Sporiji rast može dovesti do nemira

 
 
Pad tržišta dionica u Kini je ostavio gorak ukus. Međutim, dobra vijest je previđena, kažu. U srpnju je prodaja robe u maloprodaji porasla za 10,3 posto u odnosu na godinu ranije, prodaja pametnih telefona je porasla za 32 posto. Tržište rada i dalje je snažno, a dionice, kad su bile na vrhuncu, su predstavljale samo 12 posto bogatstva kućanstava.
http://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/22/590x/china-charts-602219.jpg
Ekonomist Nikola Lardy s Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju, stručnjak za Kinu, slaže se. "Plaće i raspoloživi dohodak i dalje rastu", kaže on. "Potrošnja je u porastu." Međutim, potiču ih usluge, koje predstavljaju gotovo polovicu BDP-a, a ne industrijski proizvodi, koji čine nešto više od trećine BDP-a. "Puno se potrošilo na zdravstvo, obrazovanje, turizam i zabavu", kaže Lardy. On navodi jedan lanac kina čiji su prihodi  porasli za 40 posto u prvoj polovici 2015. godine.
 
Bez obzira na sve, kinesko usporavanje već ima globalne posljedice. Proždrljiv apetit zemlje za sirovinama (naftom, žitaricama, mineralima), potaknuo je napuhivanje balona potrošačkih roba koji je sada puknuo. Cijene su bile porasle, a sada su naglo pale. Postoji višak rudarskih kapaciteta glede mnogih metala. Proizvođači roba od Australije do Brazila i Saudijske Arabije teško su pogođeni. Oni su (a gotovo i svi ostali) precijenili  dugoročne izglede za rast Kine. Njihova loša procjena predstavlja veliki problem za globalno gospodarstvo.
 
Više je sumnjiva veza između ekonomije i politike. Hoće li se većina Kineza prilagoditi sporijem rastu, koji je još uvijek brz u odnosu na zapadne standarde? Ili će slabiji rast diskreditirati Komunističku partiju? Hoće li Kina postati više nacionalistička i merkantilistička u inozemstvu, kako bi odvratila pozornost s domaćih razočaranja? Lardy misli da se čelnici režima osjećaju sigurno sve dok je snažno stvaranje novih radnih mjesta - kao što je bilo. U prvoj polovici 2015. godine, izvještava on, broj nepoljoprivrednih radnih mjesta porastao je za impresivnih 7,2 milijuna. Sektor usluga  dvostruko je više radno intenzivan u zapošljavanju nego industrijski sektor, ističe on. Međutim, i dalje zabrinjava analogija s Japanom. Nakon propasti ekonomskog modela temeljenog na izvozu, Japan nikad nije pronašao adekvatnu zamjenu. Njegovo gospodarstvo posrće cijelo vrijeme iz jedne "reforme" u drugu. Tijekom mnogo godina rast je u prosjeku bio manji od 1 posto. To je bio radikalan raskid s prošlošću. Ako Kina proživi nešto slično – čak i uz rast veći od 1 posto - teško je zamisliti da će njezini vođe reagirati japanskom pasivnošću.
 

Darko Kovačić