Get Adobe Flash player
Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Uskoro "lijevo-liberalna" kandidatkinja kod Velimira...

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dok mi moramo stalno dokazivati da nismo fašisti, zlatousti Vučić...

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Srpska politika petokrakom je otkrila svoje maskirano lice...

Svjedok istine i glas savjesti

Svjedok istine i glas savjesti

Dr. Esther Gitman Hrvati prihvatili čista i otvorena...

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Mediji stvaraju uljepšanu sliku druga...

  • Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    četvrtak, 14. veljače 2019. 14:45
  • Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:12
  • Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    četvrtak, 14. veljače 2019. 19:33
  • Svjedok istine i glas savjesti

    Svjedok istine i glas savjesti

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:07
  • Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:01

Industrijska proizvodnja ojačala za 1,9, a potrošnja za 4,7 posto

 
 
Prošle je godine, u odnosu na prethodnu, prema posljednjim podacima službene statistike industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, prema kalendarski prilagođenim indeksima porasla za 1,9 posto, a promet u trgovini na malo za 4,7 posto. Što se industrijske proizvodnje tiče, bila je to četvrta godina za redom kako je rasla, iako sporije nego u 2016. kada je skočila za pet posto. Četiri uzastopne godine rasta ostvarila je i maloprodaja, s tim da su njezini rezultati veći nego godinu prije kada je promet u trgovini na malo porastao četiri posto. Dakle, 2017. ojačali su i industrijska proizvodnja i potrošnja, iako obje sporije od očekivanja analitičara.
http://www.griffinnagda.com/images/inner-banner/industries-products.jpg
Veći rast industrijske proizvodnje usporen dvomjesečnim padom
 
Da nije bilo pada od 1,7 posto u studenom te čak od 2,5 posto u prosincu, industrijska proizvodnja bi na razini cijele prošle godine ostvarila veći rast od dosegnutih 1,9 posto. Na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, najveći rast industrijske proizvodnje dogodio se u listopadu uz ostvarenih 4,3 posto, a s četiri posto rasta izdvajaju se još siječanj i lipanj. Inače, indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje važan je pokazatelj poslovnoga ciklusa kojim se mjere mjesečni rezultati industrijskoga sektora, a u svijetu ekonomije smatra se središnjim i ažurnim pokazateljem razvoja industrije.
 
Prerađivačka industrija rasla za 2,4 posto
 
Hrvatska prerađivačka industrija lani je na godišnjoj razini ostvarila rast od 2,4 posto. Tako je bilo u globalu, no industrijska proizvodnja nije svugdje podjednako rasla. Najveći rast bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava od 21,7 posto, a slijedi proizvodnja drva s godišnjim rastom od 11,6 posto te proizvodnja duhanskih proizvoda uz ostvaren rast na godišnjoj razini od 10,4 posto. Najveći pad, pak, dogodio se u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda od 14,1 posto u odnosu na godinu prije te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda uz minus od 11,9 posto. Prehrambena industrija kao jedna od dominantnih u hrvatskom industrijskom sektoru lani je ostvarila rast od 5,2 posto. Bolje od nje rasla je proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda od 8,2 posto, proizvodnja metala i to na godišnjoj razini za 7,5 posto te proizvodnja gume i plastike za 6,4 posto. Tekstilna industrija ostvarila je rast od 4,5 posto, kao i  proizvodnja strojeva i uređaja, dok je farmaceutika  rasla za svega 0,4 posto.
 
Prosinački rezultati
 
U prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, kalendarski prilagođena, kaže službena statistika bilježi na godišnjoj razini pad za 2,5 posto,što je posljedica pada proizvodnje u djelatnostima rudarstva i vađenja te prerađivačke industrije koji u ukupnoj strukturi čine oko 86 posto a ostvarili su godišnji pad proizvodnje od tri odnosno 4,2 posto. Pad na godišnjoj razini djelomično je, ističu analitičari, i posljedica visoke baze, s obzirom da je u prosincu  godinu prije zabilježena dvoznamenkasta stopa rasta obujma industrijske proizvodnje od 14,9 posto. Prema agregatima GIG-a odnosno glavnim industrijskim grupacijama, najveći pad u prosincu od 22,5 posto na godišnjoj razini pogodio je trajne proizvode za široku potrošnju te kapitalne proizvode kod kojih je zabilježen pad od 10,6 posto. Prerađivačka industrija je, pak, u prosincu prošle godine doživjela pad od 4,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne. Inače, ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine, u usporedbi s mjesecom prije, bilježi rast za 1,6 posto. Što se tiče prometa u trgovini na malo on je u prosincu porastao realno za 1,4 posto na godišnjoj razini, ali u odnosu na mjesec prije dogodio se pad od 0,6 posto.
 
Prognoze za 2018.
 
Prema onome što prognoziraju ekonomski analitičari, u ovoj godini rasti će i industrijska proizvodnja i potrošnja. Očekuje se nastavak umjerenih stopa rasta obujma industrijske proizvodnje podržane, kako se ističe, prije svega nastavkom rasta inozemne potražnje, posebno kod naših najvažnijih trgovinskih partnera, no pozitivan doprinos očekuje se i od domaće potražnje.  S druge strane, obzirom na jačanje potrošačkog optimizma očekuje se nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta prometa u trgovini na malo koje će podržavati i rast raspoloživog dohotka te najavljena još bolja turistička sezona nego prošlogodišnja.Na godišnjoj razini potrošnja bi mogla realno prema prvim procjenama rasti oko tri posto. Analitičari najveći izazov vide u još uvijek slabom tržištu rada, a veće stope raste potrošnje bit će ograničene, kažu, nešto jačim, iako još uvijek umjerenim stopama inflacije.
 

Snježana Habulin

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Petak, 15/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 839 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević