Get Adobe Flash player
Budimir Lončar i Tvrtko Jakovina lažu

Budimir Lončar i Tvrtko Jakovina lažu

Budo prešućuje poslijeratne likvidacije u Zadru i...

Ni Plenković ne će uspjeti promijeniti hrvatski narod

Ni Plenković ne će uspjeti promijeniti hrvatski narod

»Premijerova« bruxelleska protunarodna lobistička politika...

Premijer se zaigrao…

Premijer se zaigrao…

Ljudima je dosta prepucavanja, svađa,...

Crvena buržoazija vlada Hrvatskom

Crvena buržoazija vlada Hrvatskom

Hrvatska kinematografija, kao i do 1990., ruši i razara...

Rudiment Udbine metodologije obračuna

Rudiment Udbine metodologije obračuna

Plenković nikako nije smio prekinuti zasjedanje Sabora. To je očajnički...

  • Budimir Lončar i Tvrtko Jakovina lažu

    Budimir Lončar i Tvrtko Jakovina lažu

    srijeda, 28. listopada 2020. 16:16
  • Ni Plenković ne će uspjeti promijeniti hrvatski narod

    Ni Plenković ne će uspjeti promijeniti hrvatski narod

    utorak, 27. listopada 2020. 12:12
  • Premijer se zaigrao…

    Premijer se zaigrao…

    srijeda, 28. listopada 2020. 16:10
  • Crvena buržoazija vlada Hrvatskom

    Crvena buržoazija vlada Hrvatskom

    četvrtak, 29. listopada 2020. 16:43
  • Rudiment Udbine metodologije obračuna

    Rudiment Udbine metodologije obračuna

    četvrtak, 29. listopada 2020. 16:38

Sunčane elektrane i vjetroelektrane

 
 
Za najveći dio svijeta sunčane elektrane i vjetroelektrane postali su najjeftiniji izvori električne energije. O tim i mnogim drugim temama iz područja energetike i obnovljivih izvora bit će riječi na skupu Power&Energy Masters 28. - 30. listopada u Rovinju.
https://p0.pikist.com/photos/711/199/sunset-nature-sky-dawn-panoramic-sun-windmills-wind-wind-turbines.jpg
Sunčane elektrane i kopnene vjetroelektrane danas su najjeftiniji izvor električne energije u slučaju gradnje novih postrojenja i to za čak 2/3 svjetskog stanovništva. Ujedno se radi o stanovništvu koje živi na područjima na kojima se stvara čak 71% svjetskog bruto domaćeg proizvoda i na kojemu se proizvodi čak 85% energije na svijetu. Istodobno je baterijska pohrana energije postala najjeftinije rješenje za pokrivanje vršnih opterećenja u vremenu do 2 h u zemljama koje su ovisne o uvozu prirodnog plina kao što su zemlje Europske unije, Kina i Japan.
Potvrda za takve tvrdnje je nedavna analiza koju je provela istraživačka tvrtka BloombergNEF (BNEF) i koja pokazuje da je globalni referentni pokazatelj cijene proizvodnje električne energije, uravnoteženi troškovi električne energije (LCOE) za kopnene vjetroelektrane u odnosu na drugu polovicu 2019. godine pala za 9%, na 44 USD/(MW h), a za velike sunčane elektrane za 4%, na 50 USD/(MW h). Istodobno, LCOE za baterijsku pohranu energije pao je na 150 USD/(MW h) ili na gotovo polovicu vrijednosti od prije dvije godine.
O tim, ali i mnogim drugim temama iz područja energetike, energetskog gospodarstva, obnovljivih izvora (dakako, i s mogućim odgovorima na pitanje gdje je sve tu Hrvatska) bit će riječi na tradicionalnom okupljanju struke pod nazivom Power&Energy Masters u Rovinju, 28. - 30. listopada ove godine. 
 
Što veće vjetroturbine, to niža cijena
 
Pad cijena proizvodnje električne energije u kopnenim vjetroelektranama u odnosu na prošlu godinu najveći je u vremenu nakon 2015. Glavni razlog za to je značajno povećanje dimenzija vjetroturbina, čija se prosječna snaga sada kreće oko 4,1 MW pa prosječna ulaganja u vjetroenergetske projekte sada iznose oko 0,7 milijuna USD/MW instalirane snage.
Zanimljiv je pri tome primjer Brazila, koji obiluje vjetroenergetskim potencijalom, a gdje su nakon gospodarske krize 2016. godine troškovi kapitala za projekte vjetroelektrana porasli za 13%. Ipak, kamatne stope na kredite za takve projekte nedavno su se spustile na razine prije krize, što znači da sada brazilske kopnene vjetroelektrane ostvaruju LCOE = 24 USD/(MW h), što je najmanja vrijednost na svijetu. S druge strane, u Sjedinjenim Američkim Državama za takve projekte je LCOE = 26 USD/(MW h), a u Indiji i Španjolskoj LCOE = 29 USD/(MW h), pri čemu se u obzir ne uzimaju razni poticaji i potpore.
 
Velik pad cijena proizvodnje u sunčanim elektranama
 
U Kini, koja je danas najveće tržište solarne opreme na svijetu (kao i brojnih drugih proizvoda, uređaja i opreme) LCOE za sunčane elektrane pao je na 38 USD/(MW h) ili za 9% u odnosu na drugo polugodište prošle godine. Kao jedan od glavnih razloga za to smatra se značajno poboljšanje radnih značajki fotonaponskih modula s ćelijama od monokristalnog silicija. Zbog svega toga cijena proizvodnje u novoizgrađenim kineskim sunčanim elektranma gotovo je jednaka onoj za proizvodnju u termoelektranama na ugljen i u prosjeku iznosi 35 USD/(MW h).
Za druge dijelove svijeta procjenjuje se da bi LCOE-i za nove projekte sunčanih elektrana (one koji se ostvaruju u proteklih šest mjeseci) mogao dosegnuti 23 - 29 USD/(MW h), što ujedno znači dobre stope povrata ulagačima.Takvi se projekti ostvaruju u Australiji, Čileu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima,gdje su sve veća konkurencija postojećim elektranama na fosilna goriva.
 
Sve veća postrojenja
 
Kao što je ranije spomenuto na primjeru vjetroelektrana, povećanje dimenzija postrojenja značajno doprinosi padu investicijskih troškova i cijena proizvodnje u novim elektranama na obnovljive izvore. Uostalom, jasno je da pojedini fiksni troškovi ostaju isti bez obzira na snagu ili veličinu zemljišta koje postrojenje zauzima, dok varijabilni troškovi pogona i održavanja tek neznatno rastu s porastom veličine elektrane.
To je i razlog zašto je snaga prosječnog projekta kopnene vjetroelektrane od 2016. godine do danas narasla s 32 na čak 73 MW. Istodobno je prosječna snaga projekta velike sunčane elektrane utrostručena i danas najčešće iznosi 27 MW.
Ako se takvi trendovi nastave, može se očekivati da će LCOE za najbolje projekte sunčanih elektrana i vjetroelektrana već 2030. godine biti niži od 20 USD/(MW h). S druge strane,prije samo jednog desetljeća cijena proizvodnje iz sunčanih elektrana dosezala je i više od 300 USD/(MW h), a iz kopnenih vjetroelektrana više od 100 USD/(MW h). Za razliku od toga, najbolji projekti sunčanih elektrana, kakvi se ostvaruju u Čileu, Kini i zemljama Bliskog istoka ili vjetroelektrana u Brazilu, SAD-u i Indiji već danas dosežu cijene proizvodnje niže od 30 USD/(MW h). No, to nije sve jer se ubuduće očekuju mnoge inovacije u solarnoj i vjetroenergetskoj tehnici koje bi cijene mogle još spustiti.
 
Sve popularnija baterijska pohrana energije

 

Baterijska pohrana energije još je jedno područje ‘nove energetike’ koje dobro pokazuje kako porast veličine postrojenja doprinosi snižavanju cijena investicije i proizvodnje, odnosno pogona. Prosječni kapacitet današnjih projekata baterijske pohrane energije u svijetu danas se kreće oko 30 MW h, što je čak četiri puta više u odnosu na stanje prije samo četiri godine.
Isto tako, zahvaljujući povećanju prosječnih kapaciteta postrojenja, sve većoj ponudi takvih rješenja na tržištu i novim rješenjima u području kemijskog inženjerstva i tehnologije današnji LCOE projekata baterijske pohrane energije snižen je gotovo dva puta u odnosu na one iz 2018. godine. Tako danas prosječni LCOE za takve projekte s vremenom pohrane do 4 h iznosi oko 150 USD/(MW h).
No, moguće su i još manje vrijednosti, primjerice u Kini gdje se u takvim projektima već ostvaruje i LCOE = 115 USD/(MW h). Glavni razlozi za to su, logično, veća dostupnost proizvođača takvih postrojenja, ali i novih rješenja baterija kao što su ona na osnovi litij-željezo-fosfata. Za usporedbu, LCOE za plinske turbine s otvorenim ciklusom iznosi 99 USD/(MW h) u SAD-u i čak 235 USD/(MW h) u Japanu, a Kini do 145 USD/(MW h).
 
Kakav će biti utjecaj pandemije?
 
Izneseni podaci o LCOE-u za vjetroelektrane, sunčane elektrane i postrojenja za baterijsku pohranu energije iz analize BNEF-a temelje se na podacima o realnim projektima i cijenama proizvođača i isporučitelja opreme. Pri tome je bilo obuhvaćeno čak 7000 projekata i 25 raznih izvedbi postrojenja, uključujući termoelektrane na plin i ugljen, nuklearne elektrane i sve moguće elektrane na obnovljive izvore u 47 zemalja širom svijeta.
Ipak, kao što je dobro poznato, u međuvremenu se dogodila pandemija koronavirusa koja je značajno utjecala na odvijanje mnogih energetskih projekata u svijetu i općenito na svjetsku energetiku, što se ponajviše očituje u velikom smanjenju potrošnje energije i energenata.Zbog toga u analizi nije bilo moguće uzeti u obzir ekonomski šok koji se dogodio zbog primjene mjera za suzbijanje zaraze u mnogim zemljama, a čije su se posljedice tek sada počele značajnije osjećati.
U svakom slučaju, za sada još nije moguće predvidjeti koliko bi ta svjetska zdravstvena kriza još mogla trajati (ni globalno ni u pojedinim zemljama). Ipak, neke posljedice njome uzrokovane gospodarske krize već se sada primjećuju, a jedna od za energetiku bitnih je značajan pad cijena fosilnih goriva, prije svega ugljena i prirodnog plina na svjetskom tržištu. Kako će se to odraziti na obnovljive izvore i u kojem će se smjeru kretati troškovi financiranja projekata takvih postrojenja u kratkom i srednjem roku stoga je sada teško reći.
 

B. L., www.em.com.hr/eipp

Anketa

Tko će pobijediiti na američkim predsjedničkim izborima?

Petak, 30/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1594 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević