Get Adobe Flash player
Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Pogledajte kako Jelena brani ubojice hrvatskih redarstvenika, a kroz njih...

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Godine 1964. Jugoslavija je objavila da je u Drugome svjetskom ratu...

Srpski

Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

Taško Vasiljev: Partizanska djeca dobro su izbrojila broj ubijenih...

Politika trula – šport zdrav!

Politika trula – šport zdrav!

Čekam dan kada će hrvatska država početi promišljati kako je...

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Nenadana muškost anemičnog Ive, od milja zvanog...

  • Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    četvrtak, 22. kolovoza 2019. 10:04
  • Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:20
  • Srpski

    Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:24
  • Politika trula – šport zdrav!

    Politika trula – šport zdrav!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:16
  • Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:10

Spašavanje od bankrota visokorizičnim kolateralima

 
 
Nedavno je objavljena je vijest, da su dužnosnici Europske komisije (Vladis Dombrovskis) izrazili zadovoljstvo što je Grčka nedavno  izdala novu petogodišnju obveznicu, vrativši se tako  na međunarodna financijska tržišta, nakon što su prije toga zaključena tri programa financijske pomoći. Nova obveznica dospijeva na naplatu u travnju 2024. godine. Planira se da će vlada njome prikupiti između dvije i tri milijarde eura, izvijestila je državna televizija, pozivajući se na izvore u Ministarstvu financija. Hoće li se to i dogoditi, obzirom da je zaduženost države zbog tri programa spašavanja duga porasla na gotovo dva puta BDP, uz skromni rast, to će se tek vidjeti.   
http://media.oregonlive.com/opinion_impact/photo/greece-financial-crisis-20202249jpg-bc913c85a5e040a5.jpg
Nakon bankrota 2010. godine, i tri programa spašavanja povećao se javni dug države uz oštre proračunske rezove koje je Europska komisija provodila tijekom toga razdoblja do 2018. godine. Na koji se način vraćao dug, prikazujemo u nastavku. Ujedno se time i oslikava funkcija i uloga Europske središnje banke, koja i svoja vlastita pravila krši da bi došla do željenog cilja. Europska središnja banka je praktično sama sebi vratila tražbinu za  javni dug koji je imala od države koja to nije mogla vratiti. To može biti i upozorenje Hrvatskoj čija zaduženost javnog duga je još uvijek oko 75 posto BDP-a. Ako se tome pribroje i vanjski dug, tada zaduženje dostiže preko 1,5 puta BDP-a. Vraćaju se samo kamate a dug se smanjuje refinanciranjem. Dana jamstva koja danas država isplaćuje za pokrivanje gubitaka u brodogradnji, a da nitko ne postavlja pitanje odgovornosti za to tko je dao ta jamstva,  još su dodatni uteg za državni proračun. Sa ostacima socijalističke ekonomije još nismo raskrstili. Još je uvijek u političkim glavama prisutna tendencija da se država mora u to umiješati pa će opet porezni obveznici pokrivati gubitke. Za gradnju Pelješkog mosta tražimo novac bez povrata od drugih (prethodno smo uplatili novac u EZ fondove), a ovdje smo utukli milijarde bez ikakve ekonomske  opravdanosti.
 
Za demografsku politiku nitko ne će reći da je to glavni prioritet. Kome ćemograditi mostove ako preko njih ne će imati tko prelaziti.  HNB bi se trebala uključiti u taj problem kao što se ECB uključuje u problem kada treba spašavati državu od bankrota. Ostati će nas tek nekolicina koja će se valjda radovati što smo prešli na valutu EUR i nemamo tečajnog rizika. Politikom rasterećenja gospodarstva i ograničene kontrakcije rashoda, mora se postići da, prije nego što se  uopće razmišlja o uvođenju EUR-a, javni dug  smanji na visinu koja će  jamčiti neovisnost o takvim potezima ECB. Grčka je 2010. godine doživjela financijski slom i bila je prisiljena pristati na tri programa međunarodne financijske pomoći koji su zaključeni u kolovozu 2018. Ono što se dogodilo u Grčkoj, pokazuje da europske institucije mogu, kada im je to u interesu, prekršiti svoje vlastita pravila. Umjesto toga, što je već navedeno nameću se rigorozni programi proračunske štednje, koji samo smanjuje bruto nacionalni dohodak.
 
Stvarni događaj:
 
Državna blagajna je prazna. Bankarski sustav je slabo kapitaliziran.  Na plaćanje dospijeva obrok kredita od 3,5 mlrd EUR-a prema Europskoj središnjoj banci. Dug je nenaplativ. Kako naplatiti ovaj dug? Statut Europske središnje banke zabranjuje državama koje ne mogu vratiti dug posuđivanje novca za financiranje javnog duga država članica. Državna valuta je EUR. Kako spasiti državu? Kakva se fikcija stvara, prikazat ćemo po knjigovodstveno bilančnoj metodologiji (metodologija T konta poznata u knjigovodstveno bilančnoj praksi):
Kreditori - trojka iz ESB, MMF i Euro grupe pronalazi način! Redoslijed poteza je slijedeći (prikaz prema opisu iz knjige Ima li ovdje odraslih Janis Varufakis Sandorf Zagreb 2018.):
 
Prvo, Europska središnja banka, bankama koje su praktično bankrotirale,  daje pravo da izdaju vrijednosne papire, zadužnice, na 5,6 mlrd. EUR-a. U te vrijednosne papire nominalne vrijednosti od 5,6 mlrd. EUR-a nitko neće uložiti novac, jer bankrotirane banke  ne mogu isplatiti obveze koje proizlaze iz zadužnice. Te zadužnice ove banke odnose u državno Ministarstvo financija da ih ono ovjeri. Na taj način  je dug ovih banaka postao i javni dug.  U knjigovodstveno bilančnom smislu  u bilanci tih banaka (prikazano na računovodstvenim T kontima radi jasnoće događaja – knjižen
je pod (1) događa se slijedeće:
 
Izdavanje zadužnice od banaka:
Banke
Zadužnice potraživanja
(1)5,6mlrd
(2)3,5
   Zadužnice obveze
 
(1)5,6 mlrd
Novac u bankama
(2)3,5
(4) 3,5
Trezorski zapisi od Min. fin
(4)   3,5
 
 
Drugo, ta Državna središnja banka filijala Europske središnje banke po naputku Eurotrojke na temelju tih zadužnica isplaćuje gotovinu bankama i to 62 % vrijednosti nominale tih zadužnice tj. 3,5 mlrd. EUR-a. Bankama se isplaćuje gotovina i banke provode  kod sebe knjigovodstveno bilančni događaj (prikazano pod rednim brojem (2) bilančnog događaja).
Prikazujemo kako bi državna središnja banka filijala ESB u svojim knjigama trebala bilančno provesti ovu transakciju. Državna središnje banka filijala ESB isplaćuje bankama (događaj pod (3):
Državna središnja banka filijala ESB:             
Novac
Sa        3,5 mlrd.
(3)    3,5 mlrd
Zadužnice od bankrotiranih banaka
(3)3,5 mlrd.
 
 
Treće Ministartvo financija na poticaj Europske središnje banke i Eurogrupe izdaju trezorske zapise na svotu od 3,5 mlrd EUR-a. Te zapise niti jedan ulagač ne bi inače kupio, jer država nema bonitet za otkup tih trezorskih zapisa.
Ministarstvo financija izdaje trezorske zapise koje kupuju bankrotirane banke Kod banaka je to također prikazano pod red br. (4)
      Ministarstvo financija - novac
(4)3,5mlrd.
(5)3,5 mlrd
Trezorski zapisi – obveza prema bankama
 
(4)3,5mlrd.
    Dug prem ESB
(5)3,5mlrd.
Sa   3,5 mlrd.
 
Četvrto. Sada bankari kojima je filijala  Europske središnje banke bankrotirane države isplatila 3,5 mlrd EUR-a za zapravo isplatila im je Europska središnja banka, kupuju te trezorske zapise od Ministaratva finanacija (bilančne promjene pod (4) kod banaka.
Peto. Ministarstvo financija isplaćuje dug ESB od 3,5 milijardi EUR-a (događaj (5).
Što je postignuto? ESB putem svoje filijale u državi čiji je dug nenaplativ, daje novac toj državi s pokrićem u vrijednosnim papirima koji nemaju vrijednost, i na taj način naplaćuje dug od te države prema sebi. Ostaju nenaplativi vrijednosni papiri odnosno papiri koji ne vrijede ništa.
Banke imaju u  pasivi obvezu za isplatu zadužnica kada eventualno dođu na naplatu, koje one ne mogu islatiti. U aktivi imaju trezorska zapise koje su kupili od Ministarstva financija.
Na kraju imovinsko stanje je da loše kapitalizirane banke (bankrotirane banke) imaju u svojoj aktivi trezorske zapise od Ministarstva finanacija a u pasivi obveze prema izdanim zadužnicama koje su nominalno izdane na 5,6 mlrd EUR-a. Ministarstvo financija ne može
Isplatiti ove trezorske zapise. Rizičnim kolateralima za koje jamči, ECB isplaćuje dug prema sebi, što je praktično iz emisije. 
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Petak, 23/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1301 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević