Get Adobe Flash player
Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Pupovčev SDSS osnovali su ratni zločinci i rušitelji hrvatske...

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

U Srbu se slavi pokolj nad hrvatskim...

Zagreb – posvojeni grad

Zagreb – posvojeni grad

I bez potresa sa starih zgrada padala je žbuka, kamenje, dijelovi...

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Miroslav Škoro špekulira prema Jasenovcu i prema...

Prvi politički program Velike Srbije

Prvi politički program Velike Srbije

Namjere Srbije bile su jasne, dominirati u zajedničkoj...

  • Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:48
  • Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:53
  • Zagreb – posvojeni grad

    Zagreb – posvojeni grad

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:31
  • Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:26
  • Prvi politički program Velike Srbije

    Prvi politički program Velike Srbije

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 16:42

Zasad se planira da će nova termoelektrana Datteln 4 raditi do godine 2038.

 
 
Zbog pandemije je osjetno pala i potrošnja električne energije u Njemačkoj. Ipak se sprema puštanje u pogon nove termoelektrane na ugljen, bez obzira na najave prestanka korištenja ugljena.
https://www.power-technology.com/wp-content/uploads/image-digitalinsightresearch/Archive/nri/power/news/Lunen%20Thermal.jpg
Ne prestaju prosvjedi protiv otvaranja nove termoelektrane Datteln 4. Kako su zbog pandemije mnogi pogoni prekinuli proizvodnju, tako neki distributeri bilježe pad potrošnje električne energije i do 20%. Ipak, baš ovih tjedana se očekuje puštanje u pogon nove termoelektrane Datteln 4 - na golemu srdžbu zaštitnika okoliša. "Tko u godini 2020. pušta u pogon novu termoelektranu na ugljen, taj se ponaša neodgovorno i ignorira znanost o klimi", tvrdi Lisa Göldner iz organizacije Greenpace. "S TE Datteln 4 raste emisija plinova koji uzrokuju efekt staklenika. Umjesto nove termoelektrane, trebamo masovni porast korištenja obnovljivih izvora energije."
 
Naravno, kad se Datteln 4 počeo graditi 2007., nitko nije mogao slutiti da će izbiti ova pandemija, a i na ugljen se još računalo. Doduše sve elektrane kompleksa Datteln su građene za korištenje kamenog ugljena i stare elektrane - prva je izgrađena još 1964. - su isključene još 2014. No ova nova koja ubrzo počinje s radom ima kapacitet koji je više nego tri puta veći nego sve tri stare elektrane - uzete zajedno. A izvanredno dopuštenje da se završi i ovu elektranu je izdano najavom kako je čitav pogon daleko "čišći" nego što su bile stare elektrane. Ali kemija se ne može prevariti: baš zbog te učinkovitosti elektrane Datteln 4 će ona vjerojatno mnogo raditi što će značiti oko 10 do 13 milijuna tona CO2 u trajanju životnog vijeka ove elektrane.
 
A dok će i u Datteln 4 sagorijevati antracit koji će biti dopreman iz uvoza - svi rudnici kamenog ugljena u Njemačkoj su već zatvoreni, još je veća srdžba zaštitnika okoliša što se i dalje ustraje u korištenju mnogo manje učinkovitog lignita - i koji će se i dalje eksploatirati i u površinskom kopu u pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija, makar će zbog toga morati biti uništeno još pet naselja. Usprkos svim prosvjedima i najavama politike, koncern RWE planira eksploatirati još preko 900 milijuna tona lignita do 2038. godine - što neminovno znači i nove milijune tona ugljičnog dioksida.
 
Treba li nam uopće ugljen?
 
Organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace je zatražila od njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW) studiju, može li Njemačka pod tom pretpostavkom uopće ispuniti ciljeve za zaštitu klime dogovorene u Parizu kako bi se zatopljenje zemlje ograničilo na najviše 1,75 stupnjeva Celzijusa. Odgovor Instituta je potpuno jasan: nipošto. Najveća potrošnja lignita ne bi trebala biti niti polovicu te količine i iznositi maksimalno 350 milijuna tona.
 
No pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija i njezin predsjednik vlade Armin Laschet i dalje ustraju u eksploataciji i korištenju lignita, pa makar to značilo i uništavanje naselja. No zaštitnici okoliša upozoravaju kako se pokrajinska vlada poziva na stare podatkei istraživanja koja su provedena između 2012. i 2015. i po kojima postoji potreba za eksploatacijom ugljena. No i bez korone, potrošnja energije je već odavno počela padati: strojevi su učinkovitiji, izolacija je bolja i što je najvažnije, energija je sve skuplja tako da se svi trude trošiti što manje. Institut za ekonomska istraživanja je došao do zaključka kako taj sporni površinski kop Garzweiler zapravo niti energetski nije neophodan i kako bi i ta pokrajina i čitava Njemačka već u dogledno vrijeme sve svoje potrebe mogla pokrivati iz obnovljivih izvora energije.
 
Europa napušta "prljavi" ugljen
 
Čitav niz država Europe napušta korištenje ugljena kao energenta za elektrane: na prvom mjestu su tu Švedska i Austrija koje su ovog travnja isključile svoje posljednje termoelektrane. Francuska to namjerava učiniti do 2022. godine, Slovačka i Portugal do 2023., godinu dana kasnije i Velika Britanija, 2025. Irska i Italija. Do 2030. su zatvaranje termoelektrana najavile i Grčka, Finska, Nizozemska, Mađarska i Danska.
No Poljska je korištenje ugljena pretvorila u politički problem svojih rudnika ugljena tako da načelno odbija zatvaranje termoelektrana - makar i ona zapravo većinu ugljena nabavlja iz uvoza. Balkanske države također ne žele zatvoriti svoje termoelektrane, niti postoji rasprava o napuštanju ugljena kao energenta.
Doduše, treba biti oprezan i s pohvalama zemljama koje više ne žele termoelektrane na svom području: čitav niz zemalja ne samo da ustraje u atomskim elektranama, nego čak planiraju gradnju novih. One se možda čine "klimatski neutralne" - ali su doista daleko od toga da čuvaju naš okoliš.
 

https://www.dw.com/hr/za%C5%A1to-se-otvaraju-%C4%8Dak-i-nove-termoelektrane/a-53531759

Globalni višak opskrbe naftom

 
 
Rafinerijska prerada je presudan dio naftne industrije koji crnu sirovu naftu pretvara u precizno specificirane proizvode: od benzina i dizela, preko mlaznog goriva, do maziva i sirovina za petrokemijsku industriju. Međutim, koliko je rafinerijsko poslovanje važno i osjetljivo, najbolje pokazuje trenutačna kriza naftnog tržišta.
https://caspiannews.com/media/caspian_news/all_original_photos/1506606629_2370968_1506606371_97143oil-refinery.jpg
Dramatičan pad cijene nafte s oko 60 USD/bbl na nešto manje od 30 USD/bbl koji je započeo potkraj 2019. godine i traje do danas uzrokovan je najprije usporavanjem rasta svjetskog gospodarstva (uz obračun najvećih proizvođača za osiguravanje udjela na tržištu), a potom i izbijanjem pandemije koronavirusa. Tako je tržište nafte ostvarilo rekordan su cit u opskrbi u travnju jer je koronavirus ukinuo velik dio potražnje. Istodobno, neki veliki proizvođači poput Saudijske Arabije čak povećavaju proizvodnju stvarajući velike tržišne viškove i izazivaju globalno zagušenje naftom. Sve to prijeti da će u roku od nekoliko mjeseci posve nadmašiti skladišne kapacitete i možda čak prisiliti na prekid rada u naftnoj industriji.
Analitičari konzultantske kuće IHS procijenili su da će se globalni višak opskrbe naftom na mjesečnoj razini kretati na 4 - 10 milijuna bbl/d u razdoblju veljača - svibanj ove godine, što je jednako 4 - 10 % svjetske potražnje. Posljedice su takve da je u tim uvjetima i uz krizu s koronavirusom, prerada nafte u kineskim rafinerijama pala za oko 40 %.
 
Tri glavna izazova
 
Sve to ima odgovarajuće financijske posljedice. Tako bi ruski proračunski prihodi od prodaje nafte i plina ove godine trebali biti za 39 milijardi dolara manji nego što se ranije očekivalo, a slične probleme značajnog gubitka prihoda od industrije nafte imaju i drugi veliki proizvođači.
U svemu tome nalaze se rafinerije nafte kao važan dio slagalice trenutačne globalne krize i šireg koncepta sigurne i pro tabilne opskrbe nacionalnih tržišta naftnim proizvodima. Naime, rafinerijska prerada se tradicionalno smatra načinom proizvođača za ‘dodavanje vrijednosti’ svojem proizvodu umjesto da samo izvoze sirovinu. U novije vrijeme, države Bliskog istoka, a prije svega Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt, pokušale su ostvariti povrat vrijednosti ulaganjem u megarafinerije na svojim i ključnim azijskim tržištima, tj. u Kini, Indiji, Vijetnamu, Indoneziji i Maleziji. Tako su na svoje rafinerije dodale petrokemijske komplekse za stvaranje veće vrijednosti i sofisticiraniju proizvodnju. Međutim, najveći dio takvih investicijskih planova ulazi u razdoblje koje je složenije od onoga kada su novi projekti bili planirani i pokretani. Naime, sada se rafinerije suočavaju s tri glavna izazova.
 
Kapaciteti prerade
 
Prvi izazov se odnosi na pretjerane kapacitete rafinerijske prerade, iako se očekuje da će svjetska potražnja za naftom svakako porasti. Prema nekim ranijim analizama, rast će za oko 1,3 mil. bbl/d u 2020., dok Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svojem zadnjem izvješću iz ožujka predviđa da će do 2025. godine ona rasti po godišnjoj stopi malo manjoj od 1 mil. bbl/d (uz uračunat ovogodišnji pad zbog pandemije koronavirusa). No, planirani val novih rafinerija trebao bi povećati ukupne rafinerijske kapacitete u ovoj godini za više od 2,2 mil. bbl/d, a u 2022. se očekuje uključivanje u rad dodatnih 1,8 mil. bbl/d.
Taj dobitak kapaciteta uglavnom dolazi od novih divovskih rafinerija u Kini, na Bliskom istoku i jednog velikog postrojenja u Nigeriji. Potkraj godine bit će završena ključna faza nigerijske rafinerije Dangote u vrijednosti 11 mlrd. dolara. Kada i cijeli njezin petrokemijski dio bude potpuno završen 2024. godine, Nigerija će imati najveću svjetsku rafineriju i petrokemijski kompleks s kapacitetom prerade oko 600 000 bbl/d. Kuvajt nadograđuje dvije rafinerije za proizvodnju čistijih goriva i gradi novo treće gigantsko postrojenje, dok Oman gradi veliku rafineriju u suradnji s Kuvajtom. U UAE-u postoje manji projekti u rafineriji Jebel Ali i skladištu nafte Fujairah. Iran i Irak također provode niz projekata poboljšanja rafinerija različitih veličina. Sve te zemlje (i ostale koje to mogu) žele osigurati vlastitu energetsku neovisnost. Slično tome, iako kineske rafinerije višak naftnih proizvoda sada izvoze na tržišta svojih susjeda,te azijske zemlje ipak žele zadržati i vlastite rafinerije kako bi izbjegli ovisnost o Kini.
 
Ako se ostvare sve te planirane investicije širom svijeta, dio rafinerijskih kapaciteta definitivno će postati višak. Tako će neke naftne tvrtke morati raditi ispod maksimalnih stopa prerade pa i zatvoriti svoje rafinerije. To će se najvjerojatnije dogoditi u Europi i Japanu, gdje potražnja za naftom i rafinerijska proizvodnja padaju godinama, dok su troškovi energije ostali visoki, plaće radnika velike, a uvoz sirove nafte skuplji. Međutim, naftašima se nije lako riješiti i zatvoriti rafinerije. To uključuje ozbiljna pitanja zaštite okoliša pa je njihovo zatvaranje vezano uz iznimno visoke troškove saniranja terena. Istodobno se lokalna politika opire velikim otpuštanjima, a vlade preferiraju samodostatnost u rafinerijskom poslovanju kako bi za zemlju osigurale opskrbu gorivom. U međuvremenu, rafinerije na Bliskom istoku, u Aziji i Sjevernoj Americi postale su konkurentnije,velike i moderne i imaju lak pristup sirovinama.
 
Vrhunac potražnje
 
Drugi je izazov za rafinerije mogući vrhunac potražnje za naftom. Poboljšana učinkovitost konvencionalnih vozila, pooštreni ekološki standardi, usporavanje svjetskog gospodarstva, zamjena nafte prirodnim plinom i porast primjene električnih vozila dovode do stalnog i neumoljivog pada potrošnje. Kada će se to dogoditi, stvar je rasprave, a procjene se kreću u rasponu od sredine dvadesetih do sredine četrdesetih ili još dalje.
Za golema ulaganja u rafinerije, koja se mogu vratiti tek nakon desetljeća ili dulje, uz potrebu isplativog rada rafinerije u trajanju i više desetljeća nakon toga, izgledi su zabrinjavajući. Situacija je, zapravo, gora nego što izgleda, budući da rastući udio potražnje za finalnim rafinerijskim proizvodima ne proizlazi iz sirove nafte. Naime, potječe od tekućina iz prirodnog plina, nusproizvoda proizvodnje plina koji se posebno razvija u Sjedinjenim Američkim Državama, od biogoriva proizvedenih iz usjeva i biljnog otpada i od sintetičkih goriva dobivenih iz ugljena u Kini. Stoga će vrhunac prerade nafte u rafinerijama doći i prije vrhunca ukupne potrošnje nafte.
Da bi se nosile s tim izgledima, nove rafinerije su najčešće integrirane s petrokemijskom proizvodnjom.To donosi sinergije i uštede i dodaje vrijednost i raznolikost rezultatima poslovanja. Baš kao što se očekuje da će potražnja za gorivima za vozila u doglednoj budućnosti padati, tako se očekuje i da će potražnja za petrokemijskim proizvodima (plastikom, gumom, bojama, ljepilima, vlaknima i dr.) nastaviti rasti. Stoga su nove rafinerije uobičajeno projektirane za veliku proizvodnju petrokemijskih proizvoda. Poslovni izvori iz naftne industrije navode više od 1430 projekata proizvodnje ugljikovodika širom svijeta. Od toga se na ra niranje odnosi 36% ili 522 projekta, na petrokemiju 35% ili 489 projekata i na preradu plina, odnosno ukapljeni prirodni plin (LNG) 29% ili 421 projekt. Očekuje se da će kapital, održavanje i operativni proračuni industrije za preradu ugljikovodika dosegnuti gotovo 440 mlrd. dolara. 
Azijske zemlje i dalje mnogo ulažu u sva područja prerade i prodaje naftnih proizvoda. Ta nadogradnja uključuje dodatne rafinerijske kapacitete za zadovoljavanje potražnje za gorivima u prometu, petrokemijskim proizvodima i prirodnim plinom. Uz kontinuirano povećanje proizvodnje plina iz škriljaca, naftna i kemijska industrija prerade i ukapljenog plina u SAD-u nastavlja izgradnju novih kapaciteta: za proizvodnju etilena i derivata, za metanol i amonijak, odnosno ureu, za preradu i ukapljivanje prirodnog plina.
 
Zemlje Bliskog istoka ulažu velika sredstva u jačanje rafinerijskih kapaciteta za goriva u prometu s malim i ultramalim udjelom sumpora i visokovrijedne petrokemijske proizvode, uz značajno povećanje kapaciteta za preradu plina i logističku infrastrukturu prirodnog plina. Na azijsko-tihooceansko područje otpada oko 37% aktivnih projekata na globalnoj razini, a slijede ga Sjeverna Amerika i Bliski istok. Sveukupno, na ta tri dijela svijeta otpada gotovo 70% aktivnih projekata na globalnoj razini. I u Europi se provode slični novi projekti povezivanja rada postojećih rafinerija i petrokemijske industrije, a najbliži je primjer Mađarska. Koliko je to postalo važno, govori i to što Saudi Aramco planira investirati 20 mlrd. dolara u preuređenje rafinerije nafte Yanbu kapaciteta 400 000 bbl/d.Tako će se sirova nafta prerađivati izravno u petrokemijske proizvode bez rafiniranja motornih goriva.
 
Stroži ekološki standardi
 
Treći izazov za rafinerije je pooštravanje ekoloških standarda. Od 1. siječnja ove godine na snazi su novi propisi kojima je smanjena dopuštena količina sumpora u gorivu za brodove. To je loša vijest za jednostavne rafinerije s velikom proizvodnjom sumpornog loživog ulja. Međutim, to je povoljno za složene rafinerije koje mogu očistiti sirovu naftu od sumpora. Nadalje, dugoročno će svijet poduzimati nove mjere za čišćenje oceana što može smanjiti rast petrokemijske proizvodnje. Te će mjere poticati recikliranje i korištenje biomaterijala kao ulaza u industrijske i druge procese. Uz to, i emisije stakleničkih plinova u rafinerijama nastavit će biti u središtu pozornosti kada se politike klimatskih promjena pooštre.
Stoga će rafinerije koje prežive trenutačnu krizu potražnje za naftnim proizvodima morati nastaviti poboljšavati energetsku učinkovitost, uključivati više obnovljivih izvora i instalirati sustave za zahvaćanje ugljičnog dioksida. Kako izazovi u rafinerijskoj industriji rastu, rafinerije će morati biti disciplinirane, inovativne i visokoučinkovite kako bi postigle uspjeh investicija koje su u tijeku ili se tek planiraju.

 

Mr. sc. Ivo Tokić, MBA,

http://www.energetika-net.com/u-fokusu/res-publica/rafinerije-nafte-i-novi-energetski-svijet-30316?utm_source=portal_newsletter_2020_05&utm_medium=email&utm_campaign=Newsletter%20portala%20-Svibanj%202020&utm_content=res_publika_title_link

Hrvatska udruga za vodik slijedi svjetske trendove u energetici

 
 
Hrvatska udruga za vodik (CroH2)
adresa: Ruđera Boškovića 32, 21 000 Split
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
internet: croh2.fesb.unist.hr, hydrogeneurope.eu
Hrvatska udruga za vodik (CroH2) osnovana je potkraj 2019. kao svojevrstan nastavak Hrvatske stručne udruge za energiju vodika koja je osnovana još prije desetak godina. No, ta udruga nije saživjela jer zanimanja za vodik i vodikove energetske tehnike u Hrvatskoj jednostavno nije bilo. Da se situacija promijenila, bilo je jasno nakon stručnog skupa 'Vodik u Hrvatskoj' koji je početkom listopada oraganizirala INA i zato je donesena udruga o 'oživljavanju' Udrugu. 

Neposredni ciljevi nove stručne udruge tako su:
• okupiti hrvatsku industriju i znanstveno-istraživačku zajednicu, tj. formirati jaki i smisleni konzorcij koji moze konkurirati na europskim projektima
• osmisliti i realizirati barem jedan veliki projekt u vezi vodika u Hrvatskoj
• uključiti vodik u energetske strategije i operativne planove.
Sjedište Udruge je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Za predsjednika je izabran prof. dr. sc. Frano Barbir, dipl. ing. s FESB-a, pionir vodikove energetike u Hrvatskoj, dok je potpredsjednica doc. dr. sc. Ankica Kovač, dipl. ing. s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
 
Trenutačni projekti
 
Udruga trenutačno sudjeluje u projektu 'Fuel Cells and Hydrogen Market and Policy Observatory (H2 Observatory)' koji provodi međunarodna udruga HydrogenEurope. Njime će se prikupiti i usustaviti odgovarajući podaci (statistika tržišta, stanje zakona i propisa, standardi, patenti, obrazovni programi u članicama Europske unije) i stvoriti internetska baza podataka prilagođena korisnicima. 
Uz to, Udruga je potpisala i pisma namjere za sudjelovanje na projektima 'Green Economy East Europe: Strategic Partnerships and Tools for Building Capacity' koji pokreće Europsko društvo za gospodarski razvoj (EEDS) i 'Decarbonizing Islands using Renewable Energy Sources and Hydrogen' koji priprema jedna austrijska konzultantska tvrtka.
 
U uglednom društvu
 
Udrugu je odmah nakon osnivanja učlanjena u HydrogenEurope, krovnu udrugu europske industrije povezane s vodikom i udruga iz pojedinih zemalja. Tako je u HydrogenEurope učlanjeno više od 120 tvrtki i 17 nacionalnih i regionalnih udruga. Između ostalih, članovi su Airbus, Alstom, BMW, BP, Daimler, Honda, Linde, Michelin, Bosch, Shell, Siemens, Toyota, Viessmann i mnoge druge poznate tvrtke. 
HydrogenEurope je zajedno s Europskom komisijom i udrugom znanstveno-istraživačkih organizacija HydrogenEurope Research osnivač javno-privatnog partnerstva Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik preko kojeg se financiraju svi istraživački, inovacijski i demonstracijski projekti u vezi gorivnih članaka i vodika u EU-u s proračunom od 1,3 miljarde eura za vrijeme trajanja programa Obzor 2020 (2014. - 2020. godine). U sljedećem okvirnom program Obzor 2020 to će se partnerstvo nastaviti kao Clean Hydrogen Alliance. Dogovori i pregovori o njegovom ustrojstvu i opsegu djelovanja su u tijeku.
I za kraj, valja spomenuti da je prof. Barbir izabran za predsjednika Grupe predstavnika država, savjetodavno-nadzornog tijela ranije spomenutog javno-privatnog partnerstva.
 

www.energetika-net.com

Anketa

Što je po Vama odluka Stožera civilne zaštite da svi moramo nositi maske na ustima i nosu?

Srijeda, 05/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1743 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević