Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

A ukapljeni naftni plin iz Rumunjske!?

 
 
Nacional je prošloga tjedna u intervjuu s naftnim konzultantom Jasminkom Umićevićem objavio da je domaća naftna kompanija Ina u proteklih nekoliko mjeseci uvezla određene količine motornih benzina iz srpske rafinerije u Pančevu te ukapljeni naftni plin (UNP) iz Rumunjske. Istinitost te informacije, koja je neslužbenim kanalima stigla iz redova Hrvatskih željeznica koje su pružile uslugu transporta navedenih goriva, Nacionalu je neslužbeno potvrđena iz nekoliko međusobno neovisnih izvora. Jedan od njih naveo je kako MOL tvrdi da je uvozna cijena motornih benzina iz Srbije vrlo slična onoj iz domaće proizvodnje, u što domaći naftni stručnjaci otvoreno sumnjaju te upozoravaju da MOL takve tvrdnje plasira kako bi pokušao opravdati loše poslovno planiranje, kao i činjenicu da o spomenutoj odluci o uvozu Uprava nije odlučivala, već je odluka o tome donesena u Budimpešti.
http://www.te-enel.co.rs/sr/reference/rafinerije/rafinerije-images/Vale%202.jpg
Ovih dana službena potvrda te vijesti stigla je i iz same Ine. Naime, iz Ureda za korporativne komunikacije Ine Nacionalu je odgovoreno da je za vrijeme održavanja rafinerija u Sisku i Rijeci Ina uvezla manje količine ukapljenog naftnog plina (UNP) i benzina. No u odgovoru se također tvrdi da je to“ uobičajena poslovna praksa koja nema veze s radom FCC postrojenja u Sisku te da Ina, štoviše, izvozi oko pet puta više naftnih derivata nego što ih uvozi“. Iz Ine dodatno napominju da je u rafineriji Sisak upravo dovršeno redovito održavanje tijekom kojega je rafinerijsko postrojenje privremeno zaustavljeno, a istovremeno je rafinerija u Rijeci zbog redovitog remonta, ali i velikih hladnoća koje su usporile radove, puštena u pogon nekoliko tjedana nakon predviđena roka. Te okolnosti, tvrde u Ini, na tržištu su izazvale određene poremećaje i nedostatak derivata koji su nadoknađeni uvozom.
 
„Ova situacija nije neuobičajena, ona se događala i ranije i nema nikakve veze sa zaustavljanjem FCC postrojenja u Sisku. Do uvoza bi, zbog spomenutih okolnosti, došlo čak i da je FCC postrojenje radilo normalno“, kažu u Ini. No Nacionalova pitanja o tome koliko je motornih benzina, a koliko UNP-a do sada uvezeno te koje su količine predviđene za uvoz, ostala su bez konkretnog i preciznog odgovora.
 
A što će informacija o uvozu motornih benzina i UNP-a konkretno značiti za Hrvatsku? Jedan od neslužbenih izvora s kojima smo kontaktirali kazao je da će se vrlo vjerojatno zatvaranjem FCC postrojenja smanjiti doprinos motornih benzina na domaćem tržištu do pet posto na godišnjoj razini, ali će se istovremeno povećati udio visokokvalitetnog dizela za pretpostavljenih 20 posto na godinu, što će se postići potpunim iskorištenjem tzv. koker postrojenja u sisačkoj rafineriji. A to drugim riječima znači da će proizvodnja oscilirati i da će se povremeno pojavljivati viškovi, ali i manjkovi benzina, a time i potreba za povremenim uvozom, koji će ovisiti o volatilnosti tržišta i trenutnoj kvaliteti nafte. „Na razini cijele godine ima nešto viška proizvedenih benzina, ali zbog oscilacija u proizvodnji i promjena potreba na tržištu, pojavljuju se i kraća razdoblja u kojima ga nema dovoljno pa se nedostajuće količine nadoknađuju uvozom“, objasnio je Nacionalov izvor.
 
Podsjetimo, Ina je početkom ove godine obznanila odluku o zatvaranju najprofitabilnijeg postrojenja u rafineriji - FCC (fluid katalitički kreking) u kojem se proizvode upravo motorni benzini i UNP kao nusproizvod. Naftni konzultant Umićević je vijest o uvozu motornih benzina i UNP-a iz Srbije i Rumunjske u intervjuu za Nacional prokomentirao rekavši da se time samo potvrđuje da je pretpostavka o MOL-ovu planu da se sisačka rafinerija pretvori u skladišno-logistički centar doista točna. „Postrojenje u Sisku je zatvoreno, prerada nafte je prestala, a potrebe tržišta za derivatima i UNP-om i dalje postoje pa ih valja nadomjestiti iz uvoza. MOL je, čini se, procijenio da mu se više isplati uvesti derivate iz Srbije, jer u ovom trenutku u regiji postoje određeni viškovi motornih benzina, negoli slati poluprerađene sirovine na preradu u Rijeku pa onda derivate ponovno transportirati i distribuirati po Hrvatsko“j, kazao je Umićević i podsjetio da je MOL godinama kočio modernizaciju hrvatskih rafinerija, uz obilatu asistenciju prijašnjih uprava Ine do 2010. godine.
 
„Danas smo u situaciji da Hrvatska pored dviju rafinerija uvozi više od 35 posto naftnih derivata za domaće tržište. Ostane li MOL u Ini, vrlo je vjerojatno da, osim izvjesnog zatvaranja rafinerije u Sisku, Mađari ne će ulagati ni u modernizaciju rafinerije u Rijeci. Dio tržišta koje je do prije nekoliko godina držala Ina, sada je prepušten konkurenciji, a MOL-ova je računica bila da mu je jeftinije izgubiti dio tržišta u Hrvatskoj nego uložiti velik novac u modernizaciju naših rafinerija“, upozorio je Umićević i dodao da je u isto vrijeme MOL istisnuo Inu i na tržištu Srbije, otvarajući tamo benzinske postaje pod vlastitim brendom, što je direktno kršenje odredbi međudioničarskog ugovora iz 2009. u kojem jasno stoji da će se širenje kompanije u regiji, a prije svega na tržištima Srbije, BiH, Slovenije i Crne Gore, provoditi pod brendom Ine.
 
Dok je postrojenje FCC neometano radilo, na domaćem je tržištu bilo i viškova motornih benzina i UNP-a. Pritom treba podsjetiti, a to su Nacionalu potvrdili i neslužbeni izvori dobro upućeni u stanje na naftnom tržištu, da je rafinerija u Sisku domaću naftu prerađivala u kampanjama, odnosno povremeno, ovisno o tome koliko se sirove nafte izvadilo iz domaćih naftnih polja, koja su zbog dugogodišnjeg neulaganja u nova istražna polja davala sve manje. Stoga je tvrdnja izrečena u odgovoru Odjela za korporativne komunikacije Ine na Nacionalovo pitanje, a koja se odnosila na viškove domaćih motornih benzina i UNP-a koji su se izvozili, doista bila točna. No zatvaranjem FCC postrojenja situacija će se značajno izmijeniti, tvrde dobro upućeni stručnjaci, i viškovi domaćih benzina i UNP-a mogli bi postati prošlost, a uvoz tih proizvoda nova domaća realnost. Inina Uprava u objašnjenju o razlozima zatvaranja FCC postrojenja poziva se na analizu konzultantske tvrtke Deloitte čiji su rezultati javnosti predstavljeni prošle godine i o kojima je još u rujnu 2017. godine pisao i Nacional.
 
U toj studiji predlažu se organizacijske promjene među kojima su i prijelazna rješenja koja podrazumijevaju prijevoz naftnih poluproizvoda između rafinerija Sisak i Rijeka i prekid rada postrojenja FCC u Rafineriji nafte Sisak. „Tako će se osigurati bolja iskoristivost postrojenja za konverziju u obje rafinerije“, konstatirali su tom prilikom iz Ine te su objasnili da je Deloitteova analiza kao i sve dosadašnje, pokazala da je pretvaranje Rafinerije nafte Sisak u logistički centar ekonomski najisplativije rješenje čijom bi se provedbom realiziralo 93 milijuna dolara novčanog tijeka u sljedeće tri godine, u usporedbi sa sadašnjim načinom rada rafinerije te da bi taj poslovni potez pridonio značajnom smanjenju gubitaka koje je sisačka rafinerija godinama nagomilavala. Prema navedenoj studiji, koja je izrađena kao analiza aktualnog stanja i prijedlog mogućih scenarija vezanih uz sisačku rafineriju, saznaje Nacional, predlaže se da rafinerija u Sisku nastavi raditi sve do 2022. godine te da se u tom razdoblju dovrši modernizacija rafinerije u Rijeci. „Studija koju je izradio Deloitte vrlo je realna. Ona, doduše, navodi da je moguće razgovarati o zatvaranju sisačke rafinerije, ali ne odmah, kako to traže Mađari.
 
Preporuka Deloittea je tzv. 'soft landing' opcija zatvaranja rafinerije u narednih pet godina, odnosno da sisačka rafinerija nastavi raditi do kraja 2021. ili do 2022. godine, ali uz uvjet da se najkasnije do 2022. u potpunosti dovrši modernizacija rafinerije u Rijeci“, tvrdi dobro upućen Nacionalov izvor. No modernizacija rafinerije u Rijeci značajno kasni, što drugim riječima znači da jedan od najvažnijih uvjeta za zatvaranje FCC postrojenja u Sisku nije realiziran.
 
Deloitteova analiza također sugerira da se iz riječke rafinerije transportiraju komponente za namješavanje benzina u rafineriju u Sisku te teška loživa ulja koja bi se prerađivala na postrojenju „Delayed Coker“ u rafineriji Sisak koje već postoji. U isto vrijeme bi se iz sisačke rafinerije za rafineriju u Rijeci transportirala plinska ulja kao sirovina za hidrokreking postrojenje u rafineriji Rijeka koje proizvodi dizelsko gorivo. „To je osnovna ideja transfera Rafinerija nafte Rijeka - Rafinerija nafte Sisak. U tom bi slučaju postrojenje FCC (fluid katalitički kreking) u sisačkoj rafineriji postalo suvišno, jer je FCC u Rafineriji nafte Sisak u funkciji proizvodnje benzina“, objasnio je tada Nacionalov izvor tehničku stranu prijedloga. Deloitte je, osim ovoga glavnog prijedloga koji sugerira zadržavanje proizvodnje u rafineriji Sisak uz uvjet dovršetka modernizacije rafinerije u Rijeci, odnosno završetka izgradnje riječkog „Delayed Coker“ postrojenja do kraja 2021. godine, sugerirao još 23 opcije kojima je glavni prijedlog dodatno dopunjen. U studiji se dalje predlaže da sisačka rafinerija nakon 2021. godine bude pretvorena u novo logističko središte uz obaveznu izgradnju alternativne investicije. Po njihovu prijedlogu najbolja alternativna investicija je bio-rafinerija. Unatoč sugestiji Deloitteove analize o dovršetku modernizacije rafinerije u Rijeci kao osnovnog uvjeta za obustavu proizvodnje motornih benzina i UNP-a u rafineriji u Sisku, MOL je već početkom ove godine odlučio provesti odluku o potpunom zatvaranju FCC postrojenja.
 

Sandra Carić Herceg, Nacional

Predstavljanje turističke ponude susjedne Slovenije

 
 
U organizaciji portala Relaxino i ove će se godine novinari - u utorak, 17. travnja u 10 sati u hotelu Esplanade - družiti na doručku i novinarskoj konferenciji s predstavnicima Slovenske turističke organizacije, predstavnicima slovenskog veleposlanstva u Hrvatskoj te sa slovenskim hotelijerima i drugim predstavnicima slovenskog turističkog sektora koji u Zagreb dolaze predstaviti novitete u svojoj ponudi u okviru sedme po redu poslovne radionice u organizaciji portala Relaxino.
http://juliofrangenfoto.com/wp-content/uploads/2017/04/DSC_4820-1024x658.jpg
Novinari će imati priliku razgovarati o ponudama nekih od partnera s kojima su već ostvarili marketinšku suradnju, a sada će imate priliku na jednom mjestu ostvariti nove, ali i obnoviti već stečene kontakte. Popis partnera, koji će predstaviti svoju wellness & spa ponudu, ponudu aktivnog i izletničkog turizma, insentive i team building programe, programe za grupe te ostale ponude slovenskih odredišta, može se pronaći na adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Novinari svoj dolazak mogu potvrdite do četvrtka 12. travnja 2018. na adresu e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Po dolasku će također biti zamoljeni da predaju organizatoru svoju posjetnicu koja će im možda omogućiti osvajanje jedne od brojnih vrijednih nagrada koje su osigurali slovenski partneri.


Anđelka Felja

Gasfin ucjenjuje dizanje petrokemije kopnenim LNG-om na Krku

 
 
Da bi razvijali Dinu smeta nam plutajući LNG-terminal, kažu investitori koje podupiru Krčani. Gasfin Grupa sa sjedištem u Luksemburgu, koja je preuzela portfelj potraživanja bivše Hypo banke prema Diokiju i Dina Petrokemiji u vrijednosti preko 100 milijuna eura, i time stekla status razlučnog vjerovnika nad zemljištem i postrojenjima koja se tamo nalaze, jučer se prvi put predstavila javnosti. Namjera im je na tom zemljištu razviti novu industriju proizvodnje polietilena, ali razvijaju i projekt manjeg kopnenog terminala, kapaciteta do dvije milijarde kubika godišnje, s mogućnošću proširenja, piše Novi list. Državnoj eksproprijaciji dijela zemljišta za potrebe plutajućeg terminala, kažu, ne mogu se i neće odupirati, no dođe li plutajući terminal tamo, neće biti niti njihove industrijske investicije. Vladi su predstavili svoje projekte, no od nje još uvijek čekaju odgovore, piše Novi list. - Vi ga nemojte izgraditi, mi ćemo kopneni terminal, to je naša ponuda, poručuju Vladi.
https://financialtribune.com/sites/default/files/field/image/05_Jask_0.jpg
Direktor tvrtke Gasfin S.A, krovne kompanije Gasfin Grupe je Davor Grčević, koji je Gasfin osnovao s Vladimirom Puklavcem, a tvrtka je dosad aktivno radila u Kini, Egiptu, SAD-u, Rusiji i drugdje, i jedna je od vodećih, rečeno je, na području proizvodnje, transporta, distribucije i primjene LNG-a. Vlasnici, ključni menadžment i kapital Gasfina u potpunosti su porijekom iz EU-a, a od 2012. godine njihov je interes usmjeren na industrijske projekte na lokaciji Omišalj. "Do sada smo se suzdržavali u davanju izjava za javnost jer ovdje nije riječ o šoubiznisu ili politici. S obzirom na puno netočnih navoda o nama u zadnje vrijeme, odlučili smo govoriti. Otkupili smo sve zemljište, sve što dolazi do pomorskog dobra" kazao je Grčević. Na pitanje što to znači za projekt plutajućeg terminala, Grčević odgovara kako »država može napraviti što god hoće«. "Ako donesu zakon po kojem zemljište mogu razvlastiti, to će tako biti. Samo je pitanje može li takav zakon biti donesen, a da ne bude posljedica. Nismo mi ti koje država pita, da mora, već bi nas pitala. Mi razvijamo projekt manjeg kopnenog terminala. Država može i odustati od terminala. Kod nas isto postoji proces razvijanja manjeg kopnenog terminala. Na svoj proces država troši državni i europski novac, na drugi mi trošimo vlastiti. Ne bismo gradili kopneni, ako se pojavi plutajući. Ako dođe plutajući terminal – da bi se tamo proizvodili polimeri, trebamo kontinuirani ulaz sirovine morem.
 
Kopneni terminal bi bio i terminal za ulaz sirovine za industriju. Ako se na toj obali pojavi ogroman brod kao plutajući terminal, uz njega je drugi brod koji se prazni, pa još jedan brod koji dovozi etilen i nekoliko bunkering-brodova, na tako maloj lokaciji sedam-osam brodova, ne daj bože da zapuše vjetar", upozorava Grčević. On kaže da bi Gasfin od kapaciteta kopnenog terminala uzeo sebi milijardu kubika plina za proizvodnju i demantiraju spekulacije da je riječ o tvrtki koja samo želi zaraditi na prodaji zemljišta. Grčević je rekao da prema ugovoru o otkupu s austrijskom državom, preprodaje ne može biti. "Bilo bi loše za naš ugled da preprodamo zemljište, osim ako država od nas to zatraži za projekt koji ima logičan razvoj, ali to je onda prisilni otkup po cijeni koju netko treba procijeniti", rekao je.
 

N. D., www.energetika-net.com

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1734 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević