Get Adobe Flash player
Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Hrvatski su nogometaši u Rusiji pokazali ljubav prema...

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Od igrača nikoga ne treba izdvajati, jedino treba...

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Zdravku Mamiću čestitam rođendan 16. srpnja i predlažem ga za...

Junaci nacije i ponos Kroacije

Junaci nacije i ponos Kroacije

Svjesno se, poslije odlaska Kalinića, pokušala stvoriti nezdrava...

Propao puč u SDP-u

Propao puč u SDP-u

Klijentelistima Grbinu, Ostojiću, Obersnelu i Jovanoviću je jedino do...

  • Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:55
  • Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 13:54
  • Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 14:00
  • Junaci nacije i ponos Kroacije

    Junaci nacije i ponos Kroacije

    utorak, 10. srpnja 2018. 14:23
  • Propao puč u SDP-u

    Propao puč u SDP-u

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:26

Svijet će biti lijepše mjesto za život kad Friedman umre

 
 
Gospodarsko stanje u svijetu (pogotovo u Americi) se jako puno promijenilo od vremena kad je on bio intelektualno aktivan. I to uglavnom ne ni na jedan od pozitivnih načina koje je je on sugerirao iako je Amerika općenito većinom slijedila njegove sugestije deregulacije i sve veće privatizacije tokom ere Reagana, pa čak i Clintona, Busha pa sve do danas. 
https://crossedcrocodiles.files.wordpress.com/2011/03/chicagoschool.jpg
Sve čime je to tamo rezultiralo je bilo davanje sve veće moći korporacijama i bankama, odnosno onom segmentu ljudi koji ima najviše moći nad korporacijama i bankama, a inače je najmanje produktivan. To su naime većinski dioničari, hedge fundovi i tome slična ekipa koja u tim kompanijama uopće ni ne radi nego samo posjeduje financijsko vlasništvo, dok istovremeno te iste kompanije pravno operiraju pod pravilom maksimiziranja njihovog profita pod svaku cijenu i zadovoljavanja njihovih interesa prije interesa bilo čega drugog-zaposlenika, potrošača, zaštite prirodnog okoliša.
 
Rezultati toga su bili:
1. Veći broj mergera, kupovanja manjih kompanija od strane većih, sve veća koncentracija vlasništva, financija u sve manjem uglavnom neproduktivnom sloju stanovništa koji sačinjava manje od 5 % populacije
2. Zatvaranje brojnih pogona koji su prije zapošljavali ljude i njihovo seljenje u zemlje poput Kine i subsekventno uništavanje lokalnih zajednica čije zaposlenje je ovisilo o tim pogonima i pretvaranje tih zajednica u geta
3. Osim zatvaranja nekih pogona i u onima koji ostaju dolazi do otpuštanja i zatim tjeranja onog manjeg broja ljudi koji ostaje raditi da rade što više, sve gori uvjeti na radnim mjestima.
4. Povećanje nejednakosti u prihodima-nekad je razlika u plaći između CEO-a i radnika bila između 10-20 puta, danas je pitaj Boga kolko. I to ne zato jer ti menadžeri nešto posebno rade, nego zato jer ližu guzicu dioničarima i rade sve što mogu da maksimalno zadovolje njihove interese što ne rezultira prosperitetom za sve ostale. U međuvremenu plaće većine regularnih zaposlenika manje-više stagniraju sad već desetljećima.
5. Inflacija - jedan od načina da maksimiziraš profit je i povećanje cijena jelte. Ukombiniraj to sa stagnirajućim plaćama i imaš well..
6. Sve veća privatizacija zdravstva i školstva uslijed koje mnogi ni nemaju zdravstveno, ovi koji imaju ga plaćaju masno. Mladi ljudi kreću u život sa 100-200 tisuća dolara studenstkog duga itd.
7. Krize i recesije koje uzrokovane napuhavanjem dioničarskih i nekretninskih mjehurića (2008. nadalje)
8. Sve veće zagađenje i uništavanje prirodnog okoliša je koga boli tuki za to, to sve skupa ionako samo lažu.
9. Mogao bih i nastaviti, ali ne da mi se sad.

Većinu argumenata koje vidiš iz tih videa iz 70-ih on danas ni ne bi mogao koristiti jer ne odražavaju stvarnost. Činjenica je da su takvi poput njega uništili Ameriku kakva je nekad postojala i pretvorili je u feudalističku oligarhiju od koje najviše koristi imaju oni koji su na vrhovima financijskih visina i koji najvećim dijelom ništa korisno ne doprinose. Na njega se nabrijavaju uglavnom nadobudni srednjoškolci i brucoši koji su pogledali dva youuube videa, popušili neku jeftinu retoriku, a par godina kasnije ih vidiš kako prodaju karte u kinu.

Preporučio bih ti da pročitaš "The Divine Right of Capital" od Marjorie Kelly. U knjizi autorica pruža kritiku na način koji su moderne korporacije uspostavljene, kako funkcioniraju, koji je odnos među raznim kategorijama ljudi, kakav društveni utjecaj imaju itd. Glavni focal-point je odnos između korporacijskih dioničara i ostalih aktera koji sačinjava temelj cijele današnje društvene dinamike. Na mene je knjiga bila jako utjecajna i uobličila je mnoga od stajališta koja imam. Pruža više up-to-date pogled na ekonomsko-političko stanje od recimo marsizma koji je na neke načine danas zastario. Nažalost nema hrvatskog prijevoda, niti je ima za kupiti u dućanu ovdje. Možeš naručit preko Amazona fizičku kopiju ili za Kindle ako imaš iPad ili tako nešto.
 
Svijet će biti lijepše mjesto za život kad Milton Friedman umre. Jedan od velikih zločinaca 20. st. uz bok Hitleru, Staljinu i Pol Potu. Nije prepoznat kao takav samo zato jer to ne bi odgovaralo financijskoj oligarhiji. 
 

https://www.forum.hr/member.php?u=615060

Europa i Središnja Azija mogu pružiti bolje mogućnosti iskorištavanjem tehnologija ulančanih blokova

 
 
Kako je gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji dosegao vrhunac nakon što se 2017. popeo na 2,7 %, uz predviđenih 2,3 % za 2018., zemlje regije trebale bi iskoristiti nove digitalne tehnologije radi inoviranja i unaprjeđenja svojih usluga, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o gospodarskim prilikama u Europi i Srednjoj Aziji, koje se posebno bavi kriptovalutama i tehnologijom ulančanih blokova (blockchain), a objavljeno je pod naslovom Cryptocurrencies and Blockchain: Europe and Central Asia Economic Update.
https://emerging-europe.com/wp-content/uploads/2018/05/bigstock-fintech-icon-on-abstract-fina-209216539-990x556.jpg
Tvorci javnih politika u regiji morat će uspostaviti ravnotežu između oslobađanja punog potencijala i obuzdavanja medijske halabuke oko novih tehnologija. Istodobno, javnim politikama građanima treba pružiti i potporu u prilagodbi sve većoj fleksibilnosti na tržištu rada i proizvoda.
 
U novom valu tehnologija koje dolaze posebno mjesto zauzimaju i ulančani blokovi – digitalne tehnologije koje korisnicima omogućuju izravnu provedbu transakcija i protok informacija bez potrebe za nekim pouzdanim posrednikom. Prva primjena tehnologije ulančanih blokova odnosila se na kriptovalute, koje stvaraju digitalni novac bez intervencije središnjih banaka i omogućuju plaćanja bez posredovanja financijskih institucija.
 
“Mnoge zemlje Europe i središnje Azije pokazale su se plodnim tlom za razvoj kriptovaluta i tehnologija ulančanih blokova”, izjavio je Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, prigodom predstavljanja izvješća u Tbilisiju. “Primjerice, rudarenje kriptovaluta iznenađujuće je rašireno u Gruziji, a uvelike ga pokreću porezna izuzeća i niske cijene električne energije. U godinama koje predstoje, vlada će se svakako morati pobrinuti za financijski nadzor i zaštitu potrošača.” Kako su danas prerasle u industriju vrijednu više milijardi dolara, kriptovalute i dalje izazivaju vrlo oprečna mišljenja, stoji u izvješću. Izrazita kolebljivost vrijednosti kriptovaluta pobuđuje sumnju u to jesu li održive kao zamjena za službena sredstva plaćanja, a povoda za brigu daju i sve viši troškovi električne energije povezani s rudarenjem kriptovaluta.
 
No, temeljna tehnologija ulančanih blokova usvaja se sve više, pri čemu više vlada u regiji već iskušava primjenu ulančanih blokova u digitalizaciji i racionalizaciji javnih usluga ne bi li im povećale sigurnost, transparentnost i učinkovitost. Primjerice, u Ukrajini, Estoniji i Gruziji vlasti kane uvesti zemljišne knjige i upisnike nekretnina na temelju tehnologije ulančanih blokova. U Azerbajdžanu eksperimentiraju s digitalnim identitetima u bankarstvu, dok je u Litvi otvoren centar za tehnologiju ulančanih blokova radi inkubacije startup tvrtki na tom području. Švicarska namjerava postati središte tehnologije ulančanih blokova i predvodnik je kada je posrijedi prilagodba propisa toj tehnologiji.
 
“Tehnologija ulančanih blokova izlaže privatni financijski sektor pritisku konkurencije, a unutar vlada dovodi i do stvaranja kreativnih zamisli i pristupa”, pridodao je g. Timmer. “Istodobno, iznjedrila je i cijeli niz izazova za javne politike zemalja.” Među ključnim izazovima su osiguravanje financijskog nadzora te suzbijanje pranja novca, utaje poreza i nezakonitih transakcija. Pored toga, vlade moraju riješiti pitanje goleme potrošnje električne energije prilikom rudarenja kriptovaluta, a istodobno odrediti i koliku će potporu dati startup tvrtkama koje se bave tehnologijom ulančanih blokova.
 
U izvješću se zaključuje kako su Europa i središnja Azija zabilježile snažan gospodarski rast – najbrži u proteklih deset godina – što se posebno odnosi na Srednju Europu i Tursku. No, smanjenje nezaposlenosti i povećanje inflacije ukazuju na to kako će se rast u regiji vjerojatno usporiti u godinama koje predstoje. U razdoblju gospodarskog uzleta, mnoge zemlje regije povećale su svoj izvoz i smanjile fiskalni deficit, što će ublažiti udarac dođe li do nepovoljnih cikličkih kretanja. Međutim, u godinama koje predstoje, regija će se suočiti s dodatnim izazovima jer će se morati nositi s globalnim pooštravanjem financijskih uvjeta i pojačanim naginjanjem k protekcionizmu.
 

Anđelka Felja

Grgur Bučić važna je osoba za hrvatsku povijest i turizam

 
 
U petak, 20. travnja 2018.m u Hvaru je otvoren stalni postav prirodoslovne zbirke Kabineta Grgura Bučića Muzeja hvarske baštine u Ljetnikovcu Hanibala Lucića.
https://www.radiodalmacija.hr/wp-content/uploads/2018/04/Grgur-Bu%C4%8Di%C4%87.jpg
Grgur Bučić (1829.-1911.)
 
Grgur Bučićvažna je osoba za hrvatsku povijest i turizam, s obzirom na to da su se početkom 19. stoljeća meteorološka mjerenja povezivala s vegetacijom određenih područja, osobito u funkciji razvoja lječilišnog turizma. Jedan od svjetskih pionira bio je upravo Grgur Bučić, prvi hvarski meteorološki motritelj.Bučić je prvu meteorološka postaju u Hvaru osnovao pred 160 godina u bivšem samostanu sv. Venerande, gdje je smještena i danas – bila je jedna od prvih u jugoistočnoj Europi, a danas je upisana u hrvatsku povijest kao postaja s najdužim kontinuiranim meteorološkim mjerenjima. Upravo je slanje podataka s Hvara probudilo zanimanje Europljana za našim najsunčanijim otokom, pa se već 1868. godine osniva hvarsko Higijeničko društvo, prvo turističko društvo u Europi!
 
Otvaranje ove zbirke jedno je u nizu događanja koje Grad Hvar i Turistička zajednica Grada Hvara organiziraju tijekom ove godine, a sve u sklopu obilježavanja 150. obljetnice organiziranoga turizma u Hvaru. Hvar je oduvijek bio destinacija koja se razvijala zahvaljujući kulturnoj i prirodnoj baštini, a upravo to u fokusu ove važne obljetnice.
 
U svibnju će Hvar biti domaćin brojnih kulturnih, športskih i društvenih događanja – uz veliku središnju proslavu 150. godina turizma od 10. do 15. svibnja, u sklopu koje će se održati festival Hvar –otok vina, Večer otočkog folklora i klapske pjesme, Bal jedara i modna revija hvarskog dizajnera Tonija Carića Rica te koncerti Četiri tenora i Gibonnija, valja reći kako je Hvar u svibnju domaćin i 45. po redu festivala Dani hvarskog kazališta  te 22. Međunarodnog festivala igrane i dokumentarne radio drame Prix Marulić (19. - 24. svibnja).


Vanja Jarni

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 691 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević