Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Kako privući i zadržati zaposlene u sustavu dugotrajne skrbi za starije osobe?

 
 
U Hrvatskoj se oko polovice smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom odnosi na korisnike smještaja u domovima za starije osobe.1 No, koronavirusu su izloženi i zaposleni u sustavu dugotrajne skrbi koji često nemaju dovoljnu zaštitnu opremu i rade u još težim okolnostima nego inače.2 Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je krajem lipnja izvješće o zaposlenima u dugotrajnoj skrbi za starije osobe, čije ključne rezultate i preporuke navodimo u ovom osvrtu.3 U izvješću se ponajprije naglašava nužnost povećanja broja zaposlenih, poboljšanja njihovih uvjeta rada, te stjecanja dodatnih znanja i vještina. Prema projekcijama Europske komisije, u Hrvatskoj će 2050. gotovo svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina, a otprilike trećina starijih od 65 imat će više od 80 godina. Zbog starenja stanovništva, a time i sve veće učestalosti kroničnih zdravstvenih problema, rast će potražnja za dugotrajnom skrbi.
Vidi izvornu sliku
U Hrvatskoj skrb pruža pretežito obitelj, ali budući da su obiteljske veze sve slabije i sve se više žena uključuje u tržište rada, povećat će se i potražnja za formalnom dugotrajnom skrbi u domovima za starije osobe, obiteljskim domovima, udomiteljskim obiteljima, ali i kod kuće. Već sada potražnja za smještajem u domovima za starije osobe nadilazi ponudu, a sustavu nedostaje i radne snage. OECD zaposlenima u sustavu dugotrajne skrbi smatra medicinske sestre i njegovatelje, no ne i liječnike. Iako nije članica OECD-a, u izvješću se nalaze i određeni podaci za Hrvatsku, pa je tako navedeno da je 2016. imala dva zaposlena u sustavu dugotrajne skrbi na sto osoba starijih od 65 godina, dok je prosjek OECD-a bio pet. Manji broj zaposlenih od Hrvatske imale su Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Cipar, Portugal, Poljska i Grčka, a sličan Italija, Mađarska i Slovenija, što odražava činjenicu da u zemljama južne i središnje Europe dominira neformalna (obiteljska) skrb. Primjerice, Švedska i Norveška imale su oko 13 zaposlenih.
 
Izvješće OECD-a pokazuje da sve zemlje imaju brojne zajedničke probleme kad je riječ o zaposlenima u dugotrajnoj skrbi, a ističu su četiri glavna zaključka:
1. Bez odgovarajućih mjera zapošljavanja i zadržavanja radnika u sustavu ne će biti dovoljno zaposlenih jer njihov broj raste sporije od broja starijih osoba kojima je potrebna skrb. Ako se želi zadržati postojeći omjer zaposlenih i starijih osoba, do 2040. broj zaposlenih u zemljama OECD-a morat će se povećati za 60 % (za 13,5 milijuna). Uz primjenu tehnologije i promjenu uvjeta rada kako bi se poboljšala djelotvornost pružanja usluga, bilo bi potrebno dvostruko manje dodatnih zaposlenih. U Hrvatskoj je bez porasta produktivnosti do 2040. potrebno oko 30 % više zaposlenih. Velik se broj zemalja  oslanja na imigraciju; u Irskoj su 2015. stranci činili skoro polovicu zaposlenih u dugotrajnoj skrbi, u Švicarskoj trećinu, a u Hrvatskoj manje od 5 %.
2. Zaposleni u sustavu dugotrajne skrbi često nemaju dovoljno znanja za uspješno obavljanje tog posla. Njegovatelji čine oko 70 % zaposlenih (prosjek OECD-a), a moraju zadovoljiti relativno mali broj uvjeta kako bi se mogli baviti tim poslom. 90% su žene, u prosjeku srednje životne dobi. Manje od polovice zemalja OECD-a zahtijeva da njegovatelji imaju neki minimalni stupanj obrazovanja ili službene certifikate. Od njih se uz pomaganje pri hranjenju, odijevanju i kretanju, očekuje i da nadziru zdravstveno stanje osoba o kojima skrbe, brzo reagiraju u hitnim slučajevima, komuniciraju s članovima obitelji i liječnicima, brinu o korisnicima nakon što ih se otpusti iz bolnice, a za sve to nemaju dovoljno znanja i vještina.
3. Niska plaća i stresni uvjeti rada ograničavajući su čimbenici pri zapošljavanju i zadržavanju radnika. Zbog nezadovoljstva poslom i nemogućnosti napredovanja, oni češće od bolničkog osoblja traže drugi posao, a na svom se radnom mjestu zadrže dvije godine kraće od
prosjeka cjelokupne radne snage. Udio ugovora na određeno vrijeme u prosjeku je dvaput veći nego za cjelokupno gospodarstvo i sustav općenito obilježava visoka nesigurnost posla. Više od polovice zaposlenih radi u smjenama, a prisutan je i neprijavljeni rad. Plaće su često na razini minimalne i niže nego u bolnicama (također za njegovatelje i medicinske sestre). Često su izloženi rizicima za fizičko i mentalno zdravlje (npr. bolovi u leđima zbog dizanja korisnika ili stres zbog agresivnog ponašanja korisnika, osobito onih s demencijom, te preopterećenost poslom).
4. Nužno je poboljšati djelotvornost skrbi, odgoditi gubitak samostalnosti starijih osoba i promovirati integriranu skrb. Sve se više koristi inovativna tehnologija, zasad uglavnom alarmi, senzori, GPS monitori, pametni telefoni, a počinju se pojavljivati i roboti ili pametne kuće. Medicinske sestre često obavljaju zadatke za koje su prekvalificirane, a mogle bi obavljati određene poslove koje rade liječnici. Nadalje, uz zdravo starenje smanjila bi se potreba za dugotrajnom skrbi. Također je potrebno bolje povezati sustav zdravstvene i socijalne skrbi, te uskladiti formalnu i neformalnu skrb.
 
Ukratko, za privlačenje radnika potrebni su ponajprije dobri radni uvjeti i mogućnost dodatne obuke (neke je zemlje financijski potpomažu). Posao bi im olakšala primjena tehnologije, bolja organizacija rada i manje administrativnog tereta, a na poslu bi ih mogle zadržati veće plaće, sprječavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, bolja provedba ugovora o radu te rješavanje rada na crno (neke su zemlje uspješno smanjile neprijavljeni rad poreznim olakšicama ili kuponima za kupovinu usluge dugotrajne skrbi).
 
Navedene preporuke za zemlje OECD-a vrijede i za Hrvatsku, no za donošenje odgovarajućih mjera prije svega je neophodno da nadležno ministarstvo redovito objavljuje podatke o broju zaposlenih i njihovom stupnju obrazovanja za sve dijelove sustava dugotrajne skrbi. Također valja preispitati sadašnji sustav obrazovanja medicinskih sestara, upisne kvote i sadašnju imigracijsku politiku i vidjeti jesu li nužne neke promjene koje bi mogle pridonijeti poboljšanju sustava dugotrajne skrbi o starijim osobama. Medicinske sestre i njegovatelji obavljaju zahtjevan i stresan posao - koji je dodatno otežan pandemijom koronavirusa - i zato je važno da se i o njima počne brinuti. Trenutno je najranjivija skupina društva u njihovim rukama.
 
Bilješke:
 
1. Podaci dobiveni od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 1. srpnja 2020.
2. Za više informacija vidjeti istraživanje Hrvatske komore medicinskih sestara „Alarmantno loši uvjeti rada medicinskih sestara
u socijalnoj skrbi“.
3. OECD, 2020. Who Cares? Attracting and Retaining Care Workers for the Elderly. Paris: OECD.
 

Marijana Bađun, Institut za javne financije

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Četvrtak, 01/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1707 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević