Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Hrvatska industrija već nekoliko mjeseci s nestrpljenjem iščekuje nove javne pozive

 
 
Usprkos najavama o novom Pozivu za dodjelu bespovratnih poticaja za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore u industriji, poduzetnicima se nude - krediti HBOR-a.
Povezana slika
Nakon odličnih rezultata koje su u 2017. i 2018. ostvarili natječaji 'Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama' te 'Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (trgovina i turizam)', hrvatska industrija već nekoliko mjeseci s nestrpljenjem iščekuje nove javne pozive, koji se – ne objavljuju! 
 
U razgovoru s Jozom Bevandom, direktorom tvrtke Speculum koja se bavi savjetodavnim i uslugama inženjeringa, doznajemo da je na posljednjoj sjednici Odbora za praćenje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK), koja je održana u svibnju, najavljeno ponovno otvaranje natječaja za industriju. "Tada je objavljeno kako su rezultati prijašnjih poziva vrlo dobri i da je za novi osigurano oko 28 milijuna eura. Na toj sjednici je spomenuto da bi novi poziv mogao biti objavljen već u srpnju. Mnoge tvrtke su započele s intenzivnim pripremama svojih projekata, no neslužbeni rok je, kako smo doznali, prebačen na kolovoz a potom se njegova objava prestaje spominjati. Što se događa?", pita se Bevanda, dodajući kako redovito, gotovo svakoga dana razgovara s gospodarstvenicima koji iščekuju objavu novog poziva i traže odgovor na pitanje: kada će novi natječaj? 
"Držim da je neozbiljno što se komunikacija s gospodarstvom vodi na ovaj način. Hrvatska industrija zaslužuje taj poticaj i osobno smatram da je premalo takvih poziva koji potiču hrvatsku konkurentnost i održivost poslovanja", kaže on. 
 
U najavi kreditne linije za energetsku učinkovitost 
 
Sada je jasno da od dodjele bespovratnih sredstava neće biti ništa, već će poduzetnicima na raspolaganju biti krediti HBOR-a, za koje naš sugovornik kaže da ne moraju biti povoljniji od komercijalnih kredita. No, nejasno je zašto to nije tako komunicirano, ako je to ugovoreno još u ožujku. Martina Caratan, Predstojnica Ureda Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ističe kako je u ožujku HBOR s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svrhu provedbe financijskog instrumenta 'ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike', potpisala Sporazum o financiranju razine I. 
"Financijski instrument trenutačno se nalazi u završnoj fazi procesa javne nabave za odabir poslovnih banaka za provedbu te se produkcija kredita očekuje 2020. godine. Odabrane banke će u provedbi ovog financijskog instrumenta obavljati administrativne, platne i poslove osiguranja za ESIF sredstva u kreditu te osigurati traženi omjer financiranja 50 : 50. Prema navedenom, u konačnici će u sklopu ovog financijskog instrumenta krajnjim korisnicima biti dostupno oko 500 milijuna kuna sredstava po izrazito povoljnim uvjetima, dakle, niže cijena financiranja, bez redovnih naknada", objašnjava ona. 
 
Iscrpljena sredstva
 
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao posredničko tijelo razne I, koje je zaduženo za definiranje uvjeta dodjele i dodjelu sredstava koja su Hrvatskoj dostupna u investicijskom prioritetu '4b Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima' iz OPKK 2014 - 2020, trenutačno nema na raspolaganju sredstava za još jednu objavu poziva za dodjelu bespovratnih sredstava poduzećima u svrhu ostvarivanja tog cilja. 
"Naime, pozivima koji su objavljeni u 2017. i u 2018. godini za ukupno 144 poduzeća ugovorena je dodjela bespovratnih sredstava koja je iscrpila sva sredstva na raspolaganju. Napominjemo da je sporazumom o financiranju koji je potpisan 6. ožujka između Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova i HBOR-a najavljena kreditna linija za financiranje predmetne vrste projekata", kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, dodajući kako je razlika između kreditne linije i bespovratnih sredstava i da se kreditnom linijom vraćaju sva dobivena sredstva (potrebna za cijelu investiciju), ali s povoljnijom kamatom. 
"U shemi bespovratnih sredstava investitor bespovratno dobiva udio sredstava (udio ovisi o vrsti ulaganja i veličini poduzeća ali je kroz provedena dva poziva bio prosječno 52%), a ostatak sredstava investitor mora osigurati sam. Dodatno je odobravanje kredita i provedba projekata nešto jednostavnija kroz kreditnu liniju. Koja od shema je povoljnija mogu samo procijeniti investitori", ističu u MZOE-u. 
 
Bespovratni poticaji - poticajni krediti 
 
Iako su poticajne kreditne linije važne i poželjne za razvoj svakog gospodarstva, Bevanda se ponovno pita je li njihov učinak usporediv s učinkom bespovratnih poticaja? Dosadašnji pozivi za dodjelu bespovratnih poziva tražili su cjelovitost projekata i prijavljenih mjera, što je osiguravalo da se konačni rezultat projekta može jasno mjeriti u ostvarenim uštedama. "Plasirati našoj industriji financijska sredstva koja kasnije moraju vraćati, ne može biti zamjena za bespovratne poticaje", naglašava on, smatrajući kako bespovratni poticaji generiraju u prosjeku dva puta veće projekte uz istu razinu vlastitog ulaganja, te povećavaju visinu ukupnih investicija u domaćem gospodarstvu. 
"Krediti se najčešće oslanjaju na valorizaciju financijske sposobnosti gospodarstvenika da uredno vraća kredit, a manje na cjelovitost samog projekta i njegov učinak u smanjenju potrošnje energenata. Sustav dodjele bespovratnih sredstava osigurava petogodišnje praćenje očuvanja projekta (kao što je korištenje nabavljene opreme u istu svrhu, zadržavanje kategorije poduzeća i sl.), kreditna linija to do sada nije imala i praktički omogućuje da se oprema nabavljena poticajnim kreditom ubrzo proda ili da se proda cijeli pogon, i postavlja se pitanje smisla cijele priče. Nadalje, velike tvrtke se ionako mogu samostalno zaduživati po povoljnijim uvjetima od HBOR-ovih, što dodatno umanjuje popis potencijalnih korisnika takvih kredita", komentira Bevanda. 
 
Poznata metodologija 
 
'Grant shema' s dodjelom bespovratnih sredstava polučila je izvrstan okolišno - energetski učinak koji će Hrvatskoj biti iznimno potreban u trenutku kada bude trebalo dokazati do koje su mjere dostignuti ciljevi Europske unije 20-20-20. Možda će slične učinke imati i najavljena kreditna linija, ali možemo li si priuštiti rizik da neće, ponovno se pita Bevanda. 
S oko 500 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava, nastavlja on, 144 poduzeća je potaknuto na investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. S 35 milijuna eura koji su namijenjeni za europsku komponentu u financijskom instrumentu procjena je da se može dodijeliti 70-ak kredita, tvrdi. Na svibanjskoj sjednici Odbora za praćenje OPKK 2014. - 2020.', najavljena je izmjena operativnog programa koja bi MZOE-u dodijelila dodatnih 28 milijuna eura za dodatni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava industriji. 
"Ako postoji 'višak' od 28 milijuna eura u operativnom programu, bilo bi ispravno (pošteno) da ih se dodijeli poduzećima koja kroz plaćanje poreza ionako najveći dio tih sredstava vraćaju nazad državi. U tom slučaju, dodjela sredstava provodila bi se prema metodologiji koju gospodarstvenici već poznaju i na koju su već jednom izvrsno odgovorili, a i koja jamči da su utrošena sredstva utrošena u svrhu za koju su namijenjena. Objavom još jednog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava otvorila bi se mogućnost za dodatnih 70-ak projekata, i za očekivati je da postoji toliko poduzeća u Hrvatskoj koja su zainteresirana za pokretanje cjelovitih energetskih projekata i jačanje vlastite konkurentnosti", predlaže on. 
 
Jačanje konkurentnosti je proces, a ne cilj
 
Tvrtka Tehnix je jedna od dobitnica bespovratne potpore za provedbu projekta prijavljenog na Poziv 'Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama' koji je objavljen krajem 2017. godine. U toj kompaniji ističu kako su vrlo ponosni na to što su ostvarili pravo na bespovratnu potporu. 
"Rezultati provedenog projekta već su sada vidljivi i značajno će olakšati poslovanje tvrtke u budućem razdoblju. Tehnix trenutačno zapošljava 450 zaposlenika i svoje proizvode plasira na tržite Europe i svijeta, zbog čega je izuzetno bitno na svaki način utjecati na smanjenje troškova proizvodnje, kako bi naši proizvodi održali konkurentnost na tržištu. Pozitivni rezultati projekta najviše se očituju u jačanju energetske učinkovitosti i smanjenju troškova energenata", kažu u Tehnixu, dodajući kako im je drago što Hrvatska objavljuje natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava koja potiču energetsku učinkovitost jer ona predstavlja važan segment kružnoga gospodarstva i izravno utječe na konkurentnost poslovanja, a samim time i održivost domaće proizvodnje. 
"Na novi poziv se namjeravamo prijaviti sa svojim novim projektom u segmentu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora i nadamo se da će se ovakvi pozivi nastaviti objavljivati i u budućnosti, jer jačanje konkurentnosti predstavlja proces a ne cilj, što posebice vrijedi za tvrtke okrenute izvozu, kao što je Tehnix", zaključuju u kompaniji. (www.energetika-net.com)

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Utorak, 19/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1416 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević