Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Razvoj i suvremena obilježja poljoprivrednog zadrugarstva na prostoru Hrvatske

 
 
U srijedu, 21. studenog 2018. godine u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja održano predavanje Ilde Stanojević pod paslovom »Razvoj i suvremena obilježja poljoprivrednog zadrugarstva na prostoru Hrvatske«. Iz predavanja Ilde Stanojević moglo se saznati što je to zadružno poduzetništvo, koje su njegove prednosti i nedostaci te kako ovaj oblik poduzetništva potiče brigu o lokalnim zajednicama i društvu u cjelini. Mogu li uspješni primjeri zadrugarstva biti poticaj za udruživanje proizvođača na Banovini, a time i poticaj za unaprjeđenje poljoprivrede i života u ruralnim prostorima?
https://thirdsectorimpact.eu/site/assets/uploads/stanojevic_zadruga.jpg
Ilda Stanojević
 
Ovo je bilo peto predavanje u seriji predavanja "Mogućnosti i izazovi ruralnog razvoja" koju Društvo "Terra banalis" organizira u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Hrvatski dom Petrinja, a tijekom koje vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci govore o ruralnom, održivom razvoju te ukazuju na razvojne potencijale prirodne i kulturne baštine.
  
Zadrugarstvo kao oblik poduzetništva nazočno je u gotovo svim državama svijeta bez obzira na gospodarsko i društveno okruženje. Hrvatsko zadrugarstvo tradicijom dužom od 150 godina prolazilo je različita razdoblja, ali je jedno sigurno, opstalo je do današnjih dana. Analiza financijskog poslovanja zadružnog sustava i kretanja brojnosti članova i zaposlenika ukazuje kako je potrebno nastaviti intenzivno raditi na osuvremenjivanju postojeće zakonske regulative i edukaciji svih sudionika u tom procesu – od kreatora zakonodavnog okvira do onih koji bi te zakone morali provoditi, obrazovnih institucija koje bi zadrugarstvo trebali uvrstiti u programe kroz formalno i neformalno obrazovanje pa do samih zadrugara koji vrlo često nisu upoznati sa svim prednostima i nedostacima koje im zadrugarstvo donosi, kako bi se zadružno poduzetništvo pokrenulo i prihvatilo kao socijalno i gospodarski održiv model. Uvažavajući 7 međunarodnih zadružnih načela (otvorenost, demokratsko upravljanje članova, gospodarska aktivnost članova, autonomnost zadruge, međusobna suradnja sa zadrugama, edukacija zadrugara i briga za lokalnu zajednicu) možemo reći da je zadrugarstvo dio poduzetništva u kojemu profit nije glavni i jedini cilj, nego briga za člana zadruge i lokalnu zajednicu, a što u konačnici daje veći doprinos društvu u cjelini.
 
Poljoprivredno zadrugarstvo kao većinski oblik zadrugarstva u Hrvatskoj, nameće se kao najpovoljniji oblik organiziranja poljoprivrednih proizvođača. U trenutno rascjepkanoj poljoprivrednoj proizvodnji koja je na taj način opterećena visokim troškovima proizvodnje, skladištenja i plasmana proizvoda na tržištu,  udruživanje proizvođača doprinijelo bi tehnološkom unaprjeđenju poljoprivrede i populaciji hrvatskog ruralnog prostora.
 
Ilda Stanojević, dipl. ing. agr. (Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo), diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1987. Od 1995.-2003. radi kao upraviteljica Poljoprivredne zadruge Komiža. Od 2003. do danas zaposlena u Hrvatskom centru za zadružno poduzetništvo (pravni slijednik Hrvatskoga saveza zadruga) kao stručna suradnica, pomoćnica predsjednice uprave, ravnateljica i trenutačno savjetnica ravnatelja Centra.
 

Ana Lipovac

Na IEDC-Poslovnoj školi Bled predstavili utjecaj umjetne inteligencije na poslove, profesije i vođenje

 
 
"Rast tehnologije je eksponencijalan i bez ograničenja, uvijek postoje nove mogućnosti za još brži razvoj. Zato predviđamo smanjenje današnjih profesija, koje će postati drugačije u dobi interneta. Ne ćemo trebati niti želimo da liječnici, učitelji, arhitekti, odvjetnici, porezni savjetnici, svećenici, konzultanti i mnogi drugi rade na isti način kao u 20. stoljeću. Umjetna inteligencija nastavit će ometati naše živote i posao koji radimo. Ali tehnološki uređaji ne mogu zamijeniti ljudski rad", rekao je glavni govornik dr. Daniel Susskind sa Sveučilišta u Oxfordu.
https://www.si21.com/f/pics/Gospodarstvo/Dr._Daniel_Susskind_dr._Danica_Purg_in_minister_za_notranje_zadeve_Bostjan_Po_b.jpg
Središnja tema ovogodišnjeg foruma bila je umjetna inteligencija i vođenje. Glavni govornici prikazali su aktualne trendove i izazove s kojima se suočavaju tvrtke i njihovi vođe. Unatoč činjenici da umjetna inteligencija već komunicira s ljudima, u budućnosti će komunikacija biti još sofisticiranija. Ako tvrtke žele preživjeti, morat će se prilagoditi tehnološkom razvoju i uvesti odgovarajuća poboljšanja ili promjene. Sudionici foruma utvrdili su da je najveća promjena potrebna u razmišljanju. Ljudi se trebaju usredotočiti na problem koji pokušavamo riješiti. Na taj način, umjetna inteligencija može nam pomoći. Ne rješava moralno pitanje da li nam je potrebna automatizacija svega.
 
"U 21. stoljeću mnogi će stručnjaci biti zamijenjeni sa sve kompetentnijim sustavima. Pojavljuju se novi profili stručnjaka. Voditelji će se suočiti s novim izazovima, naime kako obrazovati nove generacije i kako ponovno obučavati starije ljude. Također će biti važno kako voditi brzo promjenjive, globalno integrirane, decentralizirane organizacije, uzimajući u obzir etičke izazove koje donosi doba umjetne inteligencije ", rekla je dr. Danica Purg, direktor i dekan IEDC-Poslovne škole Bled.
 
Promjene koje donosi umjetna inteligencija u vođenju i poslovanju razmatrali su stručnjaci za vodstvo prof. Pierre Casse i prof. Paul Claudel. Praktično iskustva predstavili su Frank Barz iz tvrtke T-Systems Multimedia Solutions GmbH (Deutsche Telekom) i Nicholas Zhang iz Huawei iz Kine.
 
Ovogodišnji forum bio je vrlo interaktivan. Stvorio je dobru priliku za goste da usporede svoje stavove i razmišljanja o daljnjem razvoju umjetne inteligencije i potrebi uključivanja vlade u potporu ovom razvoju.
 
Forumu je prisustvovalo preko 120 vrhunskih poslovnih rukovoditelja i vladinih predstavnika iz 20 zemalja.
 

Iva Eibel

Više nitko ne govori da će zbog recikliranja građani plaćati manje

 
 
Zna li se koliki je operativni trošak budućih Centara za gospodarenje otpadom? Sustav gospodarenja otpadom, koji podrazumijeva gradnju 11 Centara za gospodarenje otpadom, velik broj sortirnica, reciklažnih dvorišta te nabavu mnogo raznobojnih kanti za razdvajanje otpada i koji podrazumijeva da tako prikupljen otpad bude primjereno i oporabljen, povećat će značajno račune građanima, iako politika to uporno izbjegava priznati. "Računi će građanima u početku porasti, jer je uspostava sustava vrlo skupa, ali s vremenom će se troškovi smanjiti", rekao je Davor Vić iz Grupacije održavanja čistoće pri HGK na konferenciji o otpadu u organizaciji Poslovnog dnevnika.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/img-6540-20140701125118770.jpg
Stručnjaci iz komunalnog sektora svjesni su da sustav koji se bazira na velikim Centrima nije optimalan ali s obzirom da odlagališta treba hitno zatvoriti, "smeće negdje mora završavati", iako se logično nameće pitanje plaćanja operativnih troškova budućih CGO-a u kojima bi trebalo biti sve manje, a ne sve više otpada. Struka smatra da ipak treba ići zacrtanim putem i u hodu optimirati postojeće projekte CGO-a, umjesto da se opet gubi vrijeme za razmatranje novih koncepata poput zero-waste, za koji drže da je dobra nadgradnja, ali u ovom trenu ne može biti baza, radi kompleksnosti i dugog roka implementacije. 
 
Hrvatska je u rujnu dobila rano upozorenje Europske Komisije za sektor gospodarenja otpadom jer proizlazi da ne znamo ni točan sastav otpada koji odlažemo, što je veliki problem, a izvjesno je da nećemo ni približno zadovoljiti ciljeve koji su vrlo visoko postavljeni, ali ostvarivi za zemlje koje desetke godina imaju uhodan sustav. Čelnik FZOEU-a Dubravko Ponoš kaže da je Hrvatska prekasno krenula, ali to ne stavlja na teret bivšim vladama, te da je neminovno da cijena zajednički prikupljenog otpada raste, a Fond do kraja godine mora potpisati ugovore za izgradnju CGO Bikarac i CGO Biljane Donje. Na kritike konzultanta Viktora Simončića da se nije znalo kakav je OPEX za CGO-e Marišćina i Kaštjun te pitanje zna li se kakav će biti za dva nova Centra, Ponoš je odgovorio da će te centre financirati Europska unija koja ne bi dala novac da sve podloge pa i investicijske studije, nisu napravljene i da se iz njih ne vidi korist. 
 
Iz diskusije se pokazalo da se zapravo ne zna koliko će sve to koštati građane! Komunalne tvrtke se već pitaju kakve će im to troškove donijeti, a slaba utjeha komunalcima trebala bi biti činjenica da nisu osnovane da stvaraju dobit već pružaju dobru uslugu građanima, što je rekao Ponoš. Branka Genzić Horvat iz udruge UZOR založila se za zero-waste koncept a protiv gradnje zagrebačkog Centra, ali nije artikulirala u čemu je problem s mogućnosti gradnje spalionice. Konzultant Simončić je naglasio da treba biti realan jer za nas u otpadu ne leži novac. Npr. trošak transporta stakla s Brača do Huma na Sutli košta tisuću eura po toni, rekao je. Gospodarenje otpadom po njemu ne bi trebalo biti isključivo tržišna kategorija, jer je to nerealno te bi država trebala preuzeti sufinanciranje zbrinjavanja posebnih kategorija otpada, kako bi građanima sustav mogao biti podnošljivih 1,5-2% kućnog budžeta mjesečno. Problem zbrinjavanja goriva iz otpada (RDF), koji je glavni proizvod CGO-a, i dalje je neriješen, a Simončić predlaže da ga HEP spaljuje u kogeneracijskim procesima.    
 

N. D., www.energetika-net.com

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1231 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević