Get Adobe Flash player
Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Hrvatski su nogometaši u Rusiji pokazali ljubav prema...

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Od igrača nikoga ne treba izdvajati, jedino treba...

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Zdravku Mamiću čestitam rođendan 16. srpnja i predlažem ga za...

Junaci nacije i ponos Kroacije

Junaci nacije i ponos Kroacije

Svjesno se, poslije odlaska Kalinića, pokušala stvoriti nezdrava...

Propao puč u SDP-u

Propao puč u SDP-u

Klijentelistima Grbinu, Ostojiću, Obersnelu i Jovanoviću je jedino do...

  • Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:55
  • Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 13:54
  • Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 14:00
  • Junaci nacije i ponos Kroacije

    Junaci nacije i ponos Kroacije

    utorak, 10. srpnja 2018. 14:23
  • Propao puč u SDP-u

    Propao puč u SDP-u

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:26

Projekt Logistički praktikum povezuje znanost i gospodarstvo

 
 
„Hrvatska gospodarska komora u razvoju logistike prepoznaje veliki potencijal za razvoj hrvatskog gospodarstva. Ovim projektom želimo povezati akademsku zajednicu, logistiku i gospodarstvo te pokazati da naše kompanije prepoznaju potrebu za mladim umovima kako bi bile konkurentnije na tržištu EU. Kroz rad na praktikumu prepoznat će se najbolji studenti, a svi mi ćemo imati priliku uživati u njihovim praktičnim rješenjima i nešto naučiti“, istaknuo je direktor Sektora za prometi i veze HGK Dario Soldo otvarajući Logistički praktikum, projekt kojeg su organizirali Fakultet prometnih znanosti (FPZ) i Zajednica za intermodalni transport i logistiku HGK u suradnji s tvrtkama partnerima – Atlantic grupom, Hrvatskom poštom i Zagrebačkom pivovarom.
http://static1.uk.businessinsider.com/image/5543d488dd089548258b4597/how-student-loan-debt-is-dragging-down-the-economy.jpg
„Drago mi je da ovaj projekt daje konkretne rezultate u povezivanju znanosti i gospodarstva na operativnoj razini. Naša suradnja s HGK dio je misije FPZ-a da postanemo jaka potpora hrvatskom gospodarstvu u sektoru kojim se bavimo. Zato nam je jako važno da naš znanstveni plan i proces povezujemo s našim proizvodom, a to su studenti, budući stručnjaci u sektoru. Želimo da i oni i tvrtke u kojima će raditi u praksi znaju odgovoriti na sve izazove koje moderno poslovanje nosi“, poručio je prodekan FPZ-a za znanost i vanjsku suradnju Tomislav Josip Mlinarić.
 
„Ideja projekta je omogućiti studentima dodatne kompetencije. Oni traže konkretna rješenja za zadane probleme u ograničenim vremenskim okvirima kroz timski rad. Danas ćemo vidjeti kreativnost mladih ljudi koji nemaju radnog iskustva, ali baš ta činjenica je ključna za inovativnost i razmišljanje van okvira. Ovim projektom smo studente potakli da prihvate nestandardne načine učenja koji će im biti od koristi u budućem poslovnom životu“, naglasila je Jasmina Pašagić Škrinjar, predsjednica organizacijskog odbora 4. Logističkog praktikuma.
 
Tri tima studenata su kroz mjesec dana rješavala različite probleme. Za Atlantic grupu su se pozabavili problemom komisioniranja u centralnom skladištu u Zagrebu, Hrvatskoj pošti su pomagali oko procesa distribuiranja paketa na otocima, a za Zagrebačku pivovaru su radili na optimizaciji sustava zaprimanja narudžbi. Atlantic Grupa i Zagrebačka pivovara proglasile su pobjednikom Logističkog praktikuma projektna rješenja prvog tima studenata Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kojeg su činili Maja Furdi, Nikolina Kraljević, Mislav Kralj i Ante Miloš, dok je Hrvatska pošta proglasila pobjednikom projektna rješenja drugog tima u sastavu Lucija Bukvić, Nikolina Koprivičanec, Mirko Grigić i Mislav Smolković. U trećem su timu sudjelovali studenti Nikola Šoštarec, Karlo Arbanas, Luka Lektorić i Josip Jelovec. 
 
U sklopu Logističkog praktikuma održan je i okrugli stol pod nazivom Inovativne tehnologije u logističkim procesimana kojem su istaknute prednosti i poteškoće u primjeni inovativnih tehnologija u logističkim procesima te inovacije koje će se razvijati u tom području. „Niz je iskoraka u primjeni inovativnih tehnologija u Atlantic Grupi, kao što je uvođenje voice tehnologije te priprema djelatnike za tu tehnologiju, unaprjeđivanje procesa u području nabave i skladištenja, a u budućnosti se mogu očekivati i investicije u području robotike, upotrebe dronova te automatskih vozila“, istaknula je direktorica Upravljanja lancem opskrbe Atlantic trade Darija Pizent.
 
Direktor proizvodnih i logističkih operacija Zagrebačke pivovare Dubravko Tomé istaknuo je uvođenje tehnologija u kompaniji koje će pridonijeti manjem zagađivanju i emisiji CO2 u okoliš, tehnologije električnih viličara te nabavi drona radi kontrole skladišnog prostora. „Kratkoročno ćemo raditi na unapređivanju sustava naručivanja, mehanizaciji sustava novonabavljene ambalaže, a dugoročno na drugim rješenjima korištenja energije, upotrebi električnih vozila te automatizaciji skladišta“, rekao je Tome. Izvršni direktor divizije ekspres Hrvatska pošte Mladen Puzak istaknuo je uvođenje novih strojeva za razvrstavanje pošte, logističkog centra, digitalne pošte, a postoji prostor i za daljnje investicije. „Naš je fokus na krajnjeg korisnika, a kroz Akademiju hrvatskih pošta tražimo prostor za inovacije“, rekao je Puzak. Predstojnik Zavoda za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Kristijan Rogić istaknuo je važnost razvoja inovativnih tehnologija u logističkim procesima kao i suradnju znanosti s gospodarstvom. „Radimo na primjeni softvera u skladišnim procesima i njegovoj vizualizaciji uz pomoć naočala za virtualnu stvarnost. U ovom će se području razvijati te primjenjivati i umjetna inteligencija“, zaključio je Rogić.
 

Anđelka Felja

ODLJEV MOZGOVA – Ne odlazite! Ako svi odu, tko će čuvati Hrvatsku!

 
 
Pronalazite se, možda, ovih posljednjih godina u ulozi djelomično osposobljenih stručnjaka, a nemate posla i na listi ste za čekanje; radite posao duže nego bi trebalo, a plaće su vam minimalne (ako ih uopće imate); dajete sve od sebe, a vaš trud nije uočen, a kamoli pohvaljen? Ako se još uvijek ne nalazite u ovoj poziciji, zasigurno ćete se uskoro suočiti s tim ili će se vama drage osobe naći na tom mjestu. I možda najlakši, ali zaisgurno ne i jedini izlaz, bit će „bijeg“ u inozemstvo, kao što se kaže „trbuhom za kruhom“.
https://qph.fs.quoracdn.net/main-qimg-c12d9c754a8e0242432f92e85873bcca-c
Ovakvu situaciju nazivamo tragedijom hrvatske pameti ili odljevom mozgova. Možda ćete reći da svatko ima pravo izabrati gdje će se situirati. A ja vas pitam što će se dogoditi ako svaki od nas emigrira ostavljajući za sobom pustu zemlju? Nužne su nam kratkoročne i dugoročne mjere za probitak. Nužne su nam nove jezgre razvoja i novi oblici intelektualnog poduzetništva. Potrebno je osuvremeniti obrazovni sustav. Potrebno je stvoriti moderan administrativni aparat koji bi razvio gospodarske i stvaralačke potencijale s kojima bismo imali šansu konkurirati na globalnom tržištu. A to se neće dogoditi sve dok ne zaustavljamo „odljev naših mozgova“ i dok te mozgove ne upotrijebimo u izgradnji vlastitog boljitka. Za primjer možemo uzeti informatičare čiji je bijeg iz Hrvatske svakidašnjica. Na tisuće njih odlazi u inozemstvo, vraćajući time Hrvatsku na srednjovjekovni Balkan. Razlog njihova odlaska je nemogućnost pronalaska stalnog zasposljenja, vrlo niske plaće te nemogućnost istraživanja i razvijanja u struci.
 
No, zašto mi, unatoč tome, ne bismo te mlade hrvatske snage upregnuli za postizanje vlastitog društvenog razvitka, za unaprijeđenje gospodarskih i drugih prilika u vlastitoj zemlji? Zašto bismo dopustili da drugi uživaju u djelima naših ruku kad bismo mogli sami sebi, uz malo više napora i požrtvovnosti stvoriti uvjete za bolji život? Zato, drage kolege i kolegice, ne dopustimo da naši mozgovi budu jedni od onih koji će se sutra naći u SAD-u ili kojem drugom kraju zemljske kugle. Upotrijebimo naše mozgove ovdje i sada, kreirajmo i založimo se za pozitivan preobražaj u ovoj zemlji. Upregnimo naše mozgove za poboljšanje gospodarske situacije i uživajmo u podarenim nam blagodatima. Na kraju krajeva – zašto nam jedan od razloga za ostanak ne bio bio upravo taj što drugi za ostanak ne bi bio upravo taj što drugi dolaze uživati u blagodatima naše zemlje?
Ostanimo i uživajmo i mi u njima!
Hvala!
 

Ivana Šimunović, https://biramdobro.com/otici-ili-ostati-u-hrvatskoj/

Od siromaštva niti Europa nije imuna

 
 
Više od šestine čovječanstva nema pristup energiji. U svijetu godišnje umre 4 milijuna ljudi, više od malarije, tuberkuloze i AIDS-a zajedno, zbog onečišćenja u kućanstvima jer se koristi drvo za ogrjev i drveni ugljen za grijanje i kuhanje. Samo u Africi svake godine tako umre 600.000 ljudi, a set rješenja postoji...
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/energetsko-siromastvo1-20170301151628334.jpg
Koliko je energetsko siromaštvo i dalje ozbiljan problem govori činjenica da Europi čak 54 milijuna stanovnika ne mogu primjereno zagrijati svoje kućanstvo, dok je skoro 30 posto Europljana energetski siromašno. Nedavna studija o malim tvrtkama u Gani pokazuje da su se zbog povremenih nestanka električne energije prihodi prepolovili, što je imalo negativan učinak na BDP te zemlje od čak 2 posto. U nekim afričkim zemljama, više od 80% osnovnih škola nema pristup energije. Čak 25% klinika i bolnica u 11 afričkih zemalja nemaju pristup bilo kakvom izvoru energije, dok većina ima generatore koji nisu pouzdani. Zbog takve situacije u Nigeriji svake godine umre više od 36.000 žena tijekom trudnoće ili porođaja. Većina Afrikanaca mora koristiti ogrjevno drvo za grijanje i kuhanje koje uglavnom prikupljaju žene i djeca, što traje dugo a i izloženi su različitim oblicima nasilja i zlostavljanja. Kako većina siromašnog stanovništva u Africi žive u regijama s visokim solarnim potencijalom, stoga je jedno od idealnih rješenja distribuirana proizvodnja električne energije (fotonaponski sustav). Također su i mikro-mreže odlična tehnička rješenja za područja bez pristupa energiji. Proizvodnja električne energije i vode za piće bez potrebe za povezivanje na mrežu omogućeno je inovacijom 'OffGridBox'. Mali kontejnera, neovisan o mreži, koji sadrži solarne ploče, pretvarač i bateriju, ali i paralelni sustav koji prikuplja čistu vodu. Za medicinsku skrb, koriste se prijenosne jedinice u obliku autonomnih medicinske kovčega, kojima nije potreban pristup električnoj energiji. 
 
Prije 50 godina, proces elektrifikacije u regijama koje još nisu priključene na elektroenergetsku mrežu bilo je moguće direktnim povezivanjem i to jedino preko komunalnih tvrtki. Danas, postoji mogućnost da banke i druge financijske ustanove daju kredite za energetsku imovinu, a zainteresirani su i za suradnju s mobilnim operaterima, radi naplate kredita. Ključ za rješavanje problema energetskog siromaštva je primjena različitih mjera identificiranih od strane stručnjaka i to zajedno i istovremeno, uz dobro ciljanu financijsku pomoć. Krajem siječnja 2018. godine Europska komisija je pokrenula Europski opservatorij za energetsko siromaštvo, platformu kojoj je cilj dostupnost informacija vezanih uz socio-ekonomske dosege energetskog siromaštva u Europi, a u sklopu projekta predložit će se mjere za borbu protiv navedenog problema. Maros Šefčović, potpredsjednik Energetske unije, istaknuo je da bi zajednička definicija za ranjive potrošače bila pogrešna, jer je energetsko siromaštvo različito za svaku državu članicu. Najvažniji odgovor na energetsko siromaštvo je energetska učinkovitost, a novi učinkovitiji uređaji također pomažu smanjiti potrošnju energije. Suradnjom države koja može podržati takav program barem neko vrijeme i komunalnih tvrtki radi nulte kamate uračunate u račune za energiju te financijskih institucija koje mogu naći primjeren financijski model s trgovcima i proizvođačima, mogu napraviti veliku razliku. Tako bi se potaknula potražnja za aparatima bijele tehnike, što će generirati više radnih mjesta, više sredstava za državni proračun i niže račune za električnu energiju. 
 
Uz to, neki poslovni modeli uzimaju u obzir iznajmljivanje aparata kupcima za određenu mjesečnu naknadu. Uostalom, zamjena starih žarulja s novom LED rasvjetom mogu imati značajan utjecaj na mjesečnu potrošnju električne energije u kućanstvu. To se također može napraviti s otplatom bez kamata kroz račune za energiju, a država može također pokrenuti program poticaja. Takav model je pokrenut u Indiji 2015. godine te se uštedjelo milijarde dolara zbog smanjene potrošnje energije. Isto tako, opsežan program izolacije stambenih zgrada, ne samo one na glavnim ulicama, u velikoj mjeri mogu pomoći građanima u tehničkom i financijskom smislu. Pametna brojila bi omogućila ranjivim kupcima da prate potrošnju u stvarnom vremenu, što im pomaže da razumiju osnovne mjere energetske učinkovitosti i promijene ponašanje te predvide koliki će im biti otprilike račun.
 
U svijetu postoje ljudi koji žive na područjima koja se nalaze relativno blizu elektroenergetskoj mreži. Oni se moraju priključiti na mrežu i to pomoću socijalnih investicija, koje uključuju i distribucijske i transportne tarife za sve kupce. Isto tako, postoje mreže koje nisu priključene na glavnu elektroenergetsku mrežu. Za takve mreže su zainteresirane telekomunikacijske tvrtke, zbog čega financiranje takvih rješenja može uključivati i druge poslovne subjekte, kao strukturni fondovi i javne financije. Ugovor o opskrbi energijom trebao bi biti jednostavan kao kod ugovora s televizijskim kućama ili pretplate za mobilne telefone, što bi značajno smanjilo papirologiju. U konačnici, fleksibilnost plaćanja je nezaobilazno kod ranjivih potrošača. Tako, na primjer, imati mogućnost pregovarati za mjesečnu naknadu stanarine umjesto plaćanja računa, pomoglo bi ranjivim kupcima predvidjeti njihove rashode i smanjiti dugove. Kombinacijom navedenih primjera troškovi električne energije bi se mogli smanjiti za pola.
 

Matija Eppert, www.energetika-net.com

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 707 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević