Još uvijek se oko 20 posto lokalnih jedinica ne pridržava čak ni zakonom propisane objave sva tri dokumenta

 
 
Institut za javne financije predstavio je rezultate šestog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti hrvatskih županija, gradova i općina. Prosječna proračunska transparentnost svih 576 lokalnih jedinica – izražena brojem ključnih lokalnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – je 4,1 od mogućih 5. Svake se godine objavljuje sve više proračunskih dokumenata, pa ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4,5, a općina 4. Međutim, usprkos vrlo dobrim prosjecima i ohrabrujućim trendovima, još uvijek se oko 20 % lokalnih jedinica ne pridržava čak ni zakonom propisane objave sva tri dokumenta, a 41% ne slijedi preporuku Ministarstva financija i ne objavljuje dva dodatna dokumenta. Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. Sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih poboljšanja – uistinu ima u sve većem broju lokalnih jedinica.
https://i1.rgstatic.net/ii/profile.image/272690124685319-1442025800251_Q512/Katarina_Ott.jpg
Katarina Ott
 
Priznanje Instituta za objavljenih pet proračunskih dokumenata ove godine dobiva 18 županija, 87 gradova i 201 općina. U odnosu na istraživanje iz 2019., najviše su se popravile, s nule na peticu, općine Pašman, Prgomet, Privlaka (iz Vukovarsko-srijemske županije) i Zmijavci. Najviše su se „pokvarile“ (imaju tri dokumenta manje nego lani) općine Cerna, Gundinci, Kolan, Lanišće, Podravska Moslavina, Strahoninec, Sveti Filip i Jakov, te grad Križevci.
Valja pohvaliti lokalne jedinice koje su u svim dosadašnjim ciklusima objavile svih pet dokumenata - Krapinsko-zagorsku, Šibensko-kninsku, Varaždinsku i Zadarsku županiju, te gradove Buzet, Osijek, Pazin, Pulu, Rijeku, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb. Ni jedna općina nije u svim ciklusima objavila svih pet dokumenata, a jedna – Galovac – ni u jednom od ciklusa nije objavila niti jedan od traženih dokumenata. U ovom ciklusu, niti jedan dokument nisu objavile općine Galovac, Gorjani, Karlobag, Kolan, Podbablje, Sveti Filip i Jakov, Vrbje.
 
Valja istaknuti transparentne općine s manje od pet stotina stanovnika (Civljane, Ribnik i Lećevica) i transparentne općine s godišnjim proračunskim prihodom manjim od 2.000 kn po stanovniku (Klenovnik, Bedekovčina, Vidovec), te transparentne gradove s godišnjim proračunskim prihodom nižim od 3.000 kn po stanovniku (Duga Resa, Oroslavje, Dugo Selo i Zlatar).
Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, te na smanjenje mogućih koruptivnih radnji. Transparentnost je mjerena brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na mrežnim stranicama lokalnih jedinica u razdoblju studeni 2019. – travanj 2020. To su: godišnje izvršenje proračuna za 2018.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2019.; prijedlog proračuna za 2020.; izglasani proračun za 2020. i proračun za građane za 2020. Budući da se promatra dostupnost pet proračunskih dokumenata, razina transparentnosti može se kretati od 0 do 5. U obzir su uzeti samo dokumenti koji su bili dostupni u navedenom razdoblju i to na dan pretraživanja mrežne stranice, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti.
 
Na mrežnim stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s podatcima o svim županijama, gradovima i općinama. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinca u Hrvatskoj“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
Katarina Ott je naglasila kako je „proračunska transparentnost i inače neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana. Kako će se doći do dodatnih sredstava, kako će se i u koje svrhe utrošiti, tko će od njih imati koristi, a tko će snositi troškove – sve su to pitanja na koja će se moći odgovoriti samo uz transparentan pristup proračunskim informacijama.“ (m.b.)