Zašto ne stižemo usporedive entitete

 
 
Najnovije objave liste konkurentnosti svjetskih gospodarstava Svjetskog gospodarskog foruma i Doing Business liste Svjetske banke, stavljaju Hrvatsku u drugi položaj u odnosu na iste objave iz proteklih godina i u usporedbi a državama srednje i istočne Europe. Napredak ili korak naprijed dva nazad? Apsolutni napredak ali relativnog pomaka nema! Svjetski gospodarski forum je objavio da je Hrvatska na listi konkurentnosti napredovala za 5 mjesta.
https://eng.belta.by/images/storage/news/000021_870732_big.jpg
Bila je na listi na 68. mjestu a po novom izvještaju je napredovala za 5 mjesta te je sada na 63. mjestu od 14 gospodarstva. Na prvi dojam  čini se kao značajni napredak, ali raščlamba pojedinih indikatora konkurentnosti, daje sliku da u pojedinim djelatnostima nisu uopće učinjeni pomaci, da je zapravo napravljen i korak nazad.
 
Samo resor MF-a značajni napredak!
 
Od svih indikatora, najveći je napredak postignut u indikatoru  makrogospodarska stabilnost i to za 63 mjesta. Ocjenjuje se prema trikriterija: opći kreditni ugled, razina državnog duga prema BDP-u i klasifikacija zemalja. Kriteriji koji po defaultu spadaju u resor Ministarstvo financija. Indikator makrogospodarska stabilnost napredovao je na 43 mjesto, najviše od svih indikatora, a prošle godine je bio rangiran na 106 mjestu. Porezne reforme koje su provedene u tri kruga dale su rezultat u smislu povećanja raspoloživog dohotka stanovništva i povećanja ukupne potrošnje, rast BDP-a itd. Stabilnost proračuna povoljno je ocijenjena od kreditnih agencija, kamate su značajno niže.
 
U ostalim dijelovima državnih djelatnosti, nisu se dogodile nikakve značajne promjene, pa je to rezultat takvoga stanja na rang listi.
Ostali indikatori ocijene konkurentnosti neki su rasli a neki su bili lošiji nego prethodne godine. Znatno je pao indikator poslovna dinamika koji je sa 81, mjesta pao na 101. mjesto u 2019.
 
Institucionalna učinkovitost – negativna slika i loš utjecaj na konkurentnost
 
U drugim državnim djelatnostima, nisu se dogodile nikakve značajne promjene zbog toga što u tim djelatnostima nije bilo nikakvih značajnih reformi. Reforme koje se donesu od njih se, pod pritiskom interesnih skupina koje propagandom i manipulacijom obmanjuju  javnost, odustaje. Primjer je donesena reforma mirovinskog sustava  od koje je Vlada odustala. U organizaciji sindikata prikupljani su potpisi za raspisivanje referenduma, sve uz  demagoški plasirani propagandni slogan“ s mirovine na groblje“. Svi obračuni koje je Vlada iznosila u prilog da je reforma opravdana (na primjer da to znači i dug države od 45 mlrd.  kuna) su preko noći nestali iz javnih medija. Ekspresno je Vlada promijenila mirovinski zakon, bojeći da ne bi morala raspisati referendum zbog kojega bi, s izgledima da on prođe, morala pasti. A što će se dogoditi za nekoliko godina, koga se to tiče! Prije nekoliko godina zbog situacije s  negativnom demografskom slikom , Europska komisija  je prvo što je pitala dužnosnike za vrijeme posjete i razgovora o novom programu spašavanja grčkog gospodarstva, bilo sljedeće. „…s obzirom na demografsku situaciju kako namjeravate rješavati pitanja kroničnih deficita u mirovinskim fondovima.“ Situacija je u Hrvatskoj, što se tiče demografske slike, je  ista. Svake godine nestaju jedan grad veličine oko 15.000 stanovnika.  Tko će za nekoliko godina  raditi i plaćati doprinose ako se ne uzmu u obzir ovi negativni pokazatelji. Kako će se deficit u mirovinskim fondovima  trajno riješiti? Na pravu zaposlenika da ako želi može  dulje raditi nakon 65, kako predlažu sindikati, sigurno ne će! Na to će netko morati dati odgovor! Možda će tada biti kasno? Zašto nema napretka u gospodarskim pokazateljima koje znače relativni napredak u odnosu na usporedive države, odgovor leži u tome tko u stvari vlada Hrvatskom. Niti jedna strukturna reforma osim onih  reformi iz Tuđmanovih devedesetih godina nije provedena u Hrvatskoj. Svi pokušaji da se provedu neke reforme  srušeni su, kao što je bilo s mirovinskom, zdravstvenom itd. Interesna skupina sindikalnih čelnika sa 30-godišnjim rukovodećim funkcijama u sindikatu, koji vuku korijene iz bivšeg sustava, stručnjaci za manipulacije, fingiranim da imaju izborni legitimitet u svojoj skupini, uspijevaju zaustaviti reforme.
 
Dugotrajnost sporova 140 mjesto od 141 države!
 
Pojedini pokazatelji u sklopu indikatora institucionalna učinkovitost najlošije su rangirani i najviše utječu na negativnu sliku o konkurentnosti.  Sa 140 mjestom od 141 države u sklopu ovoga indikatora ocijenjen je pokazatelj učinkovitost pravnog okvira za rješavanje sporova ili dugotrajnost sporova, ili14,6 bodova, zatim pokazatelj sudska neovisnost s 23 boda i 126. mjestom, a učinkovitost pravnog okvira u izmjeni propisaili česte izmjene propisa s 16,9 bodova i 138 mjesto. Slična situacija s ovim pokazateljima bila je i u 2018. godini. Zauzimali su 138., 139. Ili 133. mjesto, tako da tu nije bilo značajnog pomaka nego je došlo i do pada konkurentnosti u ovom indikatoru. Indikator poslovna dinamika također je značajno opao prema 2018  godini za 20 mjesta. Ocjenjuje se, između ostaloga, vrijeme je za pokretanje posla broj kalendarskih dana potrebnih za dovršavanje postupaka za legalno poslovanje tvrtke i drugo,
 
Idući grafikon je prikaz stanja na listi konkurentnosti u usporedbi s nekim državama srednje i istočne Europe u okruženju
Hrvatska je po novom izvještaju na listi pretekla samo Srbiju, a iza Hrvatske je još Crna Gora. Rumunjska i Bugarska ostvarile su rast na listi, Mađarska, Letonija također. Sve u svemu, Hrvatska je 63., na listi a redom: Češka 32., Slovenija 35., Poljska; Slovačka ispred, Bugarska 49., a Rumunjska 51. Ako se ne provedu promjene u institucijama koje prema ocijenjenom rangu zaostaju za drugima, znatnog napretka u konkurentnosti ne će biti.
 
DB malo naprijed pa malo nazad!
 
Također je objavljena i Doing Business (DB) lista za 2020. (ukupno 190 gospodarstva). Napredak se može opisati kao korak naprijed korak nazad. Hrvatska je napredovala  za 7 mjesta od 58 na 51. Ovdje je situacija nešto drugačija. Rumunjska je 55. Bugarska 61., ali su ispred Hrvatske Slovačka, Srbija, Crna Gora i Makedonija, Poljska i Češka. To znači, da su države u okruženju povoljnije za poslovanje, jer nema mnogo administriranja, manji su troškovi veća učinkovitost ulaganja.  Hrvatska je već po Doing Business izvještaju za 2018. godinu bila na 51 mjestu sa 71,70 bodova, a po izvještaju za 2019. godinu pala na 58. mjesto sa 71,40 vrijednosnih bodova. Po ovom izvještaju Hrvatska je prikupila 73,6 vrijednosnih bodova, ali je ostala na 51. mjestu isto kao i po izvještaju 2018. godine kada je vrjednovana sa 71,10 bodova. Nema kontinuiranog napredovanja. Pokretanje posla bilo je rangirano po DB-u 2018. s 87. mjestom, po DB-u 2019. sa 123. mjestom a po DB 2020. sa 114. mjestom. Za izdavanje građevne dozvole po DB-u 2018. = 87. mjesto, DB-a 2019. = 159. mjesto a prema DB-u 2020. = 150. mjesto. Bili smo boje rangirani po DB-u 2018. a sve dalje je samo pad. Dobivanje kredita redom 77. mjesto 85. mjesto i 104. mjesto, dakle teže se dolazi do kredita i tako se može nabrajati i za ostale indikatore. Je li uopće netko od ministarstva sustavno prati kako se kreću ovi pokazatelji i moguće intervenira u cilju boljega stanja!
Očito je da su i dugi brže napredovali  pa je unatoč većem vrjednovanju mjesto na listi ostalo nepromijenjeno kao što je bilo prije dva izvještaja (godine 2018.).
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.