Get Adobe Flash player
Aktualni Normalni opet nenormalan

Aktualni Normalni opet nenormalan

Neposredni izbor predsjednika RH treba "negdje...

Zbog

Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

Zbilja hrvatskog biračkog tijela u svijetlu filozofije Hannah...

George Soros -

George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

»Zamišljao sam sebe kao neku vrstu...

Politička trgovina cvjeta

Politička trgovina cvjeta

Kupuje se i prodaje izravno i(li) uz...

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Je li previše toga znao, ipak je bio dobar i s Bakarićevom...

  • Aktualni Normalni opet nenormalan

    Aktualni Normalni opet nenormalan

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:54
  • Zbog

    Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:28
  • George Soros -

    George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:03
  • Politička trgovina cvjeta

    Politička trgovina cvjeta

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:20
  • Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 10:59

Velika većina baterija će nadmašiti vijek uporabe električnih vozila

 
 
Nakon nezaobilaznih pitanja o cijeni, dosegu i, među ostalim, vremenu punjenja, dežurni dušobrižnici ljubiteljima električnih automobila često postavljaju i ono o gubicima kapaciteta baterije. Jer, nije novost, sve baterije s vremenom gube dio kapaciteta za pohranu, a takvih gubitaka nisu lišena ni električna vozila. Tvrtka Geotab je napravila interaktivni 'online' alat zahvaljujući kojem je moguće vidjeti koliko je tijekom godina korištenja umanjen kapacitet baterija nekih električnih automobila. Geotab je podatke prikupio izravno iz vlastite flote koju čini 6300 ‘električara’, nedavno je objavio portal Electrek.co
https://i2.wp.com/itc.ua/wp-content/uploads/2019/12/ev-battery-degradation.png?fit=450%2C253&quality=100&strip=all&ssl=1
Prema tom alatu, kapacitet baterija električnih automobila nakon šest godina bio je prosječno manji za 12 posto. Baterija Nissan Leafa, jednog od najprodavanijih električnih vozila, nakon dvije godine korištenja je izgubila oko četiri posto, a za tri godine gotovo sedam posto kapaciteta. Nakon šest godina, pak, Leafova baterija je pokazala lošiji rezultat od prosjeka izgubivši oko 18 posto kapaciteta. Tesla Model S je, primjerice, nakon godine dana izgubio oko jedan posto, a za tri godine nešto više od osam posto kapaciteta. Baterija Volkswagen e-Golfa je nakon 12 mjeseci izgubila dva posto, a nakon dvije i pol godine oko tri posto kapaciteta. Zanimljiv je podatak kako je Renault Kangoo Z.E. nakon nešto manje od šest godina izgubio tek pet posto kapaciteta baterije. 
 
Raniji pad 
 
Zatim, podaci otkrivaju kako će velika većina baterija nadmašiti vijek uporabe električnih vozila. Jer, prosječno smanjenje baterijskog kapaciteta iznosi 2,3 posto godišnje. Tako se doseg od 240 km umanjuje za 27 km nakon pet godina. Posebice valja istaknuti kako pad kapaciteta baterija električnih vozila nije pravocrtan. Drugim riječima, on ranije pada i potom usporava u narednim godinama. Kapacitet baterija koje hladi tekućina smanjuje se sporije od onih sa zračnim hlađenjem. Međutim, električna vozila koja se koriste u područjima gdje su temperature više pokazuju brži pad kapaciteta baterije. Geotab, među ostalim, navodi kako veća uporaba električnog automobila ne mora nužno dovesti do manjeg kapaciteta.
 

B. O., www.energetika-net.com

Potrebe za našim sustavima postoje

 
 
Veliku pozornost svjetske stručne javnosti na prošlogodišnjem sajmu u Hannoveru privukao je jedan hrvatski proizvod. Riječ je o demonstracijskom robotu Đurđa, proizvodu tvrtke Purić iz Samobora, točnije njezinom odjelu Damko, specijaliziranom za razvoj rješenja za automatizaciju i robotizaciju u industriji. O čemu se sve tu radi, odakle uopće ideja za takvo nešto pojasnio je direktor tvrtke Purić, Blaško Kovačević, dipl. ing., najavivši i vrlo ambiciozne planove za budućnost.
Slikovni rezultat za blaško kovačević
• Tvrtka Purić je sve donedavno bila najpoznatija po proizvodima, rješenjima i uslugama u području automobilskih motora. Odakle uopće ideja za razvoj i proizvodnju rješenja za robotizaciju i automatizaciju u Hrvatskoj?
- Kontinuirano smo radili na razvoju inovacija u proizvodnji i obnavljanju sklopova za ubrizgavanje dizela u automobilskoj branši u našim radionicama, s idejom da taj naš inovacijsko-proizvodni potencijal ponudimo na tržište i proširimo izvan automobilske branše. Među prvim takvim projektima bilo je i opremanje naše zgrade senzorikom još prije 10-ak godina, na način da je upravljanje sustavom klimatizacije i potrošnje energije omogućeno putem 'online' sučelja uz algoritme koji gase određene potrošače ako se potrošnja približi zakupljenom iznosu električne energije.
Smanjenje prodaje dizelskih vozila na europskom tržištu dodatno nas je poguralo da ubrzamo izlazak na tržište s novim proizvodima. Planirali smo 2018. godine izaći sa proizvodima u segmentu telemetrije, digitalizacije i općenito segmentima industrije 4.0, no imali smo sreće i uspjeli smo akvizirati tim stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom u izradi najkompleksnijih proizvodnih sustava, tako da sada s pravom možemo reći da naš tim ima preko 20 godina iskustva i da smo u mogućnosti izraditi i najkompleksnije proizvodne sustave i kompletne linije.
 
• Prošle je godine na sajmu u Hannoveru vaš demonstracijski robot 'Đurđa' privukao veliku pozornost svjetskih medija. Jeste li sada prepoznatljiviji na domaćem i stranom tržištu?
- Isprva se nismo se ni nadali da će 'Đurđa' biti toliko zanimljiva. Sama robotska ruka u našem labosu služi novim djelatnicima za učenje o programiranju pa je tako i ona nastala kao produkt mašte kolega koji se tek izašli iz školskih klupa. Robotska ruka 'Đurđa' igra poznatu igru 'Čovječe ne ljuti se', sama baca kocku, pomiče figure, prikazuje na pet ekrana različite informacije, statistiku po igraču, boji, kocki, a u pauzi igranja odvija gornji dio injektora, skenira ispravnost i dimenzije te ga ponovo montira na injektor. Instalacija je privukla je puno pozornosti i svrstana je u područje umjetne inteligencije, što zapravo i nije, premda tako izgleda. Dio koji je dijelom povezuje s umjetnom inteligencijom je računalni oblik koji sam po sebi spada u područje slabe umjetne inteligencije, a ostalo su algoritmi i komunikacija između modula.
Osnovni cilj nam je u jednom sustavu pokazati veliki broj sastavnica industrije 4.0 kao promociju našeg asortimana usluga.  
A, kada smo kod prepoznatljivosti, možemo reći da nam je zaista pomogla. I danas imamo puno poziva u Hrvatskoj i izvana da ju izložimo. No, moramo razočarati poklonike 'Đurđe' - nju smo ubacili trajno u labos, a zadaću daljnje prezentacije preuzet će nadograđena instalacija 'Mate'. 'Matu' opremamo za izlaganje u Hannoveru, na poznatom sajmu industrije 4.0 čije je održavanje sada pomaknuto na srpanj ove godine, dok ćemo ga u Hrvatskoj premijerno izložiti na konferenciji Hrvatska 4.0 u Zagrebu već početkom svibnja.
 
• Koje su Vam najvažnije referencije u Hrvatskoj i inozemstvu? O kakvim se sve projektima, pogonima, tvornicama i postrojenjima radi?
- Referencije stručnog tima su vrlo široke i popunile bi cijelu stranicu, no izdvojit ću reference koje smo uspjeli prikupiti u proteklih dvije godine kako tim radi u okviru tvrtke Purić. To su: Aquafil Croatia, Telegra, Končar D&ST, Carel Adriatic, Franck, Olimp, Narodne novine.
Trenutačno imamo popunjene kapacitete u Hrvatskoj, a od ostalih zemalja trenutačno radimo samo sa Slovenijom, no kako će nam se kapaciteti širiti, proizvodit ćemo linije za ostale zemlje.
Potrebe za našim sustavima postoje, no pošto trenutačno radimo u potpunosti prilagođene sustave prema zahtjevima kupca, važno nam je da razvoj i uhodavanje budu 'na dohvat ruke'.
Srednjoročni plan je izaći na tržišta Zapadne Europe s univerzalnim moduliranim proizvodima koji su trenutačno u razvoju kao što su moduli za RFID evidenciju rada, automatizirani sustavi za lakiranje, sušenje, 'bin picking' sustavi i sl.
Projekti koje smo unazad dvije godine radili su zamjena sustava upravljanja proizvodnim pogonom koristeći 'reverse' inženjering, izrada visokopreciznog sustava sklapanja elemenata za izradu tabli za označavanje uz korištenje računalnog vida, izrada nekoliko sustava za pakiranje proizvoda, sustav za automatizirano dodavanje materijala u štancu uz praćenje broja ispravnih komada, sustav za praćenje rada djelatnika i sl.
 
• Kakva je uopće svijest u hrvatskim tvrtkama i društvu o potrebi digitalizacije, robotizacije i automatizacije? Koji je stupanj digitalne transformacije u Hrvatskoj i prepoznaju li se prednosti industrije 4.0?
- Ovo je vrlo zanimljivo pitanje. U zadnjih godinu dvije svijest se ubrzano podiže.
Prvi razlog je u većini slučajeva nedostatak radne snage, što je mnogim tvrtkama ozbiljna prijetnja, čak do mjere da im prijeti zatvaranje, dok u automatiziranju I digitalizaciji vide rješenje.
Jedan od razloga su i zahtjevi principala (strateških kupaca) za najvišom kvalitetom, koju je moguće postići isključivo automatiziranom kontrolom. Automatizirana kontrola je postala i svojevrsni standard kod odabira izvođača, tako da zapravo alternative automatizaciji i digitalizaciji i nema.
Važan element je korištenje automatizacije i robotizacije radi dodatnog podizanja produktivnosti. No, tu još kaskamo, ali više nema poduzeća koja u potpunosti odbijaju barem neki vid ulaska u industriju 4.0. Poduzeća u Hrvatskoj danas možemo promatrati kao ona koja su se već vrlo dobro digitalizirala i ona koja to planiraju.
 
• Što mislite, tko bi i koje korake trebao poduzeti kako bi se stanje poboljšalo?
- Potrebno je educirati donositelje odluke o važnosti i pozitivnim stranama automatizacije i digitalizacije. Sa starijim kadrom je to malo teže, no treba se fokusirati se na mlađe naraštaje. Tako u ekonomske škole treba uvesti predmete vezane za industriju 4.0 kako bi se budući ekonomisti osvijestili koje su im mogućnosti, a u tehničke škole uvesti ekonomska znanja, kako bi inženjeri dobili širu sliku o funkcioniranju tržišta i uvjete pod kojima se njihovi proizvodi plasiraju.
Sam tehnički i inženjerski kadar u Hrvatskoj je vrlo dobar i sposoban je provesti automatiziranje i industriju 4.0. No, na žalost im je trenutačno atraktivnije zaposliti se u stranoj firmi i odseliti izvan Hrvatske radi boljih uvjeta.
 
• Danas je na hrvatskom tržištu najveći problem gdje i kako pronaći kvalificiranu radnu snagu. Kako  to rješavate, gdje pronalazite stručnjake?
- Većina novih kolega je izašla iz školskih klupa, a daljnju konkretniju edukaciju, zahvaljujući bazi znanja koju posjeduju iskusni kolege, provodimo sami. Najbolje rezultate postižemo dok djelatnici uče kroz sudjelovanje u provedbi pojedinog projekta. Tu se znanja izbruse jer su stvarni zahtjevi u industrijama vrlo specifični i realni, dok se u školi uglavnom uči u laboratorijskim uvjetima.
 
• Kakva je Vaša suradnja s akademskom zajednicom (visoka učilišta, instituti)? Što mislite, u kojem bi se smjeru trebalo odvijati povezivanje hrvatske znanosti i gospodarstva?
- Prvenstveno surađujemo s fakultetima: Fakultetom elektrotehnike i računarstva, Fakultetom strojarstva i brodogradnje i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i to na konkretnim projektima.
Za istaknuti je i uspješnu suradnju s Srednjom tehničkom školom Ruđera Boškovića, čiji smo partner u raznim projektima, a prvi korak su oni napravili sa zahtjevom da im preporučimo koja se to znanja traže od učenika, kako bi prilagodili nastavni program.
Za povezivanje znanosti i gospodarstva postoje određeni modeli, ali mi se čini da se malo koriste. Jedan dobar primjer je financiranje suradnje s fakultetima korištenjem vaučera. Model koji se kod nas vrlo malo koristi je praktičan rad učenika i studenata za vrijeme škole i studija koji je potrebno intenzivirati.
 
• Koje su danas Vaše najveće snage, a koje slabosti i gdje vidite prilike, a gdje prijetnje za Vašu djelatnost i poslovanje? 
Snage su nam prije svega znanje i mogućnost izrade vrlo kompleksnih sustava bez ovisnosti o drugim pružateljima usluge, što nam omogućuje jamstvo kvalitete i pridržavanje dogovorenih rokova.
Slabosti su pak ograničeni kapaciteti za provedbu velikih projekata u udaljenim zemljama u kojima bi mogli postići i veću cijenu naših sustava.
Prilike su razvoj tržišta i podizanje svijesti o potrebi automatiziranih i digitaliziranih sustava. A, prijetnje općenito mogu biti pad gospodarstva, a i jačanje zlonamjernih programa, odnosno virusa, pogotovo zloupotrebom umjetne inteligencije, što je trenutačno tabu-tema koja se zaobilazi.
 
• I za kraj, koji su Vam daljnji planovi razvoja i kako ćete to ostvariti?
- Planovi su nam, osim dodatnog jačanja kapaciteta u sustavima po zahtjevu korisnika kakve danas radimo, izrada proizvoda kao što su sustavi za telemetriju, razne vrste senzorskih sklopova, modula za evidenciju rada, automatizirani sustavi za lakiranje, sušenje, 'bin picking' i slični sustavi koje ćemo plasirati globalno.
Nadamo se i podršci od europskih fondova koji bi nam mogli dati dodatan vjetar u leđa upravo u razvoju vlastitih proizvoda.
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.energetika-net.com

Digitalizirano ispunjavanje narudžbi osigurat će dostupnost standardnog programa

 
 
Njemačka tvrtka Rittal među prvima u svijetu primjenjuje rješenja za 5G, novi standard za mobilne komunikacije, u industrijskoj proizvodnji, za što je najbolji primjer njezina nova visokoautomatizirana tvornica, gdje će se značajno povećati fleksibilnost i učinkovitost proizvodnih procesa.
Slikovni rezultat za 5g danger
Poznata njemačka tvrtka Rittal želi što je prije moguće ugraditi i pustiti u pogon mobilnu komunikacijsku mrežu prema standardu 5G u stvarnom okruženju proizvodnog pogona u svojoj tvornici u gradiću Haigeru u Saveznoj pokrajini Hessen. Nova bežična tehnika trebala bi značajno ubrzati i pojednostaviti prijenos podataka, primjerice u vizualnoj usporedbi količina s pohranjenim podacima za narudžbe i postupnoj provedbi analitike za preventivno održavanje.
Snažna 5G mobilna komunikacijska tehnika omogućava nam još više iskoristiti potencijal i prednosti digitalizacije naših proizvodnih procesa. Želimo to postaviti na još višu razinu kako bi povećali fleksibilnost i učinkovitost naših proizvodnih procesa,“ ističe Carsten Röttchen, direktor Međunarodne proizvodnje u Rittalu.
Pomoću novog mobilnog komunikacijskog standarda 5G podaci se mogu obrađivati na brzini od 10 Gb/s, što je 100 puta brže od trenutačnog standarda LTE. Zato se i 5G smatra tehnikom budućnosti, pto znači da će se proizvodni procesi u industriji moći još bolje umrežavati i nadzirati, dok će se u cijelosti moći iskoristiti potencijali industrije 4.0. “Očekujemo da će velika širina pojasa, kratka vremena kašnjenja, sposobnost rada u stvarnom vremenu, povećana raspoloživost i visoka razina pouzdanosti osigurati pojednostavljenja proizvodnih procesa u našoj tvornici jer ćemo moći primijeniti tehniku 5G u zadacima koji su kritični za proizvodnju i bitni za nadzor već nakon prvih ispitnih ciklusa," pojašnjava gosp. Röttchen.
 
Podatkovni centar 'na rubu' i 'u oblaku' u pogonu
 
U budućnosti će biti moguće prikupljati podatke koji se stvaraju i koje zahtijevaju osjetnici, dijelovi, strojevi ili roboti i to brže nego ikada u podatkovnom centru 'na rubu' ili 'u oblaku i potom ćemo se oni moći analizirati i proračunavati pomoću umjetne inteligencije (AI). Svi potrebni zahtjevi koji se postavljaju na informatičku i telekomunikacijsku (IT) opremu već su zadovoljeni u novoj tvornici u Haigeru. Primjerice, ONCITE je već u pogonu. To je visokoraspoloživi podatkovni centar 'na rubu' i 'u oblaku' temeljen na AI-ju koji je namijenjen za brzu obradu i analizu industrijskih podataka u stvarnom vremenu. To jedinstveno rješenje nedavno je osvojilo nagradu za prvaka inovacije ('Innovation Champions Award') već je predstavljeno na tržištu. “Ponudit ćemo našu 5G tehniku drugim korisnicima kao dio proizvoda ONCITE čim uspješno završimo ispitivanja u Haigeru," najavio je Dr. Ritz, direktor tvrtke German Edge Cloud (članice skupine Friedhelm Loh, kojoj pripada i Rittal).
"Spremni smo za lansiranje. Možemo poduzeti sljedeći korak čim proizvođači opreme za 5G tehniku budu na raspolaganju imali odgovarajuće uređaje. Očekujemo da će ugradnja opreme za prve ispitne cikluse biti gotova do kraja 2020. godine," naglašava Andreas Huck, direktor kontrolinga, računovodstva, ljudskih resursa i IT-a u Rittalu.
 
Visokoautomatizirani proizvodni procesi u Haigeru
 
U novoj Rittalovoj tvornici u Haigeru više od 100 visokotehnoloških strojeva i dijelova sustava rade na proizvodnji oko 9000 kompaktnih i malih kućišta ormarića serije AX i KX dnevno na tlocrtnoj površini 24 000 m2. Tvornica je visokoautomatizirana i godišnje obrađuje oko 35 000 t čelika. 
Upravljački sustavi visoke razine već danas omogućavaju povezivanje strojeva i sustava za rukovanje kako bi se stvorila komunikacijska mrežu prema standardima industrije 4.0. U tvornici je već sada u pogonu 20 autonomnih prijenosnih sustava, a pakiranje, označavanje ili isporuka u distribuciju također su automatizirani. Pomoću sustava temeljenih na znanju koji mogu neprestano učiti u budućnosti će biti moguće skratiti vremena zastoja, dok će se održavanje moći planirati, a prekidi u sofisticiranom proizvodnom procesu svesti na najmanju mjeru. 
Digitalizirano ispunjavanje narudžbi osigurat će dostupnost standardnog programa i sve dodatne opreme u Globalnom distribucijskom centru: od kupca do kupca, preko krajnjih podataka, konfiguracije i inženjeringa kod korisnika pa sve do isporuke i usluga.
Više o toj i drugim novostima iz Rittala bit će riječi 6. i 7. svibnja ove godine, na već drugoj po redu Konferenciji o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu Hrvatska 4.0
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.energetika-net.com

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Utorak, 02/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1132 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević