Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Kakva nas energetska 2020. očekuje - gozba ili post?

 
 
Što smo naučili iz prošlog desetljeća u energetici i kako gledamo u budućnost? Što su energetske perjanice INA i HEP napravile a što nisu proteklih godina i s kakvom popudbinom su zakoračile u dvadesete?
https://miro.medium.com/max/3840/1*UNbOETAuTWmHfanwnsHD5g.jpeg
Godina 2019. je iza nas a novo desetljeće je pred nama pa vrijedi se osvrnuti što smo iz prošlog desetljeća ostavili iza sebe u energetici, jesmo li štogod naučili i što nam slijedi kad je riječ o projektima i politikama koje tek treba implementirati, koje će se odraziti na sve energetske subjekte, poglavito najveće. Naglasak je tu očekivano, na perjanicama energetike – INA-i i HEP-u koji bi trebali postavljati standarde i predvoditi razvoj. Tu smo uvijek bili nekako tanki, bojim se, a ono što se traži su investicije i razvoj. Sumarno, u bliskoj prošlosti elektroenergetika se pokazala najpropulzivnijom, jer je dodala najviše novih megavata na mrežu, jedna rafinerija nafte je ugašena, a druga će ipak biti modernizirana - u zadnji tren da opstane na tržištu! 
 
HEP u stisku politike
 
Gotovo svi novi megavati zelene su boje, što je pohvalno, ali nije i ne mora biti nužno. Nažalost, ne može reći da je nacionalna elektroprivreda pokazala sve što može u razvoju pa je glavnina novih megavata rezultat rada privatnih investitora. Velik utjecaj politike bio je uvijek presudan, jer da je HEP kojim slučajem u privatnom vlasništvu, danas bi imali drugačiju kompaniju. Nakon prethodnih uprava koje su evidentno imale kroničan problem s prioritetima i donošenjem investicijskih odluka, postojeća HEP-ova uprava pokušala je pokrenuti stvari i u tome je djelomično uspjela. Najveći plus je mijenjanje imidža tvrtke akvizicijom projekata u obnovljivim izvorima. Tome se nema što prigovoriti, ali politika, koja je od HEP-a željela puno više, naglašava da je to nedovoljno, jer potencijali su bitno veći. Traže se veliki projekti i rezanje vrpci ali treba znati kada skočiti, a kada preskočiti. 
 
Plominski poučak
 
Svi dobro pamtimo TE Plomin C, elektranu čija se gradnja u boljim danima odgađala, a koja je s radom trebala početi 2019. Energetska politika toliko se brzo mijenjala da danas možemo zaključiti da je dobro da se nije išlo u posao s Marubenijem, koji bi cijenu električne energije 'zaključao' na 100-120 eura/MWh. Glavnina energetičara svjesna je da bi visoka cijena emisijskih dozvola i klimatske politike koje će nastaviti destimulirati upotrebu ugljena, taj projekt držale na granici rentabilnosti ili ga gurnule preko nje. HEP-u bi Plomin C postao uteg, a ne blagoslov. HEP novo desetljeće dočekuje s problematičnim pogonom u HE Zakučac, dok HE Dubrovnik iz nekih nejasnih razloga ne radi već gotovo godinu dana. Treba nastaviti s revitalizacijom elektrana i jačati elektroenergetsku mrežu za prihvat distribuirane proizvodnje a tu se sporo napreduje.
 
Pod nesretnim patronatom politike HEP je postao i plinska tvrtka, ali nikako da osvijesti taj svoj status i počne zarađivati na plinu. Zadržavati tržišni udio pod svaku cijenu (energije) ne bi trebala biti mantra, a prostora za napredak u Vukovarskoj dugo nije manjkalo. Kako god, HEP-u, ali i svim privatnim investitorima koji su dovoljno (pozitivno) ludi da bez poticaja dodaju nove megavate na mrežu treba zaželjeti sreću u ovim turbulentnim vremenima, jer električna energija bit će nova nafta. 
 
A što je s INA-om? 
 
Iako država nije poduzela ništa da naftnu kompaniju INA-u vrati pod svoje, tamo dinamike ne nedostaje, što pokazuje da se može raditi i u kriznim vremenima. Opstanak kompanije je prioritet, samo je pitanje kome je zapravo više stalo – Vladi, koja je razmjerno pasivna ili MOL-u, koji bi rado povećao vlasnički udio. Rafinerija Sisak, čiji nastavak rada je bio socijalno pitanje, a manje stvar dobre poslovne politike, bit će prenamijenjena i tamo bi uz proizvodnju bitumena zaživila i biorafinerija. Nakon najopsežnijeg remonta riječke rafinerije u povijesti, krajem prosinca potpisan je i ugovor za gradnju postrojenja za obradu teških ostataka. Taj projekt će omogućiti opstanak INA-e u budućnosti, jer zalihe ugljikovodika su pri kraju i ne zanavljaju se, što je najveći propust. Ukupni investicijski ciklus INA-e do 2024. iznosi čak 18 mlrd. kuna, što je ogroman novac koji će ojačati INA-u i domaće gospodarstvo. 
 
Sudski spor INA-MOL i epilog
 
Sudski rasplet korupcijske afere s bivšim premijerom (možda i drugih predmeta koji još nisu otvoreni) svoj bi epilog trebao dobiti i kroz konačno rješavanje vlasničkih odnosa, a trenutačno je nezahvalno procjenjivati što će se događati. Sve opcije su otvorene. Treba imati na umu da se energetski savezi sa susjednom državom nisu se pokazali dobrima, a već se izgleda priprema novo partnerstvo u LNG-projektu na Krku. Zašto i pod koju cijenu, baš nikome nije jasno… 
 
Zelena budućnost
 
U novo desetljeće hrvatska energetika ide s energetskom politikom koja će imati sve zeleniji predznak, što bi neamortiziranu plinsku infrastrukturu moglo dovesti u problem. To se ne bi smjelo dopustiti i zato LNG-projektu na Krku treba zaželjeti što svjetliju budućnost, kao i potrošnji plina u Dalmaciji. Obnovljivci i energetska učinkovitost su roba koja se jako traži, alternativna goriva čekaju da konačno netko na njih obrati pozornost, dolaze svjetliji dani. U ovoj godini trasirat će se budući razvoj obnovljivaca, koji ne bi smio opterećivati krajnju cijenu električne energije, što će dugoročno biti teško postići. U plinskom gospodarstvu iduće će godine uslijediti deregulacija cijene plina za građane, što će biti tvrd orah za buduću Vladu. Ekološki porezi na energiju već sada su iznimno veliki i cijena energije snažno opterećuje potrošače pa su manevarske mogućnosti dosta sužene. Treba biti pametan i mudro odlučivati a pred nama su svakako uzbudljivi dani…
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Četvrtak, 01/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2007 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević