Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

HNB treba preuzeti u svoju aktivu po nultim kamatama zaduženja koja  će pasti na teret državnog proračuna

 
 
Dvanaest godina nakon gospodarske krize 2008. godine, izazvane padom vrijednosti u aktivama poslovnih subjekata američkih CDO-a vrijednosnih papira (CDO - kolateralne dužničke obveze), svijet ove 2020. godine upravo potresa nova kriza izazvana pandemijom virusa COVID -19. U pojedinom državama i regijama potpuno je stao gospodarski i društveni život. Tadašnja je kriza bila financijska kriza, kriza upravljanja imovinom poduzetničkog entiteta, a ova je potaknuta medicinskim fenomenom širenjem virusa kojemu je još nepoznata terapija. Te 2008. godine CDO kolaterali bili su, potaknuti i utjecajem agencija za kreditnu ugled poduzetnika, vrjednovani kao imovina poslovnog subjekta najveće AAA vrijednosti, izjednačena s gotovinom. Na prvu naznaku da se krediti slabo otplaćuju sve je palo u vodu. Toliko o tome koliko vrijedi analiza kreditnih agencija o vrijednosti imovine gospodarskih subjekta i država.
https://ifund.lv/wp-content/uploads/2019/11/blog_cdo.jpg
Hrvatsku ova situacija pogađa kao i sve druge države, ali još pogoršana nedavnim potresom u Zagrebu i okolici koji se dogodio 22. 3. 2020. godine. Kako sanirati sve te nastale štete? Koji novac stoji na raspolaganju. Tri su moguća izvora sredstava, za otklanjanje posljedica od potresa poručuju iz Vlade. Jedan je Grad Zagreb, drugi je državni proračun, treći su međunarodna sredstva, a četvrti i sami vlasnici mogu sanirati štete na njihovim stanovima i kućama". Pred donošenjem su nova zakonska rješenja kojima se otpisuje porezni dug poduzetnicima i druga obvezna davanja. Cijena toga otpisa i ostalih rješenja procjenjuje se na između 40 i 50 mlrd. kuna. Predviđa se smanjenje rashoda državnog proračuna, prije svega plaća i drugih koji se ne uklapaju u ovu kriznu situaciju. Po ovome će porezni obveznici podnijeti glavni teret spašavanja, što znači da nam predstoji opet desetljeće mukotrpnog oporavaka i vraćanja podignutih kredita. Hrvatska pogođena novom krizom sada plaća i danak što nije provela strukturne reforme koje joj je preporučala Europska komisija tijekom desetljeća od 2008. do danas (mirovinska, zdravstvena, javne uprave, radnih prava i drugih). Sve Vlade su od reforme odustajale na reakciju interesnih sindikalnih skupina koje su vještim demagoškim trikovima i manipulacijama sloganima “iz mirovine na groblje“ i sličnima,  prikupile potpise za raspisivanje referenduma protivno  reformskim rješenjima.
 
Moglo bi se postaviti i pitanje u tom kontekstu tko Vlada Hrvatskom. Je li te grupe ili Vlada koja ima izborni legitimitet. I u izvještaju Europske komisije od 26. 2. 2020. na više se mjesta kritizira Vlada što je odustala od reforme mirovinskog osiguranja prošle 2019. godine. Isto tako, u izvještaju se navodi da „kad je riječ o gospodarskom sustizanju ostatka EU-a, Hrvatska je izgubila deset godina“,što znači da nisu provedene potrebite reforme. Učinci rasta produktivnosti rada i ukupne faktorske produktivnosti i dalje su relativno niski, a sada smo suočeno s novim izazovima. Zadnja velika kriza sličnih razmjera počela je, kako je rečeno, prije 12 godina. Bilježimo da su tada američke Federalne rezerve svu tu lošu aktivu banaka prebacile u svoje poslovne knjige dok vlasnici ne počnu ponovno ostvarivati prihod. To spašavanje nisu plaćali porezni obveznici. Sličan primjer nalazimo i u europskom modelu spašavanja. Između prosinca 2011. godine i veljače 2012. godine, Europska središnja banka je posudila insolventnim bankama eurozone 1 bilijun EUR-a u zamjenu za njihov kolateral. ECB je to učinila unatoč tome što ima u svome statutu zabranu financiranja javnog duga rizičnim kolateralima, ali postoji i iznimka od toga, koja je dobivena uz suglasnosti eurotrojke. Sve je provedeno protivno pravilima koji to zabranjuju.
 
Nije li ova kriza izazvana dosad neviđenom situacijom u svijetu,  višom silom, i potresom u Zagrebu i okolici, razlogom da se i Hrvatska odluči za takav slični model. HNB se mora uključiti u preuzimanje tereta ove krize po sličnim modelima. To je pitanje o čemu treba odlučivati službena politika kao što to rade i drugi sustavi. HNB treba preuzeti u svoju aktivu po nultim kamatama zaduženja koja  će pasti na teret državnog proračuna. Inače nam predstoji opet desetljeće sporog oporavka.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Subota, 26/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1732 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević