Get Adobe Flash player
Aktualni Normalni opet nenormalan

Aktualni Normalni opet nenormalan

Neposredni izbor predsjednika RH treba "negdje...

Zbog

Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

Zbilja hrvatskog biračkog tijela u svijetlu filozofije Hannah...

George Soros -

George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

»Zamišljao sam sebe kao neku vrstu...

Politička trgovina cvjeta

Politička trgovina cvjeta

Kupuje se i prodaje izravno i(li) uz...

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Je li previše toga znao, ipak je bio dobar i s Bakarićevom...

  • Aktualni Normalni opet nenormalan

    Aktualni Normalni opet nenormalan

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:54
  • Zbog

    Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:28
  • George Soros -

    George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:03
  • Politička trgovina cvjeta

    Politička trgovina cvjeta

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:20
  • Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 10:59

Poboljšanje financiranja gospodarstva EU-a

 
 
Sekuritizacija (engleski securitization, od security < latinski securitas:sigurnost), pretvaranje manje likvidnih (utrživih) potraživanja u lako utržive dužničke instrumente koji se mogu plasirati na tržištu kapitala.
https://i0.wp.com/dailyfintech.com/wp-content/uploads/2019/10/CMU.jpg?resize=723%2C257&ssl=1
Veći se broj potraživanja iz aktive objedinjuje u jedan skup (engleski pool), na temelju kojega se, s dodatnim osiguranjem potraživanja ili bez njega, emitiraju obveze u obliku udjela u tom skupu ili pak obveznice otplata kojih se jamči novčanim priljevima po potraživanjima iz toga skupa. Na taj način financ. ustanove i velike korporacije iz bilance izbacuju potraživanja rizičnih obilježja i dolaze do likvidnosti. To predstavlja financiranje na osnovi aktive, prodajom budućega novčanog tijeka izdavanjem dužničkih instrumenata osiguranih aktivom. Pritom se stvaraju raznovrsni skupovi potraživanja sličnih ili istih obilježja, koji se tada mogu odijeliti u instrumente fiksne denominacije, što omogućuje snižavanje troškova i šire mogućnosti investiranja i dezinvestiranja. Sekuritizacija se počela koristiti u SAD-u 1970-ih godina u sekuritizaciji hipotekarnih kredita, a potom se proširila na automobilske zajmove, potraživanja po kreditnim karticama, leasing te na ostale oblike kredita i potraživanja iz aktive.
 
Napori koji se ulažu u ponovno pokretanje tržišta sekuritizacije u EU-u s ciljem poboljšanja financiranja gospodarstva EU-a među glavnim su sastavnicama unije tržišta kapitala. U tu su svrhu uključena dva zakonodavna prijedloga kojima se uvode nova pravila o sekuritizaciji:
• uredba o jednostavnoj, transparentnoj i standardiziranoj (STS) sekuritizaciji
• uredba o izmjeni uredbe o kapitalnim zahtjevima.
Vijeće i Europski parlament postigli su 30. svibnja 2017. politički dogovor o obama prijedlozima. Konačna verzija uredaba donijet će se nakon što se tekstovi finaliziraju na tehničkoj razini.
Tim dvjema uredbama utvrđuju se zajednička pravila za sve sekuritizacije i stvara okvir za sigurne, jednostavne, transparentne, standardizirane sekuritizacijske proizvode koji se primjereno nadziru te tako pomaže u njihovu razlikovanju od složenijih i rizičnijih financijskih instrumenata.

Novim pravilima pomoći će se ulagateljima da ocijene rizike povezane sa sekuritizacijom, unutar proizvoda i među njima.
To bi trebalo pomoći stvaranju novih mogućnosti ulaganja diljem EU-a i pružiti dodatni izvor financiranja u gospodarstvu, posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća.
Uredbe bi trebalo donijeti redovnim zakonodavnim postupkom, tj. donose ih Vijeće i Europski parlament.
Zašto je potrebna uredba o sekuritizaciji?
Sekuritizacija je postupak u kojemu zajmodavac, poput banke, preoblikuje zajmove koje posjeduje (npr. hipoteke) u vrijednosne papire koji se mogu prodati ulagateljima. Ulagatelji zatim primaju prinose koji nastaju na temelju tih zajmova.
Diversifikacija izvora financiranja, bolje upravljanje rizikom
Sekuritizacijom banka može osloboditi dio svojeg kapitala (koji bi inače bio predviđen za pokrivanje rizika zajmova koje je prodala) za dodatno financiranje gospodarstva.

Osim toga, sekuritizacijom se doprinosi raspodjeli rizika diljem financijskog sektora jer banke prenose dio rizika na druge banke ili druge institucijske ulagatelje (npr. osiguravajuća društva ).
Raznovrsnijim izvorima financiranja koji u manjoj mjeri ovise o bankarskom sektoru doprinosi se ukupnoj stabilnosti i otpornosti financijskog sustava. Razlog je tome da učinak koji bi potencijalni problemi bankarskog sektora mogli imati na pristup financiranju postaje manje izražen.
Pružanje dodatnog izvora financiranja MSP-ova
Prema podacima Europske komisije, u 2014. obujam sekuritizacije u EU-u smanjen je za 42 % u usporedbi s prosječnim razinama u razdoblju prije krize (2001. – 2008.).

Sekuritizacija zajmova važan je izvor financiranjaza mala i srednja poduzeća.
Podaci Komisije pokazuju da je iznos sekuritizacije zajmova MSP-ima smanjen sa 77 milijardi eura u 2007. na 36 milijardi eura u 2014. U 2013. 35 % MSP-ova nije od banaka dobilo sve financiranje koje su tražili.

Procjene pokazuju da bi sekuritizacija u EU-u proizvela između 100 i 150 milijardi eura dodatnog financiranja da njezin obujam dosegne prosjek iz razdoblja prije krize.
Stoga se sekuritizacijom, kada je pravilno strukturirana, može:
•poboljšati učinkovitost i stabilnost financijskog sustava
•pružiti mogućnosti ulaganja
•stvoriti koristi za poduzeća i građane jeftinijim i dostupnijim zajmovima.
 

Darko Kovačić

Vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati

 
 
Hrvatska zbog koronavirusa koristi mjere slične onima u većini europskih zemalja, no situacija i mjere se mijenjaju gotovo svakodnevno, te se – i u Hrvatskoj i u drugim zemljama – s vremenom očekuju i još izdašnije mjere pomoći gospodarstvu. Premda svaka od tih mjera ima svoju cijenu i premda bi za kvalitetne odluke bilo dobro raspolagati svim parametrima za analizu troškova i koristi te procjene fiskalnih učinaka, u izvanrednim okolnostima vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati.
https://img.favpng.com/17/3/7/secondary-sector-of-the-economy-actividad-econ-mica-economics-industry-espacio-geogr-fico-png-favpng-qujKJ3a3fT4nb2qfuks178kLY.jpg
Svijet se uslijed korona virusa brzo i nepovratno promijenio, s brojnim i bolnim posljedicama za gospodarstvo i javne financije, a Hrvatska se uz to mora boriti i s posljedicama potresa u i oko Zagreba. Hrvatske javne financije su pred izazovima možda većim nego 1990-ih, a situaciju pogoršava i dugogodišnje neprovođenje suštinskih strukturnih reformi i podilaženje parcijalnim interesima. Za razliku od nekoliko zadnjih godina obilježenih smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, uravnoteženjem proračuna i smanjivanjem stope nezaposlenosti, situacija se odjednom mijenja i stavlja hrvatske javne financije u težak i neugodan položaj. EU je za sada zemljama članicama osigurao paket pomoći od 37 mlrd. eura iz europskih fondova, ali i članice same smišljaju načine ograničavanja i sprječavanja zaraze te usvajaju različite mjere kako bi pomogle građanima i poduzećima. 
 
Mjere usvojene u zemljama OECD-a podijeljene su na: mjere protiv zatvaranja poduzeća, za smanjenje izloženosti radnika virusu, financijsku podršku bolesnim radnicima i njihovim obiteljima, potpore radnicima u karanteni koji ne mogu raditi kod kuće, pomoć u rješavanju nepredviđenih situacija uslijed potrebe za njegom, financijsku podršku osobama koje gube posao ili samostalni dohodak, pomoć tvrtkama u prilagodbi radnog vremena i očuvanju radnih mjesta, financijske potpore tvrtkama pogođenim padom potražnje, mjere za otpuštanje uslijed gospodarskih razloga, pomoć ekonomski nesigurnim radnicima za ostankom u svojim domovima. Detaljne mjere po zemljama dostupne su na poveznici, s time što se obuhvat i vrsta mjera po zemljama mijenja gotovo svakodnevno. 
 
I Vlada RH predstavila je prvi paket od 63 mjere (drugi je paket najavljen za 2. travnja 2020.) koji su poduzetničke inicijative „dočekale na nož“, držeći da mjere nisu dovoljne za rješavanje ni aktualnih ni budućih poteškoća te kako neće (ili će nedovoljno) riješiti ključno pitanje njihova opstanka na tržištu i zaposlenosti, zbog čega se snažno protive npr. odgodi plaćanja poreza, doprinosa i raznih drugih nameta, umjesto njihovog privremenog ukidanja, itd. Vlada je zasad „gluha“ na njihove zahtjeve. Poduzetničke inicijative predložile su da se, pored ovih usvojenih, donesu i mjere kao npr. oslobađanje plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza na 3+3 mjeseca; oslobađanje naplate komunalnih naknada, najma državnih i gradskih prostora, javnih površina te ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta gradova i općina također na 3+3 mjeseca; moratorij na otplatu kredita i leasinga bez naknada i kamata na 12 mjeseci, plaćanje PDV-a po naplati potraživanja, ukidanje obveze uplate akontacije poreza na dobit za 2020., smanjivanje svih nepotrebnih troškova javne i lokalne samouprave, promptnu obustavu javnih nabava koje nisu nužne za funkcioniranje države, privremeno smanjenje povlaštenih mirovina i plaća zaposlenih u ministarstvima i agencijama, itd. Poduzetnici, posebice mali i mikro, sve više šalju radnike na zavod za zapošljavanje (što iz perspektive javnih financija itekako košta), a vidjet će se kako će reagirati na najavljeni drugi paket mjera.
 
Detaljniji uvid u do sada uvedene mjere (po različitim instrumentima) u Europi i svijetu pokazuje kako trenutačni odgovor Vlade ne odstupa bitnije od onoga što poduzimaju druge zemlje. U prvom valu mjera: prevladavaju odgode plaćanja poreza (npr. u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Španjolskoj i Sloveniji), izuzeća od plaćanja predujma poreza (npr. u Austriji, Češkoj i Njemačkoj) te nekažnjavanje u slučaju kašnjenja poreznih prijava (npr. u Češkoj i Estoniji); tek nekolicina se europskih zemalja odlučila na potpuna porezna oslobođenja najugroženijih tvrtki. Mađarska je, primjerice, 80.000 tisuća obrta (pretežno iz uslužnog sektora) oslobodila poreznih obveza, dok su tvrtke iz najugroženijih sektora oslobođene plaćanja doprinosa na plaću radnika do kraja lipnja (s izuzetkom doprinosa za zdravstveno osiguranje). U Grčkoj je do lipnja na snazi oslobođenje od doprinosa na plaću i obustava plaćanja PDV-a dospjelog na kraju ožujka, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo sve tvrtke u maloprodaji, turizmu i industriji zabave oslobodilo plaćanja poreza na imovinu tijekom sljedećih 12 mjeseci; razmjerno je mali broj europskih zemalja smanjio porezne stope. Grčka je, primjerice, za proizvode od vitalne važnosti stopu PDV-a snizila s 24 na 6 %, Norveška je privremeno smanjila porez na dohodak za 4 %, a Turska je, u cilju pomoći posebice pogođenom avioprometu, stopu PDV-a za domaće letove snizila s 18 na 1 %; jedna od učestalijih mjera je i ubrzavanje povrata poreza (Rumunjska, Francuska i Belgija); većina članica EU-a subvencionira troškove plaće zaposlenika u tvrtkama čiji je rad privremeno zabranjen te onih koji zbog zaraženosti ili samoizolacije nisu u mogućnosti obavljati svoj posao. U Danskoj i Nizozemskoj primjerice država subvencionira do 90 % plaće (ovisno o vrsti ugovora o radu i djelatnosti poslodavca), u Češkoj do 80 %, u Letoniji do 75 %, dok u Bugarskoj taj udio iznosi 60 %. Inicijativa GLAS PODUZETNIKA u kratko vrijeme okupila je 22.000 tvrtki, obrta, paušalaca i samozaposlenih, koji traže od Vlade da se nakon prvog paketa mjera donese i drugi za pomoć mikro, malim i srednjim poduzetnicima.  
 
Što se tiče projiciranih iznosa državnih intervencija, oni ovise o razvijenosti pojedine ekonomije i trenutnoj razini javnog duga, ali i o stupnju pogođenosti gospodarskih aktivnosti. Usporedbe radi, mjere u Njemačkoj su procijenjene na 28,5 % BDP-a (od čega se 24 % odnosi na državna jamstva, a 4,5 % na direktne potpore), dok su Cipar i Rumunjska zasad za ovu svrhu namijenile 3 % BDP-a. Ukratko, većina europskih zemalja koristi mjere slične onima u Hrvatskoj, no situacija i mjere se mijenjaju gotovo svakodnevno, te se – i u Hrvatskoj i u drugim zemljama – s vremenom očekuju i još izdašnije mjere pomoći gospodarstvu. Premda svaka od tih mjera ima svoju cijenu i premda bi za kvalitetne odluke bilo dobro raspolagati svim parametrima za analizu troškova i koristi te procjene fiskalnih učinaka, u izvanrednim okolnostima vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati. 
 

Vjekoslav Bratić i Josip Franić, Institut za javne financije, Zagreb

Sve manje se proizvode domaće kulture

 
 
Dok hrvatski sjever ima mogućnosti da prehrani 20 milijuna ljudi dotle naš hrvatski jug naliči kamenoj pustinji. Ipak, čak i u slučaju dugotrajne ugroze ratom, terorizmom ili gripicom postoje mogućnosti koje nipošto ne treba zanemariti. Na prvom mjestu nalazi se rogač kojega postoje cijele šume u Dalmaciji. Vrlo rodna i izdržljiva biljka koja ima 60 posto prirodnog šećera, dosta magnezija i keratonina zaslužnoga za dobro raspoloženje; divna je to namirnica od koje se može izrađivati kruh, kolač, kvalitetna i neškodljiva za zube čokolada(!), dok koštice služe kao konzervans za jogurt.
https://imagesvc.meredithcorp.io/v3/mm/image?q=85&c=sc&poi=face&w=1600&h=1067&url=https%3A%2F%2Fstatic.onecms.io%2Fwp-content%2Fuploads%2Fsites%2F28%2F2019%2F10%2Fwine-korcula-croatia-vineyards-GOCROATIA0819.jpg
Na drugom mjestu je smokva, jako plodna, ukusna i zdrava namirnica, također puna magnezija. Sušene smokve su izvanredno kalorične. Maslina je najvažnije stablo juga, i njeno ulje je važno primorcima kao Arapima nafta.
Badem (mendola, menduli sl.) je zdrav, otporan i ima lijepu cijenu (čini mi se i 70 kuna kg).
Svih pet biljaka ne zahtijevaju puno vode, veliku njegu i zaštitu, plodno tlo.
Vinova loza je i Bogu draga, može je biti još više; nažalost malo je vrhunskih vinara u našim krajevima.
Limuni, mandarini, naranče, kumkvati i sl. imaju lijepu cijenu i naći će svoje mjesto na svjetskom i domaćem tržištu, pogotovo ekološki proizvedeni.
Plodovi kapare su vrlo skupi i nije mi jasno zašto ih se ne sakuplja, pa čak i uzgaja.
Paulovnija je brzorastuće drvo, dekorativno, dobro za pčele, pogodno za drvnu industriju, svestrane primjene i zgodno za sadnju uz ceste i zgrade.
Rujevina (cotinus coggygria) je nekada korištena za bojanje kože i vune, njeno žilavo drvo je vodootporno, vole ga pčele, otrovna je za stoku.
Stevija je divan nadomjestak za slador i idealna je za naše podneblje.
Bor se može rabiti za izradu terpentine, murva (dud) za svilene bube, te za drvene dijelove barki (korba, prova).
Čempres se davno već ne rabi za škrinje i drvene katove kuća.
Planika (maginja) je kao plod najbolja kozmetika za žensko lice.
Ljekovito i aromatično bilje je poglavlje za sebe (lovor, ružmarin, pelin, kadulja, smilje, koromač itd.).
Za hranu mogu poslužiti i maslačak, vodopija i kopriva, te petrovac (motar).
Višnje, šipci (nari), kajsije (jako raširene u Turskoj!), amula (đenerika, zerdelija) je bolja kao marmelada, kostela nema više ekonomskoga značaja (dobra je za ogrjev i izradu štapova), žižule (čičimci) mogli bi se više pružiti.
Dinje (u dubrovačkom kraju zovu se pipuni!), te uopće povrtlarske kulture mogle bi biti više zastupljene.
Bambus jako proizvode Francuzi, ne znam bi li se to nama isplatilo.
Maklure ima u Rusiji i Ukrajini i farmacija je traži kao tobože dobru kod karcinoma.
Solidno drvo makadamije traži znatno hladniju klimu od dalmatinske, kao i aronija.
Pistacija je iz meni nepoznatoga razloga zanemarena.
Vrijeme buhača kao prirodnoga insekticida tek dolazi,on je naša prilika za ekopoljoprivredu koju su danas bogati ljudi spremni pošteno platiti.
Ipak prava biološka vrijednost južne Hrvatske i BiH je u mogućnostima pčelarstva i stočarstva, ali radi ekocertifikata, ekonomske, stručne i financijske pomoći te organiziranoga otkupa trebala bi pomoći država; kada kažem pomoći mislim na odgovornost i kapital poduzetnika seljaka a na državu kao servis i primateljstvo.U tom bi slučaju morale postojati zadruge povezani sa jakim opskrbljivačem kao što je Agrokor.
Peradarstvo bi bilo više vezano uz seoski turizam, ljudi su pokretali i uzgoj prepelica i nojeva.
Daleko najvažnije je očuvanje prirodnih ljepota i čistih izvora voda u južnoj Hrvatskoj i BiH.Jedina karta koja nam preostaje u slučaju kiksa turističke sezone je proglašenje gospodarskoga pojasa na Jadranu, što ne bi doduše donijelo neku enormnu dobit, ali svaka kaplja oganj gasi. Naš jug danas prečesto sliči na gomilu betona i makiju koja raste bez ikakve kontrole.
 

Teo Trostmann

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Ponedjeljak, 01/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 829 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević