Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Usprkos protivljenju lokalaca država dala zeleno svjetlo za eko-studiju

 
 
Povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš plutajućeg LNG terminala na Krku taj je zahvat iza zatvorenih vrata Ministarstva zaštite okoliša i energetike ocijenilo prihvatljivim za okoliš uz niz predloženih dopuna studije predloženih na današnjoj sjednici. Zeleno svjetlo za projekt je temelj za izdavanje lokacijske i zatim građevinske dozvole. Kako se i očekivalo, od 16 članova povjerenstva protiv su glasali jedino predstavnici Općine Omišalj i Primorsko-goranske županije ponovivši svoje stavove o tome kako je zahvat nesusklađen s prostornim planovima i zakonima te ekološki i ekonomski vrlo upitan. Sjednici povjerenstva prisustvovala je i načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović koja je najavila pokretanje postupaka pred Upravnim a vjerojatno i Ustavnim sudom kako bi se srušila današnja odluka povjerenstva i zaustavila daljna realizacija ovog projekta. Ahmetović drži da se krši niz zakona - Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, a vjerojatno i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. 
http://www.incoreinsightlytics.com/wp-content/uploads/2017/06/LNG-1.jpg
Ona je poručila da Omišalj neće pristati na to te da se gradnja neće dogoditi. Tvrdi kako je odluka protuustavna jer se lokalna i županijska tijela ne slažu s projektom i najavljuju pravnu borbu pa i pred europskim institucijama. Ona ističe da je javna rasprava o SUO zaključena prije izrade takozvane maritimne studije o utjecaaju na morski svijet koja uopće nije bila predmet javne rasprave pa eko-studija prejudicira tu studiju, a lokalci su bili nezadovoljni i činjenicom da nisu mogli prisustvovati sjednici povjerenstva, kao ni novinari koji o njoj nisu bili prethodno obaviješteni. Prije same sjednice povjerenstva ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike održan je prosvjed Zelene akcije. Zeleni drže da je skandalozno da je odbijeno više od 80 primjedbi na studiju među kojima je i ona koja se tiče korištenja morske vode za zagrijavanje plina, što zahtjeva primjenu klora. 
 
Kod plutajućeg LNG-a, takozvanog FSRU broda je o strateškom projektu kojeg EU potpomaže sa 102 milijuna eura, a bit će realiziran pod uvjetom da se pokaže njegova ekonomska isplativost, odnosno da se zakupi dostatan kapacitet terminala koji iznosi 2,6 milijardi prostornih metara plina godišnje. Drugim riječima, konačna financijska odluka bit će poznata u svibnju ili lipnju. U tvrtki LNG Hrvatska koja razvija projekt kažu da će temeljem ovog rješenja MZOIE mijenjati idejni i glavni projekt u skladu s mjerama koje je predložilo Povjerenstvo te će zatim zatražiti lokacijsku dozvolu. "Interes zakupaca je velik temeljem povoljnih tarifa koje je odredila HERA i vjerujem da ćemo imati početni zakup od 2,6 milijardi m3 plina godišnje", rekla je za Novi list Ana Andreja Lopac iz LNG Hrvatske.
 
Vlada, koja je projekt proglasila strateškim, ne čini gotovo ništa da smiri strasti u toj županiji oko projekta koji je prije svega politički bitan za Hrvatsku. Država je najavila donošenje tzv. Zakona o LNG-u kojim bi trebala između ostalog financijski bar donekle alimentirati izostanak značajne ekonomske koristi projekta za lokalnu zajednicu, ali ni mjesec dana od tih najava nije poznato na koji način. Vrlo neprijateljska klima za LNG-projekt na Krku mogla bi se loše odraziti na raspoloženje investitora koji zaziru od ulaganja u takvim slučajevima, što i jest glavna bojazan upućenih u projekt. Istodobno, zanimljivo je da pritisak dolazi i s druge strane - od tvrtke Gasfin, koja je kupila zemljište bivše Dine u neposrednoj blizini terminala i koja izjavljuje da želi graditi mali kopneni LNG-terminal, u čemu ih podupire lokalna zajednica koja bi bolje zaradila od kopnene varijante terminala. Gasfin tu svoju investiciju uvjetuje pokretanjem proizvodnje polietilena na Krku, što se mnogima čini nerealistično pa i spekulantski, a mediji su njihovo poslovanje povezali s ruskim interesima da se LNG na Krku ne dogodi, jer tvrtka surađuje s Gazpromom.  
 

N. D., www.energetika-net.com

Na hrvatskoj poslovnoj sceni aktivno oko 150 tisuća pravnih osoba

 
 
Prema posljednjim podacima iz Registra poslovnih subjekata koji se vodi pri Državnom zavodu za statistiku, u Hrvatskoj je 248.685 registriranih pravnih osoba, od kojih je aktivnih njih 150.049 ili 60 posto. Najviše registriranih i aktivnih pravnih osoba bilo je u sektoru trgovine. Naime, status pravne osobe u tom sektoru imalo je 47.154 registriranih tvrtki od kojih je aktivno bilo 28.210, što je 19 posto od ukupnog broja pravnih osoba.
http://www.stclaircollege.ca/programs/coned/images/header_register_new.jpg
U industriji ih je bilo svega devet posto. Sve to ide u prilog tvrdnji  da u gospodarskoj strukturi ove zemlje trgovina ima prevlast nad proizvodnjom, što, dakako, nije dobro za njezin  dugoročniji razvoj. Ispada da je reindustrijalizacija još uvijek samo slovo na strateškom papiru.
 
Među pravnim osobama 70 posto su trgovačka društva
 
Od ukupnog broja registriranih pravnih osoba više od 70 posto ili njih 178.194 ima status trgovačkog društva. Prema posljednjim podacima službene statistike aktivnih je bilo 118.143, što je nešto više od 60 posto. Kao i kod pravnih osoba u cjelini, najviše registriranih i aktivnih trgovačkih društava je u trgovini, oko 25 posto, a slijede trgovačka društva u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s udjelom od oko 15 posto, dok treće mjesto dijele prerađivačka industrija i građevinarstvo s udjelima nešto većim od 11 posto. Iz Registra se može isčitati da se u siječnju, primjerice, u Hrvatskoj trgovinom aktivno bavilo 27.927 trgovačkih društava, stručnom, znanstvenom i tehničkom djelatnošću njih 18.820, dok je u prerađivačkoj industriji aktivnih bilo 13.423, a u građevinarstvu 13.178. Po udjelu od 9,5 posto u ukupnom broju trgovačkih društava slijede ona iz  turističkog sektora s 11.203 aktivne tvrtke. Ovih pet djelatnosti poslovni je odabir više od 70 posto aktivnih trgovačkih društava.
 
Kao pravni ustrojbeni oblik prevladava d.o.o.
 
Što se  pravnih ustrojbenih oblika tiče, na hrvatskoj poslovnoj sceni stanje je nepromijenjeno. I u siječnju najviše je bilo društava s ograničenom odgovornošću – d.o.o. – ukupno 139.411 registriranih i 90.334 aktivnih, a to je oko 78  posto. Sve češći pravno ustrojbeni oblik postaje i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, pri čemu je taj status imalo nešto više od 36 tisuća registriranih odnosno 26 tisuća aktivnih tvrtki.  Dioničkih društava bilo je pak 1.244 registriranih i 900 aktivnih. To su tri najzastupljenije pravne forme izabrane za obavljanje poslovnih aktivnosti, a kroz njih dominira trgovina s aktivnih  22.733 d.o.o., 4.964 j.d.o.o. i 256. d.d.  U prerađivačkoj industriji, pak, bilo je oko 11 tisuća tvrtki sa statusom d.o.o., 2.300 j.d.o.o., te 256 d.d.  Kroz pravno ustrojbene i organizacijske oblike poslovanja pravnih osoba do izražaja dolaze sve mane hrvatske ekonomije. Postajemo sve više zemlja usluga, a sve manje zemlja koja proizvodi.  
 
Kroz mjesec dana nestalo 400 tvrtki
 
Usporede li se se posljednji podaci službene statistike iz siječnja s onima iz prosinca prošle godine, Registar je tanji za oko 400 pravnih osoba. Tad ih je aktivnih bilo 150.401. Nestalo je ukupno 448 trgovačkih društava odnosno to je mjesečni pad od 0,4 posto. Najviše je smanjen broj aktivnih trgovačkih društava u prerađivačkoj industriji i to za 318. Pao je i broj aktivnih  trgovačkih društava u sektoru trgovine i to na mjesečnoj razini za njih 205, dok ih je u građevinarstvu manje bilo 107. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnosti u siječnju ove godine je, u usporedbi s mjesecom prije, bilo 39 tvrtki manje, a u djelatnosti turizma  manje aktivnih bilo je njih devet. Registar poslovnih subjekata nije statičan. U njega se ulazi, ali i izlazi. U svakom slučaju oslikava stanje na hrvatskoj poslovnoj sceni i odabir poduzetničkih aktivnosti. Kako je to izgledalo u prvim mjesecima ove godine znat će se više u svibnju kada službena statistika objavljuje podatke za prvo tromjesečje.
 

Snježana Habulin

Savjetnički honorari: nagrada za rad ili umješnost jamljenja?

 
 
Nakon Ramljakovog odlaska s dužnosti Vladinog povjerenika za Agrokor, začuđujućom brzinom je u medijima i javnosti prestao interes za savjetničke troškove u restruktuiranju Agrokora. Mada je 'hajka' na Ramljaka počela upravo radi savjetničkih honorara, saborski Odbor koji je 'informativno' razgovarao s Antom Ramljakom i Martinom Dalić, Vlada, mediji i javnost su se očito zadovoljili Ramljakovim objašnjenjem da je bio 'poslan' u „Černobil“ (Agrokor) da spasi što se spasti može, te da nije imao vremena da izbor savjetnike i tome sukladno i utvrđivanje njihovih honorara, provede u redovnoj proceduri, već je te ugovore morao brzo potpisati, radi hitnosti da se počne raditi na 'spašavnju' Agrokora.
https://www.allmandlaw.com/wp-content/uploads/2017/12/094455b4024172d296bf736c1bad340e.jpeg
Budući da ni novi izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško, ni njegova zamjenica Irena Weber, pa ni Vlada, ni mediji više ne pokazuju interes za te savjetničke honorare, valjalo bi ipak, radi informiranja javnosti, dati jedan suvisliji i analitičkiji odgovor na pitanje: jesu li savjetnički honorari nagrada za rad ili način umješnog jamljenja  pod izlikom da se nešto radi. A da bi se to moglo učiniti, za početak   treba dati neke polazne definicije za pojmove uporabljene u tom analitičkom pristupu.
 
Počnimo od samoga pojma Savjetnik. Prema Hrvatskom Enciklopedijskom Rječniku pojam savjetnik znači: “Onaj koji daje preporuke što i kako treba raditi ili kako postupati u određenom slučaju. Tek kao kuriozitet valja reći da postoji i definicija, koja tvrdi da je Savjetnik osoba kojoj vlastiti savjeti nisu pomogli, pa ih sada prodaje drugima(J)! Pojam Honorar prema Hrvatskom Enciklopedijskom Rječniku znači: „Plaća po ugovoru za izvršeni rad“. Pojam Rad pretstavlja svrsishodnu aktivnost koju netko drugi ne zna ili ne želi obavljati, ili za koju aktivnist nema tko drugi da je obavi. Pojam Jamljenje je izveden iz pojma jamiti, koji po Vukajlijinom rječniku slenga znači: Ukrasti ili zgrabiti nešto velikom brzinom bez tuđeg znanja i izgubiti se u nepoznatom pravcu.
 
Nakon ovako definiranih osnovnih pojmova, koji su temeljni pojmovi nužni za nalaženje odgovora na naslovno pitanje, možemo prijeći na analitičku rasčlanbu onoga što se dešavalo nakon donošenja Lex Agrokora i imenovanja za izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka od strane Trtgovačkog suda, dana 10. travnja 2017., sa stupanjem na tu funkciju od 9:50 sati istoga dana. A već nakon 15 dana, tj. 25. travnja 2017. sklapa se ugovor s tvrtkom Alix Partners za savjetničke usluge u restrukturiranju Agrokora, koja pak krajem travnja 2017.sklapa ugovor sa Texo Management d.o.o., iz koje je Ramljak došao na dužnost  izvanrednog povjerenika,za savjetovanje o restrukturiranju Agrokora, te sa tvrtkama Altera savjetovanje d.o.o. i Komunikacijski ured Colić i Laco d.o.o. za do sada javnosti nedovoljno poznate usluge.  
 
Ramljakove prve reakcije i izjave nakon dolaženja na funkciju izvanrednog vladinog povjerenika su bile intonirane u tom smislu da prvo treba utvrditi stvarno stanje svih dugovanja Agrokora prema kreditorima, dobavljačima i inim vjerovnicima po bilo kojoj osnovi. I sve što se dešavalo od toga trenutka na dalje, valja razmatrati u kontekstu naslovnog pitanja, to jest da li su ti savjetnici, kojih se po Ramljakovim izjavama 'nakupilo' preko 140, plaćeni za izvršeni rad ili se radi o jednom gigantskom slučaju „jamljenja“ novca koji nisu zaradili efektivnim radom ?
 
Ako je Agrokor d.d. imao oko 190 zaposlenika, uglavnom zaposlenih na „papirologiji takve vrste radi kojih je dug i nastao“, postavlja se pitanje zašto se među njima nije moglo naći bar 50-ak onih koji mogu brzo složiti podatke o ukupnoj zaduženosti Agrokora, budući da su im papiri i tako prolazili kroz ruke? Zar je logično da taj pregled zaduženosti mogu brže i bolje sastaviti ljudi izvan Agrokora tj. tzv. savjetnici, koji nisu upoznaju sa funkcioniranjem Agrokorove administracije? I na osnovi toga evo prvoga pitanja: Da li je trebalo već za period od 2. do 8. siječnja 2018. Texo Managementu platiti 250.000 kuna, za nešto što zasigurno nisu radili? Naravno, Ramljakovo je objašnjenje da taj novac Texo Managementu ne plaća Agrokor, već Alix Partners, no tko plaća Alix Partnersu nego Agrokor, a biti će dobro ako to neće trebati platiti hrvatska država odn. porezni obveznici u Hrvatskoj. Osobno sam uvjeren da su popis dugovanja Agrokora ionako uradili zaposlenici Agrokora, a ne „savjetnici“, pa su te prve tjedne isplate od po 250 000 kuna Texo Managementu, te tvrtkama Altera savjetovanje d.o.o. i Komunikacijski ured Colić i Laco d.o.o., bile zasigurno ne nagrade za izvršeni rad, već sa Alix Partnersom unaprijed dogovoreno „jamljenje“ novaca iz Agrokora.
 
Budući da su Ramljak i Martina Dalić pred saborskim odborom izjavili da su ugovori za savjetničke honorare puno manji od uobičajenih za te poslove doma i na zapadu, te da iznose svega manje od 1% Agrokorovog duga od 57,7 milijardi kuna, to jest planira se za to potrošiti oko 69 milijuna EUR-a odnisno oko 56 milijardi kuna, valja malo analitički razmotriti ovu njihovu argumentaciju.
 
Prema Cjeniku konzultantsko savjetničkih usluga i normativa rada Hrvatske udruge poslovnih savjetnika:
- Osnovna cijena sata rada savjetnika iznosi 300,00 kn/satu ili 40,00 eura po satu
- Savjetnički dan se plaća 1.500,00 kn ili 200,00 eura
- Ugovorena cijena sa Texo Managementom je 250 000 kn/tjedno 
- Ugovoren cijena sa Texo Managementom je prema tome 50.000 kn/dnevno
- Prema gornjim podacima trebalo bi biti angažirano 50 000 kn/1500x1,25 = 26 savjetnika Texo Managementa dnevno na poslovima savjetovanja Ramljaka, što je nemoguće, jer Texo Management, Altera savjetovanje i Komunikacijski ured Colić i Laco zajedno nemaju ni blizu toliko zaposlenika.
- Ako angažman savjetnika preračunamo na sate dobijamo:
 250 00 kn/tjedno: 5 dana tjedno = 50 000 kn/dnevno: 337,5 kn/sat = 148 sati/dnevno, pa se dolazi do podatka da bi dnevno trebalo biti angažirano preko 20 savjetnika, što je nemoguće iz gore navedenih razloga.
 
Na osnovi svega gore izračunatog, jedini zaključak bi mogao biti da honorari za Texo Management, Altera savjetovanje i Komunikacijski ured Colić i Laco, nisu nagrade za izvršeni rad, već unaprijed ugovoreno „jamljenje“ novca za pitaj Boga koji rad! No analizirajmo malo i ugovor sa Alix Partnersom, koji će iznositi po procjenama izvanredne uprave, izmđu 58 i 69 milijuna eura, ili 435 do 520 milijuna kuna. Prema podacima za cijene vanjskih savjetničkih usluga, cijena je prosječno 640 dolara dnevno ili 508 eura dnevno. Pa je onda predviđeno od 58.000.000/508 do 69.000.000/508 dana savjetničkih usluga, što iznosi oko 115.000 dana, odnosno 134.000 dana, ili 380 do 450 godina, pa ako se taj posao želi završiti za npr. dvije godine, onda je potreban rad 190 do 225 savjetnika! Budući je sam Ramljak izjavio da je angažiran daleko manji broj savjetnika, onda kao i za domaće savjetnike, jedini je logičan zaključak da je i ugovor sa Alix Partnersom nije sklopljen na osnovi plaćanja izvršenog rada, već na osnovi procjene koliki se novac može „jamiti“ iz Agrokora za tobože izvršene savjetničke usluge.
 
Uzimajući u obzir gornje podatke koji su okvirni podaci za takvu vrstu „savjetništva“, i mogu varirati, ali ne puno od navedenih vrijednosti, te posvemašnje neinformiranosti javnosti o tome što se stvarno dešava sa Agrokorom i oko Agrokora, ima opravdanog razloga za pretpostavku da je Martina Dalić, navodna autorica Lex Agrokora, kojoj je vjerojatno asistirao i Borislav Škegro, unaprijed smislila scenario angažiranja savjetnika za restruktuiranje Agrokora, uz savjetničke ugovore i honorare, u kojima je prikriveno inkorporiran i odgovor na klasično pitanje „a gjde sam tu ja?“. A to je izvedeno na način da su kroz za javnost, pa čak i za Sabor netransparentno ugovaranje savjetničkih usluga sa Alix Partnersom, ugovoreni iznosi koji su znatno viši od uobičajenih iznosa za takve vrste poslova, uz za javnost i Sabor nepoznate zahtijeva i uvjete prema Alix Partnersu u svezi njegovih obveza prema Agrokoru.
 
Javnost toliko malo zna, odnosno ništa ne zna o ugovoru sa Alix Partnersom, da se može desiti da nakon naplaćenih 500 000 000 kuna honorara, Alix Partners zaključi da je najbolje rješenje da Agrokor ide u stečaj, te da ga se proda tamo nekom zapadnom investitoru za 1 kunu, kao najabolje rješenje! Zvuči nerealno i karikirano, ali vjerujem da nije daleko od mogućnosti da se desi nešto slično tome, samo po nekom drugom scenariu, koji veoma uspješno znaju „pisati“ oni koji su Hrvatsku i doveli na ove grane da budemo na dnu svih statističkih pokazatelja uspješnosti.
 
Rezime: Domaći savjetnici su preplaćeni najmanje tri puta u odnosu na uobičajene savjetničke usluge, a Alix Partners je preplaćen za najmanje dva puta u odnosu na uobičajene savjetničke usluge. Vlada i autorica Lex Agrokora nas uvjeravaju da sve to u svezi kolapsa Agrokora, nas građane neće koštati ni lipe, no pitam se tko je i do sada plaćao sve promašaje politike, i sve zakonske i nezakonite pljačke državne imovine? U ovoj zemlji ma tko da se „zaigra“ s državnom/narodnom imovinom, ceh na koncu uvijek je platio narod! I sada će tako biti, jer počevši od  svojevremenih zakona o privatizaciji u devedesetima, preme kojima je izvršena „zakonita“ pljačkaška privatizacija, pa sve do ovoga Lex Agrokora, ceh gluposti i pokvarenosti politike uvijek je platio NAROD! I cijela priča sa Alix Partnersom i savjetničkim honorarima se odvija prema poznatom Lex Rojsu – „Tko jami, taj jami!“, i nitko mu ništa ne može! Jer se u nas nikada ne postavlja krucijalno pitanje – „Gospodo, a gdje su novci ?!“ Uostalom, koliko Hrvata zna iznos koji je Ramljak „zaradio“ za ovo kratko vrijeme „povjerenovanja“ u Agrokoru ? malo, a i to samo oni koji su zajedno s njim „dijelili karte“!
 

Laslo Torma

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1748 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević