Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    utorak, 20. studenoga 2018. 13:04

HAMAG-BICRO je unazad tri godine isplatio više od 1,1 milijardu kuna sredstava privatnom sektoru

 
 
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) i Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB), održala je svečanu konferenciju „Smart Factory: Digitalna Hrvatska“ povodom predstavljanja pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika u sklopu projekta Smart Factory Hub.
https://hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2017/10/hamag-stock-photo78.jpg
Konferenciju je uvodnim govorom otvorio Mario Antonić, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta koji je ovom prigodom izjavio: „Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta podržava istraživačko-razvojne aktivnosti jer smo svjesni da jedino sa novom dodanom vrijednošću možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu. Mjere i poticaji koje provodimo imaju za cilj uspostaviti jednu veliku inovacijsku mrežu, detektirati sve potencijale i usmjeriti ih u globalne lance vrijednosti gdje možemo ostvariti visoko profitabilne djelatnosti i kreirati radna mjesta s visokom dodanom vrijednošću. Cilj nam je kroz kreiranje natječaja, ali i zakonodavni okvir stvoriti kvalitetno okruženje za mlade ljude koji će htjeti ostati u Hrvatskoj i pridonijeti boljitku svih nas. Upravo na tom tragu je novi Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte kojim potičemo upravo istraživanje i razvoj.“
 
Prisutnima se uvodnim riječima obratio i Mario Turalija, član Uprave HAMAG-BICRO-a koji je ovom prigodom izjavio: „HAMAG-BICRO je unazad tri godine isplatio više od 1,1 milijardu kuna sredstava privatnom sektoru. Početkom 2017. godine proveli smo istraživanje među malim i srednjim hrvatskim poduzetnicima kako bismo utvrdili koliko su upućeni u Industriju 4.0 i Pametnu Specijalizaciju. Doznali smo da Hrvatska ima vrlo čvrste temelje za implementaciju tehnologija i rješenja Pametne proizvodnje. Isto tako, došli smo do saznanja da su hrvatski poduzetnici dobro upućeni i motivirani za sudjelovanje u tom u procesu.“
 
Projekt Smart Factory Hub predstavila je Tamara Sarvaš, ravnateljica Sektora za razvoj i podršku korisnicima HAMAG-BICRO-a. Trenutno stanje Industrije 4.0 u Hrvatskoj prikazao je tijekom svojeg izlaganja prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, voditelj radne skupine za digitalizaciju industrije Republike Hrvatske te predstavljanje pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika koji razvijaju sofisticirane proizvode za novo digitalno doba. Pritom je izjavio: Digitalizacija proizvoda je prvi korak prema Industriji 4.0., a pametni i povezani proizvodi mogu osigurati značajan rast zaposlenosti, modernizaciju gospodarstva kao i značajne financijske prihode. Pametni proizvodi će nadalje pozitivno utjecati i na posao i olakšanu komunikaciju s okruženjem. Hrvatska ne smije propustiti prilike koje joj se pružaju kroz Industriju 4.0  jer je sve vezano za Industriju 4.0 još uvijek u začetku i to je prilika za hrvatska poduzeća. Nedavno pokrenuta projektna platforma Improve Croatia osigurat će poduzećima kontinuriani rast i napredak. Postoji značajan potencijal koji pokazuju mnoga hrvatska rješenja poput: NOA mobilnog telefona, Grunner inteligentni bicikl, Rimčev Concept Two automobil, Croatian makers mBot itd…“
 
Potom je održana panel diskusija „Važnost Industrije 4.0 za hrvatsko gospodarstvo i društvo“ u kojoj su sudjelovali Mario Antonić, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Domagoj Šarić iz Hrvatske gospodarske komore, prof. dr. sc. Bojan Jerbić sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Željko Goja, predsjednik Upravnog odbora tvrtke High Speed Technique (HSTec d.o.o.).
 
Sudionici konferencije imali su mogućnost pogledati zanimljive primjere Industrije 4.0 kroz predstavljanje pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika koji razvijaju sofisticirane proizvode za novo digitalno doba iz desetak domaćih tvrtki.
 
HAMAG-BICRO jedan je od 10 međunarodnih partnera uključenih u projekt Smart Factory Hub kojim se želi unaprijediti istraživanje i razvoj te uvjeti poslovnih politika međunarodne suradnje u prerađivačkoj industriji. Provođenje projekta je započelo početkom 2017. godine, a završava u lipnju 2019. godine.
 

Anđelka Felja

Kako liječiti veću ranjivost energetskog sektora na klimatske promjene

 
 
Niskougljični projekti lokalnih zajednica trebaju veću i drugačiju potporu države koja razumije da se energetska tranzicija događa na lokalnoj razini. Odličan primjer je Koprivnica s nizom progresivnih projekata.
https://europa.rs/wp-content/uploads/2018/05/talanoa-702x336.png
Klimatski parametri i promjene vrše direktan utjecaj na energetski sektor, zbog čega je suradnja znanosti, obrazovanja i poduzetništva nezaobilazan dio prilagodbe, a decentralizacija i stavljanje energije u ruke građana glavna vodilja u povećanju energetske sigurnosti, zaključak je skupa 'Zajedno za klimu – TALANOA DIJALOG', koji se početkom srpnja održao u Zagrebu. Ovim stručnim skupom Hrvatska se pridružila svijetu u promociji aktivnosti za provedbu ciljeva iz Pariškog sporazuma. Cilj dijaloga je utvrditi koliko bi zemlje morale smanjiti emisije kako bi se ostvario cilj globalnog ograničenja rasta temperature do 2 C, odnosno 1,5 C, u odnosu temperaturu iz predindustrijskog doba. Izazova za energetski sektor ne nedostaje, ali srećom, postoji niz dobrih praksi koje se već provode, posebno u agilnim lokalnim zajednicama poput koprivničke. 
 
Do sada napravljeni klimatski modeli procjenjuju brojne negativne ali i neke pozitivne utjecaje klimatskih promjena na hrvatski energetski sektor. Očekuje se smanjenje proizvodnje električne energije u hidroelektranama zbog smanjenja srednje godišnje količine oborina i suša, povećanje potrošnje toplinske energije za potrebe hlađenja zbog povećanja srednje temperature zraka te smanjenje proizvodnje energije u termoelektranama radi nedovoljno učinkovitog hlađenja postrojenja zbog manje oborina. Raste rizik na oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture zbog ekstremnih vremenskih događaja (ledolomi, poplave, orkanski vjetrovi, šumski požari). No, također, postoje i pozitivni utjecaji, kao što su povećanje proizvodnje električne energije iz vjetra zbog povećanja srednje brzine vjetra i smanjenje potrošnje toplinske energije zimi uslijed povećanja srednje temperature zraka. Kao odgovor na takve promjene potrebno je ojačati sposobnost oporavka postojećeg elektroenergetskog sustava, kontinuirano razvijati informacijsko-tehnološka rješenja za unaprjeđenje upravljanja proizvodnim podacima za razvoj prognostičkih alata za predviđanje prilika i negativnih klimatskih učinaka na proizvodnju, prijenos, distribuciju i potrošnju energije. Isto tako, bitno je ojačati postojeće hidroelektrane, termoelektrane i termoelektrane-toplane, ojačati otpornost postojeće prijenosne i distribucijske mreže, postojećih proizvodnih postrojenja tako da se predvidi izgradnja kapaciteta za skladištenje energije te energetskog sustava tako da se predvidi izgradnja novih obnovljivih izvora, osobito decentraliziranih izvora (male hidroelektrane, vjetroelektrane, sunčane elektrane, visokoučinkovite kogeneracije i sl.).  
 
Izazovi Hrvatske su donošenje dviju važnih strategija, Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Također se raspravljalo i o ciljevima održivog razvoja koji zahtijevaju istodoban i balansiran razvoj u nekoliko potpuno međuovisnih dimenzija: društvenoj, gospodarskoj, okolišnoj i političkoj. Za uspješno ostvarenje smanjenja emisija stakleničkih plinova i tranziciju na niskougljični razvoj nužna je suradnja znanosti, obrazovanja i poduzetništva, a s ciljem što bolje primjene eko-inovacija. Cilj je da ovaj oblik tranzicije u Hrvatskoj što prije istinski zaživi. U skladu s tim, na stručnom skupu su bili nazočni i predstavnici lokalne zajednice i struke, nevladine udruge i gospodarstvenici. 
 
Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnica, prikazala je par primjera dobre prakse iz svog grada, kao što su 'Zeleno sveučilište' s nultom razinom emisije CO2, olakšice u obliku potpunog neplaćanja komunalnog doprinosa kod gradnje pasivnih kuća i 50% plaćanja kuća kod nulte razine CO2, pet potpuno električnih, jedno hibridno i jedno plug-in hibridno vozilo plus pet brzih punjača širom grada za gradsku upravu i tvrtke, javni prijevoz s dva električna autobusa dometa 90 - 130 km (vrijednost autobusa 100.000 EUR), projekt 'Bike Sharing', besplatno dijeljenje 60 običnih i 10 električnih bicikla i uvođenje prvog kurikuluma u Hrvatskoj za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever. „Jako nam je važno da Vlada ima sluha za lokalnu samoupravu jer je to mjesto gdje svi državni projekti i ideje žive. Da bi se educiralo građane i proširila svijest morate dati lokalnoj upravi alat da to i čine. Treba omogućiti financiranje preko komunalnih doprinosa i naknada, koji su osnovni izvor prihoda jednog grada, na primjer, solarne panele, jer grad za njih plaća naknadu samo iz poreza. Isto tako, ne možemo napraviti sortirnicu, dok smo reciklažno dvorište morali sami napraviti preko bankarskih kredita jer ono nije dio komunalne infrastrukture. Zato mora doći do promjene u zakonima kako bi se omogućilo lokalnim upravama da lakše financiraju ovakve pozitivne projekte, koji ne moraju uvijek ovisiti o europskim bespovratnim sredstvima.“, rekla je Ostriž. Zoran Kordić, Zelena energetska zadruga, objasnio je važnost što većeg uključivanja samih građana u energetsku tranziciju, naglasivši kako je procijenjeno da do 2050. godine svaki drugi građanin EU može proizvoditi električnu energiju, odnosno biti 'prosumer', što vrijedi i za Hrvatsku. U skladu s time, Kordić je prezentirao novi projekt financiranja solarnih panela u Križevcima i to preko mikro-zajmova gdje građani i investitori mogu uložiti u projekt preko Zadruge na deset godina s kamatom od 4,5% godišnje.
 

Matija Eppert, www.energetika-net.com

Veća stopa zaposlenosti, ali manja stopa aktivnosti

 
 
Anketa o radnoj snazi pokazuje pozitivne trendove na tržištu rada, ali Hrvatska je i dalje najlošija članica EU iz srednje i istočne Europe, među tri najlošije članice cijeloga EU-a i ispod vlastitih razina zaposlenosti i aktivnosti otprije deset godina.
 
 
Broj zaposlenih u drugom je kvartalu iznosio 1,67 milijuna te je bio za 2,3 % ili 38 tisuća veći nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je broj nezaposlenih iznosio 136 tisuća te bio na godišnjoj razini niži za 65 tisuća. Zbog manjeg prirasta broja zaposlenih od pada broja nezaposlenih, na godišnjoj je razini smanjen broj radno aktivnog stanovništva za 26 tisuća. Iako je istovremeno smanjen i broj radno sposobnog stanovništva (za 15 tisuća), stopa aktivnosti (omjer radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva) pogoršana je u odnosu na prošlogodišnji drugi kvartal (s 51,7 % na 51,2 %). Istodobno su stope zaposlenosti i nezaposlenosti bile na povoljnijim razinama nego godinu dana prije: rekordno niska stopa nezaposlenosti (7,5 %) smanjena je za 3,5 postotnih bodova, znatno više od povećanja stope zaposlenosti (47,4 %) koja je povećana za 1,3 postotna boda.
 
Rast možda i najvažnije stope na tržištu rada, stope zaposlenosti, svakako nosi pozitivne konotacije, no njezinu povećanju pridonosi i negativna okolnost smanjenja radno sposobnog stanovništva koje je rezultat negativnih demografskih i emigracijskih trendova. Naime, prema procjenama DZS-a, broj stanovnika samo je u 2017. godini smanjen za 49,8 tisuća, a u posljednjih pet godina za 143,1 tisuću. Osim višedesetljetnog negativnog prirodnog prirasta, na to je utjecala i pojačana emigracija: broj odseljenih u inozemstvo samo je u 2017. godini iznosio 47,4 tisuće, a emigracijski saldo 31,8 tisuća. Zbog takvih okolnosti, sada veći problem tržišta rada postaje manjak radne snage, dok stopa nezaposlenosti počinje odražavati više strukturnu (kvalifikacijsku) neusklađenost ponude i potražnje za radom, a manje nedostatak potražnje za radom (odnosno rasta gospodarske aktivnosti).
 
Ujedno, pozitivni trendovi traju prekratko i/ili su pretromi te su razine zaposlenosti, kao i stope zaposlenosti i aktivnosti još uvijek lošije nego prije deset godina. Jedino je povoljnija stopa nezaposlenosti, čije je smanjenje pod dominantnim utjecajem demografskih i emigracijskih tijekova.
 

Anđelka Felja

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Srijeda, 21/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1130 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević