Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Strukovne komore moraju biti servis svojim članovima

 
 
Članstvo u strukovnim komorama treba biti masovnije i članovi komora moraju se osjećati kolegama, a ne konkurencijom, smatra Tihomir Rengel, dipl. ing., DHT Projekt d.o.o., Zagreb.Uz to, projektant s dugogodišnjim iskustvom u projektiranju termotehničkih instalacija, suvlasnik projektantske tvrtke i predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na upravo završene izbore u Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i istaknuo što bi u njoj sve trebalo promijeniti da ona postane pravi predstavnik i zagovornik struke.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/rengel-tihomir2018-2-20180405152556193.jpg
Za početak, što Vas kao projektanta najviše muči u svakodnevnom radu?
- Najveći problem koji sve nas muči, ne samo projektante, je nerazvijenost hrvatskog gospodarstva. Naime, kako nema ozbiljnije industrije, projektira se uglavnom u zgradarstvu. To je i razlog zašto u Hrvatskoj u pravilu više nema ozbiljnih, velikih projektantskih tvrtki i one s više od 10 zaposlenih mogu se nabrojati na prste, dok su preostale tvrtke sa svega 2 - 3 zaposlenika. No, s time se ne može napredovati niti stjecati nova znanja niti izvoditi imalo malo veće projekte. Velik su problem i cijene koje su u nekim ponudama na rubu isplativosti. No, to je nešto zašto smo mi projektanti sami krivi jer pod raznim pritiscima pristajemo 'raditi za kikiriki'. Zbog toga treba propisati neke minimalne cijene rada ispod kojih se ne bi smjelo ići, po uzoru na neke druge struke (npr. odvjetništvo). Mi projektanti morali bi biti svjesni da smo kolege, a ne konkurencija.
 
Naravno, moram spomenuti ključni problem u Hrvatskoj - neplaćanje! Ako je problem pronaći posao i završiti ga kvalitetno i na vrijeme, zašto onda još mora biti problem naplatiti ga?! S druge strane, dok za obavljene radove na projektiranju na naplatu čekamo predugo, obveze prema državi moramo podmiriti odmah. Isto tako, kao poduzetnik bih istaknuo da je posve besmisleno da nam u ured stalno dolaze kojekakve inspekcije kojima je cilj samo i jedino pronaći nekakvi nedostatak i naplatiti kaznu, a ne najprije upozoriti na propuste i obvezu poštivanja propisa.
 
Što bi od tih problema trebala rješavati Hrvatska komora inženjera strojarstva kao krovna strukovna udruga ovlaštenih projektanata strojarskih instalacija?
- Prije svega, Komora mora biti servis svojim članovima. To znači da ona mora biti uvijek na usluzi za rješavanje problema i kao pomoć u poslu svojih članova, projektanata, a ne sredstvo za ispunjavanje ambicija pojedinaca na njezinom čelu. Dakle, svaki član Komore od nje mora dobiti sve što mu treba za lakše obavljanje svakodnevnih poslova: od pomoći i savjeta, do informacija i preporuka, a ne da ona služi samo da se dobije žig.
 
Kako bi se to ostvarilo, nužno je povezati se s drugim komorama inženjera u graditeljstvu (arhitekata, inženjera građevinarstva i elektrotehnike) pa i s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom i drugim strukovnim udrugama (npr. Hrvatskom stručnom udrugom za plin, Hrvatskom dimnjačarskom udrugom) i zajedno i proaktivno nastupati prema nadležnim državnim tijelima (ministarstvima, uredima, agencijama i sl.). Također će trebati intenzivirati suradnju s odgovarajućim komorama u zemljama u okruženju jer, primjerice, do sada nije bilo gotovo nikakve suradnje s Inženjerskom komorom Slovenije, a iz slovenskih iskustava moglo bi se dosta naučiti. Konačno, mislim da se članstvo u Komori mora omasoviti i da ona okuplja sve strojare, a ne samo ovlaštene projektante, nadzorne inženjere i voditelje gradnje. Ako je 'Komora inženjera strojarstva', onda njezini članovi trebaju biti svi strojari koji su položili stručni ispit. Nelogično je da član HKIS-a ne može biti diplomirani inženjer strojarstva koji, npr. radi u brodogradilištu i projektira brodove!
 
Na upravo završene izbore u HKIS-u bilo je više prigovora i primjedbi zbog uočenih netransparentnosti i neusklađenosti sa standardima demokratske prakse. O čemu se tu radilo i što je poduzeto u vezi s time?
- U posljednjih nekoliko mjeseci, otkako traju izbori (jer oni prošle jeseni su poništeni!), tridesetak članova HKIS-a potrošilo je mnogo svojeg slobodnog pa i radnog vremena kako bi se neke stvari promijenile u dosadašnjem radu Komore. Nikome od njih motiv nije bio novac, već želja da se nešto promijeni i da svima bude bolje. Kako bi se provjerilo jesu li svi potezi koje je provodila dosadašnja uprava Komore na provođenju izbora u skladu sa zakonima i demokratskom praksom, angažirana je i odvjetnica. Na žalost, pojedini interni akti Komore zamišljeni su i napisani tako da je mnogo toga ostalo neregulirano i nedorečeno, što se osobito vidi na primjeru izbora i ponekad mi se čini kao da su ih radili Vladimir Putin ili Viktor Orbán.
 
S druge strane, čudi me što Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja smatra da je nadležno samo za poslove i akte Komore koji se ubrajaju u tzv. prenesene ovlasti (tj. na ono što Komora radi u ime države), ali ne i za njezine opće akte (one koji uređuju njezino poslovanje i unutarnju organizaciju). Isto tako, Ministarstvo uprave smatra se nadležnim za provođenje nadzora samo nad zakonitošću rada 'običnih' udruga građana koje se upisuju u registar udruga, ali ne i Komora s obzirom da se one, temeljem zakona, upisuju u sudski registar. To su dva dobra primjera zašto se, u nedostatku potpore države za rješavanje nepravilnosti, gubi povjerenje u tu istu državu. Ipak, Upravnom sudu je podnesen prijednog za ocjenu zakonitosti općeg akta Komore kojima se uređuju izbori, no to formalno-pravno ne znači da se oni ne smiju provoditi. U svakom slučaju, postupak glasovanja za članove Skupštine je završen i, kakvi god bili rezultati, održavanje Skupštine Komore najavljeno je za 19. travnja u Osijeku i tada će biti konstituirana nova Skupština i izabrana nova upravna tijela Komore.
 
Što treba promijeniti u internim aktima i organizaciji HKIS-a da problema do kakvih je dolazilo pri izborima u budućnosti više ne bude?
- Najprije se mora promijeniti pravni okvir, tj. interni opći akti koji definiraju organizaciju Komore, tako da budu jasni, transparentni i svima razumljivi. To je preduvjet 'fair-playa' u radu Komore i njezinog kvalitetnog daljnjeg funkcioniranja. Naime, samo je po sebi razumljivo da jedan članak internog akta ne smije biti u suprotnosti s drugim, što je do sada bio ne tako rijedak slučaj. Isto tako, hitno se moraju promijeniti odredbe koje onemogućavaju da se za ključna mjesta u Komori može kandidirati bilo koji njezin član (koji plaća članarinu i nema izrečenu stegovnu mjeru, naravno), a kako bi se osigurala propisana jednakost svih članova Komore.
 
Što bi trebalo biti među prvim zadacima novog čelništva HKIS-a nakon preuzimanja dužnosti?
- Kao prvo, čelno mjesto Komore ne smije služiti za pokazivanje svojeg ega, već za rad za dobrobit svih članova i cijele strojarske struke. U skladu s time, mislim da bi predsjednik Komore, tko god bude izabran na tu dužnost, morao osobno obići i upoznati svakoga njezinog člana, od Umaga do Iloka i od Čakovca do Cavtata, vidjeti čime se bavi, saslušati ga i čuti što ga muči.
 
Mislite li da bi HKIS trebao više sudjelovati u donošenju podzakonskih i tehničkih propisa koji imaju veze s projektiranjem strojarskih instalacija? Primjerice, već 30-ak godina koristi se, sada već prilično zastarjeo, propis za projektiranje i održavanje plinskih kotlovnica, a problem je i propis za izvođenje plinskih instalacija koji nema jednaku valjanost u cijeloj državi.
- Pravilnik o plinskim kotlovnicama je gorući problem na koji struka već godinama upozorava 'nadležna tijela', ali se ne događa ništa. Novi Pravilnik mora biti usklađen s tehničkim dostignućima i promjenama u posljednjih 30-ak godina i prilagođen stečevinama drugih europskih zemalja koje nam mogu biti uzor (npr. Slovenije, Austrije, Njemačke). Njegova izrada svakako treba biti zadatak Komore! Isto tako, u Hrvatskoj nema nijednog tehničkog propisa koji bi uređivao energetska postrojenja na biomasu, a ona su u primjeni sve češća. I na tome bi Komora morala raditi, u skladu sa svojim ciljevima, zadacima i ovlastima. Tu je i Tehnički propis za plinske instalacije koji je izradila jedna druga stručna organizacija (HSUP), no koji nema svoju pravnu težinu. I to se mora promijeniti, u suradnji svih: i struke i nadležnih ministarstava. Konačno, svi bi ti propisi morali biti objavljeni u 'Narodnim novinama' i služiti kao pravni okvir za rad projektanata i instalatera i za postupanje nadzornih inženjera, inspektora i inspekcijskih tijela.
 
Osim što ste projektant, suvlasnik projektantske tvrtke i aktivni ste u HKIS-u, predavač ste i na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kakvo je Vaše mišljenje o suradnji među strukama u gradnji? Kako u tom smjeru obrazujete buduće arhitekte?
- Već sam 15 godina predavač na Arhitektonskom fakultetu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i predajem građevinske instalacije. Studente učim kako kvalitetno i kvantitativno primijeniti instalacije u sklopu projekta. Naime, arhitekti moraju biti svjesni da instalacije (cijevi, kanali, kabeli, klima-uređaji, klima-komore, radijatori, bojleri, kotlovi, kotlovnice, strojarnice itd.) zauzimaju određeni prostor. Isto tako, učim ih kako komunicirati u budućem profesionalnom životu sa svim drugim sudionicima u gradnji, od projektanata drugih struka, do građevinaca i instalatera. Uostalom, kako sam ranije rekao, suradnja svih struka u gradnji (i ne samo u gradnji!) je nužnost, ako želimo imati kvalitetno projektirane, izgrađene i opremljene zgrade, a kasnije u njima ugodno živjeti i boraviti.
 

B. L.: http://www.energetika-net.com/specijali/intervju-mjeseca/strukovne-komore-moraju-biti-servis-svojim-clanovima-26669

Izložba u Splitu: "Izraelska otkrića i razvoj koji su utjecali na svijet"

 
 
Povodom 70. obljetnice osnutka Države Izrael, u suradnji Izraelskog veleposlanstva u RH, Sveučilišne knjižnice i Židovske općine Split, u sklopu Festivala znanosti u ponedjeljak, 16. travnja u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu otvorena je izložba „Izraelska otkrića i razvoj koji su utjecali na svijet“.
http://www.unist.hr/Portals/0/EasyDNNNews/11501/1920900p2419EDNmainScreen-Shot-04-12-18-at-02.41-PM.PNG?w=880&mode=crop
Izrael je država s najvišom stopom akademski obrazovanih ljudi na svijetu u odnosu na broj stanovnika. S devet sveučilišta i 66 visokoškolskih obrazovnih instituta, ova država smatra se high-tech supersilom te privlači brojne multinacionalne kompanije koje tu osnivaju svoje centre za istraživanje i razvoj i ulažu u start-up tvrtke u raznim područjima. Dostignuća izraelske znanosti pokrivaju široki raspon područja i tema, s pionirskim inovacijama u poljoprivredi, medicini, robotici, kompjuterizaciji, arheologiji, istraživanju svemira, matematici i društvenim znanostima. Povijest znanstvenog istraživanja u Izraelu započela je od trenutka kada su se Židovi počeli vraćati u svoju domovinu. Želja za transformacijom zemlje Izrael, do tada vrlo siromašne regije prepune raznih bolesti, u modernu državu bila je ključni čimbenik u znanstvenim ispitivanjima i tehnološkom razvoju.
 
Istraživanje u poljoprivredi datira još iz 19. stoljeća s utemeljenjem škole Mikveh Yisrael 1870. Poljoprivredna jedinica, utemeljena u Tel Avivu (1921), s vremenom je postala Organizacija za istraživanje u poljoprivredi (ARO). Istraživanja u medicini i javnom zdravstvu započela su uoči Prvoga svjetskog rata, s osnutkom Hebrejske zdravstvene ustanove koja je dobila veliki poticaj kada su osnovani odjeli za biokemiju, bakteriologiju i higijenu, unutar Instituta za mikrobiologiju, sredinom 1920-ih na Hebrejskom Sveučilištu u Jeruzalemu. To je ujedno bila i osnova za medicinski centar Hadasa, koji je danas najvažniji medicinsko istraživački centar Izraela. Industrijsko istraživanje svoje početke bilježi u laboratorijima Mrtvoga mora, tijekom 1930-ih, dok je napredak u osnovnoj znanosti i tehnologiji započeo na Hebrejskom sveučilištu1925. godine, te na Tehnološkom Institutu Izraela – Technionu u Haifi, i Daniel Sieff centru za istraživanje u Rehovotu, koji je kasnije je postao svjetski poznat kao Weizmann institut znanosti.
 
Kada je država Izrael osnovana 1948. godine, znanstvena i tehnološka infrastruktura zemlje je već postojala. U početku, istraživanje je bilo usredotočeno na projekte od nacionalne važnosti, te su se na takvim postavkama postupno razvijale tržišno orijentirane industrije. Jedan od glavnih preduvjeta znanstvenih i tehnoloških otkrića je visoko kvalificirana radna snaga, čemu je doprinio i velik broj vrhunski obrazovanih znanstvenika, inženjera i tehničara koji su uselili u zemlju iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Posljednjih godina nekoliko je izraelskih znanstvenika, kao primjerice Dan Shechtman (Tehnion) i Aada Yonath (Weizmann Institut), dobilo Nobelovu nagradu. Izraelski know-howje orijentiran i prema naprednoj elektronici te sigurnosnim sustavima.
 
Jedan od najbrže rastućih tehnoloških poslova u Izraelu su biološke znanosti s više od 1000 tvrtki koje izvoze preko 6 milijardi dolara samo u području farmaceutskih i medicinskih uređaja. Na primjer, jedan od poznatijih izraelskih izuma je Pillcam, koji omogućuje liječnicima da obave pregled probavnog trakta uz pomoć kamere koja se guta.
 
Istraživanje i razvoj u Izraelu prvenstveno provodi 7 sveučilišta, nekoliko vladinih i javnih istraživačkih instituta te stotine civilnih i vojnih tvrtki. Vlada i javna tijela glavni su izvori financiranja istraživanja i razvoja, osiguravajući sredstva za preko polovine izraelskih istraživačko-razvojnih aktivnosti. Preko 80% svih potencijalno objavljivih izraelskih istraživanja – te gotovo sva osnovna istraživanja i osnovno istraživačko obučavanje – provodi se unutar fakulteta. Izraelska znanstvena fondacija (ISF), pravno neovisno tijelo, osnovni je izvor konkurentnih temeljnih istraživačkih sredstava i financiranja. Oko 1000 individualnih istraživača dobiva potporu od ISF-a, ali i od fakulteta i/ili sveučilišta. ISF financira i posebne programe. TELEM, volonterski forum kojeg čine vrhunski znanstvenici ministarstva industrije, ekonomije i rada, i znanosti ali i predsjednik izraelske akademije, predstavnici Vijeća za visoko obrazovanje, ministarstva financija, i drugih, služi za dodatno financiranje i koordiniranje istraživanja. TELEM je projektirao i financirao ulazak Izraela u okvirni program Europske Unije, članstvo u Europskim sinkrotronskim radijacijskim postrojenjima i izraelsku internet II inicijativu. Izraelska sveučilišta posjeduju velik broj patenata.
 
Kao i na sveučilištima širom svijeta, napredak u znanosti je glavni cilj istraživača na izraelskim sveučilištima. Članci i knjige koje su napisali Izraelci obuhvaćaju sva znanstvena polja, te su ujedno i glavni sveučilišni izričaj. Izrael sudjeluje u oko 1% od ukupnog broja svjetskih znanstvenih publikacija, te u mnogim područjima, kao što su kemija i kompjuterske znanosti, ima jak utjecaj na svjetsku znanstvenu zajednicu. U odnosu na veličinu radne snage, Izrael ima izrazito veliki broj objavljenih autora u području prirodnih znanosti, inženjerstva, poljoprivrede i medicine, a i u publikacijama koje su izraelski znanstvenici objavili u suradnji sa znanstvenicima iz drugih zemalja. Izrael je važno središte međunarodnih znanstvenih konferencija i svake ih godine organizira velik broj.
 
Izrael je značajno doprinio u teoretskom i praktičnom smislu biotehnološkoj revoluciji te je razvio napredne infrastrukture u medicinskim i bolničkim istraživanjima. Biotehnologija, biomedicina i klinička istraživanja čine više od polovine svih znanstvenih publikacija. Domaći znanstvenici su razvili metode za proizvodnju hormona ljudskog rasta i interferona, grupe proteina učinkovitih u borbi protiv virusnih infekcija. Lijek Copaxone, učinkovit u liječenju multiple skleroze, u potpunosti je razvijen u Izraelu. Također je razvijen genetski inženjering. Sofisticirana medicinska oprema za dijagnostiku i liječenje razvijena je i promovirana širom svijeta, kao što je na primjer CT skener, sistem magnetske rezonance (MRI), ultrazvučni skeneri, nuklearno medicinske kamere i kirurški laseri. Ostale inovacije uključuju posebne polimere koji se koriste u prevenciji taloženja zubnoga plaka, aparate za smanjenje benignih i malignih tumora prostate, upotrebu botulina za ispravljanje razrokosti, kao i minijaturne kamere za gutanje koje se koriste za dijagnozu bolesti probavnoga sustava.
 
Industrijski sektor te civilni troškovi za istraživanje i razvoj, kao i broj znanstvenika i inženjera uključenih u industrijsko istraživanje i razvoj, značajno su porasli u zadnja dva desetljeća. Izraelsko istraživanje i razvoj u industriji koncentrirani su na elektroniku, a provodi ih mali broj velikih tvrtki. Takve tvrtke, koje intenzivno ulažu u istraživanje i razvoj, glavni su izvor zapošljavanja i izvoza. Poticanje rasta u takvim tvrtkama žarište je izraelske industrijske strategije.
 
U komunikacijama, osnovne primjene istraživanja i razvoja uključuju digitalizaciju, procesuiranje, prijenos i povećanje slika i podataka. Proizvodi variraju od napredne telefonije do sistema govorne poruke, dvostrukih telefonskih linija ali i širokog područja internetskih aplikacija. Optika, elektrooptika i laseri su brzo rastuća polja industrije. Izrael je svjetski predvodnik u području optičkih vlakana, sustava elektro-optičke kontrole za tiskane ploče, sisteme toplinskog navođenja noću i elektro-optički baziranih robotičkih proizvodnih sustava. Kompjuterski bazirana oprema, uglavnom u perifernim i softverskim područjima, osmišljena je i proizvedena u Izraelu. U tiskanju i izdavaštvu, izraelska kompjuterska grafika i slikovni sistemi široko se primjenjuju u Izraelu ali i u drugim zemljama. Dok su neki izraelski softverski proizvodi dizajnirani za korištenje na glavnim kompjuterima, većina ih je ipak osmišljena za male ili srednje velike sustave kao što su kompjuterske radne jedinice. Kompjuterski miš sa 3 dodirna jastučića koji omogućuje ljudima oštećena vida da 'čitaju' tekstove i grafiku s ekrana, osmišljen je u Izraelu. Prvo istraživanje u robotici provedeno je u kasnim 1970-ima, a danas se proizvode roboti namijenjeni za obavljanje širokog spektra aktivnosti, uključujući i poliranje dijamanata, zavarivanje, pakiranje, gradnju, itd. Trenutno se provodi istraživanje u primjeni umjetne inteligencije na robote. Aeronautika je vezana uz potrebe obrane. 'Arav' je prvi civilni zrakoplov proizveden u Izraelu, a nakon toga je proizveden i ekskluzivni mlažnjak Westwind. Izraelska aero-svemirska industrija u suradnji s izraelskom svemirskom agencijom predstavila je lokalno osmišljene i proizvedene satelite. Izrael je razvio, proizveo i izvozi veliki broj sličnih proizvoda, uključujući sisteme za prikaz, aeronautičke kompjutere, simulatore letenja te je ujedno i svjetski predvodnik u tehnologiji i proizvodnji bespilotnih letjelica.
 
Poljoprivredni sektor se gotovo u cijelosti zasniva na istraživanju i razvoju koji se potom primjenjuju u suradnji poljoprivrednika i znanstvenika. Rezultati istraživanja brzo se prenose na polja radi testiranja, a eventualni problemi se prenose izravno znanstvenicima koji rade na njihovu rješavanju. Većina poljoprivredno istraživačkih instituta u Izraelu održava blisku vezu s Organizacijom UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), time osiguravajući kontinuiranu razmjenu informacija s drugim zemljama. Izraelske krave muzare su, u prosjeku, svjetski prvaci u proizvodnji mlijeka. Uz pomoć očuvanja sperme i jajnih stanica superiorne vrste i krvne linije stoke, Izrael je u mogućnosti unaprijediti vlastita stada ali i podijeliti svoja dostignuća s drugim zemljama. Izraelski poljoprivrednici su začetnici sistema navodnjavanja 'kap po kap', poljoprivredne biotehnologije, solarizacije tla i kontinuirane uporabe industrijskih otpadnih voda za poljoprivredu. Navedena dostignuća prenesena su na tržišne proizvode koji imaju vrlo široki raspon, od genetski uvjetovanog sjemena i biopesticida do lako razgradive plastike i kompjuteriziranih sistema navodnjavanja i gnojenja.
 
Intenzivan razvoj alternativnih izvora energije kao što su solarna, termalna i energija vjetra, pozitivan su rezultat nedostatka konvencionalnih izvora energije u Izraelu. Kao rezultat, Izrael je vodeća zemlja na svijetu u broju solarno energetskih polja ali i svjetski najveći korisnik, po glavi stanovnika, solarnih kotlova u kućanstvima. Izumljen je novi, visoko učinkoviti prijemnik za skupljanje koncentrirane sunčeve svjetlosti a cilj mu je da poboljša uporabu solarne energije i u industriji. Prednost u korištenju energije vjetra je proizvodnja turbine s fleksibilnim motorima na napuhavanje. Razvijena je i tehnologija korištenja vode iz bara određenoga stupnja saliniteta sadržaja minerala kako bi upila i uskladištila solarnu energiju. Geotermalne elektrane, sposobne za vađenje topline iz zemlje i njezino pretvaranja u paru za potrebe pokretanja turbina trenutno se nalaze u fazi testiranja. Projekt, koji je razvio tim znanstvenika na Sveučilištu Technion, koristi suhi zrak i vodu (čak i morsku ili bočatu vodu) za proizvodnju energije kroz dimnjake visoke tisuću metara.
 
Izložba koja prikazuje dio fascinantnog raspona izraelskih znanstvenih inovacija i postignuća, njihov utjecaj na čovječanstvo te istraživače koji stoje iza tih inovacija, moći će se razgledati do 1. lipnja 2018.
 

Nives Matijević

Politika prodaje priču da plinofikacija rješava probleme u Slavonskom Brodu

 
 
Ekološka katastrofa u Slavonskom Brodu sada je potpuna - osim onečišćenog zraka, sada ni voda nije za piće. Rješavajući problem kvalitete zraka kojeg plinofikacija rafinerije ne može riješiti, život u gradu postao je zaista težak. Na djelu su igre velikih u kojima su građani samo pijuni.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/postrojenje-2-20120301074213549.jpg
Kviz pitanje bi moglo glasiti: „Navedite grad koji se guši u smradu trulih jaja?“ Što je nekoć bio Sisak, sada je Slavonski Brod. Zrak u Sisku poboljšao se prije 10 godina, no problem u Slavonskom Brodu neće se riješiti tako lako, iako država uvjerava u suprotno. I da stvar bude gora, problem je i pitka voda. Prošli tjedan, uoči Uskrsa u brodsko vodocrpilište dospjela je velika količina ugljikovodika i zatrovala pitku vodu za više od 90.000 ljudi. Rješenje se sada traži u spoju na susjedno vodocrpilište kojem gravitira i susjedna županija i bušenju novih bunara da se pokušaju izbjeći redukcije kojima bi moglo biti pogođeno i 200.000 stanovnika. Sama činjenica da nema pitke vode za tako velik broj ljudi pokazuje da su u pravu svi koji tvrde da je riječ o najvećoj ekološkoj katastrofi od osamostaljenja države. Tim je apsurdnije što se onečišćenje vodocrpilišta najvjerojatnije dogodilo upravo kao pokušaj kakvog-takvog poboljšanja kvalitete zraka.
 
Naime, tvrtka Crodux postigla je dogovor o plinofikaciji bosanskobrodske rafinerije koja sada koristi mazut, a politički vrh im je izašao u susret s mogućnošću da se 27 godina stari produktovod za rafineriju prenamijeni u plinovod. Crodux je uoči Uskrsa provodio tlačno ispitivanje tog cjevovoda, zbog čega je došlo do otvorenog izlijevanja ugljikovodika na jednom mjestu što je brzo primijećeno i sanirano. Ipak, sada se sumnja da je upravo zbog te tlačne probe došlo do onečišćenja nabujalih podzemnih voda i migracije ugljikovodika do 2,5 km udaljenog vodocrpilišta. Slučajem se bavi krim-policija i državno odvjetništvo, a grad je podigao kaznenu prijavu protiv Croduxa. Još se ne zna kakvo je stanje produktovoda niti što je u njemu bilo i u kojim količinama, što je konkretno napravljeno u sklopu te tlačne probe te je li moguće da se visokim podzemnim vodama tako brzo prenese vrlo velika količina ugljikovodika do udaljenog vodocrpilišta. Ne treba isključiti ni terorizam. 
 
Čak i kada se otkrije u čemu je problem, bit će to slaba utjeha Brođanima koji će problem s pitkom vodom riješiti za približno tri mjeseca. Do tada, uz sumporovodik iz brodske rafinerije mučit će ih 'nafta iz pipe' - kao što i sami ironiziraju - ne smiju piti vodu i udisati zrak. Ono što vrijedi primijetiti je da je građanima toga grada politički prodana priča da će plinofikacijom rafinerije dobiti čisti zrak, što je daleko od istine. Zamjenom mazuta plinom Brođanima se neće ništa bitno promijeniti jer će se smanjiti emisije bezmirisnog sumpornog dioksida, ali ne i smrdljivog sumporovodika, merkaptana i sulfidnih ulja koja se oslobađaju preradom nafte, dok se visoke vrijednosti lebdećih čestica tek se manjim dijelom mogu pripisati rafineriji. Iz rafinerije dolaze dvije vrste onečišćenja – iz ložišta – koje će se riješiti plinofikacijom - i procesno onečišćenje, koje najviše smeta građanima, a ono se uopće neće smanjiti plinofikacijom rafinerije. Primjerice, smrad po sumporu može 'izliječiti' samo jedno – modernizacija rafinerije ugradnjom Claus postrojenja za odsumporavanje, sličnog kakvo je 2007. ugrađeno u Sisku, a za ostalo onečišćenje nužna je procesna modernizacija na kojoj se ne radi dovoljno. 
 
Ruska rafinerija u ogromnim je financijskim dubiozama i posluje isključivo zahvaljujući financijskoj pomoći Zarubežnjefta, tvrtke koja je u Bosnu i ušla strateški, kao produžetak ruske vanjske politike kojoj je trebalo strateško pozicioniranje u BiH. Republika Srpska kontinuirano tolerira loše poslovanje i izlazi Rusima u susret na sve moguće načine, zagovarajući njihove interese gdje god je potrebno pa i, prema potrebi, ulazeći u verbalni klinč s hrvatskim vlastima. Vlasnik ni ne pomišlja dovršiti modernizaciju zbog koje tržištu ne može ponuditi kvalitetne proizvode a o svemu se odlučuje u Moskvi. Zanimljivo je da je ruski veleposlanik u Hrvatskoj upravo na dan kada se dogodilo onačišćenje vode revoltirano komentirao hrvatsko opozivanje ruskog diplomata, dovodeći ga u korelaciju s plinofikacijom u RN Brod koja je mogla dati rezultata za godinu dana, ali sada ipak ne će. Oh, kako je samo bio u pravu! Priču oko plina u bosanskobrodskoj rafineriji treba promatrati gledajući šire rusko-hrvatske odnose koji su na povijesno najboljoj razini, jer treba imati na umu da nas Rusija nakon povlačenja diplomata nije kaznila, već nam je udijelila simboličnu packu. Razloga je puno, a treba ih tražiti u gospodarskim interesima kroz Agrokor i Petrokemiju, pa i na LNG-terminal, a to je već utjecaj na lijep komad hrvatskog BDP-a, zar ne? Velike države rade što hoće, a male što im se kaže, tužna je realnost. Građani su kolateral - Siščani to dobro znaju, a sada i Brođani dobivaju lekciju.
 

Nina Domazet, Energetika-net

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1741 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević