Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Ove se godine na Sajmu okupilo 726 izlagača i brendova iz osam država

 
 
Ovgodišnji 21. međunarodni sajam SASO 2017., prvorazredni gospodarski događaj ne samo u regiji nego i u Hvatskoj koji sadržava osam specijaliziranih sajmova i stručnih događanja, svečano jeu Spaladium Areniotvorio vrata izlagačima, posjetiteljima i gostima u srijedu, 25. listopada. Sajam je službeno otvorio potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, koji je između ostalog kazao: Ulaganja u energetsku obnovu doprinose novim radnim mjestima. Više ćemo voditi računa o poticajnoj stanogradnji i stambenim kreditima. Radimo na sređivanju gruntovnica. Sve ovo radimo da spriječio raseljavanje, a to moramo zajedno. Jasno smo zavezali cilj da ćemo kroz obrazovanje cijeniti znanje. U školama ćemo učiti analitičko mišljenje i sadržaj prilagođen tržištu rada i vremena u kojem živimo. Da bismo to ostvarili bitna je stabilnost Vlade. Vjerujem da su tebe podjela i prošlosti iza nas. Svim izlagačima želim što više posla.
https://www.sasofair.com/wp-content/uploads/2017/09/Za-tekst-najave-sajma-1.jpg
Tijekom prigodnog programa, pozdravnim govorima, prisutnima su se obratili direktorica Sajma Split, Sanja Vuković Veić, v.d. predsjednice Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara i Luka Brčić dožupan i izaslanik splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana koji se nalazi na liječenju u bolnici. Međunarodni sajam SASO 2017, koji se po 21. put održava u splitskoj Spaladium areni od 25. do 28. Listopada, obuhvaća niz međunarodnih specijaliziranih sajmova:  21. Međunarodni sajam graditeljstva, 21. Međunarodni sajam drvne industrije, 21. Međunarodni sajam metalne industrije, 21. Međunarodni sajam alata, strojeva i opreme, 18. Međunarodni sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, 14. Međunarodni sajam namještaja – FURNITURA, 2. Međunarodni sajam komunalne opreme i Međunarodni sajam bazena i bazenske opreme.
 
Sajam SASO je ove godine ujedno i centralno mjesto održavanja važnih stručnih događanja: 14. Dan arhitekata, 12. Energetski summit, 10. Dan građevinara, brojna savjetovanja i radionica za obrtnike, poslovne posjetitelje i građane. U okviru 14. Dana arhitekata, održat će se okrugli stol "Tradicija gradnje nebodera u Splitu", dok će 10. Dan građevinara obuhvatiti dva okrugla stola s temama "Prometni problemi grada Splita" i "Nedostatak radne snage u građevinskom sektoru". Sudionici Energetskog summita bavit će se također aktualnom temom "(Bio)plin, sunce, vjetar: energetska tranzicija Dalmacije?". 21. Međunarodni sajam SASO ove godine okupio je 726 izlagača i brendova iz osam zemalja što ječak 22% više izlagača nego lani, a to je najbolja potvrda da je graditeljstvo izašlo iz krize. Posebno na turističkom području gdje se gradi od Pelješkog i Čiovskog mosta te brojnih hotela do obiteljskih i kuća za turizam.
 

Ivica Luetić

Cijene električne energije od 1. rujna porasle za 6,3 posto u odnosu na kolovoz

 
 
U rujnu je godišnji rast indeksa potrošačkih cijena bio nešto viši nego prethodnoga mjeseca (iznosio je 1,4 % te se izjednačio s ovogodišnjim rekordom), ali ostavši ipak u zoni blage inflacije, iako su nakon četiri i pol godine porasle cijene svih njegovih osnovnih komponenata. Najvažniji izravni inflatorni pritisci generirali su se iz cijena hrane koje su u rujnu porasle za 3,4 %, a u ljetnim su mjesecima počele znatnije rasti i cijene usluga, primarno ugostiteljskih (godišnji rast u rujnu od 6,7 %) pod utjecajem povećane turističke potražnje.
http://www.mirakul.hr/wp-content/uploads/2017/09/elektricna-energija-620x350.jpg
Uz to, cijene skupine roba Energija koje su dosad uglavnom predstavljale deflatorni izvor, u rujnu su porasle za 0,5 %, primarno zbog promjene cijena električne energije. Naime, cijene električne energije su zbog povećanja naknade za obnovljive izvore energije od 1. rujna porasle za 6,3% u odnosu na kolovoz, no ipak su ostale niže na godišnjoj razini zbog smanjenja PDV-a početkom ove godine. Ipak, njihov se godišnji pad ublažio, s -9,7 % u kolovozu na -3,9 % u rujnu, čime se ublažio i njihov deflatorni pritisak na skupinu roba Energija, a posredno i na opću razinu potrošačkih cijena.
 
Iako se u sljedećim mjesecima može očekivati nešto veći rast cijena hrane zbog nepovoljnih agrometeoroloških prilika, u kontekstu umjerenog rasta potražnje zbog sporog oporavka tržišta rada te umjerenog rasta uvoznih cijena (posebno nafte), u nastavku godine očekujemo zadržavanje potrošačkih cijena u zoni blage inflacije, ispod 2 %.
 

Anđelka Felja

Vrijednost robne razmjene EU-a povećana u odnosu na prošlogodišnju

 
 
Vrijednost globalne robne razmjene bitno je određena kretanjem globalnih cijena, posebno kada su energenti i sirovine u pitanju. Tako su 2015. i 2016. godina obilježene znatnim padom cijena sirove nafte i ostalih energenata, kao i dijela sirovina, što je dovelo do znatnoga usporavanja rasta globalne robne razmjene na razinu od oko 2,2 %. Prema procjenama MMF-a, cijene roba su na globalnoj razini u 2015. godini smanjene čak 35,3 %, prošle godine oko 10 %, dok za ovu godinu MMF predviđa njihov rast od 12,3 %. Zbog toga se očekuje i dinamiziranje rasta globalne robne razmjene na razinu od približno 4,3 %.
https://www.fairobserver.com/wp-content/uploads/2016/11/How-did-the-International-Monetary-Fund-react-to-the-euro-zone-area-crisis-938x450.jpg
Kretanje robne razmjene Europske unije u prvih osam mjeseci ove godine bilo je u skladu s takvim očekivanjima. Vrijednost Ekstra EU izvoza je na godišnjoj razini povećana za 9,3 %, a uvoza za 9,4 %. Pri tome je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih glavnih grupa proizvoda, ali je najveća stopa rasta ipak zabilježena kod izvoza i uvoza energenata i sirovina. Indeksi uvoznih cijena industrijskih proizvoda za eurozonu daju objašnjenje takva kretanja. Naime, u prvih osam mjeseci uvozne cijene sirove nafte povećane su na godišnjoj razini za 29 %, zemnog plina oko 10 %, ugljena i lignita oko 40 %, ruda metala oko 31 %. Međutim, rast uvoznih cijena od 2,8 % zabilježen je i kod proizvoda prerađivačke industrije, pri čemu su se najviše isticali naftni derivati s rastom od 23 %, metali s rastom od 13 % te električna energija čije su uvozne cijene prosječno povećane 12 %.
 
Premda su energenti znatno utjecali na rast izvoza, veći utjecaj na njegov rast ipak su imali proizvodi koji imaju i značajno veći udio u strukturi izvoza EU: kemijski proizvodi, motorna vozila te strojevi i uređaji. Premda je i kod njih zabilježen porast cijena, rast izvoza je ipak upućivao i na povećanu globalnu potražnju. S druge je strane povećana vrijednost uvoza energenata najviše utjecala na ukupan porast vrijednosti uvoza. Kao posljedica opisanih kretanja izvoza i uvoza, tijekom prvih osam mjeseci blago je smanjen suficit robne razmjene EU-a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, s 5,9 na 5,5 milijardi eura.
 
Za Hrvatsku je ipak važnije da je tijekom prvih osam mjeseci, prema podacima Eurostata, bila među članicama koje su najviše povećale vrijednost svoga ukupnog izvoza, kao i među članicama koje su najviše povećale vrijednost svoga izvoza izvan granica EU. Premda postoje manja odstupanja od podataka DZS-a, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u osam mjeseci bila i među članicama kod kojih je zabilježeno poboljšanje u kretanju robnog deficita u odnosu na prethodnu godinu.  
 

Anđelka Felja

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1079 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević