Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Što više centralnih banaka provodi financijsku represiju, to je veća nestabilnost na financijskim tržištima

 
 
Jasno je da je situacija u bankarskom i monetarnom sektoru izrazito tmurna kada najveći zajmodavac u Europi počne objavljivati komentare pod nazivom "Kraj slobodnog tržišta: učinak na valute i budućnost". Ali upravo je to učinio glavni makroekonomski strateg Deutsche Bank, George Saravelos, izvještava Zero Hedge. U svom komentaru ističe da slobodna tržišta više ne postoje, jer sve centralne banke kupuju imovinu vrijednu trilijune dolara, a kamatne stope drže na umjetnoj nuli.
https://images2.9c9media.com/image_asset/2019_2_28_2f5dd611-4cb3-46b7-9a51-cb263666add2_jpg_640x360.jpg
- Možda se stvara globalna zamka likvidnosti, napisao je Saravelos.
Predviđa da će postupci centralnih banaka značajno smanjiti volatilnost deviznih tržišta koja proizlaze iz obveznica.
- Vijesti o dinamici ključnih kamatnih stopa koje dolaze od centralnih banaka izgubit će učinak na promjene cijena, kao što se već dogodilo u Japanu.
Međutim, analitičari kažu da će manja volatilnost na nekim tržištima dovesti do veće volatilnosti na drugima, a danas su centralne banke aktivnije nego ikad.
- U konačnici, centralne banke mogu postati stalni agenti koji upravljaju ekonomijom, postavljajući cijene dionica i kredita i agresivno reagirati na financijske šokove, napisao je Saravelos.
- Ovo će biti bipolarni svijet financijske represije, visoko volatilne realne ekonomije, ali vrlo male volatilnosti na financijskim tržištima.
Prema njegovim riječima, što više centralnih banaka provodi financijsku represiju, to je veća nestabilnost na financijskim tržištima jer centralne banke uvijek mogu unositi ogromne količine vlastitog novca.
 

https://www.seebiz.eu/trzista/deutsche-bank-slobodna-trzista-vise-ne-postoje/229835

Prilika, a ne katastrofa

 
 
Prema prvim procjenama, u potresu koji je prije nešto više od dva tjedna zadesio Zagreb i okolicu srušeno je, teže ili lakše oštećeno čak 10 000 dimnjaka. Kako takvi dimnjaci predstavljaju stalnu opasnost od pada i ugrožavanja ljudi i imovine, a ujedno su ključni elementi zaštite od požara i zaštite od trovanja dimnim plinovima, njihova sanacija se mora provesti što prije. Naravno, to bi moralo biti isključivo u skladu s propisima i pravilima struke, ali s pogledom na budućnost.
https://www.mychimney.com/blog/wp-content/uploads/2018/06/20160315_152457-Copy-2.jpg
U nedjeljno jutro drugoga dana proljeća ove godine Zagreb i okolicu uzdrmao je potres magnitude 5,5 prema Richteru, a u 7.01 h uslijedio je još jedan potres magnitude 5,0 prema Richteru. Potres je uzrokovao je velike štete na stambenim i javnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba i dijela Krapinsko-zagorske županije, a u urušavanju zgrade u Đorđićevoj ulici u središtu Zagreba poginula je 15-godišnja djevojčica.
 
Oštećene tisuće dimnjaka
 
Od svih oštećenja na zgradama, pri potresu su najčešće oštećeni dimnjaci. Pri tome je došlo do pucanja dimnjaka i njihovog pada na tlo ili urušavanja u krov ili pak do pucanja i unutarnjeg urušavanja i začepljenja dimovodnih kanala. Procjenjuje se da je na taj način oštećeno više od 10 000 dimnjaka na stambenim i javnim zgradama i obiteljskim kućama.
Kako takvi dimnjaci predstavljaju opasnost od pada na tlo i daljnjeg oštećenja ljudi i imovine, ali i kako su oni ključni elementi zaštite od požara u zgradama i zaštite od trovanja dimnim plinovima (ugljičnim monoksidom) iz ložišta izvora topline sustava grijanja (kotlova, bojlera, peći i sl.) koji su na njih priključeni, nužno je što prije provesti njihovu sanaciju.  
 
Što učiniti?
 
Prvi korak, naravno, predstavlja sagledavanje problema i uklanjanje dijelova dimnjaka koji bi mogli pasti i napraviti daljnju štetu i/ili ugroziti ljude i imovinu. U zgradama koje imaju sposobne predstavnike suvlasnika i/ili upravitelje to je učinjeno odmah nakon potresa i dimnjake su uklonili predstavnici Javne vatrogasne postrojbe, volonteri Hrvatske gorske službe spašavanja ili za to specijalizirane tvrtke.
Odmah nakon uklanjanja opasnosti, ovlašteni dimnjačarski koncesionar (u Zagrebu je to Dimnjačarska obrtnička zadruga) trebao bi utvrditi stanje i izdati nalaz s prijedlogom što učiniti. Tek potom može se pristupiti sanaciji, odnosno rekonstrukciji ili ponovnoj izgradnji dimnjaka. Naravno, takve radove treba povjeriti za to obučenim stručnjacima.
Nakon sanacije, rekonstrukcije ili ponovne gradnje dimnjaka, opet slijedi pregled ovlaštenog dimnjačara i tek na osnovi pozitivnog nalaza dimnjak može biti ponovno stavljen u funkciju. No, u slučaju plinoficiranih zgrada potrebno je dodatno ispitivanje svih plinskih trošila i instalacija u svakom stambenom i poslovnom prostoru zgradi da bi plin mogao biti ponovno pušten u zgradu. Dakle, dok sve to nije obavljeno, nije moguć ni rad sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode u zgradi! 
Naravno, neovlašteno ponovno puštanje plina u plinsku instalaciju tada nije samo protuzakonito, već i iznimno opasno, zbog čega je Gradska plinara Zagreb već nekoliko puta upozorila na takve opasne radnje
Svi ti radovi ne mogu biti završeni brzo niti se mogu izvesti jeftino. Zbog toga je jako važno pristupiti imšto prije kako bi zgrada i sustav grijanja u njoj bili spremni za novu sezonu grijanja na jesen. U međuvremenu, za grijanje i pripremu PTV-a, ako je potrebno, mogu se koristiti privremena rješenja, primjerice električne grijalice, klima-uređaji s mogućnošću rada kao dizalice topline (tj. s funkcijom grijanja) i električni bojleri.     
 
Ne samo katastrofa, već i prilika! 
 
Toliki oštećeni dimnjaci nisu samo katastrofa i financijska šteta za vlasnike i korisnike zgrada, već i odlična prilika za plinsku i dimnjačarsku struku! To su najčešće mali poduzetnici i obrtnici koji se bave sanacijama, rekonstrukcijama i gradnjom dimnjaka, servisiranjem i izvođenjem plinskih i instalacija sustava grijanja koji su sada teško pogođeni mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa i čije je svakodnevno poslovanje (a time i isplate plaća djelatnicima) itekako otežano. 
No, problem loših dimnjaka nije od jučer i struka već godinama na Plinarskim forumima i drugim skupovima naglašava da je njihovo stanje u središtu Zagreba i drugih gradova nedopustivo i da se većina njih hitno mora sanirati. Uostalom, predstavnici dimnjačarske struke nedavno su to prokomentrirali riječima: "Potres je samo prelilo čašu preko vrha... debelo..."
Najbolje rješenje u takvom slučaju stoga nije samo sanacija i rekonstrukcija dimnjaka, već cijelog sustava grijanja u zgradi. Time bi se ujedno mogao riješiti i tzv. problem turbo-bojlera (iako su takvi plinski uređaji u pravilu ugrađeni u novim zgradama, gdje najčešće i nije bilo značajnijih šteta na dimnjacima), a sigurno bi se na taj način iz primjene isključili tzv. atmosferski plinski kotlovi. To su kotlovi (tzv. plinska trošila vrste B) koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i predstavljaju stalnu opasnost od trovanja ugljičnim monoksidom, a najčešći su upravo u starijim zgradama u središtu Zagreba.  
Kada bi se provele takve, cjelovite rekonstrukcije i dimnjaka i sustava grijanja i zgrade dobile suvremeno grijanje, s kondenzacijskim plinskim kotlovima i suvremenim dimnjacima, bilo bi još više posla i za plinoinstalatere i plinoservisere, a i za trgovce plinskom opremom i uređajima. Dakle, time bi se još više dao nužan impuls gospodarstvu.
 
Što kažu stručnjaci?
 
Predstavnici DOZ-a za sada se nisu htjeli očitovati o takvim prijedlozima za rješavanje te problematike, barem dok se "...nadležne institucije o predmetnoj problematici ne očituju." No, kako sada stvari stoje, do takvog očitovanja 'nadležnih institucija' Grada Zagreba sigurno će proći mnogo vremena...
Istodobno Tihomir Mihalić, vlasnik obrta Servoplin i član Skupštine Udruženja obrtnika Grada Zagreba pojasnio je problematiku i istaknuo: "Dimnjačarske službe za ugradnju atmosferskih bojlera rijetko izdaju pozitivan nalaz jer su dimnjaci u velikoj veličini izgrađeni od opeke. U današnjim okolnostima, nakon potresa, opravdano mogu zaključiti da su svi atmosferski bojleri neprihvatljivi! S obzirom na neminovnost sanacija dimnjaka, prilika je sada da se potencira ugradnja legalnih kondenzacijskih bojlera. Moram naglasiti da su to razmišljanja struke. Jer, ostaje pitanje kako sada dodatno zadužiti potrošače koji su se našli u nezavidnoj situaciji, kada je najveća preokupacija krov nad glavom, a tek onda grijanje i topla voda. Mišljenja sam da za takve investicije treba naći financijsko dostupno rješenje za sve."
 
Što kažu proizvođači opreme?
 
Na problematiku rješavanja posljedica potresa na dimnjacima i sustavima grijanja, ali i na cjelokupno stanje u gospodarstvu uzrokovano mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa osvrnuli su se i predstavnici nekih od vodećih svjetskih proizvođača opreme za grijanje i klimatizaciju.
 

Antonia Hohnjec i Boris Labudović, www.energetika-net.com

Kako bi se pomoglo svima, nužno je ojačati sustav socijalne zaštite

 
 
Od sredine ožujka do početka travnja 2020. Vlada je (na 214. i 222. sjednici) uvela 70-ak mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica epidemije koronavirusa na gospodarstvo. Najsnažnije ekonomske i proračunske učinke od svih mjera ima potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Potpora će zaštititi radna mjesta i očuvati životni standard brojnih zaposlenih i samozaposlenih. No, dio zaposlenih, kao i dio građana koji pripadaju drugim ekonomskim skupinama, a koji bi u 2020. itekako mogli osjetiti pad životnog standarda, neće biti obuhvaćen ovom mjerom. Kako bi se i njima pomoglo, nužno je prilagoditi sustav socijalne zaštite.
https://coebank.org/media/images/02B44384.width-500.jpg
Ukratko o potpori. Zbog epidemije koronavirusa velik broj poduzetnika prestao je djelovati ili radi sa smanjenim kapacitetom. Kako isplaćivati dohodak radnicima u situaciji znatnog smanjenja ili potpunog nestanka tržišnih prihoda? Kako bi u što većoj mjeri pokušala spriječiti propadanje poduzeća i obrtnika te masovan odlazak na burzu rada država je dio plaće odlučila nadomjestiti „potporom za očuvanje radnih mjesta“ (u nastavku: potpora).
 
Zahtjev za potporom mogu podnijeti: (a) poduzetnici kojima je spriječena djelatnost odlukama stožera civilne zaštite, (b) poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, djelatnosti prijevoza i skladištenja te radno-intenzivnih djelatnosti unutar prerađivačke industrije (tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj), te (c) ostali poduzetnici koji mogu dokazati utjecaj „posebnih okolnosti“.
 
Poduzetnicima se smatraju poduzeća (pravne osobe) i samozaposleni (obrtnici i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima). U slučaju poduzeća, potpora se isplaćuje radnicima, a samozaposleni potporu mogu namijeniti sebi i svojim radnicima. Poduzetnici koji su kršili određena pravila (primjerice, nisu isplatili plaću za veljaču 2020. ili su poslovali unatoč zabrani stožera civilne zaštite) ne mogu ostvariti potporu.
 
Potpora je uvedena na vrijeme od tri mjeseca – od ožujka do svibnja – a isplaćuje se u mjesečnom neto iznosu od 3.250 kn za ožujak, odnosno 4.000 kn za travanj i svibanj.[1] Osim ove potpore u neto iznosu, za primatelje potpore država se obvezuje podmiriti i doprinose za obvezna osiguranja. Iznosi doprinosa izračunavaju se kao da se radi o standardnom obračunu plaća, ali u obrnutom smjeru, na način kako je prikazano u tablici 1. Dobivanje potpore ne znači kako ona postaje jedino primanje radnika jer bi poduzetnici i dalje svojim radnicima trebali isplaćivati ostatak plaće iznad visine potpore, odnosno do uobičajeno ugovorenog iznosa plaće, i na taj dio plaće obračunavati doprinose.[2]
 
Tablica 1. Izračun doprinosa vezanih uz potporu za očuvanje radnih mjesta 
-----------------------------------------------------------------------
Ožujak      Travanj     Svibanj
-----------------------------------------------------------------------
Potpora u neto iznosu          3.250        4.000        4.000
Bruto iznos potpore
(osnovica za doprinose)       4.063         5.000        5.000
Doprinos za mirovinsko
osiguranje u 1. stup (15%)     609           750           750
Doprinos za mirovinsko
osiguranje u 2. stup (5%)       203           250           250
Doprinos za zdravstveno
osiguranje (16,5%)                670           825           825
Ukupan trošak potpore        4.733        5.825        5.825
-------------------------------------------------------------------------
Izvor: Izrada autora
 
Za ostvarenje potpore zainteresirani poduzetnici trebaju se javiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na čijoj se mrežnoj stranici nalazi detaljan opis mjere te upute za ostvarivanje prava na potporu.
 
Potpora ili „minimalna plaća“?
 
Bruto minimalna plaća u Hrvatskoj 2020. iznosi 4.062,51 kn, a neto minimalna plaća jednaka je 3.250 kn. Kao što pokazuje tablica 1., potpora za očuvanje radnih mjesta u ožujku je iznosila upravo koliko i neto minimalna plaća: 3.250 kn. Zbog toga su se prvih dana nakon uvođenja potpore u medijima umjesto stvarnog naziva pojavljivali pojmovi „minimalna plaća“ ili „minimalac“. Problem u korištenju te terminologije najbolje se vidio kada je potpora za travanj i svibanj određena u iznosu od 4.000 kn, jer se tada moglo pročitati i čuti kako je „povećana minimalna plaća“.[3] To je uistinu moglo zbuniti i domaće i međunarodne analitičare jer se minimalna plaća uopće nije promijenila već je samo povećan iznos potpore za očuvanje radnih mjesta.
 
Primjeri hipotetskih radnika
 
Potpora za travanj i svibanj iznosi 4.000 kn, što opet nije slučajno, jer toliko od siječnja 2020. iznosi osnovni osobni odbitak u porezu na dohodak. Naravno, ovakve koincidencije u veličini parametara različitih fiskalnih instrumenata ne predstavljaju problem. Neovisno od toga, međutim, uslijed povećanja potpore za 750 kn (s 3.250 na 4.000 kn) javlja se zanimljiva situacija za radnike koji su prije početka krize imali neto plaću manju od 4.000 kn jer se njihov dohodak povećava u odnosu na pretkrizno razdoblje.
 
Kao ilustraciju takve situacije zamislimo dva radnika koji su prije krize primali neto plaću od 3.500 kn. Poslodavac prvog radnika ostvario je potporu, a poslodavac drugoga nije. Prvi radnik u travnju dobiva potporu od 4.000 kn, a drugi radnik i dalje prima plaću od 3.500 kn. Dodatno zamislimo da prvi radnik ne radi jer je njegovo poduzeće zatvoreno odlukom stožera civilne zaštite, a drugi i dalje ide na posao. Zamislimo i trećeg radnika, također s neto plaćom od 3.500 kn prije krize, koji je u ožujku dobio otkaz i ne dobiva potporu. Ako ima pravo na novčanu naknadu za nezaposlene, za travanj će primiti 2.625 kn. Ako nema pravo na tu naknadu, a zadovoljava uvjete za primanje zajamčene minimalne naknade, može ostvariti iznos od 800 kn.[4] Ako ne zadovoljava niti uvjete za zajamčenu minimalnu naknadu, u potpunosti će ostati bez primanja.
 
Poanta ove kratke analize hipotetskih radnika je pokazati kako postoje radnici i samozaposleni koji u ovoj kriznoj situaciji neće biti zaštićeni ili će pomoć od države za njih biti znatno manja od potpore za očuvanje radnih mjesta. Nadalje, osim radnika i samozaposlenih postoje i druge skupine građana koje će u krizi, posebice od ožujka do svibnja, ali i tijekom 2020. i kasnije, doživjeti pad životnog standarda te je potrebno razmotriti kako pomoći i njima.                                                             
 
Primjerice, uobičajena neto plaća radnika iznosi 6.000 kn. U travnju poslodavac isplaćuje 4.000 kn iz sredstava potpore, a preostalih 2.000 kn iz vlastitih sredstava, na koje obračunava i doprinose (u obzir je također potrebno uzeti i porez na dohodak te prirez).  3 Tako stoji i u naslovu priopćenja Vlade RH na engleskom jeziku: „Net minimum wage to be increased to HRK 4,000 as of April“, odnosno: „Neto minimalna plaća povećat će se u travnju na 4.000 kn“.  4 Radi jednostavnosti pretpostavljeno je kako se radi o osobi samcu koja, uz zajamčenu minimalnu naknadu, može ostvariti i naknadu za ugroženog kupca energenata, u iznosu troškova električne energije (a najviše 200 kn mjesečno), te naknadu za troškove stanovanja, do 400 kn mjesečno (ako osoba živi u Gradu Zagrebu). 
 
 Pohvale, kritike i preporuke Prema podatcima Vlade RH, potporom za ožujak obuhvaćeno je više od pola milijuna radnika, a broj primatelja u travnju i svibnju vjerojatno će se i povećati. Uz pretpostavku da će je primati 550.000 korisnika tijekom sva tri mjeseca, može se jednostavno izračunati da bi neto potpora državni proračun mogla koštati 6,2 mlrd. kn, a dodatnih 2,8 mlrd. kn bi trebalo izdvojiti za obvezne doprinose (od čega oko 390 mil. kn za doprinose u 1. stup mirovinskog osiguranja). Dakle, potpora je iznimno skupa.
 
Potpora će pozitivne učinke imati u tome što će spriječiti brojne stečaje poduzeća, masovne otkaze, a time otkloniti mogućnost društvene nestabilnosti. Stoga je dobro prihvaćena od različitih dionika u gospodarstvu.
 
Istodobno se govorilo i o određenim problemima u provedbi ove mjere, kao što su nejasna i nedorečena pravila, no to se kvalitetno može riješiti isticanjem dodatnih objašnjenja na portalu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. S obzirom na veliko zanimanje inozemnih analitičara za gospodarske mjere glede epidemije izazvane koronavirusom, bilo bi korisno pružiti važne informacije o potpori i na engleskom jeziku.
 
Ovih dana je također istaknuto da potpora smanjuje fleksibilnost tržišta, potiče neprofitabilna poduzeća i prikrivenu nezaposlenost. Srećom, potpora bi trebala trajati samo tri mjeseca, pa ni negativni učinci ne bi trebali biti pogubni.
 
Kao što joj ime govori, potpora je namijenjena „očuvanju radnih mjesta“, a zacijelo će pomoći i očuvanju životnog standarda brojnih zaposlenih i samozaposlenih, ali, ipak, ne svih koji će se naći u problemima. Pad životnog standarda doživjet će i dio građana iz drugih ekonomskih skupina. Kako bi se pomoglo svima, nužno je ojačati sustav socijalne zaštite (primjerice, privremenim povećanjem izdašnosti novčane naknade za nezaposlene, ublažavanjem uvjeta za dobivanje zajamčene minimalne naknade, povećanjem potpora za obitelji s djecom iz nižih i srednjih dohodovnih skupina).
 
Bilješke:
 
[1] Spomenuti iznosi odnose se na rad u punom radnom vremenu tijekom cijelog mjeseca i proporcionalno se smanjuju ako se radi o manjem broju sati rada od redovnog. 
[2]Primjerice, uobičajena neto plaća radnika iznosi 6.000 kn. U travnju poslodavac isplaćuje 4.000 kn iz sredstava potpore, a preostalih 2.000 kn iz vlastitih sredstava, na koje obračunava i doprinose (u obzir je također potrebno uzeti i porez na dohodak te prirez). 
[3]Tako stoji i u naslovu priopćenja Vlade RH na engleskom jeziku: „Net minimum wage to be increased to HRK 4,000 as of April“, odnosno: „Neto minimalna plaća povećat će se u travnju na 4.000 kn“. 
[4]Radi jednostavnosti pretpostavljeno je kako se radi o osobi samcu koja, uz zajamčenu minimalnu naknadu, može ostvariti i naknadu za ugroženog kupca energenata, u iznosu troškova električne energije (a najviše 200 kn mjesečno), te naknadu za troškove stanovanja, do 400 kn mjesečno (ako osoba živi u Gradu Zagrebu).
 

Ivica Urban, Institut za javne financije, Zagreb

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Srijeda, 12/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1321 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević