Sve manje se proizvode domaće kulture

 
 
Dok hrvatski sjever ima mogućnosti da prehrani 20 milijuna ljudi dotle naš hrvatski jug naliči kamenoj pustinji. Ipak, čak i u slučaju dugotrajne ugroze ratom, terorizmom ili gripicom postoje mogućnosti koje nipošto ne treba zanemariti. Na prvom mjestu nalazi se rogač kojega postoje cijele šume u Dalmaciji. Vrlo rodna i izdržljiva biljka koja ima 60 posto prirodnog šećera, dosta magnezija i keratonina zaslužnoga za dobro raspoloženje; divna je to namirnica od koje se može izrađivati kruh, kolač, kvalitetna i neškodljiva za zube čokolada(!), dok koštice služe kao konzervans za jogurt.
https://imagesvc.meredithcorp.io/v3/mm/image?q=85&c=sc&poi=face&w=1600&h=1067&url=https%3A%2F%2Fstatic.onecms.io%2Fwp-content%2Fuploads%2Fsites%2F28%2F2019%2F10%2Fwine-korcula-croatia-vineyards-GOCROATIA0819.jpg
Na drugom mjestu je smokva, jako plodna, ukusna i zdrava namirnica, također puna magnezija. Sušene smokve su izvanredno kalorične. Maslina je najvažnije stablo juga, i njeno ulje je važno primorcima kao Arapima nafta.
Badem (mendola, menduli sl.) je zdrav, otporan i ima lijepu cijenu (čini mi se i 70 kuna kg).
Svih pet biljaka ne zahtijevaju puno vode, veliku njegu i zaštitu, plodno tlo.
Vinova loza je i Bogu draga, može je biti još više; nažalost malo je vrhunskih vinara u našim krajevima.
Limuni, mandarini, naranče, kumkvati i sl. imaju lijepu cijenu i naći će svoje mjesto na svjetskom i domaćem tržištu, pogotovo ekološki proizvedeni.
Plodovi kapare su vrlo skupi i nije mi jasno zašto ih se ne sakuplja, pa čak i uzgaja.
Paulovnija je brzorastuće drvo, dekorativno, dobro za pčele, pogodno za drvnu industriju, svestrane primjene i zgodno za sadnju uz ceste i zgrade.
Rujevina (cotinus coggygria) je nekada korištena za bojanje kože i vune, njeno žilavo drvo je vodootporno, vole ga pčele, otrovna je za stoku.
Stevija je divan nadomjestak za slador i idealna je za naše podneblje.
Bor se može rabiti za izradu terpentine, murva (dud) za svilene bube, te za drvene dijelove barki (korba, prova).
Čempres se davno već ne rabi za škrinje i drvene katove kuća.
Planika (maginja) je kao plod najbolja kozmetika za žensko lice.
Ljekovito i aromatično bilje je poglavlje za sebe (lovor, ružmarin, pelin, kadulja, smilje, koromač itd.).
Za hranu mogu poslužiti i maslačak, vodopija i kopriva, te petrovac (motar).
Višnje, šipci (nari), kajsije (jako raširene u Turskoj!), amula (đenerika, zerdelija) je bolja kao marmelada, kostela nema više ekonomskoga značaja (dobra je za ogrjev i izradu štapova), žižule (čičimci) mogli bi se više pružiti.
Dinje (u dubrovačkom kraju zovu se pipuni!), te uopće povrtlarske kulture mogle bi biti više zastupljene.
Bambus jako proizvode Francuzi, ne znam bi li se to nama isplatilo.
Maklure ima u Rusiji i Ukrajini i farmacija je traži kao tobože dobru kod karcinoma.
Solidno drvo makadamije traži znatno hladniju klimu od dalmatinske, kao i aronija.
Pistacija je iz meni nepoznatoga razloga zanemarena.
Vrijeme buhača kao prirodnoga insekticida tek dolazi,on je naša prilika za ekopoljoprivredu koju su danas bogati ljudi spremni pošteno platiti.
Ipak prava biološka vrijednost južne Hrvatske i BiH je u mogućnostima pčelarstva i stočarstva, ali radi ekocertifikata, ekonomske, stručne i financijske pomoći te organiziranoga otkupa trebala bi pomoći država; kada kažem pomoći mislim na odgovornost i kapital poduzetnika seljaka a na državu kao servis i primateljstvo.U tom bi slučaju morale postojati zadruge povezani sa jakim opskrbljivačem kao što je Agrokor.
Peradarstvo bi bilo više vezano uz seoski turizam, ljudi su pokretali i uzgoj prepelica i nojeva.
Daleko najvažnije je očuvanje prirodnih ljepota i čistih izvora voda u južnoj Hrvatskoj i BiH.Jedina karta koja nam preostaje u slučaju kiksa turističke sezone je proglašenje gospodarskoga pojasa na Jadranu, što ne bi doduše donijelo neku enormnu dobit, ali svaka kaplja oganj gasi. Naš jug danas prečesto sliči na gomilu betona i makiju koja raste bez ikakve kontrole.
 

Teo Trostmann