Get Adobe Flash player
Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Hrvatski su nogometaši u Rusiji pokazali ljubav prema...

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Od igrača nikoga ne treba izdvajati, jedino treba...

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Zdravku Mamiću čestitam rođendan 16. srpnja i predlažem ga za...

Junaci nacije i ponos Kroacije

Junaci nacije i ponos Kroacije

Svjesno se, poslije odlaska Kalinića, pokušala stvoriti nezdrava...

Propao puč u SDP-u

Propao puč u SDP-u

Klijentelistima Grbinu, Ostojiću, Obersnelu i Jovanoviću je jedino do...

  • Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:55
  • Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 13:54
  • Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 14:00
  • Junaci nacije i ponos Kroacije

    Junaci nacije i ponos Kroacije

    utorak, 10. srpnja 2018. 14:23
  • Propao puč u SDP-u

    Propao puč u SDP-u

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:26

Veliki kapacitet interkonekcije za dobavu plina iz Bugarske zainteresirao je mnoge

 
 
Na javni poziv za rezervaciju kapaciteta novog plinsko-trasportnog sustava koji Srbija razvija od bugarske do mađarske granice javilo se devet kompanija. Novi plinovod računa i na dotoke plina iz drugih izvora jer Srbija s Bugarskom radi i na plinskom povezivanju od Niša do Sofije. Iako su ponude neobavezujuće, za Vladu je to dobar signal opravdanosti investicije. Kako RTS saznaje, tražene količine plina koje bi stizale tim plinovodom čak šest puta premašuju srpsku godišnju potrošnju. Na projektu novog plinovoda radi Gastrans, bivša tvrtka Južni tok Srbija, a neobavezujuće ponude za rezervaciju njegovih kapaciteta dale su im i domaće i kompanije iz okruženja. Do kraja lipnja treba završiti analize tržišta i troškova i pribaviti mišljenja Bugarske i Mađarske. "Za očekivati je da će i oni dati pozitivno mišljenje. Ovaj neobavezujući test je pokazao vrlo dobre parametre, moguće bi bilo očekivati da u trećem kvartalu dođe do novog poziva za obvezujuće zakupe kapaciteta" ističe ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić. Inicijalno, plinovod Srbija-Mađarska veže se na interkonekciju Sofia-Tsaribrod/Dimitrovgrad trebao bi omogućiti transport 1,8 milijardi m3 plina a riječ je o projektu od posebnog europskog interesa koji se nalazi na PCI listi i trebao bi se početi graditi ovo ljeto. Bugarska bi se trebala naći na ruti Južnog toka pa bi iz tog pravca stizao ruski plin.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/plinovod-izgradnja-ilustracija-20150706115200483.jpg
Srbija godišnje troši oko dvije i po milijarde kubika plina, a inicijalni interes je pokazan za transport 15 milijardi kubika što zahtjeva kapacitet od 42 milijuna kubnih metara plina na dan. "Ako to usporedimo s postojećim ulazom koji imamo iz pravca Mađarske, to je negdje oko tri puta više jer kapacitet koji je moguć na pravcu iz Mađarske je oko 13 milijuna kubika prirodnog plina na dan" objašnjava Aca Vučković iz Agencije za energetiku. Stručnjaci očekuju i znatno veći kapacitet jer potrošnja raste. Od početka godine samo je Gazprom europskim potrošačima povećao isporuke za 6,3% a velika potražnja ostaje, kažu, i tijekom ljeta. "U Srbiji industrijska proizvodnja, vidi se, počinje rasti i nama će sigurno biti potrebne veće količine plina u odnosu na ove koje imamo. Izgradnja jednog plinovoda, koji bi išao od bugarske granice do Mađarske, koji bi se vezao eventualno i za Turski tok za Srbiju bi bilo vrlo korisno i nužno" rekao je Voja Vuletić iz Udruženja za gas. Premijer Aleksandar Vučić je lani izjavio da bi Srbija, ako želi biti industrijska zemlja potrošnju plina trebala povećati s dvije i pol milijarde na četiri do pet milijardi godišnje.
 

N. D., www.energetika-net.com

Opsežan program turbinskih i rotacijskih mjerila protoka plina predstavio je Jeroen van Alken

 
 
Tri poznata svjetska proizvođača hrvatskim su stručnjacima predstavili vrhunska rješenja za mjerenje plinova: od pametnih plinomjera i elektroničkih korektora volumena, preko softverskih rješenja za pametna mjerenja, do turbinskih i rotacijskih mjerila protoka plina.
http://images.energetika-net.com/media/articles/izdvojeno/eko_fluid_pametno_mjerenje-3.jpg
Tvrtka EkoFluid osnovana je 2006. godine s ciljem zastupanja proizvođača opreme i savjetovanja na području mjerno-regulacijskih plinskih stanica. Zahvaljujući višegodišnjem iskustvu do danas su ostvareni brojni referentni projekti, u pravilu za vodeće hrvatske energetske i plinske tvrtke. Naime, usluge koje tvrtka pruža ponajviše su namijenjene distributerima i transporterima plina i tekućina (nafte i naftnih derivata, otpadnih voda i sl.). Program na koji se postavlja najveći naglasak je mjerna oprema za plin i naftu, mjerila protoka i računala za korekciju protoka (volumena), a proizvođači opreme koje tvrtka zastupa vodeći su na svijetu u svojem području. U skladu s time, EkoFluid je na stručnom seminaru koji je održan u kongresnom centru Forum Zagreb u sklopu poslovnog kompleksa Green Gold ugostio predstavnike tvrtki Elgas, Geovap i Flow Meter Group kako bi hrvatskim stručnjacima, uglavnom predstavnicima operatora plinskog transportnog i distribucijskih sustava, predstavili najsuvremenija rješenja za mjerenje protoka plina.
 
Program tvrtke Elgas ukratko je prikazao njezin prodajni direktor Ing. Petr Bartl. Riječ je o češkom proizvođaču opreme za mjerenje plina, koji je osnovan 1992., a danas sa 125 zaposlenih (od čega 40 inženjera u razvoju i istraživanju!) ostvaruje godišnji promet na razini 12 - 15 milijuna eura. Uz to, tvrtka je danas jedini uskospecijalizirani proizvođač elektroničkih korektora volumena na svijetu i na svjetskom je tržištu najpoznatija po seriji uređaja Elcor, ali i po tome što za svoje korisnike pruža rješenja po mjeri.
 
Jedan od Elgasovih partnera je također češka tvrtka Geovap koja razvija softverska rješenja za pametna mjerenja, ali i za sustave GIS i SCADA. Kako je istaknuo Martin Macháček, projektni menadžer za razvoj softvera u Geovapu, sustav AVE se smatra jedinim od najprikladnijih rješenja za automatsko prikupljanje podataka o potrošnji plina, a koristi ga čak 40-ak vodećih svjetsklih plinskih tvrtki. U svakom slučaju, radi se o cjelovitom rješenju za elektroničke korektore volumena, plinomjere i svu drugu plinsku mjernu opremu, što je pokazano demonstracijom 'uživo'.
 
I na kraju, opsežan program turbinskih i rotacijskih mjerila protoka plina predstavio je Jeroen van Alken, voditelj ključnih kupaca nizozemske tvrtke Flow Meter Group. Radi se o proizvođaču koji je specijaliziran za sustave mjerenja energije i plina, pri čemu se plinska mjerila pojavljuju u rasponu protoka od vrlo malih (za svega 25 l/h) do vrlo velikih (do 40 000 m3/h) i za tlakove od atmosferskog do 100 bar. Naravno, sva oprema usklađena je s najzahtjevnijim svjetskim normama i propisima.
 

B. L., www.energetika-net.hr

Rikardo Novak: Grad Hvar je oduvijek bio biser hrvatske turističke ponude

 
 
U četvrtak, 10. svibnja, započela je središnja proslava 150. obljetnice organiziranoga turizma u Hvaru, kojom Grad Hvar i TZ grada Hvara slave dugogodišnju turističku tradiciju najsunčanijeg hrvatskog otoka. Osim obilježavanja 150 godina organiziranog turizma na Hvaru, slave se još dvije velike obljetnice – 160 godina hvarske meteorološke postaje, koja je jedna od najstarijih u Europi te 160 godina od rođenja izumitelja daktiloskopije, Hvaranina Ivana Vučetića. Hvarani zaista spremno dočekuju svoje goste, pa će se tako nakon više od desetljeća obnove, otvoriti obnovljena povijesna zgrada Arsenala s najstarijim javnim kazalištem Europe, a u planu je otvaranje i nekoliko izložbi, među kojima se ističu izložbe o povijesti turizma te o prvom hvarskom meteorologu Grguru Bučiću u organizaciji Muzeja hvarske baštine.
http://www.croactive-holidays.com/wp-content/uploads/2012/11/hvar-wide1.jpg
Gradonačelnik Hvara i predsjednik gradske Turističke zajednice Rikardo Novak ističe da se za grad Hvar kaže kako je oduvijek biser hrvatske turističke ponude, zbog UNESCO lokaliteta i nematerijalne baštine, prirodnih ljepota i drugih specifičnosti, te je uvijek na svjetskoj turističkoj karti pozicioniran među deset najvažnijih odredišta u Hrvatskoj.
 
„Njegov položaj, klima, čisto more i bogato kulturno nasljeđe utjecali su na začetak organiziranog turizma još davne 1868. kada je utemeljeno Higijeničko društvo. Društvo je poticalo i pratilo razvoj turizma, utrlo mu put kao najvažnijoj gospodarskoj grani ovoga grada, sada svjetski poznatog turističkog odredišta. Hvar nije daleko, dostupan je, a sve više se okreće i stvaranju ponude ciklo, kulturnog i enogastro turizma, što već ove godine privlači više turista u predsezoni, a vjerujemo da će i u posezoni. Kako su najave za cijeli hrvatski turizam odlične, tako su i za Hvar, i veseli nas što smo ove godine blizu ostvarenju povijesnih milijun noćenja u gradu“, rekao je Razović.
 
Poput svih slavnih i dugih povijesnica, tako i hvarska povijest turizma ima svoje mitske početke. Tako grčki pjesnik Apolonije s Rodosa pripovijeda kako su otok Hvar početkom drugog tisućljeća prije Krista posjetili prvi europski putnici - mitski argonauti. Od tada pa do danas možemo pratiti brojne mijene, uzlete ali i padove turističkog života na Hvaru. U antičkom razdoblju turizam je bio ladanjskog tipa, vezan uz brojne ruralne gospodarske vile (villae rusticae) kojima je otok bio obilato posut osobito za vrijeme rimske dominacije. Tijekom srednjeg vijeka, europski turizam bio je pretežito hodočasnički. Kao važna pomorska luka na Jadranu, Hvar se tako našao na ruti brojnih hodočasnika i znatiželjnika koji su iz Venecije putovali za Svetu zemlju. Mnogi od njih ostavili su nam prva turistička svjedočanstva o Hvaru 15., 16. i 17. st.
 
U periodu od 16. do 18. st. karakteristična je obnova ladanjskog oblika turizma, pa iz tog vremena (renesanse i baroka) potječe najveći broj starijih hvarskih ljetnikovaca. Krajem 18. st. u Europi počinje rasti interes prema prirodoslovnim, etnografskim, arheološkim i općenito kulturno - znanstvenim upoznavanjem manje poznatih krajeva starog kontinenta. Meta tadašnjih europskih znatiželjnika bila je Dalmacija koja je predstavljala egzotični i neistraženi vrt južne Europe. Otok Hvar je bio posebno primamljiv, pa ga pohode znanstvenici i zaljubljenici u prirodoslovlje, koji se tu bave istraživanjima. Razdoblje od kraja 18. st., pa do kraja 19. st. stoga predstavlja period znanstvenog turizma na Hvaru. Od svih ovih istraživanja, za budućnost hvarskog turizma najznačajnija su bila klimatološka istraživanja jer su pokazala izvrsna svojstva hvarske klime i podneblja, pogodna za liječenje raznih bolesti, posebice dišnih organa. Dolaskom austrijskog liječnika iz Graza dr. Franza Ungera na Hvar šezdesetih godina 19. st., u pravom smislu je zaživjela ideja da se u Hvaru osnuje zdravstveno-turistička ustanova. Tako je 15. svibnja 1868.g. utemeljeno udruženje pod nazivom Higijeničko društvo u Hvaru (Società Igienica di Lesina, Heil - verein von Lesina). Osnivanjem Higijeničkog društva počinje era modernog hvarskog turizma. U svom programu, koji je temeljni dokument hvarskog i hrvatskog modernog turizma, Higijeničko društvo jasno je zacrtalo viziju suvremenog ugostiteljstva koje se temelji na organiziranoj javnoj brizi i nadzoru. Tako 15. svibnja 1868. predstavlja i začetak organiziranog turizma uopće, jer sličnih udruženja u Europi tada još nije bilo.
 
Za razliku od drugih zemalja, Hvar je razvijao zdravstveni turizam, te je prvi i najvažniji zadatak Higijeničkog društva od svog utemeljenja bio gradnja suvremenog lječilišnog hotela. Kako je gradnja iziskivala velika sredstva, uprava Društva u listopadu 1868. privremeno je uredila manji hotel u kući Samohod-Duboković na gradskom trgu. U međuvremenu se Higijeničko društvo obratilo bečkom dvoru za novčanu potporu u gradnji novog hotela sa željom da Carica Elizabeta bude pokrovitelj, te da budući hotel nosi njeno ime. Carica je zamolbu Hvarana prihvatila i 1869. donirala prvu novčanu pomoć. Za mjesto izgradnje odabran je prostor bivšeg kneževa dvora. Prvi dio hotela izgrađen je 1898. ali je tek 1903. g. u cijelosti uređen i otvoren. Nosio je naziv Liječilišni hotel Carice Elizabete (Cur-hotel Kaiserin Elisabeth), a raspolagao je sa 26 soba, odnosno 35 ležaja. U početnim godinama rada hotel je djelovao vrlo uspješno pa je Društvo razmišljalo o gradnji novog hotela. Brojni gosti stižu iz Austrije, Njemačke, Češke, Mađarske i hrvatskih zemalja, pa je Hvar postao značajno turističko odredište austrijske rivijere. Tada je nastala i krilatica o Hvaru kao austrijskoj Madeiri. Higijeničko društvo bavilo se i turističkom promidžbom Hvara i lječilišnog hotela. Pored brojnih letaka, godine 1899. je u Trstu na njemačkom jeziku tiskan prvi hvarski vodič, a 1903. g. novi, popraćen fotografijama i s naslovnom stranicom u boji. Ističu se ljekovito hvarsko podneblje i pogodnosti zimskog turizma, a od zabavnih i kulturnih aktivnosti nudi se noćni ribolov, streljana, kuglana, koncerti gradske glazbe, večernja zabava uz glazbu na terasi hotela ili posjet zbirci umjetnina franjevačkog samostana. Godine1914. otvoren je novi hotel Kovačić sa 30 ležaja, vlasništvo obitelji Kovačić-Ragužel, a 1906. mondensko ljetovalište Palmižanski dvorac na Palmižani vlasništvo obitelji Meneghello.
 
Djelatnost Higijeničkog društva, osim turističke koristi, umnogome je pridonijela općem uljudbenom razvitku Hvara u drugoj polovici 19.st. No unatoč početnom uspjehu, poslovanje hotela je tijekom druge decenije 20. stoljeća zapalo u ozbiljne teškoće, kako zbog rata tako i zbog stalnih dugova, pa je Društvo bilo prisiljeno prodati hotel sa svim stečenim nekretninama i pokretninama. Hotel je tako 1918. g. prodan Milanu Čanku, vlasniku hotela Royal u Zagrebu. Par godina poslije ugasilo se i samo Higijeničko društvo. Raspad Higijeničkog društva označava kraj prvog razdoblja modernog hvarskog turizma.
 
Drugo razdoblje obuhvaća period između dva svjetska rata, od 1921. do 1941. g. Vrijeme je to ubrzanog turističkog razvitka Hvara. To više nije samo zdravstveni i zimski turizam već ljetni, rekreativni i kupališni. U ovom se razdoblju grade novi hotelski sadržaji i adaptiraju postojeći, ulaže se u proširenje ugostiteljskih usluga i sadržaja (športskih, kulturnih, zabavnih). Uređuje se javna infrastruktura, obale, plaže, parkovi, šetnice, a osobit podvig bila je izgradnja suvremenog kamenog kupališta 1927. g. Turistička ponuda je široka i bogata. Hoteli tog perioda su Palace (nekadašnji Hotel Carice Elizabete), Park, Overland, Slavija, Kovačić, zatim pansioni Palmižanski dvorac i Dorotka, te brojne gostionice, kavane i individualni iznajmljivači soba. Usporedo sa Hvarom, napreduju i druga otočka mjesta poput Jelse, Starog Grada i Vrboske.
 
Razdoblje nakon 1945. godine najburnije je u turističkoj prošlosti Hvara. To je dugo razdoblje komunističke Jugoslavije ispunjeno brojnim društvenim i gospodarskim mijenama, turizam se mijenja iz korijena. Hoteli prelaze u državno vlasništvo pa se o turizmu brine država koja potiče izrazito neprofitan radničko - sindikalni turizam. Krajem pedesetih godina dolazi međutim do pomaka. Godine 1959. osniva se samostalna tvrtka Hotelsko poduzeće Hvar koja je objedinila sve tadašnje hvarske hotele. Ulaže se i u prometnu povezanost otoka, te u povezanost Hvara s drugim otočkim središtima, kao i u druge vidove infrastrukture. Proširuje se opseg turističke ponude, pa se uz ljetni, kupališni i naturizam, razvija nautički, lovni, sportski i kongresni turizam. Povećava se i opseg usluga privatnog smještaja (pansioni i sobe za iznajmljivanje). Pažnja se posvećuje i obrazovanju mladih turističkih djelatnika. Turizam poprima nove karakteristike, i možemo ga nazvati suvremenim hvarskim turizmom. Njegovo temeljno obilježje je masovnost i sezonalnost - tipično ljetni, te rekreacija - naturizam, odnosno, sunce i more. Masovni turizam krajem sedamdesetih i tijekom prve polovice osamdesetih godina doživljava svoj vrhunac, ali i u svim negativnim pojavama, tako da kraj osamdesetih obilježava stagnacija i pad turističkog gospodarstva i imidža Hvara. Kvaliteta gostiju spala je na srednju i nižu platežnu razinu, pa je dobitak bio u padu, a i turistička ponuda postajala je sve siromašnija i po kvaliteti i po vrsti. Opterećenost kreditima utjecala je na manjak ulaganja u održavanje i poboljšanje kvalitete ponude. Kako bi premostili ovu situaciju, hotelska poduzeća Hvara, Starog Grada i Jelse 1986. g. su se ujedinila u jedno - Sunčani Hvar. No hvarsko ugostiteljstvo je i dalje ostalo nekonkurentno, te se postupno se više udaljavalo od suvremenog europskog tržišta. Najkritičniji period bio je u vrijeme Domovinskog rata kada je zbog rata na području Hrvatske turistički život na Hvaru doslovno zamro. Godine 1993. još jednom se mijenja administrativno ustrojstvo otoka sa samostalnim uredima za promociju turizma - Turističkim zajednicama. Novim gospodarskim reformama promijenila se i struktura vlasništva i upravljanja, pa je 1994. hotelska tvrtka Sunčani Hvar postala dioničko društvo, a od 2005. u većinskom vlasništvu inozemne tvrtke Orco. Suvremeni turistički trenutak Hvara obilježen je velikim ulaganjima na poboljšanju turističkog smještaja, ponude i turističkog imidža Hvara u cjelini.
 
Nakon događanja ovoga tjedna, Hvar ne prestaje s bogatom ponudom kulturnih i društvenih događanja kroz cijelu godinu, pa će se tako nakon više od desetljeća obnove, otvoriti obnovljena povijesna zgrada Arsenala s najstarijim javnim kazalištem Europe. U planu je otvaranje nekoliko izložbi, među kojima se ističu izložbe o povijesti turizma te o prvom hvarskom meteorologu Grguru Bučiću u organizaciji Muzeja hvarske baštine. Posjetitelje očekuje 22. Prix Marulić, međunarodni festival igrane i dokumentarne radio-drame (19. – 24. svibnja), utrka For Trail (16. svibnja), kao i prigodni program osnovnoškolaca Lipo forsko ric (28. svibnja). U lipnju će se održati Festival mediteranske prehrane i Festival levande, kao i otvaranje izložbe Dagmar Meneghello.
 
Gradonačelnik Hvara i predsjednik gradske TZ Rikardo Novak ističe da tu obljetnicu žele iskoristiti i za repozicioniranje grada Hvara na turističkoj karti i tržištima, da i dalje, kao i do sada, ostane pomalo glamurozna i destinacija otvorena za sve, ali s većim naglaskom na bogatu kulturno-povijesnu i turističku baštinu. „Nadamo se i činimo puno toga da se pozitivni turistički trendovi nastave, a vjerujemo da će i obljetnica 150 godina hvarskog turizma za mnoge biti dodatni ili i novi motivator dolaska u naš grad i na naš otok. To nije samo naša proslava nego i na nacionalnoj razini, važna za cjelokupni hrvatski turizam“, poručuje Novak.
 

Nives Matijević

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 701 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević