Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Raste zabrinutost: "Njemačka i EU ne smiju dozvoliti trgovinski rat između SAD-a i Kine"

 
 
Njemačka i EU ne smiju dozvoliti trgovinski rat između SAD-a i Kine, a trgovinski odnosi ne smiju postati taoci politike, izjavio je njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier u govoru na ekonomskom forumu u Berlinu. „Trgovinski sukob između SAD-a i Kine već dovodi do toga da mi u Europi osjećamo ograničenja, zato što postoje stotine njemačkih i europskih tvrtki koje rade u SAD-u za kinesko tržište i u Kini za američko. Mi smo previše povezani na međunarodnoj razini, da bismo dozvolili takav trgovinski rat. Zato ja apeliram na sve one koji govore, kako dogovor s američkom administracijom ne može biti postignut: ako mi dozvolimo da trgovinski odnosi postanu taoci politike, da pitanje otovrenih tržišta postane sredstvo političke borbe, mi ćemo uvidjeti kako će naši građani zbog toga plaćati vrlo visoku cijenu“, kazao je njemački ministar.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a0/2016-12-06_Peter_Altmaier_CDU_Parteitag_by_Olaf_Kosinsky-9.jpg
Peter Altmaier
 
Izjavio je, također, kako pred međunarodnom trgovinskom politikom sada stoje veliki izazovi, vezani uz rast protekcionizma i nacionalizma, koji se primjećuje „ne samo u SAD-u, već i po svuda, npr. u Kini i Rusiji primjenjuju se zakoni o lokalizaciji“. Uspješniji smjer razvoja bio bi „smanjenje protekcionizma i otvaranje tržišta, smanjenje carina i ukidanje nepoštenih, s gledišta carina, trgovinskih odnosa“, kazao je Altmaier.
 
„Mi se zalažemo za multilateralizam i zato smo donijeli odluku o vođenju pregovora sa SAD-om o izbjegavanju trgovinskog sukoba“, kazao je njemački ministar gospodarstva, komentirajući stanje vezano uz trgovinski spor između Berlina i Washingtona oko carina na automobile. „Sada se otvara odlučujuća faza pregovora. Mi ne znamo kakvu će odluku donijeti predsjednik (Donald Trump), ali mi ćemo učiniti sve kako bismo izbjegli eskalaciju i u toj sferi, i kako bi EU dala zajednički odgovor na te izazove“, kazao je Altmaier.
 

Irina Meter, https://www.geopolitika.news/vijesti/raste-zabrinutost-njemacka-i-eu-ne-smiju-dozvoliti-trgovinski-rat-izmedu-sad-a-i-kine/

Luka Burilović: Digitalna transformacija profilirat će dobitnike i gubitnike

 
 
„Digitalno doba već je bitno promijenilo našu komunikaciju, poslovanje i živote uopće. Često se u tom kontekstu čuju razna upozorenja pa čak i apokaliptične najave - umjetna inteligencija i roboti preuzet će naše uloge, izgubit ćemo radna mjesta, ali moram reći da se ja s time ne slažem. Istina je da će digitalna transformacija profilirati dobitnike i gubitnike, a na kojoj ćemo se mi strani naći ovisi o nama samima i o našoj sposobnosti za prihvaćanje promjena koje se događaju htjeli mi to ili ne. Na nama je da budemo njihov aktivan kreator, a ne pasivan promatrač“, poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na svečanoj dodjeli nagrada Hrvatske gospodarske komore Zlatna kuna.
https://pbs.twimg.com/profile_images/580710705780887552/Cd-ipfXK.png
Damir Sabol
 
Poručio je da moramo odlučiti hoćemo li biti država s rentijerskim gospodarskom koja gubi stanovništvo ili ćemo se orijentirati na nove tehnologije i inovacije. „Siguran sam da to možemo. A optimizam budi vaša izvrsnost zbog koje smo ovdje večeras i koja se sve više prepoznaje na svjetskoj sceni. Vi ste potrebne promjene već proveli i zato mi je iznimna čast biti dio ovog biranog društva koje treba biti putokaz svima nama“, naglasio je Burilović.
 
Nagradu Zlatna kuna u kategoriji Malo trgovačko društvo dobila je tvrtka Kod Savjetovanje d.o.o., u kategoriji Srednje trgovačko društvo tvrtka Trade Air d.o.o., a u kategoriji Veliko trgovačko društvo HS Produkt d.o.o.. Zlatnu kunu u kategoriji Banka dobila je Privredna banka Zagreb d. d., dok je Zlatnu kunu u kategoriji Društvo za osiguranje dobila Croatia osiguranje d.d..
 
Zlatna kuna u kategoriji Inovacija dodijeljena je tvrtki Microblink d.o.o., a u kategoriji Post startup tvrtki Photomath d.o.o.. Obje tvrtke su u samom svjetskom vrhu po pitanju razvoja OCR (optical character recognition) tehnologije za pametne mobitele, a u vlasništvu su Damira Sabola koji se tako prometnuo u apsolutnu zvijezdu ovogodišnje dodjele nagrada.
Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke poduzetnika i investitora Nenada Bakića, a Zlatna kuna za Životno djelo uručena je Francu Palmi, jednom od najistaknutijih stručnjaka u hrvatskom turizmu koji je cijelu karijeru posvetio razvoju tog važnog sektora hrvatskog gospodarstva.
 
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović zahvalila Komori na organizaciji svečanosti i suradnji s njenim Uredom, posebno po pitanju gospodarske diplomacije. „Ovo je važan događaj jer izražavamo zahvalnost onima na kojima počiva gospodarska budućnost zemlje. Ovdje prikazujemo novu Hrvatsku u kojoj se rad i uspjeh priznaju i nagrađuju. Poduzetnici su ostvarili 21, 9 milijardi neto dobiti i  već desetljećima dokazuju da se mogu nositi sa svim izazovima. Mi poštujemo načela koja predstavljate, a to su kreativnost, inovativnost, naporan rad i stručnost, vrijednosti koje su utkane duboko u tkivo hrvatskog naroda“, naglasila je Grabar-Kitarović, uz napomenu kako je veliki optimist jer zna da možemo stati uz bok najboljima zajedničkim radom i trudom.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je u ime Vlade svim dobitnicima. „Ovakve prigode su trenutak kada treba kazati da gospodarstvenici pokazuju izvrsnost u svom poslovanju i time ostvaruju sjajne rezultate za svoje kompanije, ali i za zemlju u cjelini. Upravo na tragu potpore njima baziramo mjere Vlade koje im trebaju olakšati život. Samo tako možemo osigurati trajni i održivi gospodarski rast i ići ukorak s osloncima industrije 4.0, a to su inovacije i konkurentnost“, izjavio je Plenković, dodavši kako mu je posebno drago da su među nagrađenima tvrtke iz IT sektora.
Zlatna kuna se od 1993. dodjeljuje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini. Lista nominacija temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini.
 

Anđelka Felja

Treća sreća uspostave Središnjeg registra državne imovine? 

 
 
Republika Hrvatska u vlasništvu i/ili na raspolaganju ima značaj broj različitih oblika imovinenepoznate ukupne vrijednosti. Istina, dostupne su računovodstvene vrijednosti financijske imovine koja u 2017. iznosi oko 201 mlrd. kn[1]. Za razliku od središnje države koja ne zna kolika je veličina i vrijednosti ukupne imovine, procijenjena računovodstvena vrijednost imovine lokalnih jedinica 2017. (stanje) je 128 mlrd. kn (nefinancijska 101 i financijska 27 mlrd. kn).[2] Usprkos tome što nije u cijelosti evidentirana ukupna imovina središnje države, riječ je o visokoj vrijednosti imovine za koju treba osigurati učinkovito i kvalitetno raspolaganje i upravljanje. Imovina središnje i lokalne države kojom bi u ime građana trebale upravljati izvršne i predstavničke vlasti, slabo je korišten izvor financiranja kako središnje države, tako i lokalnih jedinica. Tijekom tranzicije, unazad četvrt stoljeća, bilo je značajnih promjena u pristupu upravljanju imovinom, no sporo se napredovalo u ispunjenju temeljnog uvjeta za uspješnije upravljanje, a to je potpuna evidencija vrsta, namjene, broja, vrijednosti, prihoda i rashoda od imovine.
http://www.sibenik.in/upload/novosti/2014/01/2014-01-15/18166/drzavnaimovinaduudi625.jpg
Bez urednih evidencija teško je ocijeniti kvalitetu i učinkovitost upravljanja imovinom. Registar državne imovine prvi put je uređen Zakonom u upravljanju državnom imovinom (NN 145/10 i 70/12). Od 30. lipnja 2013. stupa na snagu novi Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH (NN 4/13, 130/14, 18/16 i 89/17) koji propisuje da će središnji registar voditi Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). No, kroz čitavo se to vrijeme, usprkos razvoju Registra, ne zna obujam i vrijednost državne imovine ni učinci upravljanja tom imovinom.
 
Institucionalni okvir upravljanja imovinom.Vlada je 2013. donijela Strategiju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH od 2013. do 2017. (NN 76/13). Tada je javno predstavila projekt izgradnje i primjene Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO) za nadogradnju postojećeg Registra. Strateški plan DUUDI-ja za razdoblje 2016.-2018. trebao je redefinirati pojam i opseg evidencije državne imovine, što je bila jedna od prioritetnih mjera u sklopu ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a. Početak projekta obuhvaćao je evidentiranje pojavnih oblika nekretnina, ali je postojala dilema u njihovom definiranju - npr. koncesijanije oblik državne imovine već oblik pravnog posla. Ministarstvo državne imovine[3] naslijedilo je revidirani strateški plan DUUDI-ja za razdoblje 2016.-2018. koji se temeljio na srednjoročnim ciljevima i smjernicama.
 
Stručna i šira javnost se umorila. Na prijedlog koji je trenutno u saborskoj raspravi, ovoga je ljeta u proceduri javnog savjetovanje pristiglo tek četiri komentara, pa se može pretpostaviti da se stručna javnost umorila od brojnih pokušaja uspostave cjelovitog registra i sustava upravljanja državnom imovinom.
 
Ključne novosti u Zakonu o Središnjem registru državne imovine.Pojam državne imovine obuhvaća imovinu središnje države, lokalnih jedinca, proračunskih korisnika i trgovačkih društava. Sva tijela središnje države i lokalnih jedinica, proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva u vlasništvu države i lokalnih jedinica i ustanove su obvezne voditi vlastite evidencije i dostavljati podatke Središnjem registru državne imovine koji u ime Ministarstva državne imovine vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Rok dostave podataka bilo koje promjene na imovini (prodaja, kupnja, najam i sl.) je 60 dana. Obveznici koji do sada nisu unosili podatke u Registar imaju rok od 6 mjeseci da to obave. Na žalost, u prijedlogu Zakona izostavljene su kaznene i prekršajne odredbe za one koji se ne pridržavaju obveza i rokova dostavljanja podataka.
 
Nakon donošenja Zakona očekuje se i donošenje Pravilnika o tehničkoj strukturi podataka, te Uredbe o ustrojstvu i načinu vođenja Središnjeg registra. O Registru se treba brinuti Ministarstvo državne imovine kao vlasnik podataka, a ne organizacija koja pruža tehničku podršku (Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva), što bi moglo biti i jedno od glavnih ograničenja za uspješno vođenje Registra.
 
Tablica 1. Ciljevi novog Zakona o Središnjem registru državne imovine i izazovi u primjeni
Ciljevi Zakona
Izazovi u primjeni
-      evidencija, uvid u opseg i strukturu pojavnih oblika imovine;
-      učinkovitije upravljanje i nadzor raspolaganja i stanja imovine;
-      kvalitetnije i brže odlučivanje o upravljanju i raspolaganju imovinom;
-      praćenje koristi i učinaka upravljanja po pojavnim oblicima imovine.
-     neusklađenost jedinice imovine u katastru i gruntovnici;
-     nisu definirani alati i mjerila učinkovitog upravljanja;
-     ažuriranje podataka u realnom vremenu;
-     ovisnost i o drugim registrima (gruntovnica, katastar);
-     svaki državni registar ima vlastite pojavne oblike imovine (npr. katastar, gruntovnica, HGK, Fina itd.);
-     definiranje kvalitetnog modela podataka;
-     točnost i pouzdanost podataka;
-     upitna kvaliteta podataka o vrijednosti imovine.
 
Ocjena učinkovitosti upravljanja državnom imovinom. Vlade se već više od četvrt stoljeća na različite načine suočavaju s izazovima popisa državne imovine, a i nakon usvajanja ovog prijedloga i dalje će biti suočene sa starim izazovima mjerenja uspješnosti upravljanja imovinom, izvještavanja i javnih rasprava o uspješnosti izvršavanja planova i odgovornosti za njihovo neispunjavanje. Ni ovaj prijedlog, nažalost, ne nudi jasno utvrđene pokazatelje vrednovanja i ocjenjivanja uspješnosti Ministarstva državne imovine i Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva zaduženog za Registar. Od 2017. za redom se u državnom proračunu planiraju prihodi od upravljanja financijskom državnom imovinom, odnosno od privatizacije, u godišnjem iznosu od 1 mlrd. kn. No, ti planovi nisu i ostvareni, a razlozi neostvarivanja tih primitaka su nepoznati (v. tablicu 2). Vrijeme će pokazati hoće li ovaj najnoviji prijedlog promijeniti tu situaciju.
 
Tablica 2. Primici državnog proračuna od prodaje dionica i udjela u glavnici državne imovine od 2015. do 2021. (u mil. kn)
Godina
Primici
2015.
Plan
50
Ostvarenje
1
% plana
2
2016.
Plan
345
Ostvarenje
345
% plana
100
2017.
Plan
1.400
Ostvarenje
117
% plana
8
2018.
Plan
1.000
Ostvarenje I-VI
94
% plana
9
2019.
Plan
1.001
2020.
Projekcije
1.000
2021.
Projekcije
1.000
Izvor: Ministarstvo financija RH. Planovi i izvršenja državnih proračuna od 2015. do 2019.
 
Bilješke:
 
[2] Vidi: MF RH, 2018. Financijski izvještaji JLP(R)S.
[3] Ministarstvo državne imovine je ustrojeno u studenom 2016. kao slijednik DUUDI-ja.
 

Anto Bajo, Institut za financije i Marko Ignjatović, LIBUSOFT CICOM, d.o.o., Zagreb

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1227 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević