Get Adobe Flash player
Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

U glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941. nije ubijen niti jedan...

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

U Hrvatskoj na djelu opet stari udbaški i kosovski...

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

Plenković iskoristio pucanje da se totalitaristički obračuna s...

Predsjednik države je u pravu!

Predsjednik države je u pravu!

Ovo je vrijeme za zajedništvo,...

U Plenkoviću čuči - diktator

U Plenkoviću čuči - diktator

Šef jugoslavenskih terorista slobodno šeće...

  • Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:56
  • Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    četvrtak, 22. listopada 2020. 12:15
  • I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:44
  • Predsjednik države je u pravu!

    Predsjednik države je u pravu!

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:38
  • U Plenkoviću čuči - diktator

    U Plenkoviću čuči - diktator

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:34

Tvrtke širom svijeta razmatraju rješenja za proizvodnju električne energije za udaljena naselja

 
 
Udaljena naselja i objekti postala su izazov za inovativne energetske projekte. Kako se povećava potreba za istraživanjem i eksploatiranjem geografski udaljenih nalazišta energenata, minerala i ruda, obavljanjem znanstvenih istraživanja i održavanjem vojnih baza, tako rastu i njihovi energetski zahtjevi. No, iako je riječ o udaljenim i izoliranim lokacijama, u takvim je slučajevima od geografske udaljenosti još važnija energetska izoliranost.
https://www.njuskalo.hr/image-w920x690/mrezna-oprema/micronet-sp2500rsw-v2-mrezna-kartica-slika-62712744.jpg
Stručnjaci uočavaju da problem s dostupnošću energije ne postoji samo kod naselja i objekata (vojnih baza, istraživačkih postaja, rudnika i sl.) na Antarktiku, u arktičkom pojasu Sibira, na Aljasci, usred Sahare ili na nekom otoku u Tihom oceanu, već se s tim problemom susreću i naselja i objekti koja su često na udaru prirodnih nesreća poput oluja ili požara koja oštećuju energetsku mrežu. I jednima i drugima zajedničko je to da se stalno ili često nalaze izvan dosega javne (elektro)energetske mreže, zbog čega im je otežana opskrba električnom energijom. Zbog toga naselja i razni objekti na udaljenim i izoliranim područjima tradicionalno
koriste fosilna goriva, najčešće dizelsko gorivo ili loživo ulje, a ponekad i prirodni plin. Pri tome na više troškove opskrbe energijom, osim nestabilnih cijena, utječu i problemi s prijevozom goriva. Stoga tvrtke širom svijeta razmatraju rješenja za proizvodnju električne energije za udaljena naselja i objekte uz uklanjanje tih negativnih utjecaja, uključujući i veće emisije stakleničkih plinova.
 
Obnovljivi izvori, nuklearne elektrane i mikromreže
 
U obećavajuće projekte za osiguravanje trajno dostupnih i autonomnih izvora elekrične energije za udaljena naselja i objekte ubrajaju se nuklearne mikroelektrane i razna rješenja koja se osnivaju na obnovljivim izvorima. Međutim, primjena obnovljivih izvora do sada je pokazala određene nedostatke koji su vezani za problem proizvodnje i distribucije električne energije kada je potrebna i njezinu pohranu kada postoje viškovi. Dio tih problema moguće je riješiti boljim upravljanjem proizvodnjom i distribucijom u lokalnoj elektroenergetskoj mreži.
Za rješavanje problema opskrbe energijom u udaljenim područjima ponekad čak treba graditi lokalni (elektro)energetski sustav od početka, dok je u nekim slučajevima dovoljno samo dodati primjerena rješenja postojećem sustavu. Ključ je u omogućavanju lokalne proizvodnje energije i povećanju kontrole nad proizvodnjom i distribucijom.
Dva novija takva projekta, u australskom gradu Onslowu i na južnokorejskom otoku Jeju, pokazuju koje mogućnosti pruža primjena novih rješenja u upravljanju mrežom i koncepta mikromreže radi osiguranja pouzdanijeg napajanja energijom. Takva rješenja već se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama, posebice u područjima pogođenima prirodnim katastrofama. Tako je Savezna država New Jersey nakon devastacije javne elektroenergetske mreže tijekom superoluje Sandy 2012. godine financirala studije izvedivosti za uspostavu mikromreža u 13 stradalih gradova, dok Kalifornija na mikromreže gleda kao na sredstvo osiguranja isporuka energije u područjima gdje pustoše šumski požari.
 
Primjer iz Australije
 
Gradić Onslow nalazi se na sjeverozapadnoj obali Australije, a električnu energiju u njemu distribuira velika australska elektroenergetska tvrtka Horizon Power. Radi se o tvrtki koja distribuira električnu energiju udaljenim gradovima i naseljima na obali Zapadne Australije i poljoprivrednim područjima u njezinoj unutrašnjosti i to na ukupnoj površini oko 2,3 milijuna km2. Međutim, na tom nepreglednom području ima samo 47 000 potrošača! To znači da Horizon Power ima najveće područje za pružanje svojih usluga s najmanjim brojem potrošača na svijetu. Cilj tvrtke stoga je sniziti troškove proizvodnje i pružiti održiviju isporuku električne energije. U tu je svrhu tvrtka počela s gradnjom sunčanih elektrana i baterijskih sustava za pohranu električne energije kako bi energetske potrebe područja koje pokriva u još većoj mjeri zadovoljila obnovljivim izvorima.
 
Onslow ima oko 850 stanovnika i oko 600 stambenih objekata od kojih neki imaju sunčane elektrane, a neki i baterijske sustave za pohranu energije. Ranije je gradić svoje potrebe za električnom energijom pokrivao proizvodnjom u dizelskim agregatima. No, 2016. godine su Horizon Power i vlada Zapadne Australije pokrenuli projekt Onslow, a američki energetski div Chevron je uložio više od 250 milijuna dolara. U prvoj fazi projekta izvedena je nova energetska infrastruktura, a u drugoj centralizirani baterijski sustav za pohranu energije i sunčana elektrana. Na kraju, lokalnu mikromrežu u Onslowu čini osam električnih generatora na prirodni plin ukupne snage 1 MW, jedan dizelski agregat snage 1 MW, sunčana elektrana snage 1 MW i baterijski sustavi ukupne snage 2 MW i kapaciteta pohrane 1,25 MW h.
 
Zahvaljujući novoj mikromreži Onslow može nadomjestiti veći dio proizvodnje dizelskih agregata. Istodobno je rješenje za upravljanje sustavom omogućilo povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora na više od 50% godišnje, a ljeti i u pojedina doba dana čak i na 100%, čime se značajno smanjuje oslanjanje na fosilna goriva. Procjenjuje se da će se emisije ugljičnog dioksida tako smanjiti za više od 800 t godišnje.
Primijenjeno rješenje za upravljanje mikromrežom u praksi daje prednost proizvodnji i distribuciji energije iz obnovljivih izvora nad onom iz fosilnih goriva kada god to uvjeti dopuštaju. Kontroler mikromreže prikuplja podatke u realnom vremenu pomoću osjetnika, a u slučaju pojave oblaka, autonomni regulator reagira trenutačno, automatski osiguravajući pouzdanost opskrbe i kvalitetu napajanja. Tada se, primjerice, smanjenje proizvodnje sunčane elektrane nadomješta energijom iz baterijskog sustava i to u milisekundama. Uz to, moguće je predvidjeti i energetsko opterećenje i optimirati baterijski sustav s proizvodnjom u sunčanoj elektrani i plinskim generatorima.
 
Primjer iz Koreje
 
Projekt mikromreže na otoku Jeju u Južnoj Koreji pokazuje kako se suvremena rješenja mogu uključiti i u postojeća postrojenja za proizvodnju električne energije. Cilj projekta Jeju Haengwon Eco-Town DER Optimization bio je omogućiti koordinaciju i ravnotežu više obnovljivih izvora poput vjetroelektrana i sunčanih elektrana s baterijskim sustavom za pohranu energije.
Projekt Jeju uključuje sunčanu elektranu snage 500 kW, vjetroelektranu snage 600 kW i baterijski sustav za pohranu energije snage 1,2 MW i kapaciteta pohrane 1,0 MW h. Kontroler istog proizvođača kao u primjeru iz Australije konfiguriran je za pohranu energije
dobivene u vjetroelektrani i sunčanoj elektrani u baterije tijekom dana, kada je proizvodnja električne energije velika, a cijene niske i potom se energija iz baterija isporučuje noću, kada potražnja i cijene rastu. Na taj način baterijski sustav ima važnu ulogu u optimiranju učinkovitosti proizvodnje iz obnovljivih izvora uz održavanje pouzdane i kvalitetne isporuke energije. Uspjeh tog projekta pokazuje da velike količine energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji s baterijskom pohranom i odgovarajućim upravljanjem mogu zadovoljiti potrebe za električnom energijom i na manjem otoku i na većem području.
 
Budućnost
 
Analitičari smatraju da će projekti za iskorištavanje obnovljivih izvora ubuduće sve češće biti kombinirani s baterijskom pohranom energije. To će se dogoditi istodobno s poboljšanjem tehnike pohrane i povećavanjem primjene obnovljivih izvora kod proizvođača, distributera i opskrbljivača električnom energijom. Primjeri iz Australije i Južne Koreje pokazuju da će mikromreže, pohrana energije i kombinacija obnovljivih i drugih izvora energije biti nezamjenjivi u energetskim mrežama budućnosti.
 

Mr. sc. Ivo Tokić, MB

Hrvatska ekoenergetika je kontaminirana političkim kriminalom

 
 
Dok je razvijala privatno tržište energije iz modernih obnovljivih izvora, Hrvatska je teško oštetila svoj javni elektroprivredni sustav te ga izložila daljnjim rizicima.Najnovija afera oko financijskih malverzacija u području javno poticanog razvoja energetike bazirane na obnovljivim izvorima u Hrvatskoj izazvala je široku raspravu na temu političke strategije koja stoji iza očito dvojbene proizvodne prakse.
https://www.scinexx.de/wp-content/uploads/w/i/windeuropag.jpg
Dugi niz godina, a osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, građani-potrošači su snosili izuzetno visok trošak takvog razvoja, pri čemu su samo investitori u vjetroelektrane ostvarivali prihod od preko milijardu kuna godišnje. Dotični biznis pokazivao se najisplativijim u toj zemlji koja je zbog dominacije velikih hidroelektrana lako dosegnula cilj EU-a od najmanje 20 posto udjela obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji.
Ipak, u sjeni rasprave potaknute dramatičnim kriminalnim otkrićima posljednjih dana te pritvaranjem određenih aktera i plasiranjem raznih optužbi između nadležnih bivših i sadašnjih hrvatskih ministara, ostala je šteta pričinjena Hrvatskoj elektroprivredi. Jer ovdje nipošto ne može biti riječ tek o trošku naplaćenom izravno građanima, nego i o indirektnim gubicima koje je pretrpjelo to javno poduzeće, a samim tim i ukupna društvena zajednica koja načelno posjeduje taj resurs. Naime, moment razvoja malenih energana s ekološkom produkcijom apsolutno se podudara s nikad objašnjenim odustajanjem HEP-a od iste takve već zacrtane proizvodne orijentacije.
 
Štetna inertnost velikog sustava
 
„HEP se u takve projekte uključuje tek odnedavno, i to baš kad je prošao prvi, najisplativiji val ulaganja te vrste u sektor”, rekao nam je o tome Denis Geto, predsjednik Tehnosa, strukovnog sindikata radnika HEP-a. „Mišljenja sam da se tu u velikoj mjeri radilo i o inertnosti loše vođenog velikog sustava”, dodao je, „koji već ima izuzetnu vrijednost i izvan područja obnovljivih izvora novog doba. Potreba za razvojem novog koncepta nije se toliko osjećala u onom času, kao što se moglo predvidjeti da će biti ubuduće.” A taj budući trenutak je u međuvremenu već stigao, no HEP ga dočekuje sa značajno lošijih pozicija te nakon iscrpljenih javnih poticaja.
 
Još uvijek se pamti i slučaj jednog od HEP-ovih direktora koji je prešao u privatni sektor i ubrzo potom, zahvaljujući studijama tog javnog poduzeća o najprikladnijim lokacijama za vjetropolja, stekao neformalnu titulu hrvatskog „kralja vjetra”. Štoviše, pored troška koji su podnijeli građani, sam HEP je na sebe morao preuzeti cijenu stabiliziranja javne elektroenergetske mreže koja je dužna primati i najmanju količinu energije proizvedene u privatnom sektoru. Budući da mreža mora u svakom momentu biti izjednačena u dotoku i vučenoj potrošnji, kao i frekvenciji struje, HEP stalno u pripremi drži manje elektrane za kompenzaciju stanja. „Ne bih ulazio u pojedinačne krivnje oko pogodovanja ranim investitorima, ali gotovo svaki ministar u proteklom periodu je nalazio zakonsku podlogu da im izađe ususret na štetu javnog interesa. Ogromna vrijednost je tako bez stvarne javne potrebe završila na privatnim računima, a lako se sve moglo izvesti tako da ojačamo poziciju HEP-a i državnog proračuna”, zaključuje Geto, uz napomenu da se radnici tog poduzeća danas iznova susreću sa zahtjevima da se HEP privatizira. „I danas je u RH neoliberalni koncept vrlo jak”, kaže on, „ali nećemo se dati. Navikli smo već na takve kampanje, a mislimo da je i najvećem dijelu javnosti očito o čemu se tu radi.”
 
Nedostatak strateškog pristupa države
 
HEP je danas zacijelo najvrjedniji proizvodni resurs u javnom vlasništvu, od onoga što je tu uopće još preostalo, pa ne čudi interes krupnog kapitala da se i njega raskomada na tržištu. Uostalom, praktično svi privredni subjekti u RH prošli su uoči privatizacije sličnu sudbinu: političko zapuštanje i stvaranje dojma kako je država nužno najgori vlasnik, uz paralelno obaranje ukupne vrijednosti poduzeća kako bi mu cijena bila što manja. Ne treba odviše pojašnjavati koji je i čiji interes pritom stradao, a koji se okoristio, no dobro je znati HEP-ovu poziciju u čitavoj priči, naročito u doba krize kakva dodatno izaziva zagovornike privatizacije da pojačaju svoj pritisak.
 
Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i energetike RH, koja je 2012. godine – nakon svega šest mjeseci na funkciji – napustila vladu zbog pritisaka klijentelističkog lobija među svojim kolegama, smatra da je najveći problem u sektoru bio i ostao nedostatak strateškog pristupa države: „Ali nije to tako samo kod teme obnavljivača, nego i općenito. Svaka država mora imati čim veću neovisnost u energetici, hrani i vodi. Krizna situacija poput ove samo je podcrtala tešku upitnost globalnog tržišta kao održivog koncepta. A mi smo dopustili i da nam u sustav uđu tzv. developeri – ulagači bez ozbiljnog financijskog kapitala, pa smo ih onda financirali sami.”
 
Zanemarena i energetska demokratizacija
 
„Dobili smo ‘guranje’ vjetroelektrana na tim osnovama”, dodaje ona, „jer su se takvi ulagači slizali s političkim strukturama te maknuli javni interes u stranu.” Mirela Holy se povrh toga prisjeća i da se protivila modelu restrukturiranja HEP-a koji najvažniji dio poduzeća ostavlja nebranjenim od eventualne privatizacije: „Dopustili smo dakle ulazak drugih proizvođača u mrežu, ali nismo izdvojili samu infrastrukturu koju država ne smije ispustiti iz svog posjeda. Jedino pomoću nje je moguće kontrolirati tržište i ponašanje sudionika u odnosu na zadana pravila. Neke zemlje, npr. Njemačka, uvjerile su se u praksi da je tako, pa danas revidiraju svoje poteze.”
 
Konačno, neriješenom ostaje i tema energetske demokratizacije Hrvatske, gdje bi po uzoru na razvijenije države trebalo poticati proizvodnju solarne ili neke slične ekološke energije u samim domaćinstvima. Hrvatska danas kotira načelno dobro po pitanju udjela obnavljivača u sustavu: oni sudjeluju s gotovo 30 postotaka u plasmanu ukupno potrošene energije svih tipova, odnosno s tri četvrtine u proizvodnji električne energije. Ekološki izvori mimo velikih hidroelektrana zastupljeni su u potonjem udjelu s oko 17 postotaka, no to su ipak samo grube statistike, dok Hrvatsku i dalje čeka raščišćavanje političke podloge njezine energetike, ili – nove afere i sudski procesi.
 

https://zadardanas.hr/2020/06/deutsche-welle-hrvatska-ekoenergetika-je-kontaminirana-politickim-kriminalom/

Hrvatska je jedina država članica koja ciljano prikazuje poljoprivrednike u negativnom kontekstu

 
 
Hrvatska je jedina zemlja članica u kojoj se oporezuju potpore u poljoprivredi.
Hrvatska je jedina zemlja članica u kojoj se plaća porez na junice koje se ostavljaju za uzgoj i koje ulaze u matična stada.
https://albayane.press.ma/wp-content/uploads/rdc16-3.jpg
Hrvatska je jedina zemlja članica u kojoj se želi smanjiti ARKOD sustav.
Hrvatska je jedina zemlja članica koja ne isplaćuje potpore u cijelosti svojim poljoprivrednicima.
Hrvatska je najgora zemlja članica po izvlačenju sredstava iz EU fondova, a to što izvuče ne ide u poljoprivredne svrhe nego na infrastrukturu i nepoljoprivredne djelatnosti.
Hrvatska je jedina zemlja članica koja ciljano prikazuje poljoprivrednike u negativnom kontekstu u javnosti, izmišljajući preverzne smicalice da bi ih kažnjavala i oduzimala sredstva koja im EK isplaćuje za potpore u poljoprivredi i tim sredstvima krpala druge rupe u proračunu.
Hrvatska je zemlja članica sa najvećim postotkom uvoza hrane.
Hrvatska je jedina zemlja koja je uspijela u zadnjih 25 godina smanjiti poljoprivrednu proizvodnju sa 32 milijarde kuna na 16 milijardi.
Hrvatska je zemlja članica kojoj EU isplaćuje niti 1 % ukupnog proračuna za poljoprivredu.
Hrvatska je zemlja članica koja je od ukupno 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, prijavila EK samo 900 000 ha.
Hrvatska je zemlja članica koja potiče uvoz i industrijsku proizvodnju, umjesto proizvodnju zdrave domaće hrane i mesa.
Hrvatska je jedina zemlja koja svoje sirovine izvozi a uvozi gotove ili polugotove proizvode.
Hrvatska je zemlja koja svojim seljacima NEDA hrvatsku poljoprivrednu zemlju da je obrađuju i da time povećaju poljoprivrednu proizvodnju.
Hrvatska je jedina zemlja članica koja je ciljano blokirala razvoj krških područja i koja nije razvila strategiju poljoprivredne proizvodnje ni opstanka stanovništva na tim područjima, unatoč činjenici da se radi o 44 % kopnenog teritorija RH.
Hrvatska je najsiromašnija zemlja članica EU.
Hrvatska je najkorumpiranija zemlja članica EU.
Hrvatska je zemlja iz koje je zbog ekonomskih razloga zadnjih godina iselilo preko 500.000 stanovnika.
HRVATSKA - TO SMO MI!!!
 

Šime Mornar, https://www.facebook.com/profile.php?id=100011560500497&__cft__[0]=AZXTELPIylEGp_qFk1wTEt881sjxDAiHROEG5Yy6vWaTG5MwYlI05-HoFdKTG6DHKgr350j-IF4pcN_JQ4A4-pP2WbG6efkRUt9GZn9trH0enEkb6leilkMOmWw7sMoba_o&__tn__=-UC%2CP-R

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Ponedjeljak, 26/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1783 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević