina je došlo do sniženja cijena plina pa čak preko 30 %, a što se tiče cijene za domaćinstva ista je čak sa  0,322 kn/kWh 2012 godine pala na 0,191 kn/kWh u 2017. Prema tome tržište je otvoreno i deregulacija cijene je moguća i mi zaključujemo, vrlo poželjna. 
 
• Dovršili ste prvu fazu izgradnje terminala tekućih tereta. Kako posluje Adriatic tank terminal i kakvi su planovi?
- Od prošle godine u funkciji je 50.000 m3 spremnika, koje smo izgradili u prvoj fazi. Svi kapaciteti su popunjeni i odlično rade, zbog čega smo iznimno zadovoljni. U 2017. je počela izgradnja još dva nova spremnika, čime je započela druga faza izgradnje terminala. Planovi za budućnost nisu samo naši. Naime, 70% vlasništva u ATT-u ima nizozemski VTTI, jedan od najvećih operatora i vlasnika terminala za skladištenje naftnih derivata u svijetu. To je najveći novi projekt za skladištenje ukapljenog naftnog plina u srcu Jadrana. Distribucija naftnih derivata kroz terminal u Pločama ublažit će ograničenja koja postoje vezano uz infrastrukturu distribucije naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina (UNP) za cijelu regiju, te značajno doprinijeti energetskoj neovisnosti države. Nakon završetka radova, novi terminal će omogućiti jeftiniji i sigurniji uvoz naftnih derivata i UNP-a morskim putem te distribuciju naftnih proizvoda na brojna tržišta Jugoistočne Europe.
 
• Jeste li i dalje zainteresirani za dokapitalizaciju Petrokemije i pod kojim uvjetima te jeste li spremni ulagati u tu tvrtku?
- Jesmo, zainteresirani smo. Mi smo zapravo jedini u cijelom procesu od početka, uvijek s istim, poznatim stavom i uvjetima. Nastavak i povećanje proizvodnje, zadržavanje radnih mjesta te pokretanje tehnološkog i poslovnog razvoaj Petrokemije. Svjesni smo da su za to ulaganja nužna, ponajprije u dijelu zadovoljavanja okolišnih uvjeta. Međutim, smatramo da su nužna i ulaganja u kontekstu dizanja tehnološke razine, jer upravo u tom segmentu vidimo još jednu priliku za dizanje konkurentnosti Petrokemije.
 
• Zanima li vas gradnja energetskih objekata na prirodni plin?
- Nas zanima prije svega isporuka plina energetskim objektima na prirodni plin, a sama gradnja nam može biti zanimljiva utoliko što bismo kao eventualni suinvestitor osigurali dugoročni plasman našeg osnovnog energenta. Elektrane na plin su izvrstan balans za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, jer je plin kao komplementaran energent ekološki najprihvatljiviji, dostupan i cjenovno konkurentan.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.hr

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1733 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević