Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Prijateljstvo Moskve i Pekinga Europu bi mogla skupo koštati

 
 
Rusija sve veće količine sirove nafte izvozi u Kinu, a u tu svrhu je 1. siječnja 2018. godine pušten u pogon i novi rusko-kineski naftovod, što može dovesti do smanjenja ponude i do rasta cijena na europskom tržištu. Rusija je već i sada najveći dobavljač nafte u Kinu, a 2018. se očekuje rast od daljnjih 200 tisuća barela naftne dnevno. Ruska nafta koju Kina kupuje isporučuje se i tankerima i cjevovodima, a prvi siječnja pušten je u pogon i novi cjevovod među dvjema državama, čime je udvostručen uvoz nafte u Kinu putem Istočnosibirsko-pacifičkog cjevovoda (ESPO), te on sada već doseže 30 milijuna tona godišnje, to jest 600 tisuća barela dnevno.
http://www.aworldincrisis.org/wp-content/uploads/2014/05/map-russia-china-gas-deal-2014.jpg
Rusija je proteklih godina od Saudijske Arabije postupno preuzela ulogu najvećega dobavljača nafte za Kinu, dok su istodobno od početka prošle godine obje zemlje smanjenjem proizvodnje nastojale postići rast cijena nafte koja je s njihova aspekta pala na opasno nisku razinu.
 
Rusija je praktično već i započela s preusmjeravanjem izvoza sirove nafte iz Europe prema Kini, a s obzirom da se očekuje da će ukupna proizvodnja nafte u toj zemlji 2018. godine ostati na prošlogodišnjoj razini, lako je predvidjeti kako će preusmjeravanje ponude biti čimbenikom koji će utjecati na rast cijena ruske nafte tipa Ural. Prema analitičkom institutu FGE posebno će se osjetiti u naftnoj luci Primorsk na Baltiku, koji čini važnu kariku opskrbe Europe. Na početku godine može se računati sa smanjenjem od oko 160 tisuća barela nafte dnevno. Paralelno s povećanjem isporuka u Kinu izvoz u Primorsk smanjit će se u siječnju veljači, a izvoz u Europu u ožujku, smatra FGE.
 
U cijeni Urala već je dovela do osjetljivog rasta promjena težišta destinacija u ruskom izvozu nafte, a diskont u odnosu na Brent je smanjen. Europu bi naftno prijateljstvo Moskve i Pekinga moglo skupo stajati. Početak isporuka ruskog plina u Kinu planira se u prosincu 2019. godine, preko plinovoda Power of Siberia. (Portfolio.hu, Oilprice.com)

Dvogodišnjica primjene Zakona o stečaju potrošača

 
 
Kada je prije dvije godine i Hrvatska dobila Zakon o stečaju potrošača, o njegovim učincima moglo se tek nagađati. Danas je drukčije jer su brojke poznate. Kroz to vrijeme, prema podacima koje je objavila FINA, osobni bankrot proglasilo je nešto više od 1.100 ljudi, a financijske obveze koje su prijavili iznose ukupno 728 milijuna kuna. Toliko otprilike duguju vjerovnicima, a u igri je njih 6.569. Iznos dugovanja je zasigurno i veći jer 289 osoba koje su podnijele zahtjev za stečajem nije prijavilo kolike su im obveze.
https://www.mcsheainsurance.com/hs-fs/hubfs/iStock-154082018.jpg?t=1505924935001&width=525&name=iStock-154082018.jpg
Inače, skoro 50 posto podnesenih prijava za  osobni stečaj dogodio se na području Grada Zagreba na koji se odnosi i 39 posto od ukupno prijavljenih financijskih obveza pojedinaca prema vjerovnicima. 
 
Slijedom procedure za proglašenje osobnog stečaja
 
Temelj Zakona o stečaju potrošača je izvansudski postupak koji podrazumijeva nagodbu dužnika i vjerovnika, ukoliko je to moguće ostvariti. Prema zakonskoj regulativi, izvansudski postupak u nadležnosti je Financijske agencije, a provodi se u savjetovalištima koja su većinom osnovana i smještena u svim županijskim središtima. No, nije samo FINA ta koja drži savjetovališta. Mogu to učiniti i druge pravne osobe ako imaju dozvolu Ministarstva pravosuđa. Izvansudski postupak u savjetovalištu provodi posrednik koji za to ima dozvolu resornog ministra, a cilj je sklapanja sporazuma između potrošača i vjerovnika prije  nego sve završi pred sudom.  Inače, zahtjev za izvansudski postupak uz uključivanje savjetovališta može podnijeti dužnik osobno, ali i svaki njegov vjerovnik. U tom slučaju potrošač – dužnik bez odgode  treba dostaviti savjetovalištu popis svoje imovine i obveza. Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje, a u iznimnim slučajevima savjetovalište može produžiti rok za dodatnih 30 dana. Sklopljen sporazum između potrošača i vjerovnika ima učinak izvansudske nagodbe i predstavlja ovršnu ispravu.
 
Najviše podnesenih prijava u Zagrebu, a najmanje u Lici
 
Na području Grada Zagreba tijekom dvije godine primjene Zakona o stečaju potrošača za izvansudsku nagodbu u rješavanju nagomilanog duga odlučilo se 500 građana čiji je dug prema vjerovnicima  bio težak oko 286 milijuna kuna, koliko iznose njihove obveza koje su prijavili. Po prijavljenom dugu slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 90 milijuna kuna, što je  obveza koju je prijavilo 52. građana. Na trećem mjestu je Osječko - baranjska županija u kojoj je 95 građana prijavilo nepodmirene financijske obveze u iznosu od oko 60 milijuna kuna, pokušavajući taj problem riješiti kroz izvansudsku nagodbu s vjerovnicima. Oko 46 milijuna duga  prijavio je 91 građanin u Zagrebačkoj županiji, oko 38 milijuna kuna njih 14 u Karlovačkoj te oko 34 milijuna kuna 74 građana u Istarskoj županiji. U ostalim županijama broj osoba koje su podnijele zahtjev za stečaj odnosno rješavanje svojih dugova kroz izvansudski postupak kreće se od njih 47 u Primorsko-goranskoj na koje se odnosi ukupno 14 milijuna kuna, pa do njih šest u Ličko-senjskoj županiji, s prijavljenim dugom od oko 990 tisuća kuna. S povećim dugom ali i spremnošću za izvansudsku nagodbu, izdvajaju se žitelji Varaždinske županije u kojoj je njih 32. prijavilo dug prema vjerovnicima u iznosu od 24 milijuna kuna, te Bjelovarsko-bilogorske županije gdje je 25 građana prijavilo ukupno 26 milijuna kuna duga,  dok je ukupno prijavljeno dugovanje 16 građana u Sisačko-moslavačkoj županiji iznosilo 25 milijuna kuna. Nešto manji iznosi dugovanja, između četiri i šest milijuna kuna, prijavljeni su u sedam županija, a zahtjeve za izvansudsku nagodbu pred savjetovalištima podnijelo je ukupno oko sto građana.
 
Od dugotrajne blokade do bankrota
 
Prema posljednjim podacima Financijske agencije koncem studenoga blokirane račune u Hrvatskoj imalo je 322.783 građana čiji je ukupan dug iznosio 42,8 milijardi kuna, što je 0,7 posto više nego mjesec prije. U odnosu na godinu prije broj blokiranih građana manji je za njih 7.500 ili 2,3 posto, no ukupan dug povećan je za 1,8 milijardi kuna. Kako će blokirani građani izaći iz duga? Je li to uopće moguće? Za sada mnoge spašavaju zaštićeni računi na koje stižu plaće ili mirovine jer pod ovrhu može doći tek četvrtina primanja. No, dugovi ostaju i povećavaju se s kamatama. Prijeti li ovršenima u konačnici stečaj ili osobni bankrot? Iza svakog od njih je tužna priča o življenju pod ovrhama, koliko god neki i priznali da su se nesmotrenošću i lošim upravljanjem vlastitim financijama sami doveli u takvu situaciju. Čarobnog štapića za izlaz nema, ali na zakododavcu je da svima omogući dostojan život. Za sada, blokirani i oni kojima prijeti stečaj, ali i oni na minimalcu, bilo plaći ili mirovini, to, nažalost, ne vide.
 

Snježana Habulin

Hrvatski političari i 'zelene' udruge napravili su Zagrebu i Hrvatskoj priličnu štetu

 
 
U nastavku ću pokušati ukratko navesti strateške projekte koji su neopravdano zaustavljeni što je uzrok pada na europsko dno. U zadnjih dvadeset i više godina Hrvatske, velika javna poduzeća za energiju, vode i željeznicu - HEP, HŽ i HV, nisu investirale skoro pa ništa spomena vrijedno, osim autocesta koje su napravljene brzo i skupo s visokim kamatama za što sada plaćamo lihvarima u čiju je mrežu upao danas AGROKOR. To je poveznica s rasprodajom  BANKARSKOGA SUSTAVA, INE, PLIVE, Industrijskih sustava,  i otvaranje vrata europskim prehrambenim lancima koji su svojim subvencioniranim proizvodima bacili na koljena hrvatskoga seljaka i još lažno prikazuju godišnje bilance bez dobiti, kao stalno su u gubicima ali se ne zatvaraju jer vole Hrvatsku, vole Zagreb koji im je širom otvorio vrata, a DORH i FINA /HANFA / MIN. mirno gledaju i ništa ne poduzimaju
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/mbo-otpad-20160427133621880.jpg
Hrvatski političari ali i udruge i „zeleni“, napravili su Zagrebu i Hrvatskoj priličnu štetu, proglasivši u ekološkoj mreži Natura 2000 rezervaciju na 47 % teritorija države, primjerice Velika Britanija ili Danska 7-9 %. Zbog nepripremljenosti  investitora i neinformiranja građana, zaustavljeno  je projektiranje i izgradnja višenamjenskih objekata (to znači obrana od poplava, vodoopskrba, navodnjavanje  itd.).
 
Hidroelektrane na DRAVI, na SAVI, OMBLA SENJ2,  DUBROVNIK 2, HE OSIJEK i HE MOLVE, HE KONAVLE  i HE ZRMANJA oko 1675 MW i proizvodnja 4400 GWh, CETINA i RHE VINODOL, 990 MW i, što je važno, to su 85% hrvatsko znanje i proizvod. Zašto stoje projekti ; KANAL DUNAV- SAVA i  NAVODNJAVANJE, PLOVNI PUT SAVA, LUKE morske i riječne, TURIZAM, zimski morski i zdravstveni i marine koje polako  preuzimaju Turci i Rusi, otpad Grci. Sada je na redu čerupanje AGROKORA od lešinarskih fondova, poljoprivredno zemljište, i na kraju najvrjedniji resurs koji Hrvatska ima za sebe u izobilju – pitka voda, iznad koje već kruže domaći i strani lešinari , evo danas neprovjerena informacija da 4 izvorišta više nisu u hrvatskom vlasništvu.
 
Z A G R E B :
1. Grad Zagreb treba obraditi preostali otpad  u MBO-T, koji odvaja korisne dijelove za ponovnu uporabu, a za preostali dio iskoristiti energanu za komunalni otpad i proizvodnju toplinske i električne energije. Zagreb se treba udružiti se zajedno s Zagrebačkom županijom  na lokaciji Žitnjak uz EL-TO gdje ima rezervirana lokacija od 10ha ili prilagoditi postojeću EL-TO. Alternativne lokacije iz PP i GUP-a u Resniku ili Dumovečkom lugu. Financiranje iz EU fondova i FZOEU ili modeli JPP ili koncesija.
2. VODA za PIĆE – hitna zaštita vodocrpilišta, posebno Kosnica i Črnkovec preko kojih prolazi produžetak Radničke ceste prema zračnoj luci „Franjo Tuđman“. Potrebna je i sanacija vodonosnika nizvodno od Jakuševca  do Kosnice uz stalni monitoring kao i sanacija zagađenih crpilišta.
3. ZAŠTITA CRPILIŠTA PETRUŠEVEC sanacijom gudronskih jama na Savica – Šanci. Započeti su i prekinuti istražni radovi 2010g, potrebno je dokumentaciju kompletirati i prijaviti EU fondovima i FZOEU za financiranje troškova sanacije i zaštitu vodonosnika.
4. SANACIJA VODOVODA i KANALIZACIJE - prije više od deset godina Zagreb je  potrošio kredit od tristo milijuna dolara na kupnju zemljišta, sanacija nije provedena, gubitci vode su 48 %, oborinske vode završavaju na Pročistaču i to nam Nijemci koncesionari RWE krvavo naplaćuju.
OBRANA OD ZAOBALNIH VODA SAVE  intenzivirati radove. Izgraditi preostale retencije na Medvednici da Zagreb ponovno ne doživi poplavu ili sudbinu Zadra 2017.
5. ZAGREB NA SAVI -  zajedno s HEP-om i HV i susjednim županijama i EU fondovima te susjednim državama započeti gradnju sustava vodnih stepenica s mostovima, hidroelektranom i malim hidroelektranama na pragovima i  kanalom Sava – Sava kao  integralni projekti. Studija izvodljivosti je gotova i Strateška procjena u izradi. Treba implementirati projekt prometnica, plovidbe , željeznice, mostova, urbanizma.
6. PROČISTAČ OTPADNIH VODA Zagreba, riješiti dubioze iz ugovora s njemačkim koncesionarom RWE i BW i napraviti realnu i poštenu analizu troškova i koristi, revidirati i predložiti novi anex Ugovora s njemačkim koncesionarom kroz 28 godina , koji je zaradio već 1 milijardu eura.  Moraju riješiti 500.000 t staroga mulja u Resniku i svake godine novoga 70.000 t.
8. PRIVATIZIRANJE Zagrebačke vodoprivrede nezakonito – postići novi Ugovor i vratiti vlasništvo 3% godišnje naplate -1.8mileura , Pročistača ( 58 milijuna eura) i povrat prihoda Poduzeća za upravljanje na račun  zagrebačkoga proračuna.
7. TERME Zagreba – raspisati natječaj za koncesionara ili spojiti s novelacijom projekta BOLNICA BLATO
8. PROJEKT SANACIJE KLIZIŠTA  prema postojećim programima – prioritet Kostanjek i i Millerov breg .
9. OPASNI otpad  – gospodarenje opasnim bolničkim, infektivnim i radioaktivnim otpadom po  modelu PUTO – 1998-2001g.
10. KAMPUS BORONGAJ sramota Zagreba, novelirati projekt i prijaviti nadležnom ministarstvu za EK fondove. Split, Rijeka i Osijek iskoristili su maksimalno EU fondove uz pomoć ministra Jovanovića koji je zagrebački projekt stopirao i spremio u ladicu. Zagreb šuti,rejting Sveučilišta Zagreb tone.
11. ZAGREB treba značajno povećati povlačenje sredstava iz EU fondova i FZOEU.
12. Izraditi Studiju EDUKACIJE i obrazovanja za okoliš s operativnim programom i implementirati u Obrazovnu reformu.
13. Nastavak EKOLOŠKOGA PROJEKTA Zagreb u suradnji s Zavodom „Andrija Štampar“, „Ruđer Bošković“ IMI, i privatni sektor, glede novih i inovativnih tehnologija kako u energetici  -plazma i fuzija - u ekologiji i prometu.
14. ZAŠTITA ZDRAVLJA sa posebnim programom izgradnje hospicija (vidi bolnica Tuzla ) i staračkih domova što je potpuno zanemareno. Spriječiti  privatizaciju na mala vrata zdravstvenoga sustava,  pogotovo primarne zdravstvene zaštite koja  ne stvara gubitke – bolnice su problem i neefikasan HZZO, i stvaranje nove „stomatologizacije“ ili krezube nacije. Andriju Štampara dižu iz groba.
15. Razvijanje športskih i društvenih centara za sve uzraste po područnim uredima i četvrtima koje su posebno u zapadnom dijelu Zagreba zanemarene, osim igrališta za predškolsku djecu.
16. Gdje nam je izlaz? Trebamo i čekamo“ hrvatskoga Roosevelta“, a njega nema  niti na obzoru.
17. Neiskorišten je hrvatski  hidroenergetski, prometni ,morski, kao i ljudski potencijal.
18. Do 1990. u RH su izgrađene 24 hidroelektrane koje  proizvode  6 TWh električne energije godišnje, stabilni sustav i najniže cijene u Europi. Još imamo oko 5 TWh na višenamjenskim većim i malim vodotocima  i reverzibilne elektrane. To bi značilo veliku financijsku dobit, energetsku neovisnost i punu zaposlenost građevinske kao i elektro strojarske operative i pratećih industrija. Zato se novi objekti  moraju proglasiti projektima od javnoga interesa za državu i narod, i ne bi se događale Omble koje se nakon 20 godina ispitivanja i projektiranja  objekta za energiju i vodoopskrbu Dubrovnika zaustave „zeleni aktivisti“ dezinformiraju građane i spase živote najmanje 500 šišmiša. Žalosno i tragično.
 

Stjepan Nikolić

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 723 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević