Get Adobe Flash player
Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Stanković nijednom nije niti spomenuo Domovinski...

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Početkom 1990. tadašnji oficir JNA nije se nimalo razlikovao od...

Srbin koji voli domovinu!

Srbin koji voli domovinu!

Peđa Mišić: "Branili smo obitelj, djecu, kuću, ulicu,...

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Sramotan odnos Hrvatske prema šestorici Hrvata u Den...

Ljevičarima je sve dozvoljeno

Ljevičarima je sve dozvoljeno

U Hrvatskoj možeš svaki dan pljuvati po Hrvatima iz...

  • Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:05
  • Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:01
  • Srbin koji voli domovinu!

    Srbin koji voli domovinu!

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:25
  • Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:21
  • Ljevičarima je sve dozvoljeno

    Ljevičarima je sve dozvoljeno

    srijeda, 22. studenoga 2017. 23:57

Depoziti kućanstava – potencijal razvoja financijskoga tržišta

 
 
"Hrvatski financijski sustav je bankocentričan, a najveću vrijednost financijske imovine posjeduju kreditne institucije. Privatni sektor se i kod financiranja i kod štednje najviše oslanja na banke pa tako sektor kućanstava višak raspoloživih sredstava najčešće alocira u klasičnu štednju u bankama, a manji dio u druge financijske instrumente", rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić povodom obilježavanja Svjetskoga dana štednje u HGK uvodnim izlaganjem pod nazivom Depoziti kućanstava – potencijal razvoja financijskoga tržišta, uz napomenu da su klasični depoziti privlačni štedišama jer minimiziraju rizik, iako drugi modeli štednje nude veći povrat.
http://www.feelgreatbreaks.com/wp-content/uploads/2017/04/deposit.jpg
"Ukupna nominalna vrijednost financijske imovine sektora kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima u posljednjih se pet godina uvećala za 22,4 posto, pri čemu su depoziti rasli za 12,7 posto, a stavka osiguranja, mirovina i standardiziranih garancija skoro pet puta više, za 60,6 posto. Prema posljednjim podacima, kućanstva imaju 189,9 milijardi kuna depozita, prvenstveno u bankama i najviše u vidu deviznih depozita", istaknuo je Savić, dodavši da su tri četvrtine tih depozita oročene, najčešće kratkoročno, a valutna struktura je uglavnom vezana uz euro (oko 3/4), dok je manji dio (ispod 20 posto) u kunama.
 
"Kamate na sve oblike štednje posljednjih godina padaju, na oročene depozite od šest mjeseci do godinu dana su u 2017. iznosile 0,33 posto, što znači da bi godišnja inflacija trebala biti manja od te brojke kako bi štediše ostvarile realnu kamatu, a ona je u srpnju bila na 0,8 posto. Uz sve to, treba imati na umu i da su primici na osnovi kamata u 2016. postali oporezivi po stopi od 12 posto", upozorio je Savić, dodavši da je zbog toga dio štediša preusmjerio svoja sredstva u druge načine štednje, ali još uvijek je to premalo kako bi promijenilo ukupnu strukturu. 
 
Stanovnici sedam primorskih županija imali su deponirano 77,5 milijardi kuna, što je 42,1 posto ukupnih depozita na razini države. Po glavi stanovnika je dvostruko veći iznos depozita u primorskom dijelu Hrvatske u odnosu na kontinentalni. To se može pripisati utjecaju turizma jer 95 posto svih noćenja tijekom godine ostvari se u primorskim županijama. Naime, uslijed neizvjesnosti bavljenja turizmom, van sezone se traži sigurnost zarađenog novca, a tek onda prinos.
 
Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, je tijekom okruglog stola na temu Značaj dugoročne štednje za pojedinca i gospodarstvo kao cjelinu te važnost financijske pismenosti, potvrdio točnost analize HGK, kazavši da je i dalje je vidljiv rast depozita u bankama, iako je nešto usporio zbog pada kamatnih stopa i oporezivanja štednje. "Događa se promjena u strukturi tih depozita, građani više ne oročavaju sredstva u tolikoj mjeri kao ranije, već ih drže na tekućim i žiro računima jer je kamata premali motivator za oročenje, a oni koji oročavaju čine to na sve duže rokove", izjavio je Šošić.
 
"Građani su dosta oprezniji pri odabiru ulaganja nakon krize i obično štede za crne dane", tvrdi Josip Spajić, izvršni direktor Sektora poslovanja s građanstvom u Croatia Banci. "Nedostaje nam štednja kao ciljana potrošnja, primjerice, štednja za registraciju automobila ili godišnji odmor. Kod nas štede mahom ljudi iznad 45 godina starosti jer je mirovina mala pa ih to dodatno motivira, ali takvi klijenti imaju averziju prema riziku pa biraju najsigurnije oblike štednje", kazao je Spajić te je istaknuo važnost financijske pismenosti i financijske odgovornosti. 
 
"Banke koriste nove tehnologije i razvijaju nove proizvode i nude druge vrste ulaganja, ali potrebno je znati sve elemente rizika i imati vremenski plan ulaganja i štednje kako bi imali željeni prinos koji je u korelaciji s rizikom", kazala je Iva Krhlanko-Cvetko, direktorica Upravljanja proizvodima i odnosima s klijentima Addiko Banke.
"Postoji strukturni problem unutar sustava jer u Hrvatskoj imamo 750.000 građana koji štede, od njih 150.000 ima više od milijun kuna u prosjeku na štednim računima", istaknuo je Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrot stambene štedionice. "U takvim okolnostima prinos ostalih štediša nije presudan. Svaka je štednja dobra jer daje sigurnost i stabilnost, a to vam daje financijsku neovisnost i nitko s vama ne može manipulirati", naglasio je Ostojić, uz napomenu da se u stambenim štedionicama štede manji iznosi na dulji rok.
Financijska pismenost je temeljni alat za svakoga pojedinca koji želi donositi uspješne financijske odluke. Istraživanja pokazuju da je u svijetu tek 33 posto ljudi financijski pismeno, a u Hrvatskoj je ta brojka na 34 posto, rekla je Dajana Barbić, docentica na katedri za financije Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, u sklopu predavanja o važnosti financijske pismenosti.
 
"HGK u suradnji s partnerima i financijskim institucijama, članicama udruženja provodi različite aktivnosti u cilju poboljšanja razine financijske pismenosti građana i poslovnih subjekata u Hrvatskoj, poput projekta Više znamo bolje razumijemo, kojim je bilo obuhvaćeno 250 učenika i 150 profesora u pet zagrebačkih srednjih škola. Također organiziramo i niz edukativno-informativnih aktivnosti usmjerenih na učenike, studente i građane povodom Svjetskoga dana štednje, Svjetskoga i Europskoga tjedna novca te Svjetskoga dana investicijskih fondova", rekla je Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. 
 

Anđelka Felja

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Subota, 25/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 825 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević