Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Na putu prema najmodernijoj plinskoj mreži u Hrvatskoj

 
 
Operatori plinskih distribucijskih sustava imaju velika očekivanja od novog Zakona o tržištu plina, za koji je nedavno završila javna rasprava. Istodobno, bit će nužno promijeniti još jedan 'plinski zakon', Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima. Uz sve to, Tihana Colić, dipl. ing., direktorica Gradske plinare Zagreb ističe kako taj, vodeći hrvatski distributer plina svake godine ostvaruje sve bolje rezultate, plinska mreža se neprestano širi i novih je priključaka sve više. Naravno, u svemu tome golema se pozornost posvećuje ispravnoj i sigurnoj primjeni plina, na dobrobit svih građana.
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/tihana_colic-5.png
Kao što je uobičajeno na početku godine, najprije bismo Vas zamolili za kratak osvrt na poslovanje i ostvarene projekte u prošloj, 2017. godini.
- Gradska plinara Zagreb je najveći operator plinskog distribucijskog sustava, odnosno distributer plina u Hrvatskoj. Pružamo uslugu distribucije plina na području Grada Zagreba i sjeverozapadnog dijela Zagrebačke županije za 22 opskrbljivača, odnosno za 281 364 krajnjih kupaca. Kako je tijekom prošle godine došlo do određenog stabiliziranja gospodarstva, to je dovelo do pokretanja investicija o kojima ovisi naš daljnji razvoj. Tako smo, zaključno s listopadom prošle godine, izdali više od 3000 energetskih suglasnosti, odnosno za 25% više nego 2016., a broj obračunskih mjernih mjesta povećan je za gotovo 2000. Tijekom prošle godine također smo intenzivirali investicijske aktivnosti: ukupno smo izveli više od 32 km plinovoda, od čega 26 km novih. Certifikacijom sustava upravljanja energijom prema zahtjevima norme ISO 50001 : 2011 nastavili smo s realizacijom strategije standardizacije sustava upravljanja kvalitetom. U cilju daljnjeg poboljšanja integriranog sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša i gospodarenja energijom i podizanja sigurnosti distribucijskog sustava započeli smo i dugoročni projekt implementacije sustava upravljanja tehničkom sigurnosti Njemačkog udruženja za plin i vodu (TSM DVGW). Implementacija navedenih tehničkih pravila omogućit će dodatne kontrole i jasno definiranje tehničke odgovornosti i ovlasti u procesima realizacije. Svjesni smo da su stručnost i kompetentnost zaposlenih najvrjedniji resurs Društva i temelj budućeg razvoja te smo znatna sredstva uložili u doškolovanja i stručna usavršavanja, a pomlađena je, nakon dužeg vremena, i dobna struktura zaposlenih.
 
Koji su planovi za 2018. godinu u vezi sa širenjem plinske mreže na Vašem distribucijskom području? Koliko se može očekivati nove mreže, novih priključaka i gdje?
- Kao operator distribucijskog sustava obvezni smo dugoročno planirati te izrađujemo petogodišnje planove razvoja mreže i investicija. Prema planu, za ovu godinu planiramo izgradnju oko 40 km mreže, pri čemu su izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće mreže podjednako zastupljeni. Novu mrežu širimo u one dijelove grada Zagreba i Zagrebačke županije gdje postoji interes stanovništva za novim priključcima i to onda dogovaramo s mjesnim odborima, odnosno jedinicama lokalne samouprave. Pri tome, kada se utvrdi interes stanovništva za priključivanjem na plinsku mrežu, najprije radimo analize isplativosti.
U ovoj godini tako planiramo nastavak gradnje mreže u naseljima Struge, Bogdani, Žitnjak i Novoselec te u Hrvatskom Leskovcu i Brezovici, a od većih rekonstrukcija u planu nam je plinovod Nehajska - Trsatska na Trešnjevci. Istodobno, izgradnju nove mreže na području Zagrebačke županije usklađujemo s interesom stanovništva, ali i koncesijskim ugovorima s tim gradovima i općinama. Uz sve to, bit će još radova u pojedinim plinificiranim područjima, ali u manjem opsegu. Sve u svemu, očekujemo oko 2000 novih obračunskih mjernih mjesta, što je i prosječan broj novih priključaka svake godine.
 
Često se može čuti da se mišljenje struke i tržišnih sudionika ne uzima u obzir pri donošenju zakona i podzakonskih propisa. Što očekujete od novog Zakona o tržištu plina?
- Očekujemo da se kroz izmjene Zakona uvaže iskustva svih sudionika na tržištu plina i primjedbe dane na temelju njih. Potreban je precizniji opis obveza svih sudionika na tržištu plina i njihovog međusobnog odnosa, kako bi primjena bila čim jednostavnija, a sve nejasnoće uklonjene. Javna rasprava o novom Zakonu o tržištu plina trajala je do 15. prosinca prošle godine, no i prije nego što je počela, nadležnom ministarstvu smo dostavili naše prijedloge te mogu iskazati zadovoljstvo što je značajan dio naših primjedbi i prijedloga ugrađen u nacrt koji je bio predmet javne rasprave.
Primjerice, u aktualnom Zakonu nije bila propisana obveza da svaki potrošač plina, za svako obračunsko mjerno mjesto na kojem troši plin, ima važeći ugovor o opskrbi plinom, a što je novim prijedlogom korigirano.
S obzirom da je najveći broj obračunskih mjernih mjesta (plinomjera) u stanovima, u praksi je otežano ostvariti im pravo pristupa te nam je bitno da se kroz izmjene Zakona propiše obveza krajnjeg kupca da omogući pristup svom obračunskom mjernom mjestu i svojoj plinskoj instalaciji radi izvršenja propisanih nam zakonskih obaveza kojima je reguliran djelokrug rada operatora distribucijskog sustava.
 
Čujemo da se među distributerima plina stvara inicijativa za izmjenama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima. Možete li potvrditi tu informaciju i, ako je točna, dati nam razloge za tu inicijativu?
- Zakon koji spominjete dugo nije mijenjan, još je iz vremena kada je distribucija plina bila komunalna djelatnost, i postoji potreba usklađenja s ostalim zakonima i propisima koji reguliraju našu djelatnost. Stoga smo u suradnji sa Grupacijom opskrbljivača i distributera plina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pokrenuli inicijativu za izmjenu tog Zakona. Stava smo da bi u lancu odgovornosti svatko trebao biti odgovoran za svoj dio posla: operator distribucijskog sustava plina za ispitivanje nepropusnosti cjevovoda plinske instalacije, dimnjačar za dimnjak i dobavu zraka, a serviser za plinski bojler, kao što se u praksi i radi. U konačnici, i sam korisnik plina odgovoran je za održavanje svoje plinske instalacije, dimnjaka i plinskog bojlera.
 
Vaša Služba Tehničke podrške neprestano brine o sigurnosti primjene plina i mnogo je učinila na tom području pa su nesretni slučajevi gotovo nestali. Možete li reći nešto više o tome?
- Naša obveza da osiguramo pouzdanu i sigurnu opskrbu plinom, koju imamo kao operator distribucijskog sustava, neupitna je te u isto ulažemo izniman trud i stručnost naših radnika. Imamo zakonsku obavezu ispitivanja unutarnjih plinskih instalacija svakih 10 godina. Naši radnici godišnje provedu oko 30.000 ispitivanja unutarnje plinske instalacije kod redovne zamjena plinomjera te oko 20.000 kod poslova sanacija i nakon rekonstrukcija plinovoda i kućnih priključaka. Pregled i ispitivanje instalacija izvode naši stručni i educirani radnici koji su obučeni savjetovati krajnje kupce o korištenju plina te iz tog razloga ima vrlo malo trovanja ugljičnim monokisdom iz dimnih plinova. Također moram naglasiti da i sve kvalitetniji rad dimnjačarske službe u Zagrebu pridonosi činjenici da ima vrlo malo trovanja ugljičnim monoksidom jer je sadašnjom Odlukom o obavljanju dimnjačarskih poslova iz 2013. godine propisano da su područni dimnjačari obvezni kontrolirati i sustav dobave zraka kod amosferskih bojlera, što je vrlo bitno. Iskustva su pokazala da se slučajevi trovanja događaju isključivo u stanovima s naknadno ugrađenim atmosferskim trošilima i to radi istovremenog korištenja tih uređaja i kuhinjskih napa i/ili ventilatora koji izbacuju zrak iz prostora te radi ugrađene stolarije s vrlo snažnim brtvljenjem (PVC, aluminijska, nova drvena) bez osiguranja dobave zraka čime se stvaraju uvjeti za povrat dimnih plinova. Naši radnici i voditelji koji ispituju plinske instalacije svake četiri godine obvezni su položiti ispit za ispitivače i voditelje plinskih instalacija koji organizira Hrvatska stručna udruga za plin. Kontinuirano provodimo i informativne kampanje o sigurnoj upotrebi plina na čemu ćemo i ustrajati jer naši krajnji kupci prihvaćaju naputke, sve su educiraniji i bitno nam je da tako i ostane.
 
Što biste izdvojili kao najveće probleme kada je riječ o odnosima s krajnjim korisnicima i s drugim sudionicima plinskog lanca (izvođači radova, dimnjačarski koncesionari, opskrbljivači)?
- U pravilu imamo vrlo malo problema s krajnjim kupcima, odnosno korisnicima. Za sada nam najveći izazov predstavlja nedovoljna informiranost kupaca o pravima i obvezama koje preuzimaju ne samo ugovorom o priključenju, već i ugovorom o opskrbi, odnosno ostvarenje prava na neometani pristup obračunskom mjernom mjestu i plinskim instalacijama. Takve nam situacije mogu komplicirati suradnju s opskrbljivačima.
Mogu reći da je suradnja s izvođačima plinskih instalacija i područnim dimnjačarima zadovoljavajuća i u stvarnosti cijeli sustav vrlo dobro funkcionira.
 
Prošle ste godine predstavili uslugu elektroničkog računa, a u planu imate uvođenje daljinskog očitanja potrošnje plina. U kojoj je fazi taj projekt?
- Digitalizacija poslovanja iznimno je bitno područje koje donosi ubrzanje poslovnih procesa, jednostavniji rad, izbjegavanje pogrešaka i omogućava društveno odgovorno poslovanje. Upotrebom elektroničke dokumentacije potiskuje se i papirnata arhiva, čime se doprinosi očuvanju okoliša te u naše poslovanje implementiramo zahtjeve koje pred nas stavljaju preuzeti standardi europskih direktiva.
Uvođenjem eRačuna umjesto papirnatih računa za usluge distribucije, priključenja, ispitivanja instalacija i ostalih nestandardnih usluga za pravne osobe, izbjegli smo troškove koje nastaju izdavanjem papirnatih računa te ostvarili uštede. Osim toga, suradnja se pojednostavila jer se za svaki eRačun točno zna kada je preuzet i tko ga je preuzeo, omogućava korisniku izravan uvoz podataka u računovodstveni program čime se izbjegava mogućnost ljudske pogreške.
Što se tiče daljinskog očitanja, unatrag devet godina, od početka uvođenja sustava, testirali smo nekoliko tehnologija i provodimo pilot-projekte. Osnovna pretpostavka 'pametnog mjerenja' je mogućnost dnevnog očitanja potrošnje, a krajnji cilj dva puta dnevno alociranje potrošnje za što trenutačno nema uvjeta ni kod jednog od distributera. Mi trenutačno provodimo prvu fazu implementacije sustavima daljinskog očitanja, a koja se odnosi na poduzetništvo. Možemo reći da smo na pola puta u realizaciji, a opremanjem cjelokupnog poduzetništva pametnim mjerenjem postići ćemo, gledajući na godišnjoj razini, točno dnevno alociranje oko 40% količina koje se distribuiraju.
 
I za kraj, što očekujete od godine koja je pred nama?
- U 2018. godini očekujem nastavak trenda rasta gospodarstva, ali i da se konačno donese Energetska strategija Republike Hrvatske i definira koja će u njoj biti uloga fosilnih goriva, a prije svega prirodnog plina. U isto vrijeme, plinsku infrastrukturu intenzivnije čeka proces implementacije naprednih tehnologija, čime će se osigurati kvalitetnije upravljanje plinskim sustavom. Prisutnost novih tehnologija i zahtjevi kupaca pred sve nas distributere stavljaju zadaću primjene novih tehnoloških rješenja kojima će distribucijska mreža od tradicionalne pasivne postati aktivna i napredna.
 

Boris Labudović, www.energetika-net.com

Podatci o stanju i kretanju kineskog gospodarstva, najvećim tvrtkama, poreznom sustavu...

 
 
Hrvatska gospodarska komora izradila je još jednu analizu izvoznih tržišta, odnosno analizu „NR Kina – informacije za potencijalne izvoznike“. Ova analiza je poput dosadašnjih motivirana sve većom potrebom širenja tržišta za robe i usluge iz Hrvatske u cilju rasta aktivnosti tvrtki izvoznika, održavanja visoke dinamike rasta ukupnog izvoza, kao i dinamiziranju gospodarskog rasta.
https://cdn2.i-scmp.com/sites/default/files/styles/980x551/public/images/methode/2016/08/08/fb44f576-5d04-11e6-82a1-e6803dbb30ea_1280x720.jpg?itok=mBZWVqxS
Analiza, objavljena u obliku tiskane publikacije, sadrži podatke o stanju i kretanju kineskog gospodarstva, najvećim tvrtkama, poreznom sustavu i poreznim opterećenjima, stanju kineskog tržišta u globalnim komparacijama, rizicima poslovanja, poslovnim običajima, robnoj razmjeni, važnijim sajmovima u Kini te o potencijalu rasta hrvatskog izvoza u Kinu. Izrađena je u suradnji s Veleposlanstvom RH u Pekingu i Veleposlanstvom NR Kine u Zagrebu, koji su na temelju svojih iskustava dali značajan doprinos u njezinoj izradi.
 
Kina je dugi niz godina jedno od najbrže rastućih svjetskih gospodarstva: u razdoblju od 1980. do 2016. godine Kina je ostvarivala prosječnu godišnju stopu rasta od čak 9,7%, pri čemu je u petnaest godina ostvarila dvoznamenkaste stope rasta. Kao posljedica takvog rasta Kina je postala i drugi najveći globalni uvoznik, kako sirovina tako i niza drugih proizvoda, te postala nezaobilazno tržište svih zemalja koje svoj rast temelje na robnom izvozu. Pozitivni pomaci vidljivi su i kod poduzetnika u Hrvatskoj jer je vrijednost robnog izvoza prema Kini u 2016. bila gotovo 50% veća nego u 2014. godini, a u prvih devet mjeseci ove godine izvoz je povećan za čak 67,2%.
 
Potencijal rasta izvoza na kinesko tržište prepoznala je i HGK koja je u prosincu 2017. otvorila Predstavništvo HGK u Šangaju koje će raditi na jačanju imidža i brenda Hrvatske i hrvatskih proizvoda. Analizom „NR Kina – informacije za potencijalne izvoznike“ HGK želi dodatno približiti kinesko tržište postojećim i potencijalnim izvoznicima, pružiti im niz bitnih informacija o tom tržištu odnosno olakšati im snalaženje na ovom, drugom po veličini globalnom tržištu. (a.f.)

Oko tri tisuće tvrtki pred stečajnim ponorom

 
 
Tijekom šest godina primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, prema posljednjim podacima Financijske agencije, 8.599 poslovnih subjekata u Hrvatskoj koji zajedno imaju 67 tisuća zaposlenih podnijelo je zahtjeve da dugovanja od ukupno 82,4 milijarde kuna riješe kroz predstečajnu nagodbu. S obzirom da im je prijetio stečaj ili likvidacija, u tome su vidjeli izlaz i način za opstanak na poslovnoj sceni. No, tek nešto više od trećine njih uspjelo je doći do predstečajne nagodbe u kojoj su vidjeli izlaz iz financijskih problema, iako poslovati pod režimom nagodbi nije nimalo lako, jer jedan krivi potez i neplaćeni račun može značiti kraj.
http://www.marinolaw.com.au/wp-content/uploads/sites/2171/0001/01/gold-coast-insolvency1.jpg
Kada dugovi pritišću, a svježeg novca nema, daljnje poslovanje je, nema sumnje, pod upitnikom. Jedina šansa je nagoditi se s vjerovnicima, no put do predstečajne nagodbe nije jednostavan. Počinje s planom financijskog restrukturiranja koji trebaju prihvatiti svi vjerovnici u tom postupku, a nagodbena vijeća donijeti rješenja. Tijekom šest godina u tom stadiju su 134 poslovna subjekta ili osam posto od ukupnog broja onih koji su podnijeli zahtjeve za predstečajni postupak. Iznos njihovog dugovanja koji su prijavili je oko 6,6 milijardi kuna, a zapošljavaju ukupno četiri tisuće radnika. Nakon tog postupka slijedi onaj završni na trgovačkim sudovima gdje se sklapa nagodba dužnika i vjerovnika. Prema podacima koje je objavila FINA, predstečajne nagodbe je kroz to vrijeme sklopilo ukupno 3.098 poslovnih subjekata čije je dugovanje iznosilo 45 milijardi kuna, a imaju oko 40 tisuća zaposlenih.
 
Pet djelatnosti s najvećim dugovanjima
 
U predstečajnom postupku tijekom šest godina najveći prijavljeni dug od ukupno 20,8 milijardi kuna dolazi iz građevinarstva. Zahtjeve za predstečajnu nagodbu podnijela su 1.483 poslovna subjekta iz te djelatnosti s ukupno nešto više od 13 tisuća zaposlenih. Po ukupno prijavljenom dugu od 16,5 milijardi kuna drugorangirana je prerađivačka industrija u kojoj je 1.275 subjekata sa skoro 23 tisuće zaposlenih zatražilo predstečajnu nagodbu. Treće mjesto zauzima trgovina gdje se u problemima našlo 2.049 poslovnih subjekata s 9.500 zaposlenih, prijavivši dugovanje od 13,5 milijardi kuna. Slijedi djelatnost pružanja usluga hrane i smještaja u okviru koje su 874 poslovna subjekta prijavila za predstečajnu nagodbu ukupno 7,7 milijardi kuna, te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u kojima je 645 subjekata prilavilo ukupan dug od 7,4 milijarde kuna.
 
Najviše zatjeva za nagodbom u Zagrebu
 
Po broju podnesenih zahtjeva za predstečajnu nagodbu prednjače poslovni subjekti s područja Grada Zagreba gdje se tijekom šest godina na taj korak odlučilo njih 2.473 prijavivši ukupan dug od oko 33 milijarde kuna. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je 881 subjekt podnio zahtjev za predstečajni postupak, a u pitanju je bilo ukupno 12,7 milijardi kuna, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija gdje je 645 subjekata prijavilo dug od ukupno 5,9 milijardi kuna. Nisku nastavlja Osječko-baranjska županija s 555 podnesenih zahtjeva za predstečajnu nagodbu oko ukupno 5,7 milijardi kuna te Zagrebačka županija s 592 podnesena zahtjeva, no u pitanju je bio dug od ukupno 2,8 milijardi kuna, za razliku od Varaždinske županije u kojoj je 275 poslovnih subjekata prijavilo dug prema vjerovnicima od oko 4 milijarde kuna.
 
Pod povećalom vjerovnika
 
Već šest godina predstečajne nagodbe su aktualna tema. Oni koji to prolaze i izdrže pod povećalom su vjerovnika i javnosti. Trebaju, naime, iz nelikvidnosti i nesolventnosti doći do pozitive i ispunjavati na vrijeme sve obveze prema vjerovnicima, kako je to i nagodbom određeno. Oko učinkovitosti predstečajnih nagodbi stručna javnost je, pak, podijeljena. Neki misle kako taj instrument nije jamstvo da će u nastavku poslovanja tvrtka koja je prošla proces predstečajne nagodbe biti i uspješna, jer obično izostaje, ističu, cjelovito i pravo restrukturiranje. Takvih primjera u hrvatskoj poslovnoj praksi, nažalost, ima podosta, ali ima i onih s pozitivnim ishodom predstečajnih nagodbi.  Da li je to rezultat dotoka svježeg kapitala ili same nagodbe, to i nadalje ostaje otvoreno pitanje za daljnje analize.
 

Snježana Habulin

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 722 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević