Get Adobe Flash player
Gafovima do pobjede za predsjednika

Gafovima do pobjede za predsjednika

Milanovićevu marketinškom vraču Borisu Maleševiću...

Glas za Plenkovića - glas za Istanbulsku konvenciju

Glas za Plenkovića - glas za Istanbulsku konvenciju

Birači HDZ-a nisu birali koaliciju sa SDSS-om i...

Plenković: ITAS ne smije opstati!

Plenković: ITAS ne smije opstati!

Nakon što je eutanazirao članstvo HDZ-a, provodi diktaturu sličnu...

Plenković mora otići...

Plenković mora otići...

Plenković je katastrofa za Hrvatsku kao predsjednik Vlade i predsjednik...

Mrziteljima smeta i istarska himna

Mrziteljima smeta i istarska himna

Pa zar im i smeta i Krasna zemljo Istro...

  • Gafovima do pobjede za predsjednika

    Gafovima do pobjede za predsjednika

    četvrtak, 13. veljače 2020. 09:07
  • Glas za Plenkovića - glas za Istanbulsku konvenciju

    Glas za Plenkovića - glas za Istanbulsku konvenciju

    četvrtak, 13. veljače 2020. 09:02
  • Plenković: ITAS ne smije opstati!

    Plenković: ITAS ne smije opstati!

    četvrtak, 13. veljače 2020. 08:52
  • Plenković mora otići...

    Plenković mora otići...

    četvrtak, 13. veljače 2020. 08:42
  • Mrziteljima smeta i istarska himna

    Mrziteljima smeta i istarska himna

    četvrtak, 13. veljače 2020. 08:33

Počivalšek: Slovenska država se ne miješa u prebacivanje Mercatora iz Agrokora u Fortenova grupu

 
 
Slovenački ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek smatra da je Agencija za zaštitu konkurencije postupala u skladu s propisima i zakonom kada je Agrokoru oduzela dionice u Mercatoru i odbacuje tvrdnje da se slovenska država miješa u prijelaz Mercatora u Fortenova grupu. Počivalšek, koji boravio u radnom posetu Njemačkoj, u pisanom odgovoru za agenciju STA, naveo je da ne može komentirati ovaj slučaj jer ni ministarstvo ni on kao ministar nisu bili upoznati s postupanjem agencije u pojedinačnim slučajevima.
"Ali, vjerujem da agencija, kada je riječ o neprijavljivanju koncentracije i izrečenoj novčanoj kazni, postupa u skladu s usvojenim propisima i zakonima", dodao je.
https://www.mercatorgroup.si/assets/Domov/_resampled/FillWyI5NTgiLCI0MDAiXQ/Mercator-Siska.jpg
Počivalšek je naveo da javni dio odluke agencije pokazuje da je Agrokor pozvan da prijavi koncentraciju u vezi sa preuzimanjem Costelle, ali da to nije učinio. Što se tiče špekulacija u javnosti o tomu da se država navodno miješa u prebacivanje Mercatora iz Agrokora u Fortenova grupu, naglasio je da "u Sloveniji važi vladavina prava, a institucije, uključujući agenciju, djeluju nezavisno". Počivalšek je rekao da ovaj slučaj ne treba povezivati sa odnosima Slovenije i Hrvatske. "Povezuju nas mnogi dobri zajednički projekti i mogućnosti koje moramo iskoristiti. Na tomu moramo raditi", poručio je on.
Slovenska Agencija za zaštitu konkurencije (AVK) je privremeno zaplijenila 70 posto dionica Mercatora od hrvatske grupacije Agrokor.
Ovaj korak, kako navodi STA, treba osigurati da Agrokor plati 53,9 milijuna eura kazne koju mu je agencija izrekla u rujnu, budući Agrokor nije prijavio toj agenciji preuzimanje slovenske kompanije za flaširanje vode Costella 2016. godine.
 

Darko Kovačić

Suradnja između Erste Group i Instituta Legatum

 
 
U cilju boljeg razumijevanja prosperiteta i njegovih pokretača te stjecanja dubljeg uvida u svakodnevni život ljudi u SIE regiji, Erste Group udružio je svoje snage s neovisnim think-tank Legatum Institutom s kojim posljednje tri godine objavljuje Izvještaj o prosperitetu Srednje i istočne Europe. U trećem izdanju izvješća, Hrvatska je u ukupnom svjetskom poretku zauzela 41. mjesto indeksa od ukupno 149, dok bi cijela SIE regija, kada bi bila jedna država, zauzela 38. mjesto. Indeks prosperiteta Instituta Legatum (Legatum Prosperity Index™) izlazi izvan okvira makroekonomskih pokazatelja te prosperitet mjeri holistički, kao funkciju materijalnog bogatstva, ali istovremeno i društvene dobrobiti. Njime se mjere rezultati nacija povezani s prosperitetom u devet područja: ekonomska kvaliteta, poslovno okruženje, upravljanje, osobne slobode, društveni kapital, sigurnost, obrazovanje, zdravstvo i prirodno okruženje.
 
Ekonomski rast ne donosi uvijek višu kvalitetu života
 
Izvješće je pokazalo da, iako su se životni uvjeti u SIE regiji nedvojbeno poboljšali, a plaće i razina zaposlenosti povećali, to ne znači nužno i povećanje zadovoljstva ljudi standardom života. Troškovi života rasli su više od prihoda, pa su primjerice cijene roba i usluga u proteklih sedam godina porasle između 98 posto (Mađarska) i 257 posto (Rumunjska), a prosjek EU iznosi 36 posto. Samo 15 posto ljudi u regiji SIE izjavilo je da živi ugodno sa sadašnjim prihodima, a srednja klasa osjeća se sve ranjivije. Osim toga, u nekim zemljama SIE regije vidljiv je porast siromaštva zaposlenih. To je posebice izraženo u Rumunjskoj, gdje je usprkos svojim primanjima jedan od pet zaposlenih (18,9 posto) siromašan. U Hrvatskoj se to može reći za nešto manje od 6% zaposlenih.
https://www.poslovnifm.com/wp-content/uploads/2019/12/erste-analiza.png
Dostupnost stambenih jedinica povećava pritisak izazvan troškovima života. Stope vlasništva stambenih nekretnina vrlo su visoke (iznad 90 posto u Rumunjskoj, iznad 80 posto u Hrvatskoj i Srbiji te iznad 70 posto u Slovačkoj i Mađarskoj) zbog povoljnih cijena nekretnina nakon pada komunizma. No te stope ne odražavaju u potpunosti stvarnu situaciju. Stambene nekretnine prenose se s generacije na generaciju, a članovi šire obitelji često žive zajedno, što dovodi do prenapučenosti tih nekretnina. Više od 40 posto Mađara, Slovaka, Bugara i Rumunja već sada živi u prepunim prostorima.
 
Obrazovanje – najveći potencijal za porast prosperiteta
 
Prema izvješću cijela SIE regija, uključujući i Hrvatsku koja je na svjetskoj ljestvici na 34. mjestu, ima poseban potencijal za porast prosperiteta u svom obrazovnom sustavu. Visoka razina obrazovanja – osobito iz tehničkih predmeta – karakteristična je snaga regije Srednje i Istočne Europe. Potražnja za tercijarnim obrazovanjem eksponencijalno raste, najviše zbog želje za većim primanjima, pa je u nekim zemljama zabilježeno povećanje upisa na fakultete od čak 168 posto. Međutim, financiranje visokog obrazovanja od strane vlada u Srednjoj i Istočnoj Europi, mjereno udjelom u BDP-u, ne miče se od svega 30-40 posto razine uobičajene u zapadnoj Europi. Dodatne izazove predstavljaju prilagodba vještina studenata potrebama budućega tržišta rada te tzv. „odljev mozgova“, odnosno visoke stope migracije diplomiranih studenata u Zapadnu Europu, gdje mogu ostvariti veća primanja.
 
Zahvaljujući sve većem broju start-upova u digitalnome gospodarstvu, postoji stvaran potencijal koji bi gospodarstvo znanja mogao učiniti novim pokretačem rasta u regiji. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je prilagoditi vještine studenata potrebama budućega tržišta rada. Samo 38 posto mladih i 35 posto poslodavaca u SIE regiji slažu se da su diplomirani studenti spremni za rad. Poslodavci se žale da mnogi ne mogu primijeniti tehničke vještine na stvarne probleme. Idealno bi rješenje bilo uvođenje promjena kroz dugoročne strategije i politike od strane vlada te suradnju s privatnim sektorom.
 
Društveni kapital u regiji SIE narastao je u proteklih deset godina - no regija je svejedno rangirana niže od Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. U Hrvatskoj se društveni kapital nalazi na 109. mjestu te predstavlja najizazovniji aspekt prosperiteta. To znači da su stope povezanosti i povjerenja između stanovnika te između stanovnika i institucija relativno slabe, a to se odnosi i na druge zemlje SIE regije. Nizak društveni kapital ima disproporcionalno velik učinak na sveukupan prosperitet regije SIE, budući da je presudan za dovršetak demokratske i tržišne tranzicije. Povjerenje je ključno za tržišnu raspodjelu rada i za pošteno i učinkovito kreditno tržište. Osim toga, zemlje s visokim početnim razinama društvenoga kapitala iskusile su manje ekonomskih problema između 2007. i 2016. godine.
 

Anđelka Felja

Gorivo budućnosti za mala domaćinstva

 
 
Agropelet još nije zauzeo mjesto na tržištu koje zaslužuje, a bolji je čak i od drvnog peleta. Istodobno, za njegovu proizvodnju i primjenu Hrvatska ima odlične prednosti. Stiže nova sezona grijanja i većina kućanstava kao energent za grijanje zbog učinkovitosti i cijene koristi ogrjevno drvo (najčešće u obliku cjepanica). Ali, u nekoliko posljednjih godina cijena 1 m3 ogrjevnog drva je porasla, dok je s druge strane, cijena peleta ostala ista. Pri tome kao gorivo budućnosti za mala kućanstva sve više ističe agropelet. Agropelet? Što je to?
https://m.vecernji.hr/media/img/d7/06/2473d7d99370be0ab59b.jpeg
Hrvatska izvozi većinu proizvedenog drvnog peleta jer hrvatsko tržište nije dovoljno upoznato s tim gorivom. Istodobno, ni agropelet još nije zauzeo mjesto na tržištu koje zaslužuje, iako je bolji čak i od drvnog peleta.
Poljoprivredna biomasa je dostupna u cijelom svijetu, a posljednjih nekoliko desetljeća poljoprivrednici je koriste za grijanje, a agropelete i kao hranu za stoku ili za kompostiranje biljaka. Poljoprivrednih sirovina za preradu u agropelete ima svake godine, za razliku od sirovina za proizvodnju drvnog peleta zbog koje se moraju rušiti šume da bi se usitnilo drvo i od toga napravilo gorivo. Takav način gospodarenja resursima dugoročno nije održiv. Šume se dugo godina obnavljaju, dok su sirovine za agropelet na raspolaganju svake godine. Prerada agropeleta je u potpunosti samoodrživa i naprednija od prerade drvnog peleta jer je osnovna mjerna jedinica u poljoprivredi 1 godina, a u šumarstvu najmanje 10 godina.
 
Agropelet protiv ogrjevnoga drveta
 
Svake godine na zemljištu površine 10.000 m2 nakon žetve ostane najmanje 3 t biomase. Istodobno je grijanje na biogorivo za 40 – 50 % jeftinije u odnosu na ono na klasična goriva (plin, ogrjevno drvo, loživo ulje). Agropeleti zauzimaju i do 75 % manje prostora za pohranu od ogrjevnog drva, a pri izgaranju ostavljaju tek 0,3 % pepela u odnosu na svoj puni volumen. Uz to, još je 2010. godine iskorišteno oko 5 milijuna t biomase za potrebe grijanja i te količine do danas konstantno rastu.
U usporedbi s fosilnim gorivima agropeleti su gotovo CO2-neutralni, što znači da pri njihovom izgaranju dolazi do zatvaranja kruga CO2 jer izgorena agromasa otpušta onoliko CO2 koliko ga je primila tijekom života. Istodobno, već se nekoliko desetljeća može primijetiti sustavno uništavanje šuma i oni koji često ili povremeno borave u šumi primjećuju kako polako nestaju čitave šume. Pametnome je jasno da zbog bijesnog trčanja za brzim profitom žmirećki bude posječeno milijarde kuna, a dobar dio ni ne ostane u Hrvatskoj. Stoljetne hrastove šume koje drže zemlju, vodu, zrak i život nestaju u nekoliko dana zbog nekoliko kuna, a obnova takvog stabla u kratkom vremenu nije moguća. Standardni plan tih pohlepnih 'drvosječa' je izgurati manje i osnažiti veće, tako da pojedinci postignu profit preko noći i nestanu. Sve to može se nazvati lošim gospodarenjem šumama, dok cijela javnost još ne čini dovoljno kako bi se to spriječilo. Ni desetci novozasađenih stabala u prvih 10 godina ne mogu dati 'kubikažu' kao jedan stoljetni hrast.
 
Dovoljan dokaz svih tih tvrdnji može se dobiti već od malih proizvođača ogrijevnog drveta, jednostavnim upitom za cijenu kubnog metra sada i prije nekoliko godina, a moguće je i prošetati se sjevernim Papukom. Jedino rješenje tog problema je očito, no trebalo bi otvoriti oči.
 
Projekt Ecomark
 
Projekt Ecomark je pokrenut prije nekoliko godina s ciljem uljepšavanja slike Slavonije i očuvanja šuma. Doista, šume nestaju dok na poljima leži gorivo budućnosti. S druge strane, interes stanovništva svake razvijene zemlje posljednjih je godina usmjeren na temu ušteda i korištenja obnovljivih izvora energije. To je posljedica utjecaja klimatskih promjena i onečišćenja okoliša čije posljedice svi osjećaju. Obnovljivi izvori energije se nalaze u prirodi i njihova je prednost u odnosu na fosilna goriva u tome što se obnavljaju.
 
Projekt Ecomark stoga ne traži više nego što može dati, a dati može puno i koristiti svima. Investitori, poslovni partneri, volonteri i zaljubljenici u prirodu već nekoliko godina rade na njegovom ostvarenju. Pojačanim korištenjem agromase osigurava se održivi razvoj okoliša jer je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije neutralna za klimu. Naime, pri njezinom izgaranju u zrak se otpušta točno onoliko ugljikovog dioksida koliko su ga biljke primile u procesu fotosinteze tijekom rasta. Tako se korištenjem agromase kao goriva dobiva samo dvostruki učinak: smanjuje se sječa šume i samim time postojećim šumama omogućava apsorpcija CO2, dok se kao gorivo koristi agromasa iz domaćih izvora. Isto tako, nema smisla izvoziti sirovinu, dok cijene drva u Hrvatskoj konstantno rastu. Tim koji stoji iza projekta Ecomark traži jednog ili više investitora, poslovnih partnera i ljudi koji mogu pomoći. Tim je otvoren za sve eko-entuzijaste koji su voljni doprinijeti ostvarenju projekta na bilo koji način.
Više o projektu može se pogledati na stranici na Youtubeu
Isto tako, projekt se može podržati na Facebooku.
 
"Vjerujemo u naš projekt i smatramo da se krije veliki potencijal. S dobrim vodstvom i disciplinom znamo da možemo postići ovaj zeleni cilj. Svatko može zaraditi novac, ali ne može svatko ostaviti ekološki otisak. Osobno mislim da se moramo odužiti prirodi i ostaviti zdraviji okoliš za buduće generacije.''
 

Marko Nujić, voditelj projekta

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Četvrtak, 20/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1491 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević