Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Hrvatska je od sredine prošle do sredine ove godine svoj javni dug povećala za 15,1 milijardu kuna ili 4 posto BDP-a

 
 
Javni dug Hrvatske na kraju lipnja bio je na 283 milijarde kuna, što prema Hrvatskoj narodnoj banci predstavlja 86,2 posto BDP-a, a prema Eurostatovu izvješću objavljenom u petak 85,7 posto. U odnosu na 288,5 mlrd. duga potkraj prvoga kvartala u drugome je, dakle, zabilježen pad. I u većini ostalih, tj. u 18 od 28 članica EU razina je državnog duga u drugom tromjesečju pala, s tim da su veće smanjenje omjera duga i BDP-a od Hrvatske imale samo Nizozemska i Irska. Nažalost, u našem slučaju to je bio samo mali predah. Već u prvoj polovici srpnja država se kroz obveznice i kreditni aranžman s bankama zadužila za gotovo 10 milijardi kuna, od čega za refinanciranje postojećih dugova malo više od polovice, a ostatak je bio novi dug, prirast.
https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSkyIEGmXgUMFesl4TchGomJPJZBYDLW0NR8flgydkOrSZKuFKM
Osim toga, Nizozemska i Irska i na godišnjoj su razini smanjile javni dug (kao i 14 drugih članica), a Hrvatska je svoj od sredine prošle do sredine ove godine povećala, i to za 15,1 milijardu kuna ili 4 posto BDP-a. Veći godišnji porast duga bilježe samo Bugarska i Austrija. Bugarska je time stigla tek do 28,3 posto BDP-a, dok se austrijski omjer izjednačio s hrvatskim. No, s obzirom na stupanj razvijenosti, potencijale rasta i trošak servisiranja, hrvatska je putanja duga neodrživa, što se za austrijsku ne može reći.
 
Prema procjenama Europske komisije, Hrvatskoj će troškovi kamata ove godine biti 3,7 posto BDP-a. To je više od bilo koje zemlje iz posljednja dva vala proširenja s kojima se obično uspoređujemo, ali i od većine tzv. starih članica s višim razinama duga, ali jeftinijeg. Konkretno, veći teret izdataka za kamate u Uniji se 2015. očekuje samo u Portugalu (4,9 % BDP-a), Italiji (4,3 %) i Grčkoj (4,2 %), zemljama čiji dug premašuje njihov BDP za četvrtinu (Portugal), odnosno za čak 80 posto (Grčka). Konačno, o putanji javnog duga dovoljno je reći da se i ove godine očekuje deficit opće države od oko 16 milijardi, što uz izostanak većih privatizacijskih prihoda javni dug vodi prema 90% BDP-a.
 

Jadranka Dozan, Poslovni dnevnik

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Subota, 26/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1821 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević