Get Adobe Flash player
Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Plakati nad Uljanikom je isto kao kada je Neron zapalio Rim, pa optužio...

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osobe, od čega...

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća...

Etnobiznismen koji mrzi!

Etnobiznismen koji mrzi!

Kada će srpsku manjinu predstavljati oni koji ne mrze...

Diplomatska laž Mate Granića

Diplomatska laž Mate Granića

Sad mi je jasno kako se krivotvori...

  • Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    utorak, 14. svibnja 2019. 09:38
  • Jugostatistika demantira srpske laži

    Jugostatistika demantira srpske laži

    utorak, 14. svibnja 2019. 18:07
  • Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:54
  • Etnobiznismen koji mrzi!

    Etnobiznismen koji mrzi!

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:41
  • Diplomatska laž Mate Granića

    Diplomatska laž Mate Granića

    četvrtak, 16. svibnja 2019. 08:38

Najtemeljitiji pristup, uravnotežena analiza i prijedlog rješenja

 
 
U Zagrebu završilo se dvodnevno Natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva, tzv. Case Study Competition (CSC) u organizaciji hrvatskog Alumni kluba IEDC-Poslovne škole Bled. Nakon finalnih prezentacija timova svih sedam tvrtki: JGL, IN2, Perpetuum Mobile, A1, Končar, Styria i Croatia Osiguranje, vođa natjecanja prof. Jim Ellert, proglasio je, da je tim IN2 najbolje riješio zadani poslovni izazov. Prof. Ellert, profesor na IEDC-Poslovnoj školi Bled i bivši dekan IMD Lausanne u Švicarskoj, ovom prilikom predavao je hrvatskim menadžerima na temu "Lekcije uspješnih ulagača na burzi".
https://lider.media/wp-content/uploads/2019/03/Pobjedni%C4%8Dki-tim-IN2-i-%C5%BEiri-810x608.jpg
U skladu s misijom razvijanja poslovnog razmišljanja, suočavanja mladih managera s aktualnim izazovima u tvrtkama i poticanja timskog rada, IEDC-Poslovna škola Bled već tradicionalno organizira međunarodno natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva.
IEDC Alumni klub Hrvatska okuplja diplomante IEDC-Poslovne škole Bled, s ciljem promocije dodatne poslovne edukacije te cjeloživotnog učenja među mladim menadžerima i voditeljima hrvatskih tvrtki. Na dužim IEDC programima prisustvovalo je više od 1.000 menedžera iz Hrvatske, a više od polovica završilo je Executive MBA. Hrvatski alumni klub IEDC je u 2008. godini, kako bi demonstrirao naprednu metodologiju učenja i potencijalne koristi za mlade menadžere, organizirao 1. natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva, a zbog iznimnog uspjeha i velikog interesa sudionika, ono je već postalo tradicija u Hrvatskoj. Pobjednici natjecanja u Hrvatskoj će se suočiti sa pobjedničkim ekipama iz Rumunjske, Rusije, Slovenije i Srbije na IEDC Global Case study competition koji će se održati u rujnu 2019.
 
Sedam vodećih hrvatskih tvrtki - JGL, IN2, Perpetuum Mobile, A1, Končar, Styria i Croatia Osiguranje sudjelovalo je u sljedećem izazovu: u 24 sata riješiti zahtjevan slučaj iz realne poslovne situacije. Nakon završnih predstavljanja je žiri, kojeg su činili Goran Augustinović, Neven Dujmović i prof. Ellert, proglasio pobjednika: ekipu IN2 koja se dokazala najtemeljitijim pristupom, uravnoteženom analizom i prijedlogom rješenja.  »Ovo je bilo stvarno šokantno, nismo očekivali pobjede. Došli smo kao tim nešto naučit, steći nova iskustva i vidjeti kako u ovakvim situacijama reagiramo. Bilo je jako intenzivno i edukativno iskustvo.« komentirali su pobjedu članovi tima IN2.
Nakon završetka natjecanja, IEDC-Poslovna škola Bled organizirala je otvoreno predavanje tzv. MBA for a day. Prof. Ellert, održao je interaktivno predavanje na temu "Lekcije uspješnih ulagača na burzi".
 

Iva Eibel, voditeljica korporativnih komunikacija IEDC-Poslovna škola Bled, email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U sjeni gospodarskih sukoba EU-a sa SAD-om i Kinom, Nijemci stvaraju novu europsku megabanku

 
 
Vlada u Berlinu najavila je u veljači novu industrijsku strategiju Njemačke uz jačanje državnog intervencionizma. To podrazumijeva državno poticanje i subvencioniranje »nacionalnih šampiona« – kompanija poput Siemensa i autoindustrije, u kojima Njemačka vidi budućnost. 
https://lh3.googleusercontent.com/3QAc2hBWbxs8mUhe6s5W4GSw9ibOpR4ANvcmTCDaT2JHmEU4h-1J6B0sem_IQMqdQFZj6y2uqalYyKveFNkhtmzxMJFTMac=s750
Dvije najveće njemačke banke, Deutsche Bank i Commerzbank, najavile su ovih dana pregovore o spajanju u jednu instituciju, kako bi riješile nevolje s dugogodišnjim lošim poslovanjem. Ako ostvare svoje okrupnjavanje, nova banka bit će druga po veličini u Europskoj uniji, nakon francuske Societe General. Najava tog spajanja već mjesecima potiče medijsku prašinu i užasavanje kritičara koji tvrde da se radi o potezu očajnika radi spašavanja dviju posrnulih banaka. Oni tvrde da će njihovim stapanjem nastati megabanka, još veći bolesnik koji može ugroziti stabilnost financijskog sustava u Njemačkoj i Europi, kada dođe do nove krize. Međutim, vodstva Deutsche Bank i Commerzbank ne misle tako. Vjeruju da će im spajanje donijeti goleme uštede, putem zatvaranja prekobrojnih poslovnica, što će – prema mišljenju sindikata – izazvati otpuštanje oko 10 tisuća zaposlenih. Nagađanja o spajanju dviju njemačkih banaka vrte se u javnosti još od izbijanja financijske krize iz 2008. godine. Promatrači vjeruju da su izgledi za okrupnjavanje veliki, jer je nedavno došlo do zaokreta u njemačkoj vladi, koja neskriveno podupire i potiče taj potez. Spajanje dviju banaka za Berlin ima ne samo ekonomsko, nego i političko značenje.
 
Rizična ulaganja
 
Vlada u Berlinu najavila je u veljači novu industrijsku strategiju Njemačke uz jačanje državnog intervencionizma. To podrazumijeva državno poticanje i subvencioniranje »nacionalnih šampiona« – kompanija poput Siemensa i autoindustrije, u kojima Njemačka vidi budućnost. Među »nacionalne šampione« ministar gospodarstva Peter Altmaier ubrojio je i Deutsche Bank, koji bi u provedbi industrijske strategije trebao financijski podupirati njemačke firme u njihovoj sve oštrijoj utakmici s golemim kompanijama iz Kine i SAD-a.
Američki i britanski mediji tvrde da je problem u tome što dvije banke, osobito Deutsche Bank, imaju prikrivene gubitke koje izbjegavaju raščistiti još od financijske krize 2008. Stoga se vrijednost njihovih dionica na burzama u 11 godina strovalila za 90 posto. Ne treba zaboraviti da je Međunarodni monetarni fond još 2016. ocijenio Deutsche Bank kao jedan od »najvećih rizika« za stabilnost financijskog sustava u svijetu, jer je razgranao poslovanje na sve kontinente.
 
Naime, u želji za povećanjem profita, nekoć konzervativni Deutsche Bank latio se rizičnog investicijskog bankarstva po uzoru na američke banke i počeo oponašati njihov »financijski kazino«. No, dok su se američke banke nakon izbijanja krize očistile od loše imovine, a neke su i propale, njemačke su se izbjegavale suočiti s gubicima. Primjerice, prema Wall Street Journalu, Deutsche Bank je sve do početka ove godine na bilancama prikrivao gubitak od 1,6 milijardi dolara – četiri puta veći od njegovog profita iz 2018. – do kojeg je došlo zbog rizičnog ulaganja u obveznice američkih lokalnih vlasti prije izbijanja krize.
 
Nemoguća misija
 
Prema Bloombergu, Deutsche Bank je prošlog rujna na svakih 100 eura imovine imao samo četiri eura kapitala, s malim izgledima da popravi tu lošu sliku. Komentator Bloomberga pita se kako takva banka uopće može postojati u sadašnjoj formi, tvrdeći da je eventualni gubitak od 13,3 milijarde eura može dovesti ispod ionako mršavog regulatornog minimuma. Mnogi stručnjaci misle da je nemoguće od dvaju bolesnika napraviti zdravu banku.
– Sa stajališta tržišne stabilnosti, bila bi to krajnje loša ideja, jer bi stvorila diva koji bi se još teže oporavio od krize, rekla je Isabel Schnabel, članica Vijeća ekonomskih stručnjaka pri njemačkoj vladi.
Jedan od najvećih zagovornika spajanja dviju banaka je Paul Achleitner, šef nadzornog odbora Deutsche Bank, koji istodobno sjedi u nadzornim odborima kompanija Bayer i Daimler, a rizničar je grupe Bilderberg, piše Financial Times. Promatrači tvrde da njemačka poslovna i politička elita želi stapanjem dviju banaka osigurati svom gospodarstvu stabilno financiranje na vlastitom tržištu kapitala, neovisno o američkim i ostalim bankama – u trenutku dok se produbljavaju ekonomski i politički sukobi članica EU-a sa SAD-om i Kinom.
 

Branko Podgornik, http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/U-sjeni-gospodarskih-sukoba-EU-a-sa-SAD-om-i-Kinom-Nijemci-stvaraju-novu-europsku-megabanku

E-vozila više nisu rijetkost i dobar dio proizvođača u svojoj ponudi ima barem jedan takav model

 
 
Unatoč stoljetnom entuzijazmu mnogih inženjera u velikim automobilskim kompanijama te spretnim zanesenjacima u obiteljskim garažama, električni automobili nekako nisu uspjeli snažnije zakotrljati se onom sunčanom stranom ulice. Oni su, nema sumnje, dobili mnoge bitke, da bi na koncu izgubili rat koji je trajao više od stotinu godina.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/elektricni-auto-1-20120301094110210.jpg
Podatak o zamahu u razvoju i korištenju e-vozila na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće otkiva broj registriranih prometala u New Yorku. Točnije, u tom je američkom gradu daleke 1903. godine 53% registriranih vozila kao pogonsko gorivo koristilo paru, 27% benzin, a čak 20 % njih pokretala je električna energija. Dakle, petina Njujorčana već tada je upravljala električnim automobilom. Neučinkovite baterije, manjak odgovarajuće infrastrukture i, među ostalim, veća cijena u odnosu na sve prihvatljivije automobile na benzin i dizel, gurnuli su e-vozila na marginu mnogih prometnih razmišljanja.
 
Masovna proizvodnja
 
Naftne krize tijekom sedamdesetih godina prošloga stoljeća iznjedrile su nove ideje o tome kako povećati udjel vozila na električni pogon nauštrb onih koja koriste konvencionalna goriva. Proizvod koji je trebao protresti tržište i odvesti ga u 21. stoljeće je bio General Motorsov EV1. Riječ je, naime, o prvom električnom putničkom vozilu koje je jedan veliki proizvođač automobila uveo u masovnu proizvodnju. EV1 se proizvodio od 1996. do 1999. godine i nije se mogao kupiti, već ga je bilo moguće koristiti isključivo potpisivanjem ugovora o najmu. Tržište je dobro prihvatilo proizvod, međutim, GM je odlučio ugasiti njegovu proizvodnju i uništiti većinu modela EV1, smatrajući kako električni automobili nisu dovoljno profitabilni. Ulazak u novo tisućljeće ujedno je označio novu,veliku šansu za e-vozila i elektromobilnost općenito. A, pojava hibridnih modela, tj. onih koje pokreću dva motora - električni i benzinski, kao da je primjetnije odškrinula vrata upravo električnim automobilima.
 
Sufinanciranje kupnje
 
Danas se, pak, ispisuje povijest i mijenja paradigma na automobilskom tržištu. Električni automobili više nisu rijetkost i dobar dio proizvođača u svojoj ponudi već ima barem jedan takav model. Također, mnogi izdvajaju znatna sredstva kako bi što prije komercijalizirali takve proizvode. Globalne automobilske kompanije u to su krenule pomalo stidljivo, s onim manjim gradskim prometalima, a sada se ponuda e-vozila rastegnula i do najvišeg segmenta, onog limuzinskog. Tržište podupire sve veća potražnja, ali i tehnološki razvoj koji osigurava učinkovitije baterije, kvalitetnije pogonske sklopove i bolju infrastrukturu za brzo punjenje. K tome, neke države poput Hrvatske potiču (sufinanciraju) kupnju e-vozila, a veliki interes građana za takve pozive potvrđuje kako električni automobili zaista više nisu samo prolazni trend.
* * *
Redakcija časopisa EGE (i našeg portala) svojim čitateljima već niz godina donosi informacije o novim proizvodima, uslugama i rješenjima koji dolaze upravo s područja elektromobilnosti. Kako bismo približili rastuće tržište e-vozila, nastojat ćemo redovito predstavljati nove modele te svima vama omogućiti sudjelovanje u izboru za nagradu 'EM - električni automobil godine'. Glasovanje za najbolji električni automobil u Hrvatskoj bit će moguće na adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite." target="_blank">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.ege.hr

Anketa

Znate li da je A. Plenković, zajedno s M. Pupovcem, omogućio Dejanu Joviću da sigurno ulazi u Europski parlament?

Srijeda, 22/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1085 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević