Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Proračunska transparentnost županija, gradova i općina – studeni 2017. – ožujak 2018.

 
 
Institut za javne financije predstavio je rezultate novog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica. Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama svih županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja i u četiri se posljednja ciklusa gotovo udvostručila s prosječnih 1,8 na 3,52. Ipak, usprkos poboljšanjima i vrlo dobrim prosjecima – županije 4,9, gradovi 4, općine 3,3 – i dalje su prevelike razlike, posebice među općinama, a brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, te preporuke Ministarstva financija. Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, valja je propisivati i poticati jer predstavlja početak puta ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana u proračunskom procesu.
https://lider.media/wp-content/uploads/2016/07/transproracun.jpg
I ove su godine sve vrste lokalnih jedinica objavile više svih vrsta dokumenata, a neke su se i osobito popravile. Općine Dugopolje, Posedarje, Rugvica i Svetvinčenat su s nule skočile na peticu, a općina Vela Luka, te gradovi Pleternica i Vodnjan s jedinice na peticu. Četiri dokumenta više nego u prošlom ciklusu objavili su još Dugi Rat, Dvor, Kraljevec na Sutli, Lovinac i Šolta. Valja istaknuti i da je prošlogodišnji najnetransparentniji Gospić u ovom ciklusu objavio tri, Imotski i Valpovo po dva, a Vrgorac pak jedan proračunski dokument, pa tako po prvi put nema ni jednog grada bez objavljenog bar jednog dokumenta. Usprkos tim poboljšanjima, transparentnost je i dalje vrlo neujednačena i još uvijek čak 25 općina nije objavilo niti jedan proračunski dokument, uključujući i Milnu, jednu od općina s najvišim prihodima po stanovniku. Kao i prethodnih godina, valja istaknuti najtransparentnije lokalne jedinice s malim brojem stanovnika (Ribnik, Grožnjan, Dekanovec, Tkon i Kamanje) i s niskim prihodima po stanovniku (Maruševec, Mače, Čaglin, Vidovec, Vratišinec i Sveti Ivan Žabno). Priznanje Instituta za objavljenih pet traženih proračunskih dokumenata ove je godine dobilo 17 županija, 54 grada i 107 općina.
 
Transparentni proračuni omogućuju građanima da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Građani se na taj način mogu informirati i utjecati na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti vlasti te smanjenje mogućnosti za korupciju. Transparentnost je mjerena brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica u razdoblju studeni 2017. – ožujak 2018., a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2016.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2017.; prijedlog proračuna za 2018.; izglasani proračun za 2018. i proračun za građane za 2018. Budući da se promatra dostupnost pet proračunskih dokumenata, razina transparentnosti može se kretati od 0 do 5. U obzir su uzeti samo dokumenti koji su bili dostupni u navedenom razdoblju i to na dan pretraživanja mrežne stranice, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti.
 
Kako bi dobiveni rezultati bili dostupniji i pregledniji građanima, na mrežnim stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s rezultatima i podatcima o svim županijama, gradovima i općinama. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta "Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna" kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Ravnateljica Instituta Katarina Ott naglasila je: "U skladu s preporukama Europske komisije, Vlada mora početi rješavati problem rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica, pa je i to prigoda da se utvrdi ima li dovoljnog opravdanja postojanje lokalnih jedinica koje već godinama nisu kadre osigurati ni zakonom propisanu razinu proračunske transparentnosti, a ne bi bile kadre ni plaćati predviđene kazne za neispunjavanje tih zakonskih obveza."
 

Mihaela Bronić

Održan Izraelsko-hrvatski gospodarski forum

 
 
„Hrvatska i Izrael prijateljske su zemlje s odličnim bilateralnim odnosima, a dosadašnja skromna suradnja je u porastu. Nakon blagog pada gospodarskih odnosa u 2017. godini, ohrabruje porast od 35 posto u prvom kvartalu 2018., što pokazuje da smo krenuli u pravom smjeru“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na Izraelsko-hrvatskom gospodarskom forumu održanom u Tel Avivu, u sklopu posjete hrvatskoga gospodarskog izaslanstva Izraelu. Barbarić je naglasio kako najviše prostora za razvoj suradnje postoji u poljoprivredi, prehrambenoj i obrambenoj industriji, energetici, zdravstvu i turizmu.
https://www.bordeaux.aeroport.fr/sites/default/files/imagecache/diapo_destination/tel-aviv-destination_0.jpg
Tel Aviv
 
Direktor izraelskog Instituta za izvoz Gadi Arieli naglasio je kako Izrael ima snažno razvijenu vojnu industriju, a iz dosadašnjeg iskustva pokazalo se da se suradnja koja počne na tom području uvijek prelije i na civilne industrije. „Europa nam je glavni partner u ukupnoj trgovini i zato nam je Hrvatska važna, želimo da naše tvrtke kod vas otvaraju podružnice i tako postanu dio jedinstvenog europskog tržišta“, kazao je Arieli. Čelnik Pozamanterije-mtč-a Velimir Janković kazao je da su na izraelskom tržištu prisutni preko dvije godine, pohvalivši Izraelce kao vrlo pouzdane poslovne suradnike. „Specijalizirani smo za tehnički tekstil za vojnu opremu. Imamo nekoliko partnera s kojima poslujemo, a cilj nam je pronaći nove i proširiti se na ovom tržištu“, istaknuo je Janković.
Denis Matijević iz tvrtke Marinada naglasio je kako u Izraelu rade već pet godina. „Najviše izvozimo kompote, a tržište Izraela je vrlo potentno jer kupci vole kvalitetne proizvode koje su spremni i adekvatno platiti“, poručio je Matijević. 
 
Član uprave Đuro Đaković specijalnih vozila Darko Grbac naglasio je kako su upravo u razgovorima s izraelskom tvrtkom za zajedničku izradu vojnih vozila za treća tržišta. Trgovinska razmjena između Hrvatske i Izraela u 2017. godini je iznosila 65,6 milijuna eura, od čega 51,3 milijuna otpada na hrvatski izvoz, a tek 14,2 na uvoz iz Izraela. Najviše izvozimo naftna ulja, cement, željezničke lokomotive i lijekove, a uvozimo insekticide i pesticide, lijekove, uređaje za pohranu podataka i tiskarske boje.
 

Anđelka Felja

Zagrebačka pivovara predstavila novu turističko-pivsku atrakciju

 
 
Kultna pivnica Zagrebačke pivovare – Pivana i ove se godine pokazala u pravome svjetlu. Svim zainteresiranima omogućen je posjet Pivskom muzeju i Grif Mikropivovari da prođu osam postaja ovoga pivskog muzeja, i nakon toga saznaju sve o proizvodnom procesu piva i opremi koja se koristi u proizvodnji Grifa. Svi su bili u prilici degustirati više vrsta piva po izboru i odabrati svoga favorita, a za gladne tu je i prigodan paket s pivskim menijem.
http://pomorac.net/the-spot/wp-content/uploads/2018/06/Grif.jpg
Zagrebačka pivovara predstavila je novu turističko-pivsku atrakciju koja  bi po uzoru na ostale pivske metropole (Amsterdam – Heineken, München – Paulaner, Dublin – Guinness,) trebala obogatiti turističku ponudu našega glavnoga grada. Zapijeve tvrtke kćeri K pivovari (Pivana) i Grif Mikropivovara otvorili su u suradnji s Pivskim muzejom svoja vrata posjetiteljima kroz jedinstveni spoj kulture, industrijsko-zanatske tajne i gastronomije. Pivnica Pivana i Pivski muzej su atrakcije koje su već otprije poznate građanima i turistima, no novitet je da će od sad i Grif, koji posluje manje od godinu dana, otvoriti svoja vrata za organizirane posjete.
 
Prema riječima Tine Puhalo Grladinović, direktorice Pivane, radi se o projektu koji bi trebao naglasiti pivsku prošlost Zagreba koji je pravu industrijsku pivovaru, po svim europskim uzusima, dobio već krajem XIX. stoljeća. Lejla Novalija, pivarski biotehnolog u Zagrebačkoj pivovari, ustvari kustos muzeja, upoznala nas je s time kako je uopće Ožujsko pivo našlo svoje mjesto u Zagrebu, ali isto tako i sa sakralnim detaljima piva kao primarno napitka brojnih europskih samostana od kojih su mnogi od njih do dana današnjeg zadržali tajne zanata za svoja piva koja su globalni brendovi. Tu je i majstor pivar i glavni tehnolog mini pivovare Grif, Mirko Banić Ištuk, najpoznatiji je kao jedan od majstora Velebitskog piva kojeg radi Pivovara Ličanka, a prije toga radio je i u Križevačkoj pivovari.
 
Grif je klasična minipivovara s godišnjim kapacitetom od 5000 hektolitara piva, ali u praksi se radi o puno manjim količinama proizvedenog piva. Najveći dio piva, koje iz pivovare izlazi isključivo u bačvama, se plasira u samoj Pivani, ali se isto tako može probati i u brojnim pivnicama diljem Hrvatske. Mikropivovara ima u ponudi dva standardna piva (pilsner i India Pale Ale-IPA, a zanimljivost je da im treći krak asortimana čini sezonsko pivo, naravno, uvijek različito. Tako su tijekom zime pivoljupcima ponudili klasično zimsko pivo Vanilla Porter, a Dan sv. Patricka su obilježili s Irish red ale. Danas je tu jedan klasični njemački Hefe-Weißbier, pivo od pšenice.
 
Iako se mikropivovara nalazi pokraj Zagrebačke pivovare na zagrebačkoj Ilici, Tina Puhalo Grladinović ističe da je Grif u vlasništvu poduzeća K pivovari, koje je osnovano kao tvrtka-kći Zagrebačke pivovare. „Mikro pivovara Grif potpuno je samostalna u odlučivanju, ima i posebnu upravu, a naš majstor pivar Mirko Banić Ištuk ima odriješene ruke da pivo pravi onako kako misli da treba, uostalom o svemu vezanom uz proizvodnju, ali naravno da ćemo osluškivati zahtjeve tržišta", kaže Tina Puhalo Grladinović.
 

Anđelka Felja

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1040 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević