Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Recesija bi mogla početi već ove godine

 
 
Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema objavljenom istraživanju. Daleko manje ekonomista procjenjuje u aktualnom istraživanju da bi recesija mogla početi već ove godine no što je bio slučaju u istraživanju iz veljače, konstatiraju u Nacionalnom udruženju poslovnih ekonomista (NABE).
https://s03.s3c.es/imag/_v0/770x420/8/7/d/700x420_recesion-global.jpg
Sada samo dva posto od ukupno 226 ispitanika smatra da bi recesija mogla nastupiti ove godine, u odnosu na 10 posto iz ankete provedene u veljači, ističu. „Ispitanici naznačuju da će razdoblje rasta biti produljeno zahvaljujući promjenama monetarne politike”, konstatira predsjednica NABE-a Constance Hunter. Podijeljeni su pak u procjenama hoće li aktivnosti pasti 2020. ili 2021. godine, dodaje Hunter. Tako 38 posto njih očekuje pad sljedeće godine a 34 posto 2021. godine.
 
Više ekonomista pomaknulo je predviđanja recesije na 2021. godinu, čime su se rezultati aktualne ankete približili onima iz veljače. NABE-ovo ispitivanje mnijenja ekonomista vremenski se poklopilo s učestalim napadima američkog predsjednika Donalda Trumpa na središnju banku i njegovim zahtjevima da Fed uvede poticajne mjere. Provedeno je ujedno prije no što je Fed 31. srpnja snizio ključne kamatne stope. Američki predsjednik nastavlja s kritikama na račun središnje banke a istraživanje NABE-a pokazuje da ekonomisti strahuju od posljedica njegovih istupa. Tako 55 posto ekonomista smatra da njegove primjedbe ne utječu na odluke središnje banke, ali da „kompromitiraju povjerenje javnosti u središnju banku”. Uz to, više od četvrtine ispitanika drži da će zbog kritika „budu li uopće imale kakvog utjecaja, Fedova monetarna politika biti blaža, čime se ugrožava bančina neovisnost".
 
Američki predsjednik Donald Trump otklonio je upozorenja o mogućoj recesiji. „Spreman sam na sve. Mislim da nismo u recesiji. Ide nam jako dobro. Naši su potrošači bogati", kazao je Trump novinarima u nedjelju.
"Osigurao sam ogromne porezne olakšice, što znači da su im džepovi puni. Vidio sam Wal-Martove rezultate, dobit im je strašno poskočila", dodao je.
"Većina ekonomista zapravo kaže da nećemo imati recesiju. No, stanje je u ostatku svijeta lošije nego kod nas", naglašava američki predsjednik.
Ekonomisti su ujedno skeptični kada je u pitanju razrješenje rješenju trgovinskih ratova koje je zapodjenuo američki predsjednik, iako 64 posto njih drži da je moguć „površni sporazum", navode u NABE-u. Takvo su mišljenje formirali prije no što je Trump najavio novi krug carina od 10 posto na preostali kineski uvoz u vrijednosti 300 milijardi dolara. Nove carine trebale bi stupiti na snagu u dvije faze, početkom rujna i sredinom prosinca. (Hina)

Od 28. rujna do 6. listopada niz kulturnih, društvenih i športskih događanja

 
 
Nakon iznimno uspješne sezone, grad Hvar i u jesenskim danima nastavlja sa zanimljivim događanjima, ističući se kao destinacija cjelogodišnje turističke ponude! Od 28. rujna do 6. listopada nizom kulturnih, društvenih i športskih događanja obilježit će se Dan grada i blagdan sv. Stjepana I. pape i mučenika, kojega Hvarani slave 2. listopada. U subotu, 28. rujna, u Hvarskom kazalištu svečano su zatvorene 58. Hvarske ljetne priredbe i to izvedbom predstave „Suton“ u produkciji Kazališta Marina Držića. U nedjelju se u Velom Grablju održao 5. turnir u briškuli i trešeti.
http://www.otok-hvar.com/slike/novosti/procesija-sv-stipon-02.jpg
Program se nastavlja i tijekom cijelog sljedećeg tjedna – u ponedjeljak, na blagdan sv. Jerolima, zaštitnika Dalmacije, u galeriji Arsenal će održati promocija petoknjižja „Čakavski pištular“ Siniše Vukovića. U utorak će se u 11 sati održati svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Hvara u kazalištu, a svečano otvaranje blagdana sv. Stjepana upriličit će se u hvarskoj katedrali u 18:30 sati uz prigodni program, nakon čega će na glavnom gradskom trgu kreće zabavni program i koncert HELP! A Beatles tribute. Središnja proslava održat će se u srijedu, 2. listopada, na Dan grada Hvara i blagdan sv. Stjepana I. pape i mučenika. Proslava počinje u 10 sati svečanom sv. misom u Katedrali i procesijom, a završava večernjim koncertom Marka Škugora na Trgu sv. Stjepana. U četvrtak, 3. listopada, također na hvarskoj Pjaci, u 11 sati počinje dječji glazbeno-scenski program, a u 20 sati koncert hvarskih izvođača „Forani Foru u čast“. Od 4. do 6. listopada održava se 9. Fešta forske pulene – smotra tradicijskih brodova Dalmacije sa zanimljivim programom koji uključuje regate, predavanja, izložbe i radionice za djecu. U petak, 4. listopada u Mandraću se održava Bal jedara, a u 20:30 sati na Trgu sv. Stjepana koncert će održati Klapa Šlapa i hvarski rock bendovi. U subotu, 5. listopada, ujutro iz hvarske luke kreće ekološka akcija Plava čistka, u 16 sati trail utrka „Run FOR Fun & Taste the Wine“. U 21.30 sati na Venerandi će koncert održati Elvis Stanić Group.
 
Program obilježavanja Dana grada Hvara završava u nedjelju, 6. listopada. U 11 sati nastavlja se akcija Plava čistka na Paklenim otocima, u 14 sati se na igralištu Križna Luka održava jubilarni 10. Memorijalni turnir „Lukša Nezić“. Program završava u 18 sati izvedbom dječjeg mjuzikla „Ljubav je čudo“ Dramskog studija mladih Hvar u galeriji Arsenal. Proslava Dana grada Hvara samo je uvod u listopad bogat događanjima koja će i ove godine produžiti turističku sezonu sve do početka studenog. (v.h.)

Obnovljivi izvori energije ne će biti dostatni da električnom energijom pokriju rastuće emisije

 
 
Prošlogodišnje izvješće Međunarodne agencije za energiju upozorava na neke od štetnih posljedica globalnog porasta potreba za hlađenjem i klimatizacijom do 2050. godine. Obnovljivi izvori energije ne će biti dostatni da električnom energijom pokriju rastuće emisije iz tog sektora, a kao jedino i imperativno rješenje nameće se eko-dizajn.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e1/2008-07-11_Air_conditioners_at_UNC-CH.jpg
U narednih 30 godina u svijetu će se u prosjeku prodavati četiri klima-uređaja u sekundi. Iako se to na prvi pogled čini pretjeranim, radi se o jednom od zaključaka iz izvješća ‘Budućnost hlađenja - mogućnosti za energetski učinkovitu klimatizaciju’ koje je prošle godine objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA). No, mnogo je zanimljiviji jedan drugi zaključak, a to je da će ubrzano povećanje primjene klimatizacije imati golemi i, dakako, nepovoljni utjecaj na elektroenergetiku i okoliš, čime će postati još jedan od globalnih izazova. Naime, takvo povećanje primjene klimatizacije znači golemi porast potreba za električnom energijom za pogon uređaja za hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju, što izravno znači novo, značajno opterećenje okoliša. Kako će se samo dio električne energije potrebne za njihov pogon moći zadovoljiti iz obnovljivih izvora ostatak potreba će se morati pokrivati u termoelektranama na fosilna goriva, što znači nove emisije stakleničkih plinova, povećanje efekta staklenika i ubrzavanje klimatske katastrofe. No, to nije sve jer su tu i povećane emisije radnih tvari iz rashladnih sustava uređaja za klimatizaciju, koje također doprinose efektu staklenika. 
 
Eko dizajn kao rješenje
 
Kao jedno od mogućih rješenja za taj problem, spomenuta studija predlaže pooštravanje zahtjeva za energetskom učinkovitosti i ekološkom izvedbom rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme u cijelom svijetu (tzv. eko-dizajn). S druge strane, bit će potrebni i određeni zahvati u zgradarstvu, kako bi se smanjila potreba za hlađenjem u zatvorenim prostorima. Procjenjuje se da je prije tri godine u svijetu u pogonu bilo oko 1,62 milijarde uređaja za klimatizaciju s ukupnim rashladnim učinom od 11 675 GW, što prosječno znači 7,2 kW po uređaju. 
 
Od tog iznosa, oko polovica se odnosi na uređaje u stambenim, a polovica na one u poslovnim zgradama. Istodobno, na Kinu otpada nešto više od trećine svih takvih uređaja u primjeni u svijetu, a na Kinu, Japan, Koreju, Sjedinjene Američke Države i Europu zajedno čak 80%. Godišnja potrošnja električne energije za pogon svih tih uređaja iznosi 2000 TW h, što je tri puta više od ukupne godišnje potrošnje u Njemačkoj od 650 TW h. Pri proizvodnji te energije nastaju emisije ugljičnog dioksida od čak 1130 milijuna t godišnje. Prosječna energetska učinkovitost klima- uređaja u svijetu, iskazana sezonskim koeficijentom energetske učinkovitosti (SEER), u razdoblju 1990. - 2016. godine povećana je za oko 50% i sada je SEER = 4,2. 
 
Scenariji utjecaja na okoliš i potrošnju energije
 
Kao osnove za razradu dva moguća scenarija razvoja tržišta opreme za hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju i njihovog utjecaja na okoliš, poslužila su predviđanja o prodaji klima-uređaja do 2050. 
 
Osnovni scenarij temelji se na sljedećim pretpostavkama: 
 
• svi na svijetu koji će to moći i htjeti će do 2050. godini u svojoj kući ili stanu ugraditi klima-uređaj 
• nastavit će se gradnja postrojenja za proizvodnju električne energije 
• pooštrit će se zahtjevi propisa i normi o energetskoj učinkovitosti rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme 
• energetska učinkovitost klima-uređaja će se do 2050. godine povećati na prosječno SEER = 5 (što je tek polovica vrijednosti današnjih energetski najučinkovitijih uređaja!). 
 
U skladu s time, u razdoblju 2016. - 2050. godine bi se ukupan broj uređaja za hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju u svijetu trebao povećati s 3,4 na 8 mlrd., pri čemu će se samo broj klima-uređaja povećati s 850 mil. na 3,7 mlrd. Ukupan rashladni učin tih uređaja u kućanstvima u svijetu trebao bi se povećati sa 6200 GW, koliko je iznosio 2016., na 23 000 GW u 2050. godini, a u tom porastu će čak 50% iznosa otpadati na Kinu i Indiju. No, tome treba dodati još 1,3 mlrd. takvih uređaja u primjeni u poslovnim i sličnim zgradama, čiji se ukupni rashladni učin procjenjuje na 14 000 GW. Godišnja potrošnja električne energije za pogon tih uređaja porast će s 2000 TW h, kolika je bila 2016., na 6200 TW h u 2050. godini. 
 
Procjenjuje se da bi se zato godišnje emisije CO2 trebale povećati s 1130 mil. t, koliko su iznosile 2016., na 2070 mil. t u 2050. godini. Ipak, treba reći da se zahvaljujući sve većoj primjeni obnovljivih izvora i zamjeni ugljena plinom kao goriva u termoelektranama očekuje smanjenje prosječne vrijednosti emisija CO2 u proizvodnji električne energije s 500 g/(kW h), koliko je bilo 2016., na oko 270 g/(kW h) u 2050. godini. 
 
Scenarij učinkovitog hlađenja
 
Za razliku od osnovnog scenarija, scenarij učinkovitog hlađenja u obzir uzima još dvije pretpostavke:
• zbog strožih zahtjeva za energetskom učinkovitošću rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme, njezine prosječne vrijednosti u 2050. godini dosegnut će SEER = 8,5 
• čak 70% električne energije za pogon rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme potjecat će iz obnovljivih izvora, a posebice iz sunčanih elektrana. 
 
Tako bi godišnja potrošnja električne energije za pogon rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme 2050. godine trebala iznositi svega 3400 TW h, što je doduše, i dalje za 70% veće od vrijednosti iz 2016. od 2000 TW h, ali i za 45% manje od vrijednosti predviđene osnovnim scenarijem. Zbog svega toga bi i emisije CO2 zbog proizvodnje električne energije za pogon rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme u 2050. godini, unatoč golemom povećanju njihovog broja i primjene, trebale iznositi ‘tek’ 150 mil. t godišnje. 
 
To je ujedno gotovo 10 puta manje od tih emisija iz 2016. godine, za što su glavni razlozi scenarijem predviđeno značajno povećanje energetske učinkovitosti uređaja i dekarbonizacija proizvodnje električne energije. No, to nije sve jer se, prema spomenutom izvješću, u razdoblju 2017. - 2050. godine predviđaju ulaganja u nabavu novih rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme na razini čak 6900 mlrd. dolara, dok bi se primjenom mjera energetske učinkovitosti iz scenarija učinkovitog hlađenja, u usporedbi s osnovnim scenarijem, pri tome mogle ostvariti uštede na proizvodnji električne energije od čak 2900 mlrd. dolara.
 

B. L., www.energetika-net-com

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2411 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević